vezbezaocibejts
DESCRIPTION
Vezbe za vidTRANSCRIPT
Da bi funkcionisale na najbolji mogui nain, naim oima je
potrebna normalna cirkulacija i neometan dovod kiseonika. Medjutim,
mi ovaj normalan protok obino remetimo napetim facijalnim miiima
koje grimo, a da nismo ni svesni toga. Pritiskom na odredjene take
na licu moemo poboljati cirkulaciju i uiniti da napetost facijalnih
miia popusti.
Da bi ste radili vebe za oputanje facijalnih miia, potrebno je da
sednete u stolicu sa uspravnim naslonom, tako da vam bude udobno.
Stopala treba da stoje ravno na podu; telo treba da bude sasvim
oputeno i oslonjeno na naslon.
Postavite jagodice paleva na take koje se nalaze na kraju lune
kosti (malo ispod obrva), otprilike tamo gde se obrve zavravaju.
Pritisnte samo toliko da osetite kost pod prstima. Sada pravite
male krune pokrete prstima, tako da se koa pomera iznad kosti. Dok
ovo radite, zatvorite oi; brojte, u sebi, polako do 8. Ovo podruje,
zbog napetosti, moe biti vrlo osetljivo, ali rezultat e svakako
biti prijatan. Zapaziete da se osetljivost polako smanjuje kako
rotirate prstima.
Postavite jagodice kaiprsta na taku koja se nalaz nie na istom luku
koji se sputa od obrva prema nosu; neposredno uz unutranje granice
oka. Zatim pravite nene krune pokrete, dok u sebi ne izbrojite,
lagano, do 8.
Pomerajte polako jagodice prstiju prema unutra, niz nosnu kost,
preko kotanog grebena, ka unutranjoj strani one duplje, prema
takama gde su suzni kanali. Ova oblast se naziva kantus. Rotirajte
prstima i ovde ili pokuajte da pritisnete blago prstima nadole, ka
kosti, pa oslabite pritisak. Naizmenino pritiskajte i oputajte
pritisak 8 puta. Najbolje bi bilo kombinovati, naizmenino, kruenje
prstima i pritisak (po 8 puta).
Zatim, nadjite rupice udubljenja ispod jagodica na obrazima;
osetiete ih pod pritiskom kaiprsta. Pritisnite jagodicu prsta na
centar ove jamice. Pritiskajte, pa oputajte, naizmenino, 8 puta, a
zatim pravite krune pokrete isto toliko puta. Ukoliko su vam ove
take vrlo osetljive (to je mesto gde se nalaze sinusne upljine),
moda e vam prijati da posle zavrene vebe predjete na laganu masau
tih taaka.
Za kraj, treba se vratiti na kotani greben (ivica one duplje) iznad
oiju. Zaponite od krajnje granice-grebena, koja se nazire prema
uima i pravite nene krune pokrete prstima, kreui se du celih obrva,
dok ne dodjete do granice nosa. Ponovite ovo nekoliko puta, da
biste opustili tenziju koja postoji u ovom podruju.
Ovim tehnikama treba posvetiti 2 puta po 20 minuta u toku dana, da
bi se izvukao maksimum njihovog korisnog dejstva. Osim oseaja
oputenosti, koji pomae pravilnom ishranjivanju oiju, moe se uoiti i
poboljanje kod osoba koje pate od jakih glavobolja ili
sinuzita.
Oi ne mogu dugo da budu u jednom istom, nepromenjenom poloaju,
usredsredjene na isto rastojanje ili nepromenljivu koliinu
svetlosti, a da se ne javi njihov zamor. S toga nije udno to se u
dananje vreme sve ee pominje kompjuterski zamor oiju. Kada radite
za kompjuterom, treba da vodite rauna i o oima. Potrebno je da to
ee menjate fokus. Napravite kratku pauzu, pa zamiljajte da gledate
u daljinu. Gledajte (ili zamislite da gledate) u oblake na nebu,
vrhove planina, brda.
Zatvarajte oi esto. Tada zamiljajte da su vam oi potpuno meke.
Zamiljajte da gledate u drvee, opaajui kako izgledaju vrhovi tog
drvea, posmatrajte stabla, gledajte prostor oko njih.
Gledajte u najudaljeniji zid prostorije u kojoj se nalazite, pa na
njemu zamiljajte are i talase. Sunajte oi, prekrijte ih dlanovima,
oputajte se i vebajte leee osmice.
Mnogi ljudi su imali u svom vidnom polju bar jedanput sitne estice
take koje se pokreu. Termin koji se za ovaj poremeaj koristi je
muscae volitantes (letee muice). Obino se javlja kod starijih
ljudi, ali se deava da ga imaju i mladi, pogotovo studenti. Te take
su siune estice koje plutaju u tenosti koja se nalazi unutar oka.
Ako se pojave, ne obraajte panju na njih; koncentriite se na vee i
vanije stvari. Nemojte da zurite ili budete napeti. Radite vebu
sunanja, prekrivajte oi dlanovima, vebajte njihanje i poloene
osmice. Tokom radnog dana, zaustavite se na trenutak, sklopite oi i
dopustite im da se opuste i odmore. esto menjajte fokus i gledajte
u svim pravcima, gore i dole, pa s jedne strane na drugu.
Cirkulacija tenosti koje su oku neophodne, kao i cirkulacija krvi,
esto je pogorana. Kad se protok ovih tenosti ne odvija kako treba,
u oku se zadravaju i otpadne materije, toksini, a u nekim delovima
oka i neke vrste proteina. Cirkulacija se moe poboljati primenom
tehnika kao to su sunanje, prekrivanje oiju dlanovima i tehnike sa
polaganim pokretima. esta promena fokusa i sve vebe sa zamiljanjem
odredjenih postupaka, takodje, mogu znaajno poboljati
cirkulaciju.
Dozvolite sebi treptanje, ali ne tako to ete naglo griti one kapke,
nego tako to ete ih putati da se zatvore blago i prirodno. Kad god
trepnemo, oi se kupaju u umirujuoj, ali jakoj, antiseptikoj
tenosti. Oi bolje uspevaju da vide kako treba kada im dopustite da
se ee odmore.
Iako je starenje neizbeno, staraka dalekovidost (prezbiopija) koju
veina ljudi razvije ve posle etrdesete godine, ipak nije neizbena.
Sa starenjem se smanjuje fleksibilnost miia oka, pa je zato
umanjena i usporena sposobnost oiju da se prilagodjavaju.
Mo vida je devet desetina mentalna, a samo jedna desetina otpada na
fiziku, ije je sredite u mozgu. Kako nae oi rade za mozak i zajedno
sa njim, tako i mozak moe da odbija da vidi, a moe biti i naveden
da ponovo poni da ini.
Opaanje (percepcija) jeste osnova za dobar vid; tamo gde postoji
volja da se vidi bolje, postoji i nain da se percepcija pobolja
poboljavanjem memorije i vizualizacije, koja podrazumeva stvaranje
mentalnih slika. Mi najbolje vidimo stvari koje poznajemo, jer su
njihove slike oku bliske i poznate. Signali koje one proizvode
poznati su mozgu, pa mu, s toga nije potrebno mnogo napora da ih
prepozna i interpretira. ak i kada elimo da vidimo, novo i udno
prouzrokuje neprilike. Oi zure i napreu se da bi prihvatile
nepoznatu sliku, a mozak se napree da bi je interpretirao. Ako
nepoznato postane poznato, mozak e, ak i kad oi slabo funkcioniu to
razumeti i interpretirati.
Dobre navike u korienju vida prvi su korak ka ostvarivanju boljeg
vida. Korienje raznovrsnih tehnika koje relaksiraju um i telo
doprinosi boljoj cirkulaciji krvi u oima i mozgu, one oputaju
napete miie, ukljuujui i one koji pomau da oi funkcioniu kako
treba, tj. ukljuujui i napregnute i mlitave miie.
Jedna od osnovnih tehnika (moda najlake primenjiva, a nepobitno
korisna) jeste tehnika koja se zove sunanje, a sastoji se iz
jednostavnog izlaganja oiju svetlosti, bilo da je ona prirodna ili
vetaka. Ova tehnika se bazira na dvema injenicama koje su u
medjusobnoj vezi, a to su: 1) oi prosto cvetaju na svetlu i 2) oi
vide razlikujui svetlost od tame to su oi vie izloene svetlosti i
to su vie naviknute da velike koliine svetlosti prihvate, one su u
stanju da efikasnije funkcioniu, bilo da je svetlo dobro ili
loe.
Sunanje stimulie mrenjau (retinu), koja postaje slaba i neosetljiva
ako je dugo liavamo svetla.
Da biste vebali sunanje, potrebna vam je udobna stolica sa
uspravnim naslonom, obina stona lampa na koju se stavi sijalica sa
uarenim vlaknom (nikada se za sunanje ne sme koristiti infracrvena
ili fluorescentna lampa).
Treba poeti sa sijalicom one snage koja odgovara vaim oima (obino
je to 25 ili 40W); lampa sa sijalicom treba da bude udaljena 90 do
180cm od vas. Smestite se udobno u stolici, ali tako da vam ledja
budu uspravna; stopala treba da budu na podu, nos uperen pravo
napred. Ukoliko nosite naoari, skinite ih i lagano sklopite oi (ne
treba stiskati one kapke, ve ih pustite da sami padnu). Zatim,
okreite glavu sasvim lagano i ritmino s jedne strane na drugu;
krajnja taka trebalo bi da bude do ivice ramena, nikako preko toga
previe naprezanja uinie napetim vae vratne miie, a osnovna svrha
sunanja je da opusti miie. Pustite da se vae oi kroz zatvorene
kapke napajaju svetlou.
Postanite svesni mnogih tankih, siunih miia koji povezuju va
potiljak sa vratom; pomozite im da se opuste tako to ete zamisliti
da diete u njih . Usmerite panju i na miie koji polaze s prednje
strane uiju i koji kontroliu vilicu. Opustite ih tako to ete
zevnuti.
Ograniite svoja prva sunanja na po 5 minuta. Posle perioda od mesec
dana, taj period slobodno produite i na 20 minuta, ako moete.
Postepeno, iz nedelje u nedelju, treba menjati sijalice; ve druge
nedelje se moe prei na sijalicu od 40W, pa zatim 60, pa 100 i,
konano, zavriti sa sijalicom od 150W. Kada zavrite vebanje sa
sijalicom od 150W, moe se prei na, recimo, reflektor sa zaklonom,
koji fokusira snop svetlosti da biste imali veu koncentraciju
svetlosti.
Vano je upamtiti da na sijalicu vee snage moete prei tek kada su se
vae oi potpuno privikle na prethodnu koliinu svetlosti
Kada se naviknite na reflektor ili najjau sijalicu, spremni ste za
kupanje u sunevoj svetlosti napolju ili pored prozora ili ak i kroz
prozorsko okno.
Ograniite prirodno sunanje na 4 minuta na poetku. Nemojte podizati
oi prema suncu, treptati na suncu ili pokuavati da otvorenih oiju
gledate u njega. Bez strunog nadzora, ovakvi postupci vode u
zurenje i produeno fokusiranje, to je nesumnjivo tetno za oi.
Ponekad se kod poetnika deava da sunanje isprovocira oseaj munine
ili neprijatnosti; ako vam se to dogodi, nemojte odmah odustajati;
oseaj nelagodnosti brzo prolazi. Ukoliko, ipak, i posle poetnog
perioda nastavite da se oseate neprijatno, moda sunanje nije reenje
za vas; tada bi bilo poeljno konsultovati i psihoterapeuta.
Posle sunanja, pokrijte oi dlanovima. ak i ako niste probali
sunanje, probajte oputanje oiju pomou dlanova.
Ova tehnika nije veba u smislu napregnute aktivnosti. Naprotiv, ona
u sebi sadri prizivanje neaktivnosti; njena svrha je da temeljno
opusti i um i telo, da opusti i revitalizuje oi. Prekrivanje je
posebno vano posle sunanja, jer poboljava cirkulaciju u svim onim
krvnim sudovima i okolnim tkivima, a pravilna cirkulacija jeste
osnova za dobar vid. Dobra cirkulacija je posebno vana kada
predjemo neke srednje godine i udjemo u tree doba.
Prekrivanje moete vebati gotovo svuda kod kue u stolici, ili u
krevetu, u kancelariji za radnim stolom, u automobilu, u vozu, u
autobusu. Ali, da bi bilo uspeno, da bi koristilo, mora se izvoditi
na tano odredjen nain.
Ponite tako to ete zagrejati ake (protrljajte ili protresite ih).
Hladne ake mogu usporiti priliv krvi u predeo oiju, tople e ga
ubrzati. Sedite uspravno u udobnu stolicu pravog naslona. Namestite
jastuk ili predmet koji vam slui umesto njega (npr. neka torba) na
krilo, pa oslonite laktove na njega. Ako leite na krevetu ili kauu,
poloite glavu na jedan jastuk, a na drugi oslonite ruke.
Prekrivanje oiju dlanovima sastoji se od pokrivanja oiju akama koje
su blago savijene tako da formiraju kupe i to tako da dlanovi
dodiruju s jedne strane ivicu nosa, s druge strane palevi treba da
su poloeni na slepoonice, a ostali prsti stoje na elu. Pazite da
dlanovima ne pritiskate one jabuice; kroz tako postavljene dlanove
svetlo ne treba da dopire do oiju.
Dok sedite prekrivenih oiju, pustite um da luta; prizovite neko od
prijatnih oseanja, npr. prizor sa nezaboravnog putovanja ili bilo
koju drugu sliku koja vas moe opustiti.
Nemojte se naprezati da vidite detalje, slike pustite da oni sami
dodju. Ova veba se moe shvatiti kao neka vrsta konstruktivne
meditacije, a svaki napor ak i napor da se neega prisetite ponitie
relaksaciju koja je, u ovom sluaju, glavni cilj.
Ako osetite napetost u toku vebe, ustanite i blago se razmrdajte,
rastresite udove. Nelagodnost bi trebalo da nestane. U sluaju da
vam se ruke zamore, olabavite ih, malo ih protresite ili ih
pomerajte ritmino levo-desno. Onda ponovo uradite vebu.
Prekrivajte oi koliko god esto moete i koliko god vam prija, nema
nikakvog ogranienja u trajanju. Bilo da vreme za vebanje nadjete u
toku radnog dana ili ne, obavezno odvojite 20 minuta za vebanje
uvee, na kraju dana. Uradite vebu i ukoliko imate glavobolju bol e
se ublaiti. Ukoliko imate ozbiljniji poremeaj vida, trebalo bi da
prekrivanju oiju posvetite i vie od 20 minuta dnevno.
Pokreti njihanja oivljavaju i uspostavljaju fizike i mentalne
ritmove, produbljuju harmonian odnos sa prirodom i zato nas mogu
osposobiti da bolje vidimo.
Medju najbolje njiue kretnje spada i dugo stojee njihanje. To je
relaksant: kada se izvodi pred spavanje, predstavlja uvod u no
punog odmora i ima mo da odagna nesanicu. Takodje poboljava
cirkulaciju. Ako ga izvodite ujutru, neposredno po ustajanju, dan e
vam biti manje optereuju.
Ukoliko u svoj pretrpani dan moete da uvrstite i njihanje a idealno
je da se veba posle sunanja i prekrivanja oiju dlanovima popodne
ete se oseati svee, umesto, kao to je obino sluaj, umorno.
Osim toninog dejstva, njihanje deluje blagotvorno na rad oiju,
posebno kada su u pitanju kratkovidost, staraka dalekovidost i
razrokost, diplopija (pojava duple slike) i poliopija (viestruka
slika).
Tokom prve nedelje, potrebno je vebati njihanje uz neku prijatnu
muziku, koja e vas uvesti u ritam, koji je neophodan za ovu
tehniku. Kad prodje prva nedelja, moete se osloniti na sopstveni
unutranji ritam; vano je da njihanje bude lagano i
ravnomerno.
Ukoliko nosite naoare, skinite ih i stanite na sredinu sobe tako da
gledate kroz prozor. Stanite blago rairenih nogu, tako da vam
stopala budu paralelna. Pustite da vam ruke padaju slobodno, nos
drite pravo. Sada zanjiite telo: prvo glavu, zatim trup, pa
prenesite pokret na itavo telo. Prebacujte teinu sa jedne noge na
drugu. Ponite prvo sa kretanjem udesno, pa se vratite u poetni
poloaj i zatim zanjiite nalevo. Kad je teina tela sasvim na jednom
stopalu, moete lagano da odignete onu drugu petu od poda.
Dok se njiete, zamiljajte da se gornji deo vae kime istee na gore,
a donji deo kime kao da se istee na dole, kao da vas neto vue u tom
pravcu i pojaava vae istezanje.
Nemojte ii preko onog poloaja kad su vam ramena paralelna sa zidom
ka kome se okreete. Dok vam je glava u centralnom poloaju, pustite
oi da prate linije koje obeleavaju granicu izmedju zidova i
tavanice. Sa svakim dovrenim zamahom, promenite visinu linije koju
pratite oima za tridesetak centimetara gore ili dole, kako elite.
Ove promena je veoma vana, jer promena fokusa deluje oputajue na
one miie.
Tokom njihanja, doiveete neto to je iluzija. Izgledae vam da se ram
prozora kree u suprotnom pravcu od pravca vaeg kretanja, a isti
sluaj e biti i sa drugim predmetima. Ako vam se to ne dogodi, znai
da se ne njiete na pravilan nain, verovatno se drite previe
kruto.
Isti zakljuak se moe izvesti i ukoliko se dogodi da oseate
vrtoglavicu ili uznemirenost ili ste kruti pri kretanju ili ste
dopustili da vam oi zure. Ako se oseate nelagodno ili vam se vrti u
glavi, prekinite za trenutak, zatim ponovite vebu pokreui se
skladno i sasvim smireno, a to e dovesti do neophodne
relaksacije.
Jedna od vanih posledica koju donosi njihanje jeste da razbija
svaku naviku zurenja, a druga je to se na ovaj nain oputate, ako
ste previe stegnuti ili napeti.
Njihanje bi idealno bilo izvoditi tri puta dnevno: ujutro, negde u
toku popodneva i uvee pred spavanje. Ponite sa 30 kompletnih
njihanja. Tokom vremena taj broj se moe poveati, tako da dostigne
100 ponavljanja dnevno. Mnogima se ovo moe uiniti mnogo, ali treba
imati na umu da se normalnom brzinom moe izvesti 30 zamaha u toku 1
minuta, to znai da je za dnevnih 100 potrebno 3 minuta. Rezultat se
ogleda u boljem snu i vidu, kao i oseaju sveine tokom celog
dana.
Stariji ljudi kojima je teko da stoje mogu, takodje, da iskoriste
veinu pozitivnih efekata ove vebe, tako to e izvoditi kratke zamahe
neku vrstu sedee varijante njihanja.
Ovaj postupak zahteva da se udobno namestite u stolici sa uspravnim
naslonom, da skinete naoari i pustite da ruke slobodno padaju niz
telo. Otvorenih oiju i ravno upravljenog nosa pokreite gornji deo
tela s jedne strane na drugu. Ruke bi trebalo da vam se kreu u
skladu sa torzom, lagano i ritmiki. Glava, naravno, mora da se kree
zajedno sa telom. Posle prvih nekoliko pokreta, ponite da zamiljate
iste one linije koje su opisane kada je bilo rei o vebi
njihanja.
Veba koja se naziva leee osmice ima bezbroj varijacija i sastoji se
u tome da vrhom nosa opisujete poloen broj osam (ili znak za
beskonanost). Njena svrha je da opusti miie vrata i ledja i umiri
ceo nervni sistem, ukoliko postoji oseaj napetosti.
Male leee osmice oputaju sitne male miie. Velike, s druge strane,
oputaju krupnije miie i ine da krv potee kroz glavu, vrat i oi ka
mozgu.
Veba se moe izvoditi bilo gde; dovoljno je zatvoriti oi i crtati
leee osmice vrhom nosa. Osmice se mogu transformisati u iskoene,
uspravne, itd jedino je vano glavu pomerati lagano i ravnomerno
Ponekad je dovoljno samo lagano pokrenuti glavu, tako da osetite da
su se sva tkiva aktivirala: treba osetiti kako se pomera svaki deli
ramena i vrata.
Na neku tablu zalepite raznobojne etikete nalepnice u to
intenzivnijim bojama (ute ili crvene); tablu drite pred oima, tako
da na etikete pada svetlo. Dozvolite odbijenom svetlu da dopre do
vae svesti. Otvorite oi i ogledajte, zatvorite oi i vratite
vidjeno. Uradite ovo 6 puta, ali tako da nijedan pokuaj ne traje
due od 15 sekundi.
Oboljenje nazvano glaukom nastaje usled poremeaja protoka tenosti u
oku. To za posledicu ima opasno poveanje onog pritiska. S toga bi
trebalo vebati sve tehnike relaksacije, tehnike sa laganim
pokretima (njihanje i leee osmice). Kada boluju od glaukoma, ljudi
obino imaju ekstremno sueno vidno polje, tzv. tunelski vid. Vidno
polje tj. periferni vid zahteva stalnu stimulaciju, to se moe
postii izvodjenjem sledee vebe: kada imate nekoliko minuta na
raspolaganju, ispruite ruku celom duinom i uprite kaiprst napred.
Koncentriite svoj pogled na nokat uperenog kaiprsta, a drugom,
slobodnom rukom, pravite vee i manje lukove iznad i ispod kaiprsta.
Neophodno je zamisliti da vidimo ruku koja pravi i najire lukove,
kada je, inae, ne moemo videti.
Makula je deo mrenjae koji predstavlja produetak optikog nerva; to
je deo oka koji alje informacije modanim regijama zaduenim za vid.
Razni nivoi atrofije onog ivca pojavljuju sa kao makularna
degeneracija . Iako se ranije smatralo da ukoliko dodje do povrede
ili pogoranja funkcije onog nerva, nema nade za bilo kakvo
poboljanje vida, svuda gde jo postoje trgovi vida, makar i
sposobnost da se razlikuje svetlo od tame, postoji i nada za
poboljanje do nivoa na kome pacijent moe da razlikuje predmete. A
tamo gde postoji sposobnost da se vide objekti, postoji i mogunost
da se razvije vee jasnoa vida i bolja percepcija. Poeljno je, kod
degeneracija makule, primenjivati tehnike sunanja, prekrivanja oiju
dlanovima, leee osmice i njihanje. Zanimljivo je i da obino
otvaranje pasijansa moe da pomogne odravanju stalne pokretljivosti
oiju, koja je neophodna za dobar vid.
Spora degenerativna bolest mrenjae, koja najee prati Kirns-Sajrov
sindrom (mitohondrijalna bolest) jeste retinitis pigmentosa. Ovaj
poremeaj se posebno istie ukoliko se javi zajedno sa veoma jakom
kratkovidou. Nono slepilo je uobiajeni prvi simptom retinitis
pigmentoze, a u poodmaklom stadijumu samo mali deo retine
funkcionie dobro i bolesnik ima zakrivljenost prostora, kao da je u
tunelu, pa se esto upotrebljava izraz tunelski vid. Ouvan je samo
veoma uzak deo vidnog polja, znai pacijent vidi samo ono to je
direktno ispred njega.
Jedna od vebi za proirivanje perifernog vidnog polja se sastoji u
tome da se usprave oba kaiprsta na rastojanju od oko 12cm jedan od
drugog i 15cm od lica; treba gledati u jedan prst, a biti i svestan
slike onog drugog. To znai da se koristi sposobnost centralnog vida
kod jednog i perifernog kod posmatranja drugog prsta. Zatim, treba
premetati pogled sa jednog na drugi prst, ali tako da se nikada ne
izgubi iz vida bilo koji od njih. Poeljno je da se, istovremeno,
posmatra cela soba i svi oblici u njoj. Rastojanje izmedju dva
kaiprsta treba, svaki put kada se izvodi veba, malo poveati
(recimo, za oko 2cm).
Kada imate nekoliko minuta na raspolaganju, ispruite ruku celom
duinom i uprite kaiprst napred. Koncentriite svoj pogled na nokat
uperenog kaiprsta, a drugom, slobodnom rukom, pravite vee i manje
lukove iznad i ispod kaiprsta. Neophodno je zamisliti da vidimo
ruku koja pravi i najire lukove, kada je, inae, ne moemo videti.
Druga varijanta ove vebe se sastoji u gledanju u neku zamiljenu
taku koja se nalazi ispred nas, a istovremeno je neophodno
pokretati jednu, pa drugu ruku (kao da dajete neke znake). Naravno,
sve vreme treba da budemo svesni slike njihovog kretanja.
Ove vebe su izuzetno malo zahtevne i mogu ih praktikovati i deca,
uz prethodna uputstva i pomo roditelja.
Ishrana i dodatni preparati koji pomau ouvanju i poboljanju
vida
Da biste sauvali ili povratili dobar vid neophodno je adekvatnom,
izbalansiranom ishranom pomoi celom organizmu da ojaa. to se tie
neke konkretne redukcione dijete u cilju poboljanja vida, ne moe se
rei da ijedna vrsta hrane posebno kodi oima. Treba jedino raditi na
redovnom unoenju svojevrsnih vitaminskih bombi, koje su neto
najbolje to moete napraviti u kuhinjskoj apoteci. Pijte svee sokove
od voa i povra, posebno od argarepe, spanaa, paradajza, kupusa,
cvekle, pomorande. Treba unositi i sirova jaja, digericu (ne
svinjsku), beli luk, pavlaku, jabuke, sveu ribu i kotunjavo voe.
Mogu se spremati raznovrsne kombinacije sokova (recimo, jabuka +
cvekla + limun + pomoranda), ali najvanije je uzimati to vie belog
luka, argarepe i kupusa. Dobro bi bilo pripremiti i Todoksinov
recept sa belim lukom i limunom, koji se priprema na sledei
nain:
Oistiti 30 enjeva belog luka (ili 3 vee glavice) i sitno iseckati.
Tri cela limuna (sa utom korom) dobro oprati mlakom vodom, obrisati
kuhinjskom krpom, iseckati na sitne komade i pomeati sa belim
lukom. Sve staviti u manji lonac i preliti 1 litrom, prethodno
prokuvane i ohladjene, vode. Sadraj zagrevati do 70, 80 stepeni
(dok voda ne pone da struji). Vano je da voda ne prokljua, inae e
biti izgubljen sadraj aktivnih supstanci. Lonac skloniti sa poreta,
poklopiti i ostaviti da odstoji 12 sati. Sadraj zatim procediti i u
staklenoj flai uvati u friideru. Najmanje 40 dana uzimati po 1dl
ove tenosti svakog jutra na prazan eludac. Za puno dejstvo,
potrebno je 4 puta pripremati ovaj medikament, s obzirom da e 1
flaa trajati 10 dana.
Ovaj preparat isti krvne sudove i samim tim poboljava ishranjenost
oka krvlju. Za osposobljavanje organizma da nesmetano funkcionie u
svim svojim segmentima, kao i za njegovu revitalizaciju (samim tim
i ouvanje i oporavak vida), dobro bi bilo uzimati Todoksin broj 1
(kaasti, teni ili kapsule).
Za pripremu ajeva najbolje je koristiti sledee: idjirot, kupina,
kopriva, jagorevina i mirodjija; to se kupina i mirodjije tie,
najpre ih treba jesti u sveem stanju.
Od razlika se moe pripremati aj za ispiranje. On se koristi kao lek
protiv oboljenja zapaljenske prirode kod osoba plavih oiju.
Upotrebljava se mlak aj, kojim se nakvasi loptica gaze i njom se
ispiraju oni kapci iznutra.
Za obloge i ispiranje, u sluaju zapaljenja i gnojenja onih kapaka
kod ljudi crnih oiju, moe se koristiti aj koji se sprema prema
sledeem receptu:
U 150g kljuale vode doda se 10g lista ilovlaka i po 5g cveta
dralike i cveta razlika. Ostaviti da odstoji 15 minuta i potom
propustiti kroz gazu.
Ako su vam oi esto zamorene, moete koristiti obloge od jaeg ruskog
aja, kamilice, alfije ili razlika. Kamilicu i alfiju je, ukoliko
postoji i neki upalni proces, najbolje kombinovati sa vedskom
granicom. Umesto vate, bolje je uzeti komadie nove, iste lanene
tkanine ili gaze.
Vidac (Euphrasia officinalis) se jo od davnina koristi za leenje
oiju. Po narodnom verovanju, lekovita je voda onih izvora oko kojih
raste vidac, pa se lekoviitost prenosi preko korena, stabla i lia.
Veruje se da kada ljudi ispiraju oi vodom u kojoj je bio vidac,
oseaju poboljanje vida (slino kao to bosiljak uva vodu da se ne
ukvari). Vidac sadri uglavnom tanine, gorke materije, glikozid
aukupin, eterino ulje i modru boju. Neophodno je napomenuti da se
ova biljka mora oprezno upotrebljavati, jer bilo pogreno i
neodgovorno njime leiti one bolesti koje mogu biti akutne, kao to
je glaukom. Oblogama za oi vidac moe biti od pomoi u leenju
hroninih upala kapka koje za vid nisu posebno opasne, ali znaju da
budu veoma dosadne. Ba u vezi sa tim onim tegobama, esto nastaju
hronina stanja koja se, zbog spoljnih nadraaja, povremeno
pogoravaju i obolelima mogu doneti velike tegobe. Zapaeno je
blagotvorno dejstvo biljke vidac na jaanje oiju umornih od napornog
rada, na otklanjanje kratkovidosti, kao i protiv atrofije miia one
jabuice i degeneracije onog nerva (koja se moe javiti kod
dugogodinjeg noenja naoara ili soiva).
Vidac se spolja koristi u obliku obloga za oi. Mokra obloga se
stavi samo ovla na oko, a bolesnik pritom lei. istu platnenu krpu,
maramicu ili kompresu treba umoiti u aj od 1 kafene kaiice suve
biljke na olju vrue vode i ostaviti da odstoji 10 15 minuta, a
potom ohladiti i koristiti.
Pogreno je vrsto zaviti vlane obloge i kompresu na oi. Time bi u
oku mogao nastati zastoj krvi i doi do pogoranja postojeeg stanja.
eljeno osveavajue i isparavajue delovanje moe se postii samo
oblogom na opisani nain. Oblogu treba esto menjati, a svakako kada
se kompresa osui. Kompresu ponovo ovlaiti ve nakon 5, a najkasnije
10 minuta i to ponoviti bar 2 ili 3 puta. Svaki put potpuna obloga
traje oko jednog sata. Postupak se moe ponavljati dva ili tri puta
u toku dana.
Uz obloge, dobro bi bilo i piti aj od biljke vidac, koji se
priprema od 1 kafene kaiice suve biljke na olju vrue vode i
ostaviti da odstoji 10 15 minuta, a potom ohladiti i piti.
Vidac, kao i jo neke lekovite biljke se mogu koristiti kao
homeopatske kapi, ali veoma oprezno i paljivo, na paretu sredine
hleba. Kod dece stare 5 10 godina, doza je 10 kapi; od 10 15 godina
starosti 15 kapi, i preko 20 godina 20 kapi i uzima se samo ujutru
ili, jo bolje samo uvee. Uzimanje ovih kapi pred spavanje je bolje
zato to se njihovo dejstvo produava na celu no, a oi se tada uopte
ne napreu. Medjutim, ukoliko bolesnik ima naviku da jede
najobilniji obrok pred spavanje, bolje je da kapi uzima ujutru, na
prazan stomak i da ne dorukuje neposredno posle toga.
U tretiranju konjuktivitisa i slinih infekcija oka, mogao bi da
bude od velike pomoi i aj od pregrada orahovog jezgra, koji ima
jaka baktericidna svojstva. On se priprema tako to se usitnjene
pregrade orahovog jezgra preliju kljualom vodom i ostave da odstoje
20 minuta. Procedjena tenost se uva u friideru i koristi za
ispiranje oiju.
Kao dodatak ajevima i sokovima od voa i povra, koji mogu pomoi
oporavku vida, za osobe koje boluju od katarakte je izuzetno
korisno i da uvee malom krikom limuna predju preko sluznice,
prethodno sputenog, donjeg kapka (samo da krika lizne kapak), a
potom zatvore oko i spavaju. Blagotvorno dejstvo bi moglo imati i
uzimanje, gore navedenog, recepta sa limunom i belim lukom, jer on
isti krvne sudove od masnoe, a samim tim isti i oko. Ovaj recept ne
bi smeo da se unosi u vidu kapi direktno u oko, poto bi izazvao
snaan oseaj peenja i mogao bi da donese, ak, neke neeljene efekte.
Moglo bi se pokuati sa pravljenjem obloga, koje bi se samo blago
prislanjale na oko sa spoljne strane. Kao obloga spolja moe da se
stavlja i vedska granica, recimo sa ajem od kamilice ili alfije (1
supena kaika aja na 1 2 dl kljuale vode, ostavi se da odstoji 15 20
minuta). Oni sastojci iz obloge koji prodju kroz kapak do one
jabuice su sasvim dovoljni za postizanje zadovoljavajueg uinka. Moe
se, kao obloga, koristiti i filter kesica iz popijenog aja
(kamilica, alfija...), tako to se ona blago pritisne i dri na
spoljnoj strani kapka.
W.H.Batesa (iz knjige "Better eyesight without glasses")