1.1. Koliko iznosi vrijeme obrta na liniji javnog gradskog putničkog prometa ako je vremenski razmak između dva uzastopna prijevozna sredstva 0,175 sata, a vrijeme prijevoza 0,5 sata u oba smjera?

350 =T [ ]min

1.2. Na liniji javnog gradskog putničkog prometa prometuju autobusi uz vrijeme

obrta od 0,4 sata i intervalom od 6 minuta. Treba odrediti broj vozila na radu, frekvenciju vozila te izračunati vrijeme putovanja ako je vrijeme stajanja na terminusima iznosilo 4 min.

4=rN [ ]vozila

10=f ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

satvozila

20=∑ pT [ ]min 1.3. Na liniji javnog gradskog putničkog prometa vrijeme obrta iznosi 0,75 sata, a

interval 8 minuta. Potrebno je odrediti broj vozila na radu, frekvenciju vozila i izračunati vrijeme putovanja ako je vrijeme stajanja na terminusima iznosilo 10 min.

66,5 ==rN [ ]vozila

8=f ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

satvozila

35=∑ pT [ ]min 2.1. Na liniji javnog gradskog putničkog prijevoza vremenski razmak između dva

uzastopna vozila iznosi 0,1 sat, vrijeme prijevoza između dva terminusa traje 0,375 sata. Gustoća mreže je 3,5 km/km2. Ukupna dužina svih linija u gradu je 2613 km. Kolika je površina grada na kojoj je uz ove pokazatelje organiziran javni gradski putnički promet.

57,746=P [ ]2km

2.2. Na području centra grada prometuje isključivo tramvajski promet, a mreža

linija iznosi 1365 km. Utvrditi dali je prema dr. F. Lehneru potrebno izgraditi dodatnu mrežu tramvajskih linija te, ako je potrebno, odrediti koliko treba još izgraditi da bi mreža linija zadovoljavala minimalne teoretske uvjete normalne mreže linija. Poznato je da centar grada ima površinu od 746 km2.

829,1=δ linija ne zadovoljava jer prema F. Lehneru gustoća mora biti od 3-5 km/km2 ∑ =×=×= 22383746δPLuk [ ]km873 km

2.3. Potrebno je izračunati i obrazložiti dali je teritorija grada dobro ili loše opslužena s gledišta korisnika usluge. Poznata je ukupna dužina ulične mreže od 3999 km po kojoj linije javnog gradskog putničkog prijevoza prometuju, površina gradskog područja od 832 km2 i prosječna gustoća mreže od 5 km/km2.

što je veći linijski koeficijent to je teritorija grada bolje opslužena ∑ = 4160ukL [ ]km

0402,1=lK linija je loše opslužena

2.4. Direktnom linijom javnog gradskog putničkog prometa trasiranom uličnom

mrežom od terminala A do terminala B dužine 7,8 km i od terminala B do terminala A dužine 3,5 km prevelo se 2800 putnika u vremenu od 08 – 10 sati. Potrebno je provjeriti dali je kvaliteta linije povoljna ili nepovoljna s aspekta pružatelja usluge te izračunati koeficijent direktnosti ukoliko je pravolinijska udaljenost između dva terminusa tri kilometra. Putnici se voze samo na toj liniji.

1=dK 6,2=

abzK 166,1=

bazK

3.1. Na liniji javnog gradskog putničkog prijevoza prometuju tri autobusa. Linija je dugačka u smjeru A - B 5100 m, a u smjeru B - A 3500 m. Vrijeme putovanja od terminusa A - B trajalo je 21 minutu dok je od terminusa B - A trajalo 19 minuta. Vrijeme čekanja na ulazak i izlazak putnika u smjeru A - B iznosilo je 8 minuta dok je za vrijeme čekanja putnika na ulazak i izlazak u smjeru B - A trajalo 7 minuta. Potrebno je izračunati dinamičke elemente linije, prijevozne brzine i brzinu obrta.

sataT 7666,0min460 ==

91,3=f ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hvoz

33,15=i [ ]min

22,110 =V ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hkm

51,14=pabV ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hkm

053,11=pbaV ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hkm

3.2. Na liniji javnog gradskog putničkog prijevoza dužine 7 km prometuju četiri

autobusa uz vrijeme obrta od 0,8 sata. Ukupno vrijeme čekanja na ulazak i izlazak putnika na međustajalištima iznosi 0,058 sata, vrijeme čekanja na terminusima iznosi 0,15 sata. Potrebno je izračunati frekvenciju, brzinu obrta, interval i brzinu prijevoza.

5=f ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hvoz

5,170 =V ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hkm

i = 0,2 h= 12 min

538,21=pV ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hkm

3.3. Na liniji javnog gradskog putničkog prijevoza ukupne dužine 14 (km)

prometuju četiri autobusa uz vrijeme obrta od 0,8 sata. Ukupno vrijeme čekanja na ulazak i izlazak putnika na međustajalištima iznosi 0,058 sata, a vrijeme čekanja na terminusima iznosilo je 0,15 sata. Potrebno je izračunati frekvenciju, brzinu obrta, interval, brzinu prijevoza.

5=f ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hvoz

5,170 =V ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hkm

2,0=i [ ]h i = 0,2 h * 60 = 12 min

538,21=pV ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hkm

3.4. Na liniji javnog gradskog putničkog prijevoza dužine 4,8 km prometuju četiri

autobusa uz vrijeme obrta od 0,4 sata. Ukupno vrijeme čekanja na ulazak i izlazak putnika na međustajalištima iznosi 5 minuta, vrijeme čekanja na terminusima iznosi 4 minute. Potrebno je izračunati frekvenciju, brzinu obrta, interval i brzinu prijevoza.

10=f ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hvoz

240 =V ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hkm

i = 0,1 h * 60 = 6 min Vp = (4,8*60) / 10 = 28,8 km / h

3.5. Na liniji javnog gradskog putničkog prijevoza dužine 6 km prometuje četiri

autobusa uz vrijeme obrta od 0,7 sata. Ukupno vrijeme čekanja na ulazak i izlazak putnika na međustajalištima iznosi 0,058 sata. Vrijeme čekanja ne terminusima iznosi 0,15 sata. Potrebno je izračunati brzinu prijevoza, brzinu obrta i učestalost.

82,21=pV 14,170 =V

3.6. Na liniji javnog gradskog putničkog prijevoza prometuju autobusi klasičnog

kapaciteta. Vrijeme obrtaja na liniji iznosi 72 minute, a linija je dužine 23 kilometra u oba smjera. Garaža je udaljena od početno završnog terminala 5 kilometra, a vrijeme potrebno za obavljanje tog puta iznosi 9 minuta u svakom smjeru. Poznato je da je prijevozno sredstvo tijekom mjeseca svibnja provelo 20 dana na radu te da je dnevno napravilo pet obrtaja. Potrebno je izračunati eksploatacijsku brzinu tog prijevoznog sredstva.

84,19=eV km/sat

3.7. Koliko iznosi brzina obrta na liniji JGP-a dužine 4,8 km s intervalom od 0,1 sata uz

vrijeme prijevoza od 20 minuta u oba smijera.

240 =V ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hkm

3.8. Koliko iznosi brzina obrta na liniji JGP-a dužine 7 km s intervalom od 0,175 sata uz

vrijeme prijevoza od 0,5 sata u oba smijera.

240 =V ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hkm

3.9. Na autobusnoj liniji prometuje šest autobusa uz vrijeme vožnje od teminusa A do prvog stajališta dvije minute, prvog do drugog stajališta osam i do terminusa B tri minute, uz vrijeme čekanja na prvom stajalištu od dvije i drugom stajalištu od jedne minute. Od terminusa B do prvog stajališta vrijeme vožnje iznosilo je dvije, od prvog stajališta do drugog osam, a do terminusa A vrijeme vožnje iznosilo je dvije minute uz vrijeme čekanja na stajalištima od dvije i tri minute. Statički elementi određeni su grafom put-vrijeme, a potrebno je izračunati dinamičke elemente linije, brzinu obrta kao i prijevozne brzine.

3,380 =T 38,6=i

399,9=f

198,28=oV

75,33=pabV

76,31=pbaV

3.10. Na autobusnoj liniji prometuje šest autobusa uz vrijeme vožnje od teminusa A do prvog stajališta tri minute, drugog stajališta osam i do terminusa B četiri minute, uz vrijeme čekanja na prvom stajalištu od dvije i drugom stajalištu od jedne minute. Od terminusa B do prvog stajališta vrijeme vožnje iznosilo je dvije, od prvog do drugog stajališta osam, a do terminusa A vrijeme vožnje iznosilo je dvije minute uz vrijeme čekanja na stajalištima od dvije i tri minute. Statički elementi određeni su grafom put-vrijeme, a potrebno je izračunati dinamičke elemente linije, brzinu obrta kao i prijevozne brzine.

1

2

3

4

0

L

tv1 tv5

To

L(km)

T (min)

5

6

7

8

9

tčui1 tv2 tčui2 tv3 tv4 tv6tčui3 tčui4ttA ttB

To; i; f; Vo; Vp= ?

satautaT 675,0min5,300 ==

utai min75,6=

888,8=f

666,26=oV

30=pabV

80,31=pbaV

4.1. Na liniji javnog gradskog putničkog prijevoza prometuju autobusi klasičnog kapaciteta u vremenu od 04-22 sata uz vrijeme obrta od 0,6 sata. Maximalni protok putnika bio je veći za 50% od dnevnog prosječnog broja putnika koji su prevezeni u špici. Ukupno je prevezeno 3821 putnik. Treba izračunati koliko autobusa prometuje na ovoj liniji ako je linija dugačka 5 km.

ivr kVm

LqN

××××

=0

max 2

2=rN [ ]vozila

4.2. Na liniji prometuju autobusi klasičnog kapaciteta u vremenu od 04 i 30 do 23 sata uz vrijeme obrta od 0,4 sata. Maximalni protok putnika bio je veći za 60% od dnevnog prosječnog broja putnika koji su prevezeni u špici. Ukupno je prevezeno 6999 putnika. Koliko autobusa prometuje na ovoj liniji uz uvažavanje iznijetih podataka ako je linija dugačka 3,7 km.

ivr kVm

LqN

××××

=0

max 2

3=rN [ ]vozila

4.3. Potrebno je izračunati broj vozila na radu klasičnog kapaciteta u vrijeme špice na tangencijalnoj liniji JGP-a dužine 4,8 km. Vremenski razmak između dva uzastopna vozila iznosio je 6 min, a vrijeme obrta trajalo je 24 min. Snimanjem prometa utvrđen je maximalni protok putnika koji je iznosio 900 putnika.

rNT

i 0= [ ]min

4=rN [ ]vozila ili

( )( ) 4

2

0

max =××××

=iv

r kVmLq

N [ ]vozila

4.4. Potrebno je izračunati broj vozila na radu klasičnog kapaciteta u vrijeme špice na

tangencijalnoj liniji JGP-a dužine 4,5 km. Vremenski razmak između uzastopnih vozila iznosio je 6 min, a vrijeme obrta trajalo je 35 min. Snimanjem prometa utvrđen je maximalni protok putnika koji je iznosio 900 putnika.

6=rN [ ]vozila

6.1. Koliko traje vrijeme obrta na liniji JGP-a dužine 2 km s intervalom od 0,175 h, suma vremena prijevoza 0,5 h i prijevozna sposobnost koja iznosi 595 put mjesta/h To = 35 min 6.2. Na autobusnoj liniji duljine 4,5 km prometuju 3 autobusa. Maksimalni protok veći je 30% od prosječnog koji je postigao vrijednost od 2160 putnika. Potrebno je utvrditi ukupan broj prevezenih putnika, ako je poznato da je koeficijent izmjene putnika imao vrrijednost 2,6. Pu = 7301 6.3. Koliki je koeficijent iskorištenja mjesta u klasičnom autobusu na liniji javnog gradskog prometa duljine 5.15 km na kojoj prometuju 4 autobusa ? Prijevozna sposobnost linije Iznosi 2156 putničkih mjesta na sat, a ukupno se preveze 2435 putnika uz koeficijent Izmjene od 1.2. Kiv=0,94 6.4. Brojanjem putnika na stajalištima došlo se do podataka o broju ušlih i izašlih putnika na autobusnoj liniji po kojoj prometuju vozila klasičnog kapaciteta u vremenu od 04 – 22 sata u smjeru A – B. Podaci su dati u tablici. Prosječna duljina putovanja jednog putnika je 7 km, a prosječna duljina vožnje je 3,57 km. Treba izračunati koliko je dugačka linija JGP-a.

1 2 3 4 5 6ušli putnici 2732 133 195 36 32 0izašli putnici 0 94 370 1525 983 156

912,6=××= psrviz nlL η

6.5. Koliki je koeficijent iskorištenja mjesta u klasičnom autobusu na liniji JGP-a dužine 4,8 km na kojoj prometuju 4 autobusa. Prijevozna sposobnost linije iznosi 1000 mjesta po satu, a ukupno se preveze 1080 putnika uz koeficijent izmjene od 1,2.

9,0max ==Q

qkiv

6.6. Odrediti brzinu obrta i provjeriti prijevoznu sposobnost dijametralne linije JGP-a koja je povezana s prometnicom kvadratnog oblika opsega 43,8 km. Na liniji prometuju 5 vozila kapaciteta 100 putnička mjesta uz vrijeme obrta od 0,75 sata.

30,410 =V ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hkm

6670

=×

=T

NmQ r⎥⎦⎤

⎢⎣⎡

hputmj

6.7. Koliki je koeficijent iskorištenja mjesta u klasičnom autobusu na liniji JGP-a dužine 6,15 km na kojoj prometuju 4 autobusa. Prijevozna sposobnost linije iznosi 2236 mjesta po satu, a ukupno se preveze 2435 putnika uz koeficijent izmjene od 1,2.

908,0=ivk

6.8. Na liniji JGP-a duljine 6,9 km prometuju zglobni autobusi. Vrijeme obrta iznosi 42 min. Ukupni protok putnika iznosio je 66819 putnika, a na liniji se nalazi 21 stajalište. Treba izračunati broj vozila na radu ako je prijevozna sposobnost linije 1371 putmjes/h.

699,50 ==×

=m

QTN

6.9. Na autobusnoj liniji duljine 4,5 km sa dva terminusa i 4 međustajališta prometuju 3 autobusa. Maksimalni protok veći je 30% od prosječnog koji je postigao vrijednost od 2160 putnika. Potrebno je utvrditi prosiječnu dužinu vožnje i ukupan broj prevezenih putnika ako je poznato da se na svim međustajalištima obavljala potpuna izmjena putnika. Lsrv =0,6923 Pu=14040 6.10. Na liniji JGP-a dužine 4,8 km u vrijeme špice prometuju 4 klasična autobusa u intervalu od 6 minuta. Potrebno je utvrditi prijevoznu sposobnost linije.

1000=Q 6.11. Brojanjem putnika na stajalištima došlo se do podataka o broju ušlih i izašlih putnika na autobusnoj liniji po kojoj prometuju vozila klasičnog kapaciteta u smjeru A – B. Podaci su dati u tablici. Prosječna duljina vožnje je 2,67 km. Treba izračunati koliko je dugačka linija JGP-a.

0 1 2 3 4 5 ∑Ušli

putnici 900 30 50 50 50 0 1080

Izašli putni

0 200 300 30 160 390 1080

∑ 900 730 480 500 390 0 3000

8,4=L 6.12. Brojanjem i anketiranjem putnika javnog gradskog prijevoza na području grada Zagreba došlo se do podatka o potrebi otvaranja nove direktne linije na kojoj bi bila ravnomjerna potražnja od 540 putnika po satu u vremenu vršnog opterećenja. Putnici bi se vozili samo na toj liniji. Dužina linije iznosi 16,8 km, a vrijeme vožnje 43 minute. Tehničke mogućnosti terminala dopuštaju minimalni vremenski razmak slijeđenja dva uzastopna vozila od 12 minuta. Treba odrediti potreban broj mjesta i vrstu prijevoznog sredstva JGP-a, vrijeme i brzinu obrta kao i prosječnu dužinu vožnje od terminusa A do terminusa B i interval slijeđenja dva uzastopna vozila koji bi odgovarao 90% iskorištenosti odgovarajućeg prijevoznog sredstva. I=16min

10.1. Na liniji JGP- a dužine 7 km snimanjem prometa došlo se do 15- minutnog maximalnog protoka od 1350 putnika. Vremenski razmak između dva uzastopna vozila na liniji iznosio je 10,5 minuta, a vrijeme obrta trajalo je 0,7 sata. Potrebno je izračunati broj vozila na radu klasičnog kapaciteta u vrijeme špice. Nr =4 10.2. Na liniji JGP-a vremenski razmak između dva uzastopna vozila iznosio je 0,1 sat. Vrijeme prijevoza između terminusa trajalo je 0,375 sata uz gustoću mreže od 3,5 km/km2. Na svakoj liniji prometuju po dva autobusa od 160 putničkih mjesta, a ukupna dužina svih linija u gradu iznosi 2613 km. Izračunati kolika je prosječna duljina putovanja na kojoj je uz ove pokazatelje organiziran JGP i linijski koeficijent ako je dužina ulične mreže po kojoj prometuju linije 2375 km. Lsrp=5,845; kl=1,1 10.3. Na autobusnoj tangencijalnoj liniji JGP-a ostvareno je vrijeme obrta od 0,6 h uz obrtnu brzinu 17 km/h. Prosječni protok putnika iznosio je 500 putnika a maksimalni protok putnika bio je veći za 33% od prosječnog. Prosječna dužina vožnje putnika iznosila je 2,5 km. Uz uvažavanje teorijskih postavki i iz prezentiranih podataka potrebno je utvrditi koliki je koeficijent izmjene putnika i koliko je ukupno prevezeno putnika. Niz= 1,534; Pu 1021 10.4. Na liniji JGP-a dužine 4,8 km prometuju četri klasična autobusa. Maksimalni protok veći je 50% od prosječnog koji je postigao vrijednost od 600 putnika. Potrebno je utvrditi prosječnu duljinu vožnje i ukupan broj prevezenih putnika, ako je poznato da je koeficijent izmjene putnika imao vrijednost 1,2. Lsrv=2,66 Pu 1080 10.5. Na liniji prometuju autobusi klasičnog kapaciteta u vremenu od 04 i 30 do 23 sata uz vrijeme obrta od 0,4 sata. Maximalni protok putnika bio je veći za 60% od dnevnog prosječnog broja putnika koji su prevezeni u špici. Ukupno je prevezeno 6999 putnika. Koliko autobusa prometuje na ovoj liniji uz uvažavanje iznijetih podataka ako je linija dugačka 3,7 km. Nr= 3 10.6. Potrebno je izračunati broj vozila na radu klasičnog kapaciteta u vrijeme špice na tangencijalnoj liniji JGP-a dužine 4,8 km. Vremenski razmak između dva uzastopna vozila iznosio je 6 min, a vrijeme obrta trajalo je 24 min. Snimanjem prometa utvrđen je maksimalni protok putnika koji je iznosio 900 putnika. Nr=4 10.7. Anketiranjem putnika na direktnoj tangencijalnoj liniji javnog gradskog prijevoza putnika trasiranoj gradskim područjem kvadratnog oblika površine 23,04 km2 došlo se do podataka o prosječnoj duljini putovanja od 4,99 km i podatka da se svi putnici koje treba prevesti voze samo na toj liniji. Također se došlo do podatka o dnevnoj potrebi za prijevozom putnika dato omjerom Pu : 3 = 900 : 2,5. Vrijeme trajanja jednog obrta iznosi 0,5h. Treba izračunati koeficijent prilagođenosti i direktnosti kao i petnaest minutni protok uz uvažavanje minimalne potrebne udobnosti putnika. Na raspolaganju su samo vozila klasičnog kapaciteta. Kp=1,03958 Kd=1 qmax15= 270

10.8. Odrediti broj vozila na radu za vrijeme maksimalnog opterećenje na liniji javnog gradskog prijevoza , ako su poznati podaci o broju ušlih i izašlih putnika. Do podataka se došlo brojanjem putnika na svih šest stajališta u smjeru A-B, te je prosječno stajanje po terminusu iznosilo dvije minute. Prosječna duljina putovanja jednog putnika je 5 km, a prosječna duljina vožnje 2,66 km. Na liniji prometuju vozila klasičnog kapaciteta. NR=4 10.9. Anketiranjem putnika JGP-a došlo se do podatka o potrebi otvaranja nove direktne linije koja bi prometovala od terminala A do terminala B duljine 4,8 km i nazad uz vrijeme vožnje od 15 minuta i prijevozne potražnje na liniji od 850 putnika u vremenu maksimalnog opterećenja. Tehničke mogućnosti terminala dopuštaju minimalni vremenski razmak slijeđenja dva uzastopna vozila od 0,1 sat. Potrebno je odrediti optimalno prijevozno sredstvo na liniji. M= 94,4 klasicni autobus 10.10. Na liniji javnog gradskog prijevoza prometuju dva zglobna autobusa uz vrijeme obrta od 0,45h, linija je dugačka 2,43 km. Stvarno opterečenje linije dato je u tablici. Potrebno je izračunati neravnomjernost protoka i faktor neravnomjernosti, ako se zna da je vrijednost 15-minutnog protoka u satu maksimalnog opterečenja jednako prosječnom protoku na 2, 4 i 7 stajalištu. Np=1,571; Vn 2,246

ukupno 1 2 3 4 5 6 7

U 441 516 326 304 216 87 0

I 0 90 242 520 510 338 190 10.11. Uz uvažavanje teorijskih postavki potrebno je provjeriti prijevoznu moć tijekom dana i brzinu prijevoza i obrta direktne dijametralne linije JGP-a koja je povezana s prometnicom kvadratnog oblika opsega 43,8 km. Linija je u radu 12 sati i na liniji prometuje pet vozila kapaciteta 100 putničkih mjesta uz vrijeme obrta od 0,75 sata. Poznato je da se svi putnici isključivo voze na toj liniji. Qm= 6000; Vp= ; Vo=41,3 10.12. Odrediti brzinu obrta i provjeriti prijevoznu sposobnost dijametralne linije JGP-a koja je povezana s prometnicom kvadratnog oblika opsega 43,8 km. Na liniji prometuju 5 vozila kapaciteta 100 putnička mjesta uz vrijeme obrta od 0,75 sata. Vo=41,3 ; Qs=667

1 2 3 4 5 6

ušli putnici 900 30 50 50 50 0

izašli putnici 0 200 300 30 160 390