Arhitektura ranog kranstva u hrvata

Arhitektura ranog kranstva

Anita Azinovi, III.a

povijest

Razdoblje od 314.godine (usvajanje kranstva) do podjele Rimskog Carstva

Na umjetnost i arhitekturu utjeu posljedice vjerskih i politikih podjela

U poetku, Rim nije bio sredite kranstva te ono nije imalo nikakvih vjerskih graevina

Ranokranska umjetnost je poela u katakombama

Skulpture i slike koje su ouvane u katakombama raene su u maniri grko-rimskih mitolokih prikaza, tako da skoro nema nikakve razlike izmeu tzv. poganskih i kranskih djela.

No, ubrzo, krani formiraju vlastitu ikonografiju.

Tako je kri osnovni simbol vjere

Simbol dobrog pastira

Simbol Isusa Krista

Kranstvo svoj preporod doivljava 313. godine kada ga car Konstantin objavljuje kao dravnu religiju.

Krani zauvijek naputaju katakombe i poinju graditi crkve koje se baziraju na rimskim bazilikama.

Izgled prvih bazilika

Prostor bazilike organiziran je prema zahtjevu da se na jednom mjestu skupi mnogo ljudi i da se njihovo kretanje usmjeri premaoltaru, koji je smjeten ispredapside. Dakle, zadrani su izdueni glavni i boni brodovi, drvena konstrukcija krova, a veliki prostor je ritmiziranstupovima ilukovima. Razlika od rimske bazilike je u tome to se ostavljaju ulazi samo na zapadnoj strani, a na kraju istone se gradi polukruna apsida ispred koje je oltar.

FRESKA S PRESJEKOM STAROKRANSKE BAZILIKE SV. PETRA IZ 4.ST

Postoje i rijetki primjeri crkava krunih osnova koje nad jezgrom imajukupolu, a uokolo kupole je prstenasti prostor prekriven bavastim svodom.

Jedna od tih crkva u obliku kupole je Santa Costanza sagradjena u 4. stoljeu uRimu.

Nova arhitektura

Nova arhitektura s velikim zidnim povrinama zahtjeva novu slikarsku dekoraciju te se bujno razvija zidnimozaik.

Obilato se koriste kockice od raznobojne staklene paste i pozlata, tako da cijela povrina slike treperi.

Krist (koji je u poetku prikazivan kao mitski golobradiOrfejiliHermes), dobiva nove atribute aureolu, kri, sveanu odjeu, a mijenja se i nain prikazivanja.

Oblici se sve vie ukruuju, pojednostavljuju, gube se u prostorne i plastine karakteristike, a pri kraju rano-kranstva prikaz ljudskog lika se sve vie mijenja znakom kria ili poetnim slovom imena.

Tako je jedno od najljepih ranokranskih djela -Sarkofag Junija Basaiz 4. st., bogato reljefno ukraen kranskimstarozavjetniminovozavjetnim motivima.

Sarkofag Junija Basajeremek-djelo kasnoantike rimske tehnike i inventivnosti.

U njemu je sahranjen Junije Basokoji je primiokranstvomalo prije svoje smrti359.godine.

Na sarkofagu se mijeaju elementiklasine rimske iranokranske umjetnosti.

Klasini elementi su okviri kojima je ralanjena povrina stupovipovezaniarhitravom, luno ilizabatom.

Takoer, iako je kranskaikonografija ve bila razvijena, prikazKristakao golobradog mladia vezuje se za antiki prikazHermesa.

Likovi su prikazani plastino, gotovo kaopuni volumeni, ali bez insistiranja na tonostiproporcija i bez detalja.

Novi kranski elementi su skuenost prikaza, te nove teme izstaroginovog zavjeta prikazanereduktivnom metodom(sa samo dva ili tri lika).

Reljefi su podijeljeni na dvije razine, od kojih je donja podijeljena na 5 dijelova nadsvoene lukovima, dok su na gornjoj dijelovi zatvoreni arhitravom.

Kristov dolazak u Jeruzalemje zrcalno postavljen u odnosu na dolazakcareva.

Tri su sredinja prizora u gornjem nizu statina i sveana, to je u suprotnosti s narativnom ivahnou ostalih prizora.

U sredini, Kristovu vrhovnu vlast podravapersonifikacija Neba, Caelus, u sceni Traditio Legis.

Petrovo uhienje(na lijevoj strani) smjeteno je u istom odnosu prema cjelini kao iIsusovo(na desnoj strani), to je uvjetovano injenicom da jeBazilika sv. Petraodabrana kao mjesto gdje e ovaj spomenik biti postavljen.

U gornjem je lijevom kutu motivAbrahamove rtves Bojom rukom koja zadravaAbrahamau trenutku kad se sprema rtvovati vlastitog sina.

zavrava sePavlovim uhienjem, pri emu jeapostolovlik okrenut prema vanjskom rubu.

SARKOFAG