11

EVAKUACIJSKI PUTOVI I

ZATITA SPAAVATELJA

mr. sc. Ljerka Koprianec-Matijevac, vii predava

Zagreb, 15. studenoga 2014.

godina dogaaj broj poginulih / ozlijeenih

2012.

poar u zatvoru u Hondurasu poginulo preko 361 zatvorenikapoar u marketu u Moskvi poginulo 17 radnika migranataeksplozija i poar u petrokemijskoj industriji u Bangkoku 12 poginulih i preko 100 ozlijeenihpoar u tvornici odjee u Pakistanu poginulo 312 radnikaeksplozija u rafineriji na poluotoku Paraguan u Venezueli poginulo 48 i ozlijeeno 151poar u tvornici obue u Pakistanu poginulo 25 zaposlenikaPoar u tvornici u Dhaka, Bangladeshu poginulo najmanje 124Poar u diskoteci u Novom Sadu poginulo 6 mladih

2013.

Poar u nonom klubu u Brazilu poginulo najmanje 233 posjetitelja, vie od 100 ozlijeenihPoar u marketu, Kalkuti, Indija poginulo 18 osoba

poar u psihijatrijskoj bolnici u Moskvi poginulo 38 pacijenata

Poar u tvornici u Kini poginulo 119 ljudi

poar u psihijatrijskoj bolnici u Novgorod Region, Rusija poginulo 37 pacijenta

2014. Poar u bolnici u Junoj Koreji poginuo 21 pacijent

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_fires

Pregled nekih velikih poara

23

U lanku 10. Zakona gradnji (NN 153/2013.) te lanku 25. Zakona o zatiti od poara (NN 92/2010.) definiran je izgled graevine za sluaj nastanka poara te ona mora biti projektirana i izvedena i tako da:

omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui njihovo spaavanje te omogui zatita spaavatelja.

Da bi se mogao realizirati spomenuti zahtjev, potrebno je ispravno

projektiranje i izvedba putova za izlaenje u sluaju poara ili drugog akcidenta tzv. putova za evakuaciju ili evakuacijskih putova.

4

- EVAKUACIJSKI PUT

35

Evakuacijski put iz graevine je posebno projektiran i izvedenput koji vodi od bilo koje toke u graevini do vanjskog prostoraili sigurnog prostora u graevini, ije znaajke (otpornost ireakcija na poar, irina, visina, oznaavanje, protupaninarasvjeta i dr.) omoguuju da osobe zateene u poaru mogusigurno (samostalno ili uz pomo spasitelja) napustiti graevinu.(Zakon o zatiti od poara, NN 92/2010.)

6

U zgradi mora biti dovoljan broj evakuacijskih putova

odgovarajuih prostornih i drugih parametara (udaljenost, irina,visina, otpornost na poar i slino) i dovoljan broj izlaza, kojivode u razliitim smjerovima na sigurna mjesta, kako bi u sluajupojave poara, sve osobe koje se zateknu u zgradi, brzo i

sigurno mogle napustiti zgradu. (Pravilnik o otpornosti na poar i

drugim zahtjevima koje graevine moraju zadovoljiti u sluajupoara NN 29/2013. u daljnjem tekstu Pravilnik)

47

Sigurno i pravovremeno naputanje zgrade u sluaju poaraosiguravaju se primjenom odgovarajuih mjera: rasporedom i brojem evakuacijskih puteva te izlaza primjerenobroju ljudi i njihovoj pokretljivosti;

odvajanjem elemenata koji ograniavaju evakuacijske puteve(stropovi, zidovi, vrata i slino) od drugih dijelova graevine,elementima otpornim na poar i dim;

odabirom graevnih proizvoda kojima se oblau stropovi, zidovi ipodovi evakuacijskih puteva, odgovarajue reakcije na poar;

8

sustavom za odvoenje dima i/ili topline; sustavom ureaja za stvaranje poveanog tlaka u evakuacijskimputovima zbog sprjeavanja ulaska dima; sustavom za rano otkrivanje i gaenje poara;

sustavom za uzbunjivanje korisnika graevine; rasvjetom za sluaj nude i znakova koji upuuju na evakuacijske puteve;

ugradnjom protupanik kvaka, pritisnih ploa, ipki i slinog naevakuacijskim vratima.

59

EVAKUACIJSKI PUTOVI- definirano Pravilnikom -

U graevini moraju postojati najmanje dva evakuacijska puta,odnosno puta za spaavanje, koji vode u razliitim smjerovima dovanjskog prostora, ili sigurnog mjesta u graevini i koji nezavravaju u istom poarnom i/ili dimnom odjeljku.

Broj evakuacijskih puteva, odnosno puteva za spaavanje, ovisnoo broju korisnika prostora iznosi:

najmanje 2 evakuacijska puta, ako je broj korisnika manji od 500;

najmanje 3 evakuacijska puta, ako je broj korisnika od 500 do1000;

najmanje 4 evakuacijska puta, ako je broj korisnika vei od 1000.

10

Kod graevina koje imaju jedan ili vie katova odnosno etaa, evakuacijski putovi vode preko stubita, od kojih najmanje jedno

stubite mora biti izvedeno sukladno zahtjevima sadranim u Tablici

3. u Prilogu 1 Pravilnika, a ostala u protudimnoj izvedbi, pod uvjetom

da stubita vode do razliitih izlaza iz graevine, odnosno ne zavravaju u istom poarnom i/ili dimnom odjeljku.

6TABLICA 3. Otpornost na poar sigurnosnih stubinih prostoraPredmet ZPS2 (1) ZPS3 ZPS4 ZPS5

1 Zidovi stubita

1.1 suteren, prizemlje i katovi (2)REI 30

EI30

REI 60

EI 60

REI 60 (3)

EI 60 (3)REI 90

EI 90

1.1 podrumske (podzemne etae)REI 30

EI 30

REI 90

EI 90

2 Strop iznad stubita(4) REI 30REI 60

EI 60

REI 60 (3)

EI 60 (3)REI 90

3 Vrata u zidovima stubitima bez zapornice (tampon zone - predprostora)

3.1za stanove, poslovne prostore i druge prostore koji izravno vode na stubite

EI2 30 EI2 30-C EI2 30-C-SmEI2 60-C-Sm sa

sustavom za automatsku

dojavu poara

ili

EI2 30-C sa sustavom mehanike ventilacije

3.2za hodnike koji vode na stubite u suterenu, prizemlju i katovima

BEZ ZAHTJEVA E 30-C

3.3za hodnike i prostorije u podzemnim etaama koje izravno vode na stubite

EI2 30 EI2 30-C

(1) Ne vrijedi za zgrade s ne vie od 2 stana. (2) Zahtjevi za otpornost na poar nisu potrebni kod vanjskih zidova stubita izvedenih od graevnih proizvoda koji se razvrstavaju prema reakciji na poar u najmanje A2 i koji u sluaju poara ne mogu biti ugroeni susjednim dijelovima graevine spojenim na te vanjske zidove.) (3) Graevinski elementi moraju unutar stubita biti izvedeni od graevnih proizvoda koji se razvrstavaju prema reakciji na poar u najmanje u A2. (4) Od zahtijeva se moe odstupiti ako se prijenos poara sa susjednih elemenata graevine na stubite moe sprijeiti odgovarajuim mjerama.

12

Predmet ZPS2 (1) ZPS3 ZPS4 ZPS54 Vrata u zidovima stubita s uinkovitom ventilacijom u predprostoru (zapornici)4.1 od zapornice prema hodniku i stubitu nije potrebno E 60-C

4.2od stambenih ili poslovnih jedinica, kao i drugih prostora prema zapornici

nije potrebno EI2 60-C

5 Krakovi i podesti stubita

5.1 u stubitima bez predprostora R 30 R 60R 60 i najmanje

A2 R 90

5.2

u stubitima sa zapornicom, u koju vode automatska samozatvarajua vrata,E 30-C i / ili EI2 30-C, EI2 30-C-Sm

BEZ ZAHTJEVAR 30 ili

najmanje

A2

R 30 i najmanje A2

R 60 i najmanje A2

6Sustav za automatsku dojavu poara u stubitima, bez zapornice

nije potrebno

u stubitu, ukljuujui i ope dostupna podruja kao to su hodnici i podrumske prostorije, s minimalnom funkcijom alarma

7Predmet ZPS2(1) ZPS3 ZPS4 ZPS5

7 Mehanika ventilacija u stubitima bez zapornice

nije potrebno

potrebno je uvesti neki od sustava za sprjeavanje ulaska dima ili

njegovo razrjeivanje

8 UREAJ ZA ODVODNJU DIMA (5,6)8.1 Lokacija na vrhu stubita

8.2 Veliina podruje slobodnog presjeka od 1,00 m

8.3 ureaji za otvaranjeNa posljednjem podestu i prizemlju odnosno katu na koji mogu pristupiti vatrogasci. Otvaranje mora biti neovisno o opem napajanju elektrinom energijom.

Pokretanje preko sustava za automatsku

dojavu poarai

dodatna opcija runo otvaranje na posljednjem

podestu i prizemlju odnosno katu na koji mogu

pristupiti vatrogasci

9 VANJSKO STUBITE najmanje A2 uz uvjet da je stubite zatieno od prodora vatre i dima preko otvora na proelju i/ili proelja bez potrebne otpornosti na poar.

(5) Sustav za odvodnju dima nije potreban ukoliko je predvien sustav nadtlaka. (6) Kod graevina klase ZPS2 nije potreban sustav za odvodnju dima ukoliko na svakom katu postoje prozori koji vode neposredno prema otvorenom vanjskom prostoru sa slobodnim presjekom od po 0,50 m koji se bez dodatnih pomagala mogu otvoriti iz stojeeg poloaja. NAPOMENA: Zahtjevi za stubita kod visokih zgrada odreeni su posebnim propisom.

Za ZPS1 nema zahtijeva.

14

Za izraunavanje broja evakuacijskih putova i njihoveirine koristi se podatak o broju korisnika, odnosnozaposjednutost prostora.

Zaposjednutost prostora je broj osoba koji se moezatei u nekom prostoru, a ovisi o namjeni i povriniprostora.

815

Ukupna duljina evakuacijskog puta je duljina puta koji vodi odnajudaljenije toke u kojoj se osoba moe nai u prostoriji dovanjskog prostora, odnosno sigurnog mjesta.

Dijelovi evakuacijskog puta mogu biti:

zajedniki dio evakuacijskog puta koji predstavlja dio puta odnajudaljenije toke u prostoru do mjesta gdje korisnik moe birati izlazu dva razliita smjera; slijepi hodnik koji predstavlja dio puta koji vodi u samo jednomsmjeru;

prostor udaljavanja od izlaza do sigurnog mjesta.

16

Sigurno mjesto je mjesto u vanjskom prostoru izvan graevine, koje pripada graevnoj estici graevine ili javnom prostoru koji je siguran od poara i padajuih dijelova konstrukcije i elemenata uzrokovanih poarom, a nije dio vatrogasnih pristupa i povrina za

vatrogasni rad (manipulativne povrine) i svojom veliinom zadovoljava uvjete za prihvaanje predvienog broja osoba za sluaj evakuacije. Iznimno, sigurno mjesto moe biti i u graevini, u drugom poarnom odjeljku, uz osiguran dovod svjeeg zraka te alternativni

put za spaavanje (prozor propisanih dimenzija ili stubite).

917

Za svaki dio evakuacijskog puta propisuju se razliiti zahtjevi kojima ti segmenti izlaznog puta moraju udovoljiti u pogledu evakuacije u sluaju poara. Zajedniki dio puta za evakuaciju ne smije ni u kom sluaju voditi kroz:

- kuhinje, - skladita, - radne sobe, - zahode, - kupaonice ili druge sobe koje se zakljuavaju.

Osim navedenog, za svaki dio puta za izlaenje odreuju se i drugi parametri, kao to su:

- prostorni parametri (duljina, irina, visina), - otpornost na poar, - gorivost (reakcija na poar) materijala za oblaganje podova,

zidova i stropova izlaznih putova, - oznaivanje i drugo.

18

Uvjeti koje mora zadovoljiti evakuacijski put ovise o: - namjeni graevine, - broju ljudi u graevini, - visini graevine, - tehnolokom procesu, - provedenim mjerama zatite od poara i drugo. Put treba biti: - to krai, - jednostavniji, - bez slijepih hodnika, - dobro osvijetljen i oznaen te siguran. Mogu ga sainjavati razne kombinacije horizontalnih i vertikalnih

komunikacija (hodnici, prolazi, stubita, izlazi, dizala, rampe), tj. prostori koji se inae koriste za svakodnevne komunikacije.

10

19

Ako posebnim propisom nije drugaije odreeno, najvea ukupnaduljina evakuacijskog puta prema Pravilniku je:

60,00 metara u graevinama s ugraenim sustavom zaautomatsku dojavu i gaenje poara;

40,00 metara u graevinama bez ugraenog sustava zaautomatsku dojavu i gaenje poara.

20

Duljina puta = brzina x vrijeme = 0.75 m/s x 90 s = 67.5 m

Meutim, propisi smanjuju dobivenu duljinu od 67.5 m, ovisno o namjeni graevine i drugim imbenicima.

Jednostavno odreivanje udaljenosti do izlaza

Kako put za evakuaciju poinje od najudaljenije toke u prostoriji, a zavrava usredini izlaznih vrata, duljina puta za evakuaciju ovisi o:

- raspoloivom vremenu za evakuaciju i

- brzini kretanja ugroenih osoba.

Dostatno vrijeme za evakuaciju uzima se 90 do 120 sekundi od oglaavanja alarma.

Brzina kojom se kree osoba prosjenih tjelesnih sposobnosti je 1.2 m/s, a kodguve se smanjuje na oko 0.75 m/s.

11

21

Ako posebnim propisom nije drugaije odreeno, najveadozvoljena duljina zajednikog dijela evakuacijskog puta donajblieg stubita je:

30,00 metara u graevinama s ugraenim sustavom zaautomatsku dojavu i gaenje poara, osim industrijske graevinei podzemnih etaa;

23,00 metra u graevinama bez ugraenog sustava zaautomatsku dojavu i gaenje poara, osim industrijske graevinei podzemnih etaa;

15,00 metara u podzemnim garaama i industrijskimgraevinama.

22

Ako posebnim propisom nije drugaije odreeno,najvea dozvoljena duljina slijepog hodnika je: 15,00 metara u graevinama s ugraenim sustavom zaautomatsku dojavu i gaenje poara, industrijskegraevine i podzemne garae 6,00 metara u graevinama bez ugraenog sustava zaautomatsku dojavu i gaenje poara.

12

23

Putna udaljenost do izlaza mjeri se na podu ili drugojpjeakoj povrini (stubama, kosom prilazu) i to: uzdu sredinje crte stvarnog puta kretanja, od najudaljenijetoke u prostoriji, zavijajui oko svih kutova ili prepreka s razmakom od njih0,30 metra,

zavravajui na sreditu otvora vrata koja vode u vanjski prostor ili sigurno mjesto.

24

Otpornost na poar konstrukcija i elemenata koji omeuju evakuacijski put (zidova stubita, vrata) odreuje se sukladno Tablici 3. u Prilogu 1 Pravilnika.

Graevni proizvodi za oblaganje stropova, zidova i podova evakuacijskih puteva, trebaju biti reakcije na poar prema Tablici 5. i

6. u Prilogu 2 Pravilnika.

13

25

TABLICA 5. Unutarnje zidne obloge i zavrni slojevi

Graevni dijelovi

Zgrada podskupine (ZPS)

ZPS1 ZPS2 ZPS3 ZPS4 ZPS5Visoke zgrade

Unutarnje zidne obloge, izuzimajui evakuacijske putoveKlasificirani sustav D D D D D BiliIzvedba sa sljedeim klasificiranim komponentama obloga D

iliB D

iliB D

iliB C

iliB C

iliB A2

izolacija C E C E C D B D B C A2Unutarnje zidne obloge, u evakuacijskim putovimaKlasificirani sustav NIJE PRIMJENJIVO D C B A2 A2iliIzvedba sa sljedeim klasificiranim komponentama obloga NIJE PRIMJENJIVO D C

iliA2 B

iliA2 B

iliA2 A2

podkonstrukcija NIJE PRIMJENJIVO D A2 A2 A2 A2 A2 A2 A2 izolacija NIJE PRIMJENJIVO C B D A2 C A2 B A2Unutarnji zavrni slojevi zida unutar evakuacijskih putova

NIJE PRIMJENJIVO D C-s1, d0 C-s1, d0 B-s1, d0 A2-d0

stubite NIJE PRIMJENJIVO D C-s1, d0 A2-s1, d0 A2-s1, d0 A2-s1, d0

26

TABLICA 6. Graevni proizvodi za podove i stropoveGraevni dijelovi Zgrada podskupine (ZPS)

ZPS1 ZPS2 ZPS3 ZPS4 ZPS5 Visoke zgradePodne obloge na evakuacijskim putovima

hodnici Dfl Cfl-s1 Cfl-s1 Cfl-s1 A2fl A2fl stubite Dfl Cfl-s1 Cfl-s1 A2fl A2fl A2flPodne obloge u neizgraenim dijelovima potkrovlja Dfl Dfl Dfl A2fl A2fl A2fl

Podne konstrukcijeKlasificirani sustav D D D D B BiliIzvedba sa sljedeim klasificiranim komponentamaNosivi dio D

E

C

CILI

C

D

C

CILI

C

D

C

BILI

B

C

B

BILI

B

C

B

A2ILI

A2

CIzolacijski sloj

Konstrukcije ispod neobraene stropne ploe ukljuujui i privrenja izuzev stropne oblogeKlasificirani sustav D-d0 D-d0 D-d0 D-d0 D-d0 B-d0iliIzvedba sa sljedeim klasificiranim komponentamaPodkonstrukcija D

C-d0

D-d0

ILI

D

D

B-d0

D

C-d0

D-d0

ILI

D

D

B-d0

A2

C-d0

D-d0

ILI

A2

D

B-d0

A2

B-d0

C-d0

ILI

A2

D-d0

B-d0

A2

B-d0

C-d0

ILI

A2

D-d0

B-d0

A2

B-d0

B-d0

Izolacijski sloj

Obloga ili sputeni strop

Stropne obloge na evakuacijskim putovima hodnici NIJE PRIMJENJIVO D C-s1, d0 C-s1, d0 B-s1, d0 A-s1, d0 stubite NIJE PRIMJENJIVO D C-s1, d0 A-s1, d0 A-s1, d0 A-s1, d0

14

27

Izraun vremena evakuacije

Za zgrade u kojima boravi vie od 300 osoba kao i zgrade u kojimborave osobe smanjene pokretljivosti (bolnice, domovi za stare inemone osobe i slino) iji je broj vei od 50, a ispunjavanjebitnih zahtjeva zatite od poara se dokazuje prema priznatimmetodama prorauna i modelima koji su razliiti od dijela lanka29. do lanka 37. Pravilnika, obvezan je izraun vremenaevakuacije kojim moraju biti obuhvaene i osobe smanjenepokretljivosti kako bi se potvrdilo da je vrijeme evakuacije uskladu s odabranim parametrima graevine (otpornost na poarnosive konstrukcije i konstrukcije evakuacijskih putova, duljineevakuacijskih puteva, brzina razvoja poara i drugo).

28

Za izraun vremena evakuacije mogu se koristiti samoodgovarajue metodologije izrauna kao to su dinamiki modelistrujanja, mreni modeli ili individualni modeli, odnosno modeli iprorauni koji uzimaju u obzir vie faktora koji imaju utjecaj naevakuaciju kao to su:

karakteristike poara koje obuhvaaju poarno optereenje,prirodu izgaranja, raspored poarnog optereenja, stupanjisijavanja topline, uvjete dovoda zraka i drugo;

karakteristike zgrade koje obuhvaaju arhitektonskekarakteristike (duina, visina, otvori na zidovima), karakteristikekonstrukcije, sustave za dojavu i/ili gaenje, sustave za odvoddima i topline i drugo,

karakteristike korisnika koje obuhvaaju broj korisnika, njihov raspored po graevini, stanje budnosti (dan, no), fiziko stanje (pokretni, nepokretni) starosno i mentalno stanje, poznavanje graevine i drugo.

15

29

Odgovarajuom metodologijom smatra se i metodologijapredviena smjernicom koju je donijela Europska konfederacijaudruga za zatitu od poara CFPAE No 19 Fire SafetyEngineering concerning Evacuation from Buildings (Poarnoinenjerstvo evakuacija iz graevina) te priznati modeli iprorauni navedeni u smjernici.

30

Vrata na evakuacijskom putu, izuzimajui stambene zgrade, teprostore zgrade i graevine u kojima se okuplja manje od 50osoba, moraju biti opremljena protupanik kvakama, pritisnimploama, pritisnim ipkama i slino, sukladno hrvatskim normamaHRN EN 179 i/ili HRN EN 1125 i/ili smjernici koju je donijelaEuropska konfederacija udruga za zatitu od poara CFPAEGuideline No 2 Panic & emergency exit devices (Panika i napraveizlaza za nudu).

16

31

Naini oblikovanja puta za evakuaciju

32

17

33

34

Mjerenje duljine puta za evakuaciju

18

35

Oznaivanje smjera kretanja te osvjetljavanje puta za evakuaciju

Oznaivanje smjera kretanja prema izlazima iz graevine provodi

se postavljanjem slikovitih oznaka i natpisa na uoljivim mjestima, u visini oiju. Oznake se postavljaju u hodnike, stubita, na izlaze, ali se

oznaavaju i vrata koja ne vode do izlaza radi upozorenja. Oznake izlaza moraju biti odgovarajue osvijetljene iz sigurnosnog izvora svjetlosti.

Osnovni zahtjevi rasvjete za sluaj nude i oznaavanja evakuacijskih puteva ispunjeni su ukoliko su primijenjene odredbe hrvatskih normi

HRN EN 1838, HRN EN 50171 i HRN EN 50172.

36

Putovi za evakuaciju trebaju biti dobro osvijetljeni. Elektrina rasvjeta se napaja iz gradske mree, ali putovi za evakuaciju moraju

imati i rezervni izvor napajanja preko generatora (agregata) ili

akumulatora (baterija).

Prema tome svi dijelovi putova za izlaenje moraju, osim s opom rasvjetom, biti opremljeni i s rasvjetom za sluaj nude. Rasvjeta za sluaj nude moe biti izvedena kao:

- protupanina rasvjeta ili - kao nuna rasvjeta.

19

37

Zatita od zadimljavanja

Osim otpornosti stubita na poar, propisima je odreena i potreba odimljavanja stubita, jer zadimljavanje stubita

predstavlja poseban problem.

Odimljavanje stubinog prostora moe se izvesti preko otvora

na najviem mjestu stubinog prostora, veliine 1 m2 to se osigurava izvedbom dimnih kupola na vrhu stubita ili izvedbom

sustava koji stvaraju nadtlak u stubitu, sukladno Tablici 3. Priloga

1 Pravilnika.

38

20

39

Zatita stubita od zadimljavanja moe se postii izvedbom

tampon zone (zapornice) ispred stubita, minimalne irine 112 cm

i duljine 180 cm. Strop u tampon zoni mora biti minimalno 50 cm

iznad vrata. Graevinske konstrukcije i vrata koje ograuju tampon zonu moraju imati otpornost na poar sukladno Tablici 3.

Priloga 1 Pravilnika.

Vrata trebaju biti dimonepropusna i automatski se zatvarati.

40

Broj korisnika, odnosno zaposjednutost prostora odreuje seprema Prilogu 4 Pravilnika, ili na drugi nain kojim senedvojbeno moe odrediti broj korisnika prostora (ucrtanimmjestima i drugo), a mjerodavan je vei dobiveni brojzaposjednutosti prostora.

Za izraunavanje broja evakuacijskih putova i njihove irinekoristi se podatak o broju korisnika, odnosno zaposjednutostprostora.

Zaposjednutost prostora je broj osoba koji se moe zatei unekom prostoru, a ovisi o namjeni i povrini prostora.

21

41

PRILOG 4 - ZAPOSJEDNUTOST PROSTORATablica 1. Odreivanje broja osoba (zaposjednutost) nekog prostora u odnosu na njegovunamjenu i povrinu

Vrsta upotrebe m (po osobi) 1Okupljanje

Koncentrirana upotreba, bez fiksnih sjedala 0,65 neto

Manje koncentrirana upotreba, bez fiksnih sjedala 1,40 neto

Sjedenje na klupama 1 osoba/455 duinskih mm

Fiksna sjedita Broj fiksnih sjedalaPredvorja (ekaonice) 0,28 (a)Kuhinje 9,30Prostor bibliotenih regala 9,30itaonice u bibliotekama 4,60 netoBazeni za kupanje 4,60 vodene povrine

Platforme uz bazene za kupanje 2,80Gimnastike dvorane s opremom 4,60Gimnastike dvorane bez opreme 1,40Pozornice 1,40 neto

Pristupne platforme za osvjetljenje, galerije, reetke 9,30 neto

42

Vrsta upotrebe m (po osobi) 1Kasino i slini prostori za igre 1,00Klizalita 4,60EdukacijaPredavaonice 1,90 netoRadionice, laboratoriji, strukovne vjebaonice 4,60 netoDnevna skrb 3,30 netoZdravstvena skrbOdjeli za stacionarne pacijente 22,30Odjeli za spavanje 11,10Ambulante 9,30Zatvorska i popravna 11,10StambenaHoteli i domovi 18,60Stambene zgrade 18,60Pansioni, veliki 18,60IndustrijskaOpa i visoko rizina industrijska 9,30Industrija, posebne namjene NPPoslovna (uredska) 9,30Kontrolni toranj zrane kontrole nadzorna etaa 3,70

22

43

TrgovakaProdajni prostor u razini terena 2, 3 2,80Prodajni prostor na dva ili vie prizemlja 3 3,70Prodajni prostor na etai ispod prizemlja 3 2,80Prodajni prostor na katovima iznad prizemlja 3 5,60

Katovi ili dijelovi katova koji se koriste samo za urede 9,30

Katovi ili dijelovi katova koji se koriste samo za skladite, prijemi otpremu i nisu otvoreni iroj javnosti 27,90

Trgovaki centar sa etnicom (mall) 4Prema faktorima primjenjivim na

upotrebu prostora 5

Vrsta upotrebe m (po osobi) 1

SkladinaU skladinim prostorima NPU trgovakim prostorima 27,90U ostalim osim skladinih i trgovakih namjena 46,50

44

Napomena: NP = nije primjenjivo. Kapacitet broja korisnika je maksimalno moguibroj korisnika prisutan istovremeno.

1 Svi faktori izraeni su u bruto povrini koja predstavlja povrinu unutar unutarnjihploha zidova promatranog prostora bez oduzimanja povrine holova, stubita,spremita, debljine unutarnjih zidova, stupova ili drugih elemenata. Ako su povrineoznaene kao neto, svi gore navedeni elementi se odbijaju.2 Za potrebu odreivanja kapaciteta korisnika prostora u trgovakim namjenamaprostora gdje, zbog razlike u nagibu ulica na razliitim stranama, postoje dva ili viekatova direktno dostupnih s ulica, svaki takav kat mora se smatrati prizemljem. Faktorkapaciteta broja korisnika prostora mora biti jedna osoba na svakih 3,70 m brutopovrine poda prodajnog prostora.

3 U trgovakim namjenama prostora bez prizemlja, (razina poda postavljena najvietri stepenice iznad ili ispod razine okolnog terena), ali s pristupom direktno s ulicepreko stepenica ili pokretnih stepenica, glavna etaa na toki ulaza u trgovakunamjenu prostora mora se smatrati prizemljem.

23

45

4 Za bilo koji prostor za sluenje hrane ili drugi prostor za okupljanje smjeten naetnici koji nije uraunat u bruto iznajmljenu povrinu trgovakog centra,kapacitet broja korisnika se izraunava na bazi faktora kapaciteta broja korisnikaza tu namjenu, kao to je specificirano u tablici 1.

5 Za dijelove etnice koji se smatraju pjeakim putem i koji se ne koriste kaobruto iznajmljena povrina, nije obavezno utvrditi kapacitet broja korisnika nabazi Tablice 1.. Meutim, evakuacijski putovi s pjeakih putova etnice morajubiti osigurani za kapacitet broja korisnika utvren dijeljenjem bruto iznajmljene(prodajne) povrine trgovakog centra s odgovarajuim najmanjim cijelim brojemfaktora kapaciteta broja korisnika iz slike 1.

U to se ne ukljuuju osobe iz prikljuenih graevine koje imaju direktni pristup dotrgovakog centra, ali imaju nezavisne izlaze od etnice, kao i dio osoba uzakupljenim prostorima pojedinih namjena koje imaju izlaze neovisne od etnice.

Svaki pojedinani zakupljeni prostor mora imati evakuacijske putove koji vode do vanjskog prostora ili do etnice, bazirane na kapacitetu broja korisnika izraunatog primjenom odgovarajueg faktora kapaciteta broja korisnika iz Tablice 1.

(a) Predvorja.

U kazalitima i drugim prostorima namijenjenim okupljanju ako se osobe primaju ugraevinu u vrijeme trajanja predstave doputeno je ekanje u predvorju ili slinomprostoru dok gledalite ili drugi prostor ne bude slobodan. Pri tom se primjenjujusljedei zahtjevi:(1) takva upotreba predvorja ili slinih prostora ne smije umanjiti zahtijevanu

svijetlu irinu izlaza za gledalite;

(2) predvorja moraju biti ograniena na prostore koji nisu dio zahtijevanihevakuacijskih putova iz gledalita;

(3) za predvorja moraju biti osigurani izlazi na bazi jedna osoba na svakih 0,28 mprostora predvorja;

(4) izlazi za predvorja moraju biti dodani na izlaze odreene za gledalita i morajupo konstrukciji i organizaciji biti usklaeni s opim pravilima za izlaze.

46

24

47

Slika 1. Odreivanje broja osoba (zaposjednutost) za trgovaki centar sa etnicom u odnosuna njegovu povrinu

brutoiznajmljenapovrina(m2x100)

faktor

kapaciteta

brojak

orisn

ika

48

SEGMENTI EVAKUACIJSKOG PUTA

1. Izlazi

2. Hodnici

3. Stubita

4. Rampe

5. Dizala

25

49

1. Izlazi Pod izlazima podrazumijevaju se izlazi iz graevine i izlazi na

stubita. Za uspjenu provedbu evakuacije bitna je irina izlaza,

njihov broj i raspored.

50

Broj izlaza

Temeljno naelo pri projektiranju i izvedbi putova za evakuaciju je u tome da osobe ugroene u poaru imaju mogunost izlaska u najmanje dva razliita smjera, kako bi se u sluaju prodora vatre i dima u jedan dio evakuacijskog puta, mogao koristi drugi dio puta. Iznimke su prostori u kojima boravi manje od 50 osoba gdje se moe (ovisno o udaljenosti do izlaza i drugim parametrima) dozvoliti i jedan izlaz. Broj potrebnih izlaza za neki prostor odreen prema broju osoba koji se u njemu okuplja.

Broj osoba u prostoru Najmanje potrebni broj izlaza

do 500 2 500 1000 3

vie od 1000 4 Tablica: Potrebni broj izlaza prema broju osoba

Svaki kat treba imati minimalno 2 izlaza (stubita).

26

51

52

Izlazna vrata

Vrata na putovima za evakuaciju i izlazima moraju biti zaokretna i

otvarati se u smjeru izlaenja. Najpovoljnija su jednokrilna vrata

kojima je prag u visini poda.

Vrata se uvijek moraju moi otvoriti s unutarnje strane bezkljueva, izim kada iz sigurnosnih razloga vrata moraju bitizakljuana, ali tada mora neposredno uz dovratnik stajati zaplombirani klju.

Izlazna vrata moraju biti pravilno oznaena (oznakom i protupaninom rasvjetom).

Svijetla irina vrata na evakuacijskom putu mora biti najmanje od 0,90

metra, osim u prostorima u kojima se okuplja manje od 50 osoba, kad

mora iznositi najmanje 0,80 metra.

27

53

54

2. Hodnici

irina evakuacijskog puta odreuje se prema broju osoba na etaikoja ima najveu zaposjednutost prostora, uz uvjet da se irinaevakuacijskog puta ne smanjuje na niim etaama graevine.Potrebna irina evakuacijskih puteva odreuje se kao umnoak brojaosoba s koeficijentom prema Tablici 1. u Prilogu 5 Pravilnika.PRILOG 5Tablica 1. irine evakuacijskih putova

Prostori Stubita(irina po osobi)Rampe i slino

(irina po osobi)mm mm

Zdravstvena skrb, sa sprinklerima 8 5Zdravstvena skrb, bez sprinklera 15 13Sadraji visokog rizika 18 10Svi ostali 8 5

28

55

irina evakuacijskog puta ne moe biti manja od 1,10 metra,

kod visoke zgrade irina evakuacijskog puta ne moe biti manja

od 1,25 metra

kod prostora s kapacitetom zaposjednutosti do 50 osoba irina

evakuacijskog puta moe biti 0,90 metra.

Ukoliko se prema izlazima predvia suenje,treba voditi rauna o minimalnim dimenzijama

56

29

57

3. Stubita

Kod graevina koje imaju jedan ili vie katova odnosno etaa, evakuacijski putovi vode preko stubita, od kojih najmanje jedno

stubite mora biti izvedeno sukladno zahtjevima sadranim u Tablici

3. u Prilogu 1 Pravilnika, a ostala u protudimnoj izvedbi, pod uvjetom

da stubita vode do razliitih izlaza iz graevine, odnosno ne zavravaju u istom poarnom i/ili dimnom odjeljku.

58

U sluaju graevina koje imaju jednu ili vie etaa, osim kod zgradapodskupine 5 (ZPS 5) i graevina koje se preteno sastoje odpodzemnih etaa ili u kojima borave nepokretne i osobe smanjenepokretljivosti te osobe koje se ne mogu samostalno evakuirati, (bolnice,domovi za stare i nemone, psihijatrijske ustanove, jaslice, vrtii i slino), odnosno u kojimaborave osobe kojima je ogranieno kretanje iz sigurnosnih razloga(kaznene ustanove i slino), kao i zgrada u kojima postoje pojedinani prostori zaokupljanje vie od 300 osoba, uz evakuacijski put preko stubitaizvedenog sukladno zahtjevima sadranim u Tablici 3. u Prilogu 1 ovogaPravilnika, jedan od evakuacijskih putova moe biti preko prozora zaspaavanje.

Taj prozor je dimenzija najmanje 0,80 x 1,20 metra, s visinom parapetaili zatitne ograde ne niom od 0,90 metara, a najmanje jedan takavprozor mora biti izveden po svakom stanu, odnosno jednoj poslovnojjedinici ili dijelu te jedinice na svakom katu, te postavljen naodgovarajuim mjestima dohvatljivim za vatrogasnu tehniku.

30

59

U sluaju izvedbe prozora proelja od fiksnih staklenih elemenata,prozori za spaavanje moraju se izvesti od sigurnosnog stakla kojese moe lako razbiti uporabom jednostavnih alata kojima raspolauvatrogasci.

Ti stakleni elementi, odnosno prozori moraju biti obiljeeni s vanjskestrane kako bi ih lako uoili vatrogasci.

U katnim zgradama u kojima se trai vie od dva evakuacijska puta prozori za spaavanje mogu se koristiti samo kao jedan od evakuacijskih puteva.

60

Iznimno, kod zgrada kod kojih nije mogue izvesti prozore za spaavanje i/ili osigurati odgovarajue operativne vatrogasne povrine iz tehnikih ili drugih razloga (zatiene graevine, urbana podruja i drugo), za evakuacijski put dovoljno je osigurati jedan izlaz stubitem pod uvjetom da je to stubite izvedeno kao nadtlano.

Gornji navod ne odnosi se na zgrade kod kojih je potrebno osigurati vie od dva evakuacijska puta ili izlaza te na zgrade podskupine 5 (ZPS 5) koje se preteno sastoje od podzemnih etaa ili u kojima borave nepokretne i osobe smanjene pokretljivosti te osobe koje se ne mogu samostalno evakuirati (bolnice, domovi za stare i nemone, psihijatrijske ustanove, jaslice, vrtii i slino), odnosno u kojima borave osobe kojima je ogranieno kretanje iz sigurnosnih razloga (kaznene ustanove i slino), kao i graevine u kojima postoje pojedinani prostori za okupljanje vie od 300 osoba.

31

61

62

5. Dizala

Koritenje dizala za vrijeme nepoeljnih dogaaja (poar,eksplozija, potres i slino) je vrlo rizino. U sluaju poara doputeno je koristiti samo sigurnosno dizalo, iji prostor mora biti zasebni poarni odjeljak (sektor) otpornosti na poar najmanje

90 minuta, a za pogon mora imati vlastiti generator (agregat),

neovisan o elektrinoj instalaciji i izvoru napajanja. Graevine vie od 75 m morale bi imati sigurnosno dizalo, koje bi u sluaju potrebe koristilo puanstvo za evakuaciju, a i gasitelji tijekomintervencije.

32

63

Sigurnosno dizalo, osim to se izvodi kao zasebni poarni

odjeljak mora biti izvedeno tako da se onemogui zadimljenje.Vrata na dizalu moraju imati otpornost na poar najmanje 90

minuta, a dizalo se mora automatski spustiti u prizemlje u sluajunastanka poara te se nakon toga ne smije moi pokrenuti.Jedna od dimenzija sigurnosnog dizala mora iznositi najmanje

2.10 m.

Pretprostor iz kojeg se ulazi u sigurnosno dizalo mora biti

takvih dimenzija da se nesmetano mogu unositi bolnika nosila sbolesnikom u leeem poloaju.

64

Ureaj za upravljanje sigurnosnim dizalom mora biti napravljentako da se kabina pozivom iz prizemlja, preko posebnog prekidaa,moe sigurno dovesti u svako doba u prizemlje.

U sluaju poara, sigurnosno dizalo se koristi samo pomou

posebnog kljua za upravljanje. Temperatura nastala u poaru ne smije tijekom 60 minuta

utjecati na siguran rad dizala. Prostorija u koji je smjeten pogonski agregat za dizalo

(strojarnica) mora se nalaziti na najviem mjestu u graevini i morabiti odvojena od ostalih komunikacija vratima otpornim na poarnajmanje 90 minuta, koliku otpornost na poar moraju imati i zidovi.

33

65

-ZATITA SPAAVATELJA-

66

Mjere za zatitu spaavatelja ovise o namjeni graevine i njenimznaajkama (visini, broju osoba, poarnom optereenju idrugom), a mogu biti:

vatrogasni pristupi i povrine za vatrogasni rad (manipulativnepovrine);

otpornost na poar nosive konstrukcije koja omoguuje i duedjelovanje vatrogasaca zbog gaenja ili pretraivanja graevine; ureaji za opskrbu vodom (vanjska hidrantska mrea) sasigurnim izvorom;

sigurnosna stubita;

rasvjeta za sluaj nude;

34

67

- vatrogasna dizala;

rezervno napajanje elektrinom energijom; sklopke/ventili sustava za opskrbu elektrinom energijom,plinom i drugo na dostupnom mjestu;

prinudna ili prirodna ventilacija podzemnih etae graevine; tlocrt graevine postavljen na mjestu dostupnom vatrogascima; oznake opasnih tvari u graevini i drugo.

68

Vatrogasni pristupi moraju biti projektirani sukladno odredbama

posebnog propisa te odravani trajno prohodnim.

Ako iz bilo kojeg razloga prolaz kroz vatrogasni pristup treba

ograniiti, zapreke se mogu iskljuivo postavljati u obliku brklji (manualnih, poluautomatskih i automatskih) za koje vatrogasci

moraju imati osiguranu mogunost otvaranja.

35

69

Graevine kod kojih se na proelju izvode fiksni staklenielementi, moraju imati zaokretne prozore na svakoj etai i

poarnom odjeljku na razmacima od najvie 25,00 metara mjereno

od osi prozora, dohvatljive vatrogascima radi sigurne akcije

spaavanja i gaenja.

Minimalne dimenzije zaokretnih prozora su 0,80 x 1,20 metra, uz

visinu parapeta na unutarnjoj strani proelja ne manjoj od 0,90 metra.

70

Osim zaokretnih prozora, odgovarajuim rjeenjem smatraju se ielementi proelja izvedeni od kaljenog sigurnosnog stakla koje semoe lako razbiti jednostavnim alatima (sjekirom, ekiem i slino).

Elementi proelja moraju biti oznaeni s vanjske i unutarnje stranepropisanim znacima kako bi ih mogle uoiti ugroene osobe ispaavatelji.

Uz unutarnje elemente mora na vidljivom mjestu i u neposrednoj

blizini biti postavljen eki za razbijanje kaljenog stakla uz kojegmora biti natpis: PROZOR ZA SPAAVANJE RAZBITI STAKLO

U SLUAJU OPASNOSTI.

36

71

Ukoliko se prema posebnom propisu u zgradi mora ugraditi

vatrogasno dizalo, primjenjuju se odredbe propisa koji se

odnose na dizala te hrvatska norma HRN EN 81-72.

Dizalo mora imati sekundarnu lokaciju za izlazak osoba na

sigurno mjesto, za sluaj da je poar nastao u blizini primarnelokacije.

72

Literatura: [1] Fiter, Stj., Koprianec-Matijevac, Lj., Zatita od poara u

graditeljstvu, Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska akademija, Zagreb, 2001.

[2] Carevi, M., Juki, P., Serti, Z., imara, B., Tehniki prirunik za zatitu od poara, Zagrebinspekt, Zagreb, 2002. [3] Egan, M.D., Concepts in Building Firesafety, John Wiley & Sons, New York, 1977. [4] Vidakovi, M., Poar i arhitektonski inenjering, Fahrenheit, Beograd, 1995. [5] Brandschuzt Atlas, Baulicher Brandschutz Band 1, Josef Mayr (gl.

urednik), Wehner GmbH Verlag von Brandschutzpublikation, 2000. [6] Brandschuzt Atlas, Baulicher Brandschutz Band 2, Josef Mayr (gl.

urednik), Wehner GmbH Verlag von Brandschutzpublikation, 2000. [7] Pravilnik o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje graevine moraju zadovoljiti u sluaju poara NN 29/2013.

[9] http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_fires