uticaj komunikoloskih vestina za razvoj lidera
DESCRIPTION
Kako komunikacija i njen razvitak pomažu razvoju osobe u vodju tj.lideraTRANSCRIPT
-
UTICAJ KOMUNIKACIJSKIH VETINA ZA RAZVOJ LIDERA
-
UVOD
Fenomen komunikacionih vetina i njihov znaaj u razvoju lidera
Efektivna komunikacije i znaaj neverbalne komunikacije i vetine aktivnog sluanja
Upravljanje promenama zarad doprinosa grupi, nosioce promena
Etiko vostvo, hrabrost i integritet
Trening i poduavanje za uspean rad
Zastraivanje ili mobing
Disciplinske mere
-
ZNAAJ KOMUNIKACIJSKIH VETINA ZA RAZVOJ LIDERA
EFEKTIVNA KOMUNIKACIJA
Poveava produktivnost
Unapreuje ljudske odnose
Omoguava lake donoenje odluka
Unapreuje timski rad
tedi vreme i novac
Unapreuje uspeno reavanje problema
Donosi vee zadovoljstvo poslom
Umanjuje konflikte i frustracije
-
PROCES EFEKTIVNE KOMUNIKACIJE I PREPREKE
Prepreke: Jezik, Buka, Preoptereenje, Emocija, Propusti i Neusaglaenost
-
STIL KOMUNIKACIJE Elementi Agresivni Pasivni Direktni
Moto i verovanja Pobeda ili poraz, nikad
ne grei, okrivljuje druge Ne eli da remeti,
nesiguran Veruje u sebe i druge, veruje u
prava pojedinca
Stil komunikacije Lo slualac, prekida komunikaciju, uskih je
shvatanja
Indirektan, uvek se
slae, ne poviava ton Efektivan, aktivan slualac, postavlja granice i oekivanja,
direktan je, poten i pozitivan
Karakteristike
Dominantan, sarkatian,
nepotovajui Pomirljiv, veruje
drugima vie nego sebi, ne dobija ono to eli
Poverljiv, veruje sebi i drugima,
mari za tua oseanja, ne
osuuje
Ponaanje efuje, demostrira nadmo
Ima potekoa da izvri zadatak, puta da drugi donose odluke
Orijentisan je na akciju, strog ali
poten, konzistentan
Neverbalna
komunikacija Mrti se, rigidan stav Blaga ekpresija lica,
oputen stav Slobodan i prirodan, paljiv
Verbalna
komunikacija
Nareuje,
verbalno vrea, brz
govor
Ne mogu, pokuau, ti odlui, spor i tih govor
Biram da..., koje su mi opcije?
Koju alternativu imamo? Ima
promenljivu brzinu govora
Reavanje problema
Veoma takmiarski
nastrojen, mora pobediti Izbegava, ignorie, odlae
Pregovara, pravi kompromise,
suoava se sa problemima,
stvara pozivno okruenje
Delovanje Mikromenaduje, forsira
povinovanje Predaje se lako, gradi
zavisnike odnose, nije
voljen
Dobro samopouzdanje,
motivisan i shvaen, potovan
-
NEGATIVNI STILOVI KOMUNIKACIJE
Slati negativne neverbalne signale dok se trudite da budete
ljubazni
aliti se
Priati previe ili priati malo
Iznervirati se ukoliko vas ne razumeju
Upadati u re
Zadirkivati
Imati stav kao da ste spremni za svau
Biti sarkastian
Ponaati se kao ef ili sveznalica
-
ZNAAJ NEVERBALNE PORUKE U KOMUNIKACIJI
Kontakt oima
Govor tela treba da prati poruku
Pozitavan i dinamian glas
POZITIVNA KOMUNIKACIJA
Pozitivna komunikacija je podravajua
Stil i ton su vani
Otvorenost i potenje
Sluanje
Promeniti: U:
Ne mogu da se alim. Dobro sam.
Ne mogu da se svaam. Sklon sam da pristanem.
Ne oekujem vie od toga. To je ono to oekujem.
Nisam zabrinut. Siguran sam, zato to..
Ako nita ne poe za rukom. Ako sve proe po planu.
Ne vidim razlog zato da ne. Zvui dobro.
Zato ne moe? A da li moe ovo..
Nema problema. Bilo mi je zadovoljstvo.
Zato ne bismo poli.. Hoemo da poemo..
-
SLUANJE KAO KLJU VOSTVA
Posledice neefektivnog sluanja: Nerazumevanje poslate poruke, greke u radu, nedostatak produktivnosti i morala, razoarane muterije, slabu prodaju, gubitak profita i gubitak radnika
Ponaanje Pasivan slualac Nestrpljiv
slualac Selektivan
slualac Aktivan slualac
Moto i
verovanja Prisutan sam i
utim ..da preemo na
stvar Bitno je ono to se mene tie
Stalo mi je do tebe i do
onog to govori
Stil verbalne
komunikacije
Ne daje mnogo
povratnih
informacija
Ne eli da slua previe detalja
uje i odgovara
samo na ono to mu je bitno
Prima poruku sa
panjom, pita pitanja i
daje odgovore
Neverbalna
komunikacija
Odrava kontakt
oima sa slabom
ekspresijom,
povremeno klimne
glavom
Nemiran, deluje da
je nervozan i u
urbi
Deluje
nezainteresovano,
menja teme
Strpljiv, izgleda
zainteresovan, fokusira
se na govornika
Ishod
Frustrira
govornika, jer ne
daje povratne
informacije
Slaba panja, ne
uje celu poruku
Ne dobija celu
poruku i unosi
tenziju u odnos
Dobija celu poruku sa
reima i emocijom,
obogauje
komunikaciju
-
UPRAVLJANJE PROMENAMA
Upravljanje promenama prate sledei procesi:
Nezadovoljstvo ostvarenim performansama i korienim strategijama
Postojanje vizije bolje alternative koja moe da se saopti i objasni drugima
Postojanje strategije za implementaciju promene i ostvarenje eljenog stanja
Otpor sprovoenju promena.
Proces upravljanje promenama se sastoji iz tri meusobno povezane faze:
Iniciranje promene (sagledavanje i uoavanje potrebe za promenom i stvaranje nove vizije)
Upravljanje promenom (planiranje i komunikacija, stvaranje poverenja i
osposobljavanje zaposlenih)
Odravanje promene. Za organizacije promena je nain da se odri rast i kompetencija.
-
MAPA PROMENA
-
KOMUNICIRANJE PROMENA Oznaiti razloge promene
Izvetavati tim o statusu promene i u kom pravcu ide
Ponuditi primer kako je promena pomogla nekome da uradi odlian posao
Obratiti panju ta se deava u timu da ne bi dolo do preoptereenja
Mnogi radnici moda nee imati pitanja u poetku, kako je mnogima potrebno vreme da procesiraju promenu
Ako postoji radnik koji bi bio dobar u pomaganju sprovoenja promene, treba ga pitati za pomo jer je to dobar nain za graenje vetina i razvijanje oseaja vlasnitva zaposlenih nad procesom upravljanja promenama
Koristiti mapu promena kao grafiki prikaz za pomo u komuniciranju faza odvijanja plana upravljanja promenama
-
Istraivanja pokazuju da:
20% radnika prihvataju promenu
60% se opire promeni time to nisu sigurni
20% se opire bez obzira na sve
FLEKSIBILNOST
UPRAVLJANJE OTPOROM
Strpljenje, blagi humor, dobrota, upornost, potovanje, razumevanje, podrka
-
Da li je ova aktivnost legalna?
Da li je ova aktivnost ispravna?
Da li se aktivnost podudara sa vrednostima kompanije?
Da li e aktivnost loe uticati na kompaniju?
Kako biste se oseali kada bi vaa porodica znaa za va postupak?
Lider je odgovoran da se ponaa u skladu sa etikim kodeksom kompanije u:
Poznavanju i potovanju pravila etikog kodeksa
Etikom upravljanju svakodnevnih radnih zadataka
Situacijama kada ispituje ili reava konfliktne situacije
Prijavljivanju neetikog ponaanja
KLJUNE KARAKTERISTIKE INTERGRITETA
-
TRENING I PODUAVANJE ZA USPENOST U RADU
Podsticanje uenja na radnom mestu je od velikog znaaja za napredak zaposlenih i kompanije. Ponaanja koja utiu na podsticaj uenja na radnom mestu su:
Ohrabrenje, brzina treninga, fleksibilnost, fokus na trening
Ponaanja koja pomau da se efektivno poduava su:
Sluanje, da bi se razumela situacija
Prepoznavanje i pohvala dobrog rada zaposlenih
Potovanje drugih, davanje informacija i jasno komuniciranje
Timsko ponaanje u radnom okruenju, zainteresovanost i entuzijazam za individualni rad i rad sa grupom
Dolazak na vreme i potovanje vremena drugih
-
ULOGA KOMUNIKACIJE U PROCENI
USPENOSTI RADA
konstruktivno diskutuju i naprave razvojni plan na osnovu
izvetaja o proceni uspenosti rada,
usmere razvoj odreenih vetina ili znanja za svoje zaposlene,
pomognu u dugoronom karijernom planiranju
-
KORIGOVANJE PROBLEMA U RADU
-
INDETIFIKOVANJE PROBLEMA U RADU
Zona poduavanja
Zona treniranja
Zona korigovanja problema
Zona emotivnosti
Ume - Ne ume/eli - Ne eli
Ume Ne ume
eli Zona poduavanja
je dobra situacija koja treba da se podri.
Zona treniranja Nedostaju vetine,
potrebno treniranje i poduavanje.
Ne eli
Zona korigovanja problema u ovoj zoni treba
prepoznati problem koji moe biti loe
ponaanje, slabo poduavanje, nedostatak
uvebanosti.
Zona emotivnosti problem moe predstavljati loe
ponaanje, loa supervizija, ili ta osoba nije na pravom radnom
mestu.
-
KORIGOVANJE PROBLEMA U RADU
Proces progresivne discipline podrava zaposlenog da prevazie probleme u radnim performansama i dosegne standarde rada. U
sluaju da zaposleni ne moe, ne ume ili nee da se unapreuje proces dokumentuje probleme i pokuaje koji su nainjeni kako bi se pomoglo zaposlenom.
ZNAAJ UTICAJA LINOG STAVA PREMA RADU Mnogi problemi u radu se deavaju zbog toga to zaposleni ne razume najbolje oekivanja lidera ili kvalitet meuljudskih odnosa i sindrom sagorevanja usled prevelikog stresa (burn-out). Lidera treba kontinuirano
da prua pordrku zaposlenom, dokle god se uspeno obavljaju radni zadaci. Istovremeno, lider mora voditi rauna kada je potrebno savetovanje i vrenje korekcije u obavljanju radnog zadatka ukoliko je ponaanje zaposlenog ispod zadatih standarda.
-
MODEL KORIGOVANJA PROBLEMA U RADU
Poduavanje Korigovanje problema u radu Progresivna disciplina
ta Poduavanje je proces konstantnog fokusiranja na pomod zaposlenom da gradi svoje vetine
Korigovanje problema u radu je vrsta poduavanja koja se odnosi na ozbiljnije intervencije u ponaanju probleme u radu zaposlenog, i prati njegov razvoj
Progresivna disciplina je procedura koju menaderi i supervizori primenjuju kada korigovani problemi u radu i poduavanje nisu razultirali eljenim promenama ponaanja zaposlenog
Kako
Poduavanjem se prua podrka i ohrabruju se zaposleni pomaudi im da nadograde svoje vetine i znanje; davanjem informacija i konstruktivne kritike
Korigovanje problema u radu je davanje kritike o problematinom ponaanju, indetifikovanju mogudih reenja za napredak i provera progresa zaposlenog
Progresivna disciplina je proces koji se odvija dokumentovanjem prepoznatih problema u radu zaposlenog. Ona ukljuuje opomene, usmeni ukor, pismeni ukor i otkaz.
Kada
Poduavanje se treba pruiti u toku radnog vremena dajudi savete i smernice, posebno se treba posvetiti novim zaposlenima; kad god postoji promena u proceduri rada
Sa korigovanjem problema u radu treba poeti ukoliko zaposleni obavlja radne zadatke protiv pravila kompanije, ne usaglaava se sa etikim vrednostima kompanije ili ih kri, ili kad poduavanje nije bilo dovoljno da se pobolja njegov performans
Progresivna disciplina se obavlja nakon poduavanja i korigovanja problema u radu. Ona nastavlja i dokumentuje proces poduavanja koji moe voditi do otkaza
Gde Na radnom mestu U privatnosti U privatnosti
Zato
Menaeri i supervizori obavlju proces poduavanja kako bi osigurali da njihovi zaposleni vre radne zadatke na korektan i profesionalan nain i da time pruaju izvanredne usluge klijentima
Menaeri i supervizori obavlju proces poduavanja kako bi osigurali da njihovi zaposleni vre radne zadatke na korektan i profesionalan nain i da time pruaju izvanredne usluge klijentima
Menaeri i supervizori obavlju proces poduavanja kako bi osigurali da njihovi zaposleni vre radne zadatke na korektan i profesionalan nain i da time pruaju izvanredne usluge klijentima
-
SUOAVANJE SA EMOTIVNIM PONAANJEM
Postojanje tiine, besa, suza ili drugog emotivnog ponaanja ometa reavanje problema u radnom ponaanju. Na ovo ponaanje je neophodno reagovati i prepoznati ga kao bitno, da bi nastavak razgovora o kritinom ili problematinom profesionalnom ponaanju mogao da se desi.
ZASTRAIVANJE NA POSLU - MOBING Svrha zastraivanja je da se sakrije nedostatak kometencije ili sposobnosti, esto kroz projektovanje neadekvatnosti na drugog. To su obino osobe koje su unapreene na menaderske pozicije bez prethodnog adekvatnog treninga ili odgovarajueg radnog iskustva. Efekti zastraivanja su: Uticaj na emotivno i fiziko zdravlje, smanjena ili izgubljena produktivnost, okruenje nepoverenja i zlostavljanja, nizak moral, nasilje
-
SUOAVANJE SA KONFLIKTOM
Raditi Ne raditi
Ostvariti kontakt oima Koristiti negativni govor tela
Fokusirati se na osedanja
Osuivati
Pruiti punu panju Prekidati
Pokazati interesovanje Pokazati nesaglasnost
Biti strpljiv Savetovati, preispitivati i
Napraviti pauzu raspravljati
Strategije za reavanje konflikta na neugroavajui nain su: Ne treba ignoricati ili poricati oseanja druge osobe, ve ih prepoznati bez obzira da li se sa tim oseanjima slaete ili ne Govor mirnijim glasom moe pomoi zaoslenom da se fokusira na ono to govori lider
Meki ton govora moe ublaiti emotivnu situaciju Razumevanje neverbalne kao i verbalne komunikacije je od znaaja da procenjivanje oseanja Parafraziranje i postavljanje podpitanja moe pomoi u razumevanju oseanja druge osobe
Ako se pogreno protumai situacija ili emocija postavljajte pitanja otvorenog tipa
-
UVOENJE I RAZVOJ AKCIONOG PLANA
Razvoj akcionog plana je veoma vaan korak u procesu progresivne discipline, jer prua jasno usmerenje zaposlenom u kom aspektu je neophodno da promeni ili unapredi svoje radno
ponaanje.
-
ZAKLJUAK
Organizacije koje dobro komuniciraju sa zaposlenima su
profitabilnije, privlae i zadravaju bolje radnike, kao i kupce ili korisnike svojih usluga, te jaaju ugled. Bez strateki upravljane komunikacije sa zaposlenima poslovni rezultati trpe.
Cilj je obezbediti usmeravanje zaposlenih kroz dvosmerno
komuniciranje.
Kada menaderi kontroliu svoje podreene, cilj njihove kontrole ne sme biti otkrivanje greaka radi kanjavanja zaposlenih, ve otkrivanje greaka radi njihovog pravovremenog eliminisanja i spreavanja njihovog ponavljanja i irenja.