a112 prirucnik za polaznike 20150917

7/24/2019 A112 Prirucnik Za Polaznike 20150917

1/38

Napredni rad u sustavu Merlin

Pitanja i testovi A112

P rirunik za polaznike 2015 Srce


2/38

Ovu inaicu prirunika izradio je autorski tim Centra za e-uenje Srca u sastavu:

Tamara Birki,Mirna Granatir, Sandra Kuina Softi, Zvonko Martinovi, Vedran Muica, TonaRadobolja

Sveuilite u Zagrebu Sveuilini raunski centar

Jo sipa Marohnia 5, 10000 Zagreb [email protected]

A112-20150901

Ovo djelo dano je na koritenje pod licencom Creative CommonsImenovanje-Nekomercijalno- Dijeli pod istim uvjetima 4.0 meunarodna.Licenca je dostupna na stranici:http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/.
mailto:[email protected]:[email protected]


3/38

Sadraj

Uvod .................................................................................................................................... 1

1. Izrada pitanja za testove ................................................................................................ 2 1.1. Viestruki odabir ................................................................................................................ 6 1.2. Iskljuivi viestruki odabir .................................................................................................. 7 1.3. Tono/Netono .................................................................................................................. 8 1.4. Kratki odgovor ................................................................................................................... 8 1.5. Brojano pitanje ................................................................................................................ 9 1.6. Uparivanje odgovora ....................................................................................................... 10 1.7. Drag&drop uparivanje (povuci i ispusti) ........................................................................... 11 1.8. Odabir rijei koje nedostaju............................................................................................. 13 1.9. Prenesi i postavi na sliku ................................................................................................. 14 1.10. Crtanje po slici ................................................................................................................. 17 1.11. Umetanje rijei kojenedostaju (Cloze) ............................................................................ 18 1.12. Esej ................................................................................................................................. 20 1.13. Raunsko pitanje ............................................................................................................. 20 1.14. Jednostavno Raunsko pitanje ........................................................................................ 22 1.15. Raunsko pitanje s viestrukim odgovorima.................................................................... 22 1.16. Formule ........................................................................................................................... 23

2. Test ............................................................................................................................... 25

2.1. Postavke testa ................................................................................................................. 25 2.2. Odabir pitanja za test ...................................................................................................... 28 2.3. Analiza testa ................ .......... ......... ......... .......... ......... ......... .......... ......... .......... ......... ..... 29 2.4. Statistika testa ................................................................................................................. 30

3. Literatura ....................................................................................................................... 33


4/38

Napredni rad u sustavu Merlin Pitanja i testovi (A112)

1

UvodNa ovom teaju polaznici se upoznaju sa naprednim radom u sustavu za e-uenje Merlin. Teaj je namijenjenonima koji su se do sad koristili alatimaza udaljeno uenje , te su upoznati sa osnovama rada u sustavu Merlin.Potrebno predznanje za u spjeno pohaanje ovog teaja jest poznavanjerada u sustavu Merlin; poznavanje rad a raunala i rada s datotekama ;poznavanje rada u operativnom sustavu Windows; poznavanje rada uprogramu za obradu teksta te poznavanje rada u internetskom pregledniku.Na ovom teaju polaznici e nauiti izraditi razliite vrste pitanja za testove,a nakon izrade pitanja nauit e izraditi test i dodati pitanja u njega. U ovom priruniku za oznaavanje vanijih pojmova i naredbi rabe sepodebljana slova. Put do naredbe pisan je kurzivom, a sama naredbapodebljano, na primjer Umetanje Slika Isjeak Crtea. Masnim slovim a i kurzivom otisnuta su imena datoteka i radnih listova.

Preaci na tipkovnici oznaeni su na ovaj nain: [F1], [Ctrl]+[Alt]+[Del] i sl.


5/38

Napredni rad u sustavu Merlin (A112)

2

1. Izrada pitanja za testove

Jedna od najee koritenih aktivnosti u sustavima za udaljeno uenje su

testovi koji mogu sluiti za provjeru ili samoprovjeru znanja. Pitanja za testove izrauju se zasebno u bloku Administracija . Tako sestvara baza pitanja kojima se nastavn ik poslije moe koristiti u razliitimtestovima.

Za dodavanje pitanja odaberite Administracija Baza pitanja.

Za dodavanje novog pitanja, odabere se:

Odabirom vrste pitanja otvara se nov i prozor za ureivanje pitanja.

Ikona Naziv pitanja

Viestruki odabir

Iskljuivi viestruki odabir

Tono/Netono

Kratki odgovor

Brojano pitanje

Uparivanje odgovora

Uparivanje sluajno odabranih kratkih odgovora

Drag&drop uparivanje

Prenesite i postavite na sliku

Odabir rijei koje nedostaju

Umetanje rijei koje nedostaju (Cloze)

Esej

Raunsko pitanje

Jednostavno raunsko pitanje

Raunsko pitanje s viestrukim odgovorima

Formule

Nakon to je pitanje izraeno vrsta pitanja bit e prikazana odreenomikonom lijevo od naziva pitanja.


6/38


3

Za pregled pitanja odabere se ikona koja se nalazi pored naziva pitanja.

Postojee pitanje moe se dodatno urediti ( ), kopirati ( ) ili potpunoobrisati ( ).

Zajednike postavke za sva pitanja:

Naziv pitanja vidljiv je nastavnicima u popisu pitanja u bloku pitanja, atekst pitanja vidljiv je studentima u testu.

Broj bodova odreuje kompleksnost pitanja (teinu) i moe se naknadnomijenjati za svaki pojedini test.

Sva pitanja sadre povratne informacije koje nastavnik daje studentima. Postoji Openita povratna informacija koja ne ovisi o odgovoru kojistudent odabere ili upie. Postoje jo i P ovratna informacija za toanodgovo r i P ovratna informacija za netoan odgovor u kojima nastavnikkomentira znanje pokazano na tom pitanju.


7/38


4

Kazneni bodovi za svaki netoan odgovor odnose se na doputeni brojpokuaja rjeavanja pojedinoga pitanja, a primjenjuju se samo u nekimoblicima testa (adaptivni i interaktivni test s viestrukim pokuajima kojidoputaju viekratno odgovaranje na pitanje). Iz padajueg izbornikaodabire se eljeni postotak, to znai da e svakoga sljedeega puta kadaodgovori na pitanje student dobiti broj bodova umanjen za iznos kaznenogaboda.

Ako je postotak postavljen na 0, student moe vie puta odgovarati napitanje, a da uvijek ima mogunost osvajanja maksimalnoga broja bodova.

Ako su kazneni bodovi postavljeni na 100%, student ima samo jedanpokuaj za osvajanje svih bodova. I dalje ostaje mogunost odgovaranja nato pitanje, ali e broj osvojenih bodova biti 0. Za unese ni postotak u kaznenim bodovima umanjit e se ukupan brojosvojenih bodova (primjeri u tablici).

Kod pitanja vrste Tono/Netono nije mogue mijenjati ovaj postotak, ve je on odmah postavljen na 100%.

Svako pitanje pripada odreenoj kategoriji. Za izradu nove ili ureivanjepostojee kategorije odab e re se mogunost Kategori je u blokuAdministracija . Svaka se kategorija moe izbrisati, a njezin se redoslijedprikazivanja u popisu kategorija moe mijenjati.

Svako pitanje se prilikom izrade moe odmah postaviti u eljenu kategorijuodabirom naziva kategorije iz padajueg izbornika.

Broj pokuaja Ukupan brojbodova Kazneni bodoviUkupni osvojeni

bodovi za toanodgovor

1 1 10% 1/1

2 1 10% 0.9/1

3 1 10% 0.8/1

1 5 10% 5/5

2 5 10% 4,5/5

3 5 10% 4/5


8/38


5

Pitanja iz jedne kategorije mogu se prebaciti u neku drugu kategoriju takoda se najprije oznae, u padajuem se izborniku odabere eljenakategorija, a zatim dugme Premjest i u >> .

Preporuka je uporabom kategorija i potkategorija sloiti pitanja po temama ipo teini. Ovo je jako korisno ako se koristi mogunost nasuminog odabirapitanja za test. U sluaju nasuminog odabira pitanja sustav ne zna koje epitanje biti prikazano studentu te svakom pitanju dodjeljuje po 1 bod. Ako jepitanje smjeteno u (pod)kategoriju koja ima informaciju o teini pitanja lakomu je odrediti eljeni broj bodova za pojedini test.


9/38


6

Vrste pitanja:

1.1. Viestruki odabir

Kod pitanja s viestrukim odabirom mogue je imati jedan ili vie tonihodgovora i izmijeati njihov redosli jed pojavljivanja u testovima.U polje Naziv pitanja upisuje se naziv koji e biti vidljiv samo nastavnicima,a u polje Tekst pitanja upisuje se pitanje koje e polaznici vidjeti. Ako postoji vie tonih odgovora, mogunost Vie tonih odgovora trebapostaviti na Da.

Ako je ukljuena mogunost Izmijeati redoslijed odgovora , redoslijedodgovora je za svaki pokuaj rjeavanja sluajan, pod pretpostavkom da jeu postavkama testa omoguena i opcija "Izmijeaj redoslijed odgovora".

Za sve ponuene odgovore tre ba upisati postotak ocjene koju odgovornosi , a mogue je upisati i povratnu informaciju studentu za svaki odgovor.Kada postoji samo jedan toan odgovor, on nosi 100% ukupne ocjene. Kodvie tonih odgovora svaki toan odgovor nosi odreeni postotak ukupneocjene, a njihov ukupni zbroj mora biti 100%.

U sluaju vie tonih odgovora netonim odgovorima potrebno je dodijelitinegativne postotke kako se ne bi dogodilo da student oznai sveodgovore i ostvari najvei broj bodova.


10/38


7

1.2. Iskljuivi viestruki od abir

Za razliku od pitanja s viestrukim odabirom kod ovog je pitanja moguedobiti bodove iskljuivo ako se oznae svi ispravni odgovori. Ako se oznaesamo pojedini toni odgovori, ali ne i svi, student e dobiti nula bodova.

U polje Naziv pitanja upisu je se naziv koji e biti vidljiv samo nastavnicima,a u polje Tekst pitanja upisuje se pitanje koje e korisnici vidjeti.

Ako je ukljuena mogunost Izmijeati redoslijed odgovora , redoslijedodgovora je za svaki pokuaj rjeavanja sluajan, pod pretpo stavkom da jeu postavkama testa omoguena i opcija "Izmijeaj redoslijed odgovora". Broj bodova odreuje teinu pitanja, a moe se, po potrebi, mijenjati upojedinom testu.U ovom su pitanju svi ispravni odgovori jednako vrijedni, a da bi sustavprepoznav ao ispravne odgovore potrebno ih je oznaiti odabirommogunosti Toan odgovor kod upisivanja svakog pojedinog odgovora.Odgovori kod kojih ova mogunost nije ukljuena smatrat e se netonim.


11/38


8

1.3. Tono/Netono

Najjednostavnija je vrsta pitanja koja sadri samo dva mogua odgovoraTono ili Netono .

U polje Naziv pitanja upisuje se naziv koji e biti vidljiv samo nastavnicima,a u polje Tekst pitanja upisuje se pitanje koje e polaznici vidjeti. U padajuem izborniku nastavnik odabire ispravan odgovor. Na primjeru prikazane su povratne informacije u sluajevima kada studentiizaberu odgovor Tono odnosno odgovor Netono .

Ispravan je odgovor u ovome primjeru Netono .

1.4. Kratki odgovor

Student upisuje rije ili izraz u polje za odgovor koji se kasnije usporeuje sodgovorom (ili s vie njih) koji je upisao nastavnik. U polje Naziv pitanja upisuje se naziv koji e biti vidljiv samo nastavnicima,a u polje Tekst pitanja upisuje se pitanje koje e polaznici vidjeti. Ovisno o vrsti zadatka moe postojati razlika izmeu velikih i malih slova. Za sve ponuene odgovore treba upisati postotak ocjene koju odgovornosi , a mogue je upisati i povratnu informaciju studentu za svaki odgovor.Nastavnik moe predvidjeti vie odgovora na pojedino pitanje koje ebodovati od reenim postotkom ukupne ocjene ovisno o tome koliko jetoan odgovor koji se priznaje. U primjeru toan odgovor nosi 100%, a odgovor koji je samo djelominoispravan 70% ocjene.


12/38


9

1.5. Brojano pitanje

Ova vrsta pitanja vrlo je slina pitanjuKratki odgovor , ali se Brojano pitanje rabi samo za upis brojanoga odgovora. Brojani odgovor sustavprepoznaje u danome rasponu i preraunava u sve postavljene jedinice sod reenom doputenom pogrekom. U polje Naziv pitanja upisuje se naziv koji e biti vidljiv samo nastavnicima,a u polje Tekst pitanja upisuje se pitanje koje e polaznici vidjeti.

U sluaju brojanoga zadatka polaznik treba upisati tonu brojanuvrijednost. Nastavnik moe omoguiti vie odgovora koje e smatratiispravnim pa i prihvatlji vu pogreku, ako to eli. Za sve ponuene odgovore treba upisati postotak ocjene koju odgovornosi , a mogue je upisati i povratnu informaciju studentu za svaki odgovor.Polje Mjerne jedinice omoguuje odabir naina ocjenjivanja odgovora.Tako je mogue ocijeniti brojani odgovor i mjernu jedinicu, samo brojaniodgovori ili da mjerna jedinica nije obavezna. Polja Oblik unosa mjerne


13/38


10

jedinice i Mjesto jedinice odreuju nain unosa mjerne jedinice uodgovoru i na kojem mjestu e se nalaziti (ispred ili iza brojke).Postoji mogunost upisa vie razliitih mjernih jedinica koje se mogupriznati kao tone. Primjer: Zadatak je zadan u A (amperima), a student ga je izraunao u mA.Sustav e, ako je postavljena mogunost vie razliitih mjernih jedinica,sam izraunati vrijednost u A.

Blok Postavke za viestruke pokuaje rjeavanja omoguujedodjeljivanje kaznenih bodova za svaki netoan odgovor. Za svaki ponovnipokuaj rjeavanja, broj bodova e se umanjiti za odreeni postotak.

1.6. Uparivanje odgovora

Pojmove s lijeve strane (pitanje) treba povezati s pojmovima s desne strane

(odgovor). Pojmovi s desne strane pojavljuju se u padajuem izborniku. Mogue je svakoga puta u testu izmijeati redoslijed pojavljivanja pojmova. Potrebno je povezati barem tri pojma, a po jmova s desne strane moe bitivie nego pojmova s lijeve strane.


14/38


11

Osim Uparivanja odgovora, moe se odabrati i vrsta pitanja Uparivanjesluajno odabranih kratkih odgovora . Iz perspektive studenta, t o pitanje izgleda kao obino uparivanje. Razlika jeu tome da se popis naziva ili pitanja koje treba upariti uzima sluajnimodabirom od svih pitanja s kratkim odgovorima koja se nalaze u trenutanojkategoriji. U toj kategoriji treba postojati dovoljan broj pitanja s kratkimodgovorima, inae e se prikazati poruka o pogreci.

1.7. Drag&drop uparivanje (povuci i ispusti)

Kao i u Uparivanju, i u ovoj vrsti pitanja pojmove s lijeve strane (pitanje)treba povezati s pojmovima s desne strane (odgovor). Razlikuju se po tome

to je kod pitanja drag&drop ureiva dostupan za svaki odgovor te je kaoodgovor mogue postaviti tekst, ali i fotografije, multimedijalne datoteke, jednadbe i sl.Prilikom odgovaranja na pitanje potrebno je povui ispravan element sdesne strane u odgovarajue mjesto na lijevoj strani. Mogue je svakoga puta u testu izmijeati redoslijed pojavljivanja pojmova.


15/38


12

Blok Postavke za viestruke pokuaje rjeavanja omoguujedodjeljivanje kaznenih bodova za svaki netoan odgovor. Za svaki ponovnipokuaj rjeavanja, broj bodova e se umanjiti za odreeni postotak.


16/38


13

1.8. Odabir rijei koje nedostaju

Kod ovog pitanja student treba unijeti pojmove koji nedostaju u reenici.Pojmovi se biraju iz padajueg izbornika.

Prilikom izrade pitanja potrebno je u polje Naziv pitanja upisati naziv(vidljiv samo nastavnicima), a u polje Tekst pitanja upisati sadraj pitanja(vidljiv studentima u testu).

Tekst pitanja upisuje se kao u primjeru: " Bolje [[1]] u ruci, nego [[2]] nagrani. ". Polje [[1]] predstavlja prvi pojam koji je potrebno odabrati, a polje[[2]] drugi pojam.

U bloku Ponueni odgovori upisuju se svi pojmovi koji e biti ponuenistudentu na odabir. Sustav e prepoznavati ispravne odgovore po njihovomredoslijedu, odnosno upisuju se prvo toni odgovore jedan ispod drugog, anakon toga netoni. Odgovori se grupiraju u skupine, pa tako skupina 1oznaava sve odgovore koji e biti ponueni za polje [[1]], skupina 2 zaodgovore u polju [[2]] itd. to je vie ponuenih odgovora studentima jetee odabrati ispravan odgovor. U bloku Ponueni odgovori mo gue je oznaiti mogunost da se prilikomprikaza pitanja u testu svaki put redoslijed ponuenih pojmova izmijea.

Kada je potrebno upisati vie od 6 pojmova odabirom dugmeta Dodatnihpraznih odgovora: 3 dodaju se po 3 nova pojma (ukupan broj nijeogranien).

U bloku Kombinirana povratna informacija omogueno je upisivanjepovratne informacije studentima nakon to upiu toan, djelomino toan ilinetoan odgovor.


17/38


14

Blok Postavke za viestruke pokuaje rjeavanja omoguujedodjeljivanje kaznenih bodova za svaki ponovni pokuaj rjeavanja. Svakiput kada student pogrijei broj osvojenih bodova za pojedino pitanjeumanjit e se za odreeni postotak.

1.9. Prenesi i postavi na sliku

Kod ove vrsta pitanja student postavlja objekte (sliku ili tekst) napozadinsk u sliku sukladno zadanim uputama u pitanju. Tonim odgovoromsmatra se postavljanje objekta na unaprijed odreeno mjesto za taj objektod strane nastavnika.

Prilikom izrade pitanja potrebno je u polje Naziv pitanja upisati naziv

(vidljiv samo nastavnicima), a u polje Tekst pitanja upisati sadraj pitanja(vidljiv studentima u testu).U bloku Pregled postavlja se pozadinska slika na koju e studentipostavljati objekte. Pozadinsku sliku dodaje nastavnik na sustav odabiromdugmeta Odaberi datoteku te odabirom potrebne datoteke iz kolegija ili saraunala. Postavke objekata koji e se postavljati na sliku odreuju se u blokuObjekti koji se mogu prenijeti . Nakon odabira vrste objekta (slika ili tekst)odabire se i skupina kojoj taj objekt pripada.

Odgovori se grupiraju u skupine, pa tako s kupina 1 oznaava sve odgovorekoji e biti ponueni u bijeloj boji, skupina 2 za odgovore u plavoj boji itd.


18/38


15

Ako je mogunost Neogranieno iskljuena sustav nudi samo po jedanprimjerak svakog objekta koji se moe postaviti na pozadinsku sliku. Ako sepostavi na neogranieno student moe isti objekt upotrijebiti vie puta.Redoslijed ponuenih objekata mogue je izmijeati.

Odreivanje mjesta na koje studenti trebaju postaviti objekte omogueno jeu bloku Zone za postavljanje .

Nastavnik redoslijedom kojim su prikazani u popisu postavlja objekte nasliku i na taj nain sustavu daje informacije o ispravnim kombinacijama. Pritome sustav zapisuje i koordinate svakog postavljenog objekta.


19/38


16

U bloku Kombinirana povratna informacija omogueno je upisivanjepovratne informacije studentima nakon to upiu odgovor koji je toan,djelomino toan ili netoan.


20/38


17

Blok Postavke za viestruke pokuaje rjeavanja omoguavadodjeljivanje kaznenih bodova za svaki netoan odgovor. Za svaki ponovnipokuaj rjeavanja, broj bodova e se umanjiti za odreeni postotak. Na primjer, ako pitanje nosi tri boda, a kazneni bodovi postavljeni su na33%, student e dobiti 3 boda ako rijei tono prilikom prvog rjeavanja,

dva boda ako rijei prilikom drugog rjeavanja i jedan bod ako rijei prilikomtreeg rjeavanja. Ova mogunost dostupna je samo kod adaptivnog testa.

1.10. Crtanje po sliciKod ovog se pitanja od studenta trai da nacrta odgovor na prikazanoj slici.Sliku po kojoj student crta postavlja nastavnik u postavkama pitanja.Primjer ovog pitanje je crtanje dijagrama prema definiranim tokama na

koordinatnom sustavu,a sam koordinatni sustav je prethodno postavionastavnik u obliku slike. Nastavnik na postavljenoj slici crta ispravanodgovor s koji m e sustav usporeivati ono to student nacrta. O postotkupreklapanja ta dva crtea ovisit e ocjena koju e student dobiti.

Blok Pozadinska slika omoguava postavljanje slike na sustav na kojoj estudent nacrtati postavljeni zadatak. Vrste datoteka koje se mogu postavitina sustav su .png, .jpg i .gif.

U Bloku Crtanje crta se ispravno rjeenje zadatka. Unutar mogunostiVeliina olovke (piksela) postavlja se debljina olovke za crtanje na eljenibroj piksela. Postavka Donja granica za tone odgovore omoguavapostavljanje donje granice za toan odgovor. Ako je donja granicapostavljena na 30, svi odgovori koji imaju postotak tonosti iznad 30%


21/38


18

sustav prepoznaje kao tone, a sve odgovore ispod 30% kao djelominotone. Odgovori sa 0% preklapanja su netoni.

U polju Crtanje odgovora iscrtava se toan odgovor. Ikona omoguavabrisanje cijelog nacrta, ikona rabi se za crtanje, a ikona za brisanjepojedinih dijelova nacrta.

1.11. Umetanje rijei koje nedostaju ( Cloze)

To je pitanje napravljeno pom ou formata Cloze , a od studenta se trai dapraznine u tekstu popuni ispravnim izrazima.

Dva su najea naina uporabe toga formata:

1. Studentu se nude mogui odgovori (MC, MCH, MCV).

2. Studentu se prikazuje prazno mjesto za upis tonoga odgovora bezpon uenih odgovora (SA, SAC, NM).


22/38


19

Nakon predaje odgovora prelaskom mia preko padajuega izbornikadobije se povratna informacija koju je nastavnik napisao o izabranomeodgovoru.

Sintaksa pitanja Umetnuti odgovori:

{ broj_ bodova : tip_pitanja : krivi odgovor#povratna informacija za kriviodgovor~=toan odgovor#povratna informacija za toan odgovor~%broj%djelomino toan odgovor#povratna informacija za djelomino toanodgovor}

Primjeri pitanja Umetni odgovor :

Umetni ispravnu {2:SHORTANSWER:=rije#OK~*#Netono} u tekst. Umetni ispravnu {1:MULTICHOICE:=rije#Tono~slovo#Netono} u tekst.

Vrsta pitanja Opis

MULTICHOICE

(viestruki odabir) (MC)

oznaava nain prikaza pitanja (vie ponuenihodgovora u padajuem izborniku)

MULTICHOICE_H

(MCH)

pitanja se prikazuju vodoravno

MULTICHOICE_V

(MCV)

pitanja se prikazuju okomito

SHORTANSWER(kratki odgovor)

(SA)

oznaava nain prikaza pitanja (prazno mjesto za upisodgovora)

SHORTANSWER_C

(kratki odgovor)

(SAC)

raspoznaje razliku izmeu velikih i malih slova (SA tone moe)

NUMERICAL

(brojani) (NM)

oznaava nain prikaza pitanja (prazno mjesto za upisbroja s mogunou tolerancije)

broj_ bodova oznaava broj bodova koji se mogu dobiti za ispravanodgovor

= oznaava toan odgovor

% broj % za djelomino tone odgovore upisani broj oznaavapostotak osvojenih bodova

~ odvaja odgovore

# oznaava kraj odgovora i poetak povratne informacije

* zamjenjuje sve netone odgovore za koje je potrebnapovratna informacija (za pitanja SA, SAC i NM)

Tono / Netono primjeri povratne informacije


23/38


20

Kod brojanog se pitanja moe postaviti tolerancija koja poveava raspontonoga odgovora za upisani broj (zbog odreene tolerancije od 1, ugornjemu se primjeru tonima smatraju godine 1970., 1971. i 1972.).

Odabirom ikone u ure ivau teksta, otvara se suelje za izradu pitanja.

1.12. Esej

Kod ovoga pitanja nastavnik trai od studenta upis teksta koji se ne moeautomatski ocjenjivati preko sustava nego ga nastavnik sam morapregledati i ocijeniti. Tekst se moe upisivatiizravno u sustav ili se moedodati u sustav u obliku datoteke.

U bloku Odgovor omogueno je oblikovanje odgovora kao obinog teksta,html ureivaa, html editora sa alatom za odabir datoteka ili bez unosateksta u sustav. Moe se ograniiti veliinu polja za unos po broju redaka tedozvoliti dodavanje priloga uz odgovor, tj. nekakvog dokumenta.

Mogue je i stvaranje predloka za odgovor koji e se prikazati prilikomrjeavanja pitanja.

1.13. Raunsk o pitanje

Raunska se pitanja odnose se na matematike jednadbe s jednom ili vievarijabli. Svakoga puta kada se studentu pojavi jedno od tih pitanja sustavumjesto varijabli ( wild cards ) postavlja neku vrijednost unutar intervala koji

je odredio nastavnik. Tako svaki student dobije drugaije pitanje, odnosnopitanje s j ednakim tekstom, ali razliitim zadanim vrijednostima. Sve varijable piu se u vitiastim zagradama kako bi ih sustav mogaoprepoznati i ispravno s njima raditi.

Potrebno je upisati broj decimalnih mjesta za prikaz konanoga rezultata.


24/38


21

U pitanju nastavnik upisuje formulu prema kojoj e se raunati toanodgovor. Student ne vidi formulu, ve samo treba upisati konaan rezultatuz doputenu toleranciju.

Vrste tolerancija

(primjeri za toan odgovor 200 i upisanu toleranciju od 0,5):

Relativna tolerancija: raspon ispravnih odgovora dobit e semnoenjem tonoga odgovora s upisanom tolerancijom te nakon togazbrajanjem i oduzimanjem dobivenoga broja od poetnoga tonogaodgovora (mnoenjem se dobije broj 100, a kada taj broj oduzmemood 200 za donju granicu i zbrojimo ga s 200 za gornju granicu, rasponispravnih odgovora je od 100 do 300).

Nominalna tolerancija: omoguava vrlo malo odstupanje koje serauna tako da se upisani broj oduzme ili zbroji s tonim odgovorom(raspon je od 199.5 do 200.5).

Geometrijsk a tolerancija: kod te tolerancije na razliite se naineraunaju gornja i donja granica. Gornja granica rauna se premaformuli 200+0,5*200 i prema iznosu je jednaka relativnoj toleranciji.Donju granicu dobijemo pomou formule 200/(1+0,5) tako da ispravanodgovor mora biti izmeu 133.33 i 300.


25/38


22

Nastavnik odabire raspon vrijednosti koje e se pojaviti na mjestunepoznanice (u primjeru na slici je raspon od 1 do 10). Ovisno odoputenom broju decimalnih mjesta to e biti cijeli ili decimalni brojevi. Nakon toga podeava se i ukupan broj razliitih brojeva koji e se prikazatidodavanjem broja stavki ( item ).

1.14. Jednostavno Raunsko pitanje

Jednostavno raunsko pitanje zasnovano je na raunskom pitanju i nudinajee koritene mogunosti raunskih pitanja, ali uz jednostavnijesuelje.

1.15. Raunsko pitanje s viestrukim odgovorima

Raunsko pitanje s viestrukim odgovorima je poput obinog pitanja sviestrukim odgovorima, ali se u odgovore mogu ukljuiti rezultati dobiveniizraunom iz formule. Za to se u for muli koriste zamjenski znakovi uvitiastim zagradama, koji se zamjenjuju pojedinim vrijednostima prilikomrjeavanja testa.


26/38


23

1.16. Formule

Formule je najsloenija vrsta pitanja usmjerena za uporabu u matematici,fizici i inenjerskim disciplinama.Raunsk o pitanje omoguava zadavanjepitanja sa sluajnim parametrom, tako da jedno pitanjem u kojem jenastavnik koristi sluajnu varijablu studentima izgleda kao velik brojrazliitih pitanja istog tipa. Studeni tako zadano pitanja rjeavaju istomprocedurom, ali s vaki puta provode isti raun sa razliitim brojevima. Kod Raunskog pitanja ne postoji mogunost prihvata vie odgovora uistom pitanju: npr. kada se u jednom pitanju trai vie rjeenja jednadbe,sve koordinate vektora ili matice, oekivanje i varijanca sluajne varijable,itd. Isto tako mora biti upisana jednoznana formula za izraun odgovora,oko kojeg se moe dopustiti interval tzv. greke. Formule tip pitanja ima neto vie mogunosti od raunskog tipa pitanja.Od studenata se moe zahtijevati vie dije lova odgovora (slino kao Cloze

vrsta pitanja), mogue je bodovati da li se odgovor podudara s formulomzadanim tonim odgovorom kao i prema tome zadovoljava li postavljenikriterij.

Sam formular za unos viestrukih odgovora ureuje se koristei sve dostupne elemente ureivanja HTML stranica. Na primjer, mogue je u odgovoru traiti upis matrice ilistudent trebanavesti broj koji rjeava nejednadbu ili jednadbu f(x)=0 iako nastavnik nezna (ili mu nije praktino unositi) eksplicitnu formulu za rj eenje. Dodatno ova vrsta pitanja prua razraene mogunosti kontrole unosamjernih jedinica, koje uzima u obzir mogunosti njihovog pretvaranja: npr.galoni u litre, bari u Pascale i sl.


27/38


24

Napomena:

Kod unosa pitanja potrebno je proiti polje za unos varijabli (nalazi seizmeu blokova Openito i Glavno pitanje) i Dio1 odmah ispod bloka zaGlavno pitanje. elije za unos mogu se poveati povlaenjem donjegdesnog kuta elije. Kada se umjesto tone formule rjeenja unosi kriterijocjenjivanja kliknuti na P rikai vie unutar bloka Dio1 kako bi bilo vidljivopolje za unos varijabli ocjenjivanja.


28/38


25

2. Test

2.1. Postavke testa

Testovi se mogu rabiti za provjeru ili samoprovjeru znanja. Testovi seizrauju kombiniranjem pitanja koja su prethodno izraena u bazi pitanja . Preporua se slagati pitanja u kategorije i potkategorije prema podrujimakoja se obrauju odnosno prema zahtjevnosti pitanja u njima to jeposebno bitno kod testa s nasumino odabranim pitanjima. Za dodavanje aktivnosti Test odaberite:

Dodaj aktivnost ili resurs Test

U polje Im e upisuje se naziv testa, dok se u polje Uvod upisuju osnovneinformacije o testu (vrijeme trajanja, broj zadataka, podruje koje se ispitujeitd.) i kratke upute studentima o tome to se od njih oekuje prilikomrjeavanja. Mogue je odrediti razdoblje u kojemu e pojedini test biti dostupan, apostoji i mogunost odreivanja vremena potrebnoga za rjeavanje testa (uminutama . Odbrojavanje e se cijelo vrijeme prikazivati studentima prilikomrjeavanja testa .Polje Nakon is teka vremena odreuje to se dogaa sa zapoetim

pokuajem rjeavanja testa u sluaju da student ne preda test prije negoistekne vrijeme (Vremensko ogranienje). Ako je odabrana opcija Postoj irazdob lje naknadne predaje kada se zapoeti pokuaji mogu predat i ,a l i bez prom jene odgovo ra, mogue je odrediti razdoblje naknadnepredaje u minutama.

Najee nastavnici odabiru mogunost da se zapoeti pokuaji rjeavanjaautomatski predaju.

U bloku Ocjene potrebno je odrediti u koju kategoriju unutar popisa ocjenae biti smjetene ocjene aktivnosti, koliki je dozvoljen broj pokuajarjeavanja testa (od 1 do 10) te naini izrauna zavrne ocjene testa kadasu doputeni viestruki pokuaji rjeavanja. Mogue je birati izmeu najvieocjene, srednje ocjene, prvog pok uaja ili posljednjeg pokuaja. Izgled testa odreuje se redoslijedom pitanja koji moe istovjetan onom nastranici za ureivanje ili se moe odabrati sluajan redoslijed. Osimredoslijeda odreuje se i broj pitanja na pojedinoj stranici testa. Preporuka

je do 5 pitanja po stranici.


29/38


26

Kako svi studenti u pitanjima ne bi imali jednaki raspored odgovoraomogueno je izmijeati redoslijed odgovora, te odrediti karakteristikepitanja. Najea dva koritena naina su Povratna informaci ja nakonpredaje testa gdje studenti nakon unosa odgovora na sva pitanja ipredaje testa mogu biti ocjenjeni i dobiti povratnu informaciju (koristi se zatestove koji se ocjenjuju), te Interaktivni oblik sa viestrukim

pokuajima odgovora na pitanja gdje nakon svakog rijeenog pitanjadobiju povratnu informaciju (koristi se za testove za samoprocjenu) .

Adaptivni nain rjeavanja testa omoguava studentu viekratnoodgovaranje na isto pitanje, ime je eventualno omogueno da iz drugogaili treega pokuaja osvoji dio bodova.


30/38


27

Blok Postavke pr egleda testa odreuje to student moe vidjeti prilikomkasnijeg pregleda testa. Stupac Prilikom rjeavanja daje povratneinformacije studentima prilikom rjeavanja testa. StupacOdmah nakonrjeavanj a omoguuje povratne informacije unutar 2 minute nakon to je

odabrano Predajte sve i zavrite. Da bi studenti bili ocjenjeni 2 minute nakon zavretka, ali prije terminazatvaranja testa potrebno je odabrati stupac Kasnije, dok je test jootvoren , a ako elimo dati povratnu informaciju nakon isteka termina testa,odaberemo stupac Nakon zatvaranja testa .

Polje Izgled omoguuje prikaz slike studenta prilikom rjeavanja testa ilinakon zavretka testa, te broj decimalnih mjesta kod definiranja konaneocjene testa ili ocjene svakog pojedinog pitanja.

Nastavnik moe ograniiti pristup testu samo s odreenih IP-adresa ilipostaviti lozinku za pristup testu. Takoer, moe i postaviti obveznivremenski razmak u minutama izmeu prvog i drugog pokuaja, kao iizmeu treeg i svakog sljedeeg.


31/38


28

Blok Povratna inform aci ja za test omoguuje upis povratne informacijeovisno o bodovnoj granici unutar koje je student stekao bodove nakonzavretka testa.Ishodi uenja : ako se ovim testom provjerava ispunjenost odreenogIshoda uenja definiranog u kolegiju taj se Ishod odabire iz padajueg

izbornika, a u Ocjenama e se Test i odabrani Ishod uenja pojaviti ejdapored drugog.Kako bi postavili test vidljivim, potrebno je u bloku Zajednike postavkemodula polje Vidlj ivo postaviti na Prikai. Ako su studenti postavljeni ugrupe, potrebno je u polju Grupni ob l ik postaviti na odvojene ili vidljivegrupe ili odabrati Grupaciju.

Opcija Dostupno samo lanovima grupe se oznaava ako su studentipodijeljeni u grupe te e test bitidostupan jedino studentima raspore enimau grupu unutar odabrane grupacije.

Blok Dovrenost aktivnosti omoguava praenje dovrenosti testa nanain da ju studenti runo oznae kao dovrenu ili postavljanjemodreenog uvjeta za izvrenje iste.

2.2. Odabir pitanja za test

Nakon ureivanja postavki testa otvara se prozor za unos pitanja u test.Pitanja za test izabiru se iz kategorija pitanja, a prebacuju strelicom kojase nalazi pored naziva pitanja.

Mogue je i dodati odreeni broj nasumino odabranih pitanja odabiromdugmeta na dnu popisa pitanja Dodaj u test .

U svakome se testu mogu kombinirati razliite kategorije pitanja. Pitanja semogu ubacivati sluajnim odabirom sustava ili nastavnik sam moe urediticijeli test.

Svako pitanje nosi odreeni broj bodova koje nastavnik odredi. Zaocjenjivanje se vri skaliranje bodova (povezivanje bodova s ocjenama).Strelicama se mijenja raspored pojavljivanja pitanja u testu.

Nakon to su postavljena pitanja koja e test sadravati, potrebno jeodrediti broj bodova koje pojedino pitanje nosi jer se on ne mora slagati s

bodovima koji su predefinirani, ve mogu ovisiti o pojedinomu testu.Ukupna ocjena odreuje se u postotku ostvarenih bodova odmaksimalnoga broja bodova. U svakom trenutku nastavnik moe promijenitiocjenu ili bodove koje je sustav dodijelio nekom korisniku u testu.


32/38


33/38


30

2.4. Statistika testa

Prvi dio izvjetaja daje openitu statistiku cijelog testa, a u drugom jemogue vidjeti podatke i za svako pojedinopitanje.

Opisani izvjetaji mogu se izvesti za to je iz padajueg izbornika potrebnoodabrati Spremi po datke iz ove tabl ice kao eljeni oblik, a potom dugmePreuzmi i podaci e se u strukturiranom obliku spremiti u tome obliku.Koje e se informacije o testu prikazati ovisi o postavkama samog testa.Srednja ocjena : treba teiti vrijednostima izmeu 50% i 75%. vrijednostiizvan ovog raspona znak su nastavniku da razmisli o promjenama u testu.Interaktivni test sa vie pokuaja uvijek ima neto vii postotak. Moe bitiprikazana srednja ocjena prvih pokuaja rjeavanja testa ili srednja ocjenasvih pokuaja. Srednja ocjena u nizu : polovica studenta ima rezultate manje od ove

ocjene

Standardna devijacija : mjera raspodjele rezultata oko srednje vrijednosti.Poeljne bi bile vrijednosti izmeu 12% i 18%. Manje vrijednosti od ovihgovore da su postignuti rezultati zgusnuti.Asimetrija raspodjele rezultata : mjera za asimetriju raspodjele rezultata.Nula predstavlja savrenu simetrinu raspodjelu u obliku zvona (slika 1), aeljeni rezultat bio bi-1.0. Ako je previe negativan (slika 2)indiciranedostatak razlika meu studentima koji su bili bolji od prosjeka. Jednakotako previe pozitivan rezultat (slika 3) moe ukazivati na nedostatakrazlika onih blizu granice prolaznosti.

Mjera zaobljenosti raspodjele : Ovaj podatak opisuje otrinu vrharaspodjele rezultata. Uobiajena raspodjela u obliku zvona ima vrijednostzaobljenosti nula . to je vea vrijednost to je otriji vrh raspodjele bezprevelikih repova s bil o koje strane. Najbolji su rezultati izmeu 0 i 1.Vrijednost vea od 1 pokazuje da test nije napravio dobru razliku izmeuprosjenih, odlinih i loih studenata. Koeficijent interne konzistentnosti :


34/38


31

Ovaj koeficijent pokazuje povezanost pitanja u testu. Niske vrijednosti ovogkoeficijenta ukazuje na to da pitanja u testu nisu usklaena. Odnos pogreaka: Razlike u ocjenama koje studenti dobiju u testu ovise o znanju studenata oodreenoj temi, ali i sluajnostima. Idealno je kada ocjene ovise iskljuivo oneijem znanju, a ne i o sluajnim imbenicima. Ovaj faktor pokazuje kolikidio ocjene ovisi o sluajnim imbenicima u pojedinom testu.Standardna pogreka: Standardna se pogreka dobije iz Odnosa pogreke i Standardne devijacijei mjeri koliko je sluajno odstupanje. Ako standardna pogreka imavrijednost 10%, a student je rijeio 60% testa njegovo je pravo znanjenegdje izmeu 50% i 70%. Indeks sloenosti pitanja (Facility index (%Correct))Mjerilo sloenosti pitanja dobije se dijeljenjem ukupnoga brojaosvojenihbodova i moguega broja bodova za to pitanje, dakle prosjek bodova zaodreeno pitanje. to je postotak vei, pitanje je lake i vee su anse dastudenti na to pitanje odgovore ispravno.

Standardna devijacija (Standard Deviation)

Standardna devi jacija (odstupanje) mjeri razliku izmeu ukupnoga brojadanih odgovora.

to vie razliitih odgovora studenti daju, odstupanje e biti vee, a usluaju kada bi svi studenti odgovorili jednako, SD bi bio jednak nuli. Rezultat dobiven pogaanjem odgovor a (Random guess score) Broj bodova koje studenti mogu osvojiti sluajnim pogaanjem odgovora.Ovisi o vrsti pitanja. eljena teina (Intended question weight)Kolika je bila eljena vanost rezultata tog pitanja u odreivanju konaneocjene testa.

Efektivna (o stvarena) teina (Effective question weight) Procjena koliko neko pitanje odreuje konanu ocjenu testa. Razlikovni indeks (Discrimination index)

Razlikovni indeks oznaava razlike meu studentima. Prikazuje odnosizmeu uspjeha na pojedinome pitanju i uspjeha na cijelome testu, a moeimati vrijednosti izmeu-100% i 100%. Rezultat od 0 do 100% znai da sustudenti koji su dobro odgovorili na to pitanje ujedno imali i dobar uspjeh natestu. Rezultat od - 100% do 0 znai da su na to pitanje dobro odgovorilistudenti koji su inae loe rijeili test. Uglavnom to znai da su studentipogaali odgovor na to pitanje, a ne da su pokazali stvarno znanje.Taj indeks uzima u obzir samo gornju i donju treinu studenata dokrazlikovni koeficijent uzima u obzir rezultate svih studenata.

Razlikovni koeficijent (Discriminative efficiency)

Razlikovni koeficijent jo je jedna od mjera kako razlikovati loije i boljestudente. Rauna se isto kao i razlikovni indeks, ali za izraun rezultata

uzima u obzir sve studente, a ne s amo najbolju i najloiju treinu studenata.


35/38


32


36/38


33

3. Literatura

Tim Centra za e- uenje (2014) Moodle 2.7 Prirunik za nastavnike ,Zagreb, Sveuilini raunski centar

Moodle , http://moodle.org

Moodle Documentation , http://docs.moodle.org

Centar za e- uenje :

Radnim danom od 9:00 do 16:00 telefon: +385 1 616 5171 e-mail: [email protected]

Konzultacije po dogovoru.
http://moodle.org/http://docs.moodle.org/mailto:[email protected]:[email protected]://docs.moodle.org/http://moodle.org/


37/38


34

Biljeke:


38/38


Bi ljeke:

a112 prirucnik za polaznike 20150917

Documents