NAJNOVIJESPOZNAJENAJSTARIJEMNACINULIJECENJA - - - ... .,. - - - - .. ...- .. .. dr. GALLE (;eiovifobi(;e mozaik knjiga TOPLAKGALLE Nec mihi difuerit vulgmis copin mentne multa et gene1aet species co/mesque et vires... W. Strabo, oko 848. g.u pjesnickoj zbirciHortuius ikadneka mi ne ponestane obicne metvice, tako razlieite vrstama i sortama, bojama i ljekovjtim svojstvima ... posvecujem svimakojisu odvelii pratili u tajneizmjernosvijet ljekovitag bilja: mami,prof. Kunaveru i njegovoj supruzi Henrieti, prof.dr.F. prof. dr. Wagneru i te svjmbrojnim poznavateljima iljekovjtog bilja sateljom da svoje znanje, koje nedvojbeno diokulrurnog naslijeda, prenesu mJadim cSadriaj LIJECENJE BILJEM- FITOTERAPJJA.. 6 Odablr ljckovitog bilja........... . ......... 9 Sakupljanjc ljekovirog ................ 10 ljekovitog ................... 11 drogama............................ 11 Uporaba drogai pripravaka................ 12 Ugljikohidrati.......................... 15 Masti, ulja, voskovii drugilipoidi........... 17 Srtani glikozidi......................... 18 Flavonoidi............................. 18 Saponini.............................. 19 Kumarini.............................. 19 glikozidi................... 20 Ilidrokinonskiglikozidi.................. 20 tvari(rmmra)...................... 20 Ljute tvari ........................ 20 ............................ 2 1 Alkaloidi.............................. 22 Ererit11aulja..... . ..................... 23 Vi.. ...... . .. . ...... 25 KOZA. .. ... .. ..... . . . . . . . . . . ...... 26 Ljekovitep1ikladneZl1snmolijelenjeiknodopzmn stiV1'1!1llenim medicillSkim ternpijnma. Neprnvilnn p1'ff1fje-11nili zloupotrebn 11erijetko dovode dotrnjnih posljedicn. Achillen millefolitml...................... 38 AcOI""liS ............................ 40 blppocnstnnum.................... 42 Ag17monin eupntmn...................... 44 Alchemilln xnntbocblorn................... 46 1/i11111cepn.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 48 Allium sntivum......................... 50 Allium......................... 52 A/thaen ................... . . .. . 54 uvn-m-si............... . . . . . 56 Arnicn montnnn............... . . . . ... . .. 58 Artemisin nbsi111!Jimn.................. . .. 60 Avenn sntivn........................ .. . 62 8erbe1is vulgmis............... . .. .. . .. . 64 Betuln .................... . . .. . . 66 Bmssicn nigm.................... .. . . .. 68 officinnlis.................. . .. . 70 .................... 72 Cm-mncnrvi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 CentamiummimiS....................... 76 Cetl"fl1'itlislnntlicn........................ 78 C/Jnmumillntecutitn...................... 80 Cbelidonium mnjus....................... 82 Cich01iumintybus....................... 84 OntnegttS..... 86 Cucm'hita . . . . . . . . .................. 88 Cyd011in ......................... 90 sco/ylmtS. . . . . . . . . . ............... 92 rotzmdifolin...................... 94 1epem.......................... 96 Equisetum orveuse....................... 98 EupiJrnsin rostkovinnn................... 1 escu/entmJJ................... 102 ulmnrin................... . . 104 Foeniculmn ............ . .. . ..... 106 ................. . .. . . ... 108 Fumminofficinnlis........... . .... . . ... . 11 Gftleop.1is segetum.......... . . . .... . . . . . . 112 ve1mn. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .114 Jutea....................... . . 116 Geum urbnmnn. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118 Glycyr?hizn ..................... .120 Hede1nhe/ix......................... 122 .................. 124 Hm1ittrin glnhlo..................... . . 126 ................ . .. 128 ............. .......... 130 Hypnicmnpeif07ntmn................... 13 2 17m/o ......................... 134 lris pnllidn............................ 136 Juglnnsregin.......................... 138 ..................... 140 Lnmium ....................... .142 Lnvnnduln ................... 144 cmdinco....................... 146 Levisticumofficinflic............ . . . ...... 148 Limnn .................... 150 Lycopodimnclnvlltlt'fll.................... 152 Mfllvfl sylvesn'is........................ 154 Mmruhimn vulgnre............... .. . . .. 156 Melilotlls offici1mlis................. . . . .. 158 Melissn ....................... 160 :r pipe,ita.................. . ... 162 MeuynutiJe.f.................... 164 ....................... 166 sntivn........................... 168 Ononis spinosn......................... 170 01chis morio. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 72 01ignmmt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 4 vulgme...................... 176 Penwelinum aispum.................... 178 Pimpinellti nnisum...................... 180 Pimpinelln sn.>.ifrngn..................... 182 Pinu.s sylvemis......................... 184 Plnntngo lanreolntn...................... 186 Polygnla nmarn........................ 188 Polygonumnvimlnn...... .............. 190 Potemillnenctn........................ 192 Ptim ulnveris. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194 Pnm/IS spinosn....... ......... . ....... 196 Quenus robm... . ............ . . ..... 198 Rosn crmina. . ................. . . .. . ... 200 Rotmminus ojjlcinnli.f..... ..... . ..... . . . 202 R11bus ....... ......... . ...... 204 R11mex nceto.rn......................... 206 Rutn ....................... . 208 Snlix .rp. .............................. 21 Snlvinofficinnlis........................ 212 Snmbums nigrn........................ 214 emopnen....................... 216 officinnlis..................... 218 Sempervivum tect()1tmt................... 220 Silybum ..................... 222 So/idngo virgauren...................... 224 S,ymphytmn .................... 226 vulgme...................... 228 offirinnle..................... 230 T!JpniiS pulegioides...................... 232 TbymiiS vulgmis....................... 234 Ti/irt .................... .. .... 236 Trigonelln foenmn-gmecum.......... . .... . 238 fmfnm............... . .... .. . 240 Urtim rlioicn. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . ... 24 2 Vnccinium 111J11illus.. . . . ....... . ........ 244 Vnle1irmrtofficinnliJ..................... 246 Ve7bnscumpblomoides............... . .... 248 Violn . . . ....................... 25 Viscmnnlbmn......................... 252 Vi tex . . . . . . . . . . . . .......... 254 BII.JE................... 257 bellndomm.......................258 BI)'Onin dioicn......................... 260 C/nviceps ...................... 262 Co/cblcum alltll711nnle.................... 264 C()1lvn/Jnrio miJjalis............... . .... 266 Pnpnve1 somnife7'1l'f11......... ...... .... 268 SolmmmdulcmnartJ.......... . ........ 270 Vincnmi1101'.... . ..................... 272 LJEKOVITOG BILJA ... . ......... . 274 PR.IJEDLOZIZA SASTAV CAJEVA..... 281 NAZM 1 ................... 292 ..................... 302 ........................... 303 6HRVATSKOLJ EKOVfTO !JeCef!JefJl(jem- }folerap!Ja Vainoupozorenje:kaosvaka drugaznanost,poznavanjedje-lovanjauporabeljekovitog takoder se nep1estanorazvija.Is- u6nkovjtosti kJj -njckaispitivanjajzdanaudan obzOte. uovoj knjjzjnavodimo omjere naputke zaupotabu,Citateljmozebiti uvjeren da su autor izdavac daJi sve od sebekako verzijabilaposve u skladu snajnovijimspoznajam.a. Unatoctome, Citateljada vlastitoj procjeni uz pomoc lijecnika odabe-re odgovarajucu ljekovitu naCin lijecenjate utvrdiodgovarajuli preporuke zadoziranje.Kod i tegoba odlazak Jijecnjku primjena zloporaba mogu izazvati i trajne posJjedice. Ljekovitobilje i njegovi najsta-rijjsuobliklijecenjanajrazlieitijihbolesti, i danas dvije treeine covjecanstva ljekovito biljekoristikaogla,rnosredstvoLijecenja.I suvremeni lijekovineposredno udje-lomicno promijenjenu oblikuod ka.Usvijetu se koristi 20.000 ljeko- Od toga 1100 dobro istrazeno, od 250vrsta se sastojciza projzvodnjusuvrem.enihlijekovas tvarima. Do 14. stoljecasv:isurricj pjsani latinskim susto-gamogli saxnolijecnici.su sepo-cele pojav]jjvati knjige na jezicima s brojnim savjetima za lijecenje razliCitih bolesti i ozljeda, koje su mogliko1jstitii narodnj Ji -jecnicjlaici.JakobTheodorusmontanus(1520.-1590.)upredgovorusvoje knjigeb.ilju da narnijenjena\jjecnj-cjma,vjdarirna,kovaeima,vrt-larima,kuharjma,gostionicarima,prjmalja-ma,glavama korjsnicjmalje-kovitog te datom knjigom ieli prije sve-ga jzdatke nom kojezbog velik.ih\jjecenjaradijeumirenegodapozovelijec-r1ik.a. Gospodarsku situacjju danas, u 21. stolje-cu, mozemousporedivatisau srednjem vijeku. tomc, i imaval.nugospodarskut!logu,kojase zbog veJjkihtroskova zdravstvenog osiguranja s vremenomipovecava.No, dok su seuproslostiLijeei)j gelesni simptomi i zarazne bo-lesti,takvuselijecenjusadaprj-druzuju podrucjapsihoso-marske psihosoci jalne medicine. Povijestmedicinepoznaje ukojimasuuodrede- dominantne teor:ijeiskljueivaleu zatirale LijeceJJjesmatraju6 gazastarjelimneprimjerenim.Od 19. stoljeca, uzasverasireniju uporabu i sit1terskih\jjekova,u medkilli prevladavada uporaba Jje-kovitogbilja,odnosnofitoterapija,unepotrebna.Uposljednje vrijemepocelo dolazjtido s nato dasuSvjerskazdravstvena organizacija(WiJ1-!d Heaith - ivelikifarma-ceutSkikoncerni poeeLiposveeivarj vise pozor-ljekoviromteulagativeta sredstva zajstrativanja na tom podrucju. bolesnici, osobito aLiLi-jecnjci,uposljednjevrjjernepocinju tehnicki slo-zene metode ili su njima u najmanjurukupostaliskepticni.Uporaba ljekovitog upuckojmedicjniin1anepre-kinut njihovu uporabusve uvodikaofitoterapiju,po-n.ajprijeprilijecenjukronicnihbolesti.Ljje-cenjebiljempostajepredmetom ras-pravai umedicjnskimkrugovima.Uporastu supropjsjvanjebiljnihlijekova,kaouporaba zavlastitolijecenje.Pojmomfit oterapija danas bo-lestitemijenjanjesubjektivnogsranjas pomocu dijelovai njihovih pri-pravaka.Takv:i zbog aktivnihpratecihtvari terapijskodjelovanjei, sa sjlltetSkirnljjekovima, manje o.ihposljedica.MoramonaglasitidanaceLno nisubezpopzatnogdjelovanja.Firorerapija alternativadwast1jojprirodoslovnous-mjerenojmedicini, njezindiokojjjspu-njavaprazninu inudidodame mogucnosti pri akutnihikronicnih oboljenja. U Jjjekovimatotnoodredujesastav,oznaku, oblikdoziranjaiuporabupojedinih HRVATSKOLJEKO\I!TOBIL.JF pripravakatedroga,itona temeljunajsuvremenijihznanstvenilispozna-ja,premamjerilimakaosukvaliteta, djelovanjei Svitipodacipo-trebnisuzastandardnuregistracijuJjjekova.U Europskojunijiznanstveno savje-todavnovijecezalijecenje ESCOP Coopemtivef()1Phytothe-mpy)nastojiprikupitiiliSkladjtipodatke Pojamdroga(engl. dmg)zal1tijeva U fitoterapjji se odnosi na iJj kakavdr-ugi priredene dijelove kojisekorjste zaljekovitihpripravakapoput iscr-pina,sokova,destilatai sl. Priodredjvanjuu6nkovitostipojedinih pripravakamoramovoditi tome dasuoni sastojaka. Sastojcjdrogadosadasuse dijeliLinaaktivne tvari(efektore)pratecejJibalastnet\ari. podjelapostaje svespornijom, za okvir djelovanjau6nkovitost u velikoj ' 'eein.i prjmjeracijela iscrpina,ne tek pojedinjsastojci. pratecihtvarii aktivnihtvarimedusobno povezano. Zacijelinizprateeihtvariuvodiseizraz kofaktor. su flavoni, sluzj, elementi u tragovimai elektroliti. Prate-cesutvaripocestootapalaza tvari, mogu i konzer-vansi,ili antio- sredstva.Presudnoutjecu raspolozivost (dosrupnost), nafarmako-dinamikui na izboru otapala ovisjhocemo li pripre-radiilidijelova kvalitativ-noiJikvantitativno pripravke. Vodenaotapalaobuhvaeajuidrugesastojke, npr.Jjpofilneiliulja);vec i sam spravljanjau odredenojmjeri nadjelo-vanje.Aktivna tvar,dakle, pripravak (kao zbrojsvihsastojaka),nenjegovipojedi-nacnj sastojci.Utomelezivelikarazlika izme-du pripravakaisintetslcihmonopre-parata. supripravciodljekovitog (infu.f11m, i is-crpine(tinctum,extrnctn).Prj doziranjutih do stidolazii zbograzlititog materjjaladroga. Cine droge iz ljckovitog kojepostojeu kemotipovimasachze aktiV11Ctvarj(npr. idirot Prispravljanju pripravakate droga koje za daljnju preradumorajusadrtavatitocnoodredene pojedinih sastojaka. ZapraviJnoclozjranje nuzna suijstrazjvanja.Dosad suopseinek.linjcke proveder1etekza neke droge (n glog, gospjnatrava, paprenametvica).UveJjkogbroja pripravakapr-cvladavada pripravcijmaju djelo-ivrlo malo nezeljenih pojava. biljnih prjpravaka is drtrgirn lijeko\rjma zna se vrlo malo.Upravo stoga uvjjek nuzno posavjetovatises moupozoriti ljekovitoi droge,jzdrugihzemalja,kodkojih zbogpodmetanjalaznedroge posveotrov-nihdodatakalakodolazjdo neze-ljenibposljedjca. Uzasuvremenejstrazivackemetode znanstvenici danas planslcipregledavaju (engl. screening) domace strane ljekovite s ob-zirom naoova terapijsk'11uporab-Jjjvost. suserazvjJainova poputetnofarrnako-logijeetriomedicinc,kojatrrnahonija,str.64;pupoljka,str. 166). (ko-maraca,bul1a,stjenica,osakrpclja)osim neuzrokujuvece Aktivne vaju svrbez iotek-Line.Kod ljudjzbog ubodakukaca, osai pcela, dolazido pravih aler-gijskih reakcjja s ili poremecajjma opcoka kr-viopasruma zjvot.utakvim slueajevimapotrebnahjrnapomoc. Utjecajsuncanakozu, zraka(UV),u jednu rukupozeljan.Poticevitami-na Dukotidaje zdrav,preplanuli jzgled, kojj mnogiljudj smatraju najpo-zeljnijjrn,Medt1tim,sunce nakotijza-ziva tekronienatecenja, kozuimaligne tvorevinc.Kodopekoti11aod sllnca samokoze, kaoStosucrvenjlo,osjecajpeckanja negodolazjido jezgraustanjcama djelornicno popravlja sam, akojzmedupo-jedinilisuncanjaposrojeve6razmaci. Kodbrojnihjnrenzivruhjzlaganja sun-cu,godinamaidesecljecjma,tijelo nemoiepopravljati. ko-ze,kojasuzbrojsvjhnja.Kotapreranodobivaborei zockasre razneporemecaje oroznjavanja,unajtezjm slueajevima irak.Do sadasu poznatasamouljudikojisuzbog posla vrloizlozenisuncu,doksu danas, kao posljedjca sunCtrjeslovine, str.21). ifjeteriena ulja vrlo dobro prodiro kroz kozusluznjce, iz kojih bizo prelazc u krv.Kod kupe-JjjsuJjjma tijelodjotihtvariprima ktoz kozu, djo preko sluznice uJjaiztijelajz)ucujemo kroz kozu,organe ibu-brege.Upripravcima zanjeguihumanjim Njihov otjecajnakozuvrlo raznolik, u rasponu od snatnog podratjvanja do Neka uljapoticuprokrvljenost kotetime ozrokuju crveni-lo,druga umiruju,sprjecavajuupalepoticanjem tlastankanovih stanica (granulacjja) pomat uu zacjelji-vanjurana.uJja bakterjjeg\jjvice (>etcricnoulje, str. 23). Flavonoidn.iglikozidipucanje kapi-larasmat1juju propusnost. onemogucu-junasta11akedemaipotkoznih (flavooojdi, Str.18). VeCinasaponinapovecavaprokrvljenostkoze. Pripravciod divljeg kestena sprjecavajttrazvojedema. Vodenc jscrpjne jz sapunike mocBrojni glikozidi djeluju (>saponini, scr.18). Topiva kremena ki selina sprj etavaupale koze i sluznica. rnetabolizam koie ipovccavanjezinu otpornost str. 98). IIRVATSKOLJEKOVITOBJLJE Uporab:Jpripravakanjegukoze spravljenihkod ku-cepreporutujemo svim:1kojizeleocuvatizdravuko- onimakoji s kozomimaju BuduCi dapoznajemo sastav pripravaka,kod neugodnih reakcijamo:iemoizostavitiodredeneaktivnetvari. Navedenipripravcinemajukozmetickuvaznost,nego odr:iavajuzdravljekoze,utjecu njezinofunkcio-niranje poboljSavaju jzgled; zdr-ava ko-zasama Utinak til1pripravakane opa-zamoodmal1;moramoil1koristitiduljevrijemei na-dopunjtijl1cajevjma,zclravomptelll'anomzdravim zjvota. Biljne pripravke kozjV1lo koristimo u kure(4-6 Blagjmpodrazivanjemkoze prokrvljenost,potitemometa-bolizam,kaoizlutivanjenepotrebnihtvari. se povecavaotpornostkoze.neeistoce, postajemanjeosjetljivan:r tvarjizaanosferei vremenskeutjec:rje. tajevikojj Cis-cenjeorganjzma, time utjecunacjelokopni meta-bolizam,pomazuu Ciscenjukoze str. 230).Zdravim Zivomjmnavikama,kretanjemnasvje-iem zrak.-u prehranom dodamo povecava-mo djelotvornost aktiV11iht\'ariizbiljaka. Pojedinci prjpravkepodnoserazliCito. Upravoprjproduljenoj jstogaprjpravkaoso- dolazjdostetnjh djelovanja,kao sto sunadraienost koze alergjje. Kodvrlo osjetljive koiesvako11ovosredstvostoganajprjjetrebamois-p.-obatjnavrlo kozj sstrane podlak-tice.Nadrazivanjekozc(iritacjja) crveni-lom nastupa vrJobrzo sredstvabrzo nestajc.Pravealergjjejednogilidanaili nakonduljeg vremena.Danas poznato dasu sredstvazakonzcrviranje,emulgatori, uljainekedruge tvarinerijetko glavniuzroci aletgija.Ureceptimatetvarikoristimosamoondje gdjesu potrebne,gdjeuz njihstoj j na-pomena zeljj. svemu,svaki korisnik brizJjjvimjzboromrecepata,kvalitemimsastojcima, spravljanja sam pro- sredstvozanjegusvojekoze.Kod koinjh njkadane smjjemonemozemo sa-nadomjestitisavjetimaspecjja-Jjsta za kozne bolestj. Povecanje aktivnih tva..i biljakaureceprimanedovodidoboljega naproriv,moie brtc dovestidoneieljenihdjelovanja. f7J.. Osnovniprjpravcjodbiljakapotrebrtj zadaljnjupreradujesu:vodenajscrpj-na,alkoholna jscrpjna soctom.Svakimpostupkom razliciteaktivnetvari, stoga kodspravljanja prjpravaka jscrpjne medusobnono VODENAISCRI>INA: kao Kadvodasadrt i veJjkekoJj eine vapnenca,korjsti mo destiliranu vodtr.Ovjje zljce su-11e droge jJitrjsvjezih di-jelovaprelijemo sa250mlvruce vodei ostavimo dapokriveno stoj j 3-6 sati. Te-kuCinufiltriramokrozfiltar-papir,vatu iligazutakvanamsluzizadaljnju uporabu.Drogekojesadrle sluzi sljez,maurjtanijski sJjez,dunja,lan) uvi-jek preljjevamo vodorn. iscrpjnasa70%-tnimalkoholomkojjmjzvlatimou vodinetopiveilimanjetopiveaktivne tvari.Zaspravljanjetink-ture korisrimosuhudrogu ilisvjezeKodvrlo laganjhdroga(brdanka) uzjmamo 5 g,jnaceg ruoge na alkohola. Vrijedj i ovopravilo:1 djo droge9djjelova alkoho-la. nekastoji2-3 tj ednaprj sobnoj ternpera-turi,udobrozatvorcnoj posudi. putanadan trebamo protrcsti,kako bismo ekstrakcj-ju. U navedeno vrijeme tinkturuprocj-jedjmonakontoga mozemogodinacuvatiudobro tamnirn eketinkture mozemoI..'Upitiuljek.'lrnama.Prije uporaberazrjedujemojhsa70%-tnim alkoholomuomjeru1: Unarodnoj medjcinipoznato spravljanjealko-holnihjscrpinas rakijom. 1 teiscrpinemo:l.ernokoristiti izradu prjpravaka,jakorakije svi ma njje ugodan. ULJNA ISCRPINA: Spravljamo jz ljakakojesadtteveljke hla-pivihulja. se hlapivaili etericnaulja dobro tope u masnim uljima. Za sprav-ljanjeuvijek suhudrogui 31 32 BILJE pre\jjevamo uJjem, kako bila dobro prekrivena. pravilo:10gsuhih listovacvjetova, odnosno15 g suhog korijenjaplodovana100 mluJja.Bilj-nauljnajscrpinanekatritjedna stojju tamnim,dorubanapunjenimstaklen-kama,nahladnumjestu (neuhladnjaku);time onemogucujemodaulje prebrzopostaneuzeglo. Nakonpropisanogvre-mena uljnujscrpjr1u cjje-Biljne djjelove do-broistisnemoucjedilu z.'1 lanenojkrpj. Navedenimnatinom pohranjjvanjauljnujscr-pinu motemo cuvati mjesecj.Vatno dana-bavimouljanajboljekvalitete.pre5ana uljapoprilicno su skupa, sama sadrzemnogoaktivnihtvarj, kaostrnezasicenemasnekiseline, vitaminjtopjvju uJjjma(vitamini njihove pretece tako da ih ne treba dodavati. Za spravljanje uJjaza masazu iuljaza te kremaprik-ladno bademovo ulje, maslinovo ulje, sojino ulje, ulje jz.k}jcazjtarica igroida,avokadovouljebrojnadruga ulja. Masno bademovo ulje ne zarnijeniti uljem od gorkih ba-dema,koje eterjcno dodajemo gakao arornukolaeirnuljnajscrpjna, str.32).Ulja s jscrpina-ma, uljima,dodamoprokrvljuju kozu,uzrok't1jucrvenjJoosjecajtopline.Ulju teljimotemododatiiCista uJja timedodamopovecavamo utjecaj.Prokrv-ljenost kozc snazno hlapiva uljaplalljnskog klekovjne, smrekovihigJj ca,smrekinja, ruzmatjnap:1p1'ei1Cmetvjcc.Nakozu djelujuuljakami Jjce,gospjnetravene- ulje zauJjcstaro sredstvozanjegttkose.U1jaza masazu1nozemonakon zautrlja-vanjeu mokrukozu. ULJE ZACISCENJE Potrebno 50 mluljne 3-5ml emulgatora Koriscimogazaodstranjjvanje naneseneSpravljamo gaoduljnejscrpjne, kojojdodajemomalo emulgarora. gana kofu. Pritome na kozjtanak slojkojiispiremo mlakom vodom.Zajednosuljemodstranjujemosvuneeis-tocu, koja se topidakozi prito1n oduzjmamo BudueidadjouJja ostaje kozi, postaje mekana. ULJE ZA KUPELj( Potrebno LOOml iscrpjnc 15 mlemttl gatOJ11 Spravljamo ganaistikaoulje zaosun mu dodajcmoemulgatora. U100 m1ulj-neiscrpine dodajemo15 mlemulgatora.On cavada se ulje u vodjravnomjemo rasporedi. dovoljnaza5-10kupelji.Rokupornbe:oko 6mje-seci. Udodiru s vodomnastaje tekucinakoju koia dobro upjja.Nakon uljnek'tlpeljikoristimo stare natijeluostaje znatandio uJja. Kodtople k'tlpeJjjukadjkozajako brzeprihvaca ulja,kojaorganjzmudjeluju (>lavanda, str.1+4; >ruimarjn, str. 202; >idirot, str. 40; >odoljen, str.246).Kupeljodlavandepobuduje ugo-osjecaj se napetost 11ervozaumanjujuili dok se krvnjtlaklizira.I kod bolescizglobovai preblada, primje110mJj ekovitihkupeJjj tijek bolesti.Pridodavanju uJjamora-mo blti opez11j,jeru veeim iuj u kozui djelojt1otrovno. Kod djece ne korj-stimopripravkcsdodacjmahlapivogaulja mecvjce.Utrudnoeijzbjegavamopripravkesdodat-komkaduJjjna tllja.Svima kojjin1ajuvisokkrvnitlakslabo srce, kodljekovjtihkupeljisavjerujemo oprez.Kodbolestistjc- rempernruromtubcrkuloze tak'VekupeJjjnisuprjkJadne. ZAKUPELJ I Potrebno 20mJ 100 ml vodc11ejscrpjnc 5 mleJntJigatora 20ml jscrpjnc 20mlrjnktwc 5 mlemulgatoa Koristimo uvijck svjcze spravljeno m\jjeko,kakojzbjegJjprjmjenu konzervansa.U za jzmj- 20 ml iscrpine,1 ml vo-dene jscrpine, 5 ml emulgatora ze-ljinekolikokapi ulja. iVUijecnutekueinudodajemokupeJjj. Slicnospravljamovrlo dodatakkupeljimaod 20mluljneiscr-pine, 20 mltinkture malo emulgatora. Osjecaj dajuk'tlpeJjjod lavandeiligospinet111ve. ihkoristimo sa11.Kupeljis borovice,timjjana metviceokreplju-juoptok krvi, ihkotisti-mokod tlaka. ZA LICE Potrebno 3-5 zlitica sullih ili svjezih dijelova1 mlvruce vode 80 ml vodene jscrpjne 20mJ90%alkohola tinkrure 2-3kapJjjceeterjcnoga ulja ielji ozjvJjavanjuko7,.e dekoltea, cijelog tijela. Na kozugakomadjcem vateostavimo dacljelllje mj -nuta, potom ga mlakomvo-dom. za sa 11ekase nakozi;sluzj tajdjeluju najutinkovidje. rc::-ceptuuzin1atno3-5 suhe 33 Lji::KOV1TOBILJE ilisvjeze (ruiinelatice,zelen timijanaili zelenpolj-ske presljce, Jjsrovimaticnjaka,paprene metvice, oraha, stolisnikabrojnih dru-gihkojeprelijemosa100ml '' ruce vode. pok1iveno10-15 zatim ocijedimo. 80 ml sa20 nll90%-mog alkohola kojem smo zeljidodaJj dvije do tri kapljice prikladnog h1apivog ulja.Druga da80ml vo-dene iscrpine sa20ml od-govarajucerinkture. putameduso-bnoi razlieite ljekovite biljke. Zamirisnjtonikzaliceuzunan1o od dvije zlieicela-vandinihcvjetovate laticai jedne cajtte zJjCicelistovakadulje. Vrlo zane-Cistukozusastavljena od cajne zlieice hrast, str.198 s na crijeva i krvotok: stOiisnikovazeletl tttriei na zelen t utikovakora maruljitla zelen idirotov poda11ak Millefoliil1erba herba Berberidis cortex l1erba Calamirhizoma 30 g 20 g 20 g 20 g 10 g Oparak spravljamood dvijtt cajnih droge. pijemo triput na pola sataprije jela. SJEDECA KUPEIJ: 100 g svjezeilisuhe zelenispravljamo kao oparak sa 1 litrom vode. Pokriven treba stajati 20 minuta, zarim gadodajemo kupelji. SV)"EZISOK: Dvijesvjctihpreli jemo sa ml vode i dobrosmeljemou nadan uz jclo zl icu ocijedenog soka. UVET ERIN1: Srolisnik u sjjenu apetit i zdravuprobavu zjvotinja.Kodkoljkagrce,akonjimaigove-dima dajemo od 1 u mladih zivotinja stolisnikpomazekodmnogihtegoba. lzvanagakoristimo z:t koje zacjeljuju. N EZELJENADJELOVANJA: Kodljudis ostaleglavotike cjev-njace srolist1 jk mozc ttzrokovatitravni s upaJnjmp1omjenama kozc. HR\' ATSKOLJEKOVITO13/Ljl; calamus L. PORODI CA: AR.\CF'JJ) IJIOT KOZI- \ Ct idirola gouore spis1:CZI 9nd!Ji' i Xn.i daunof)Jo c!J'enjen se daga u oko 1560.prui f!J'ecmh osobni /gecnik ca.ra1.gJzrol poJiao na.rodno/ medicznL: ;er se korz'sfjo .kodprobaonih smefnji:izuana sui../1 sfa6os!J: odzkiJavica, str.126; >ljupcac, str.148 Kod upala i preporucJjjva mcdvjetkin ljst zclen poljske slje7-0v cvijet list Uvaeursi folium Equjsetiherba Althae;teflos Salviae25g 25g 25g 25g Od dviju cajnih f ljcicaspravljamo tiV:Jrak i pj jemo tri put na dan, jednu upala s grcevima mjehura cestim prjciskom namokrenj e: medvjetkinlist odoljenov korijen lisr zclen Uvacursi Valerianaeradix folium Thymi 25g 25g 25g 25g Oddvjjucajnilt pijemo jednu do tri dan. Kodprehlade vrlo djelotvoma \'llla: brezov lisr medvjetkin list sjeme korijen Betulaefolium Uvae folium Lini semen Pimpinellae25 g 25g 25g 25g 0\ije cajne t Jj eiceprelijemo vo-dom i osravi mo da odstoji 6 sati, potom ugrijemo do vrenja.Pjjemo nadan, salicu LAKTIVNE Droga hidrokinonske derjvate arbutin (hj-drokinon-P-glukozjd,12%) i metilarbutin (2%), trjeslovine galotaninskog katehinskog tipa (15--20%),flavonojde(prijesvegahi perozid),tri-terpene jrjdoidne glikozjdc D.JELOVANJE I imetilarbutinnemajunikakavutinak. Tek kadse uluznarom razgraduju u hidro-i cljelt1ju bakterio- dezinficiraju mokracu. Naj ueinkovitiji su tri do cetiri sara nakon ispjjanja Kod spra\'-ljanja drogjdodajemonatrijevhjdrogen-karbonat(sodu kako bazjcniurjn. dodatnopostizemo povrC'a.Kodlaksihupalamjehura org-ana,medvjetkumotemokorjstitisamj,kod ,ecih se u";jek moramo posavjetovati s [jjeenikom.Unarodnojsemedicinikod bubretnih bolesti, upala mjehura, kodkamcnaca, mokrenjaukrevetiproljeva. medvjetkasadrtivelikekoJjeinerrjeslovjnakoje nadrafuju zeludac kod OSJctJjjvih osoba uzrok"Uju povracanje, ucinkovito mozemo Jjs-tovimabrusnjce. Jj srova gotovo ncpoznato, iakobrusnica jcdnako hidrokinonskih aL"tivniht\arikoLiko medvjetka, prirom sadr2i manjc rrjeslo\;na. 4\ NEZELJENA DJELOVAN)A: Koduzjmanja odmedvjetke poprjma crvenkastu boju, cesto neporrebno,jer rijcc samo dokazuda droga djeluje. Ubolesnika s osjetJjivim telucem u djece katkada u zeluctJ Urim slucajevima medvjctku zamje-njujemolisto\imabrusnice,koj isadrtemanje trjeslovjna. odmedvjetkene piti duljeod tjedan dana. 58HRVATSKOLJEKOVITOBl.LJE monlana Arnica montana L. kao biyha bila pozna/a inafim precima, jof od16.sloyeca.W6rzozahvagiguci svojoj zauzela ogesfo meclu slar!Jim bi(;hama. moiemo reCi da odi ncgcefcebi(ja.ka medicini .Xodzyezine uporabe ner!Jelko dolazi do nepravi.lnos!J:osobJio .kodunularzye pn"mJ'ene, pr!Je k?J'ese frebaupoznali supozorezyima. D ROGA: ARNlCAE FLOS:Sakupljamo cvjetove, kojima odstra-njujemopricvjetnelistoveglavice. ubjremo susimo cijele glavice.Dobrodrogu cuvamo u zatvorenim posudama. Ima i aromaticanljutokus.Danassebrdankajosubueu prirodnim jako umnogimzemljama Unekim sekrajevima koristi(ARNICAE ili cijela korijena) u cvatu (ARNICAE HERBA). STANISTE 1 RASPROSTRAN)ENOST: Ponegdje jos raste na kiselim livadama, planinskimtratinama,odnizinadovj sokogorskog pojasa.Un.jzimpredjelima postaje rij etkom, visezbog intenzivnoggospodarenjanegozbog ranja.Zasticena SRODNE VRSTE: Brdanku tesko kultivirati, zadrogu se uveli-kekolicinecvjetova, njezinomjestopomalopre-uzimaamerickaJivadnabrdanka(Arnicac/;amissonis Less.),kojasenapoljjmauzgajazapotrebe ceutske industrije. S ASTOJCI I Sastojci vrlo su dobro istrazeni, uporaba se vecinom temeljinadugogodisnjim opazanjimau na-rodnojrnediciniimedicinskim pokusima.Zuckasto-crveno,gustoetericnoulje(0,2-0,3%)sastojiseod monoterpena i seskviterpena, npr. tirnol, tirnoleter, fe-landren, mircen, humulen, kadinen, ka.rjofiJen brojni drugj.Zadjelovanjebrdanke najvaznijisuseskviter-penskilaktorukelenalin,arnifolinidrugi.Ucvjeto-vimasenalazimnogoflavonskihiflavonolnihgli-kozida,usto itriterpenskialkoholarnidol faradiol,karotenoidi,fenilkarboksilnekiseline,ku-marini, i pirolizidinski alkaloidi. Bli.JE59 DJELOVAN]E Brdankauglavnom vanjskuprimjentJ.Poslj ednjih scgodjna djelovanjeprjpisuj ckelenalinui nj egovjmderjvatima,kojidjelujusnat noantiflo-gisticki(protuupalno) lstodobnozbog radsrcai krvotoka.U dj elovanjuihpodrtavaju flavoni.Zbog takva djelovanjabrdankukoristimo kod rana od uda-raca, kontuzija,uganuta, i ostalihposljedica ozljedanesreta. U narodnoj medicjni oda-prjpomjnskim upalama vena kod tromboza, re-umatskil1tegoba, bolesti zglobova, uboda in-upala sluznica, osobjro ustat drjjela. Brdanka se korjsti u gotovih ptjpravaka, npr. kao tonjk za srce krvotok. prjmjenakodbole-sti teluca, koja poznata u narodnoj medicinj, danas spoma jzrazjto derjvatiu veeim djeluju tok- srce uzroL.'Ujualergije. kod vanjskc prim-jenemoguc alergija.Kodprvihznakova crvenilai osipa s ne brdanku. U pokusima do-kazana stimuJacijai citotoksi-tedjelovanje, koje po- skelenalinominjegovjmderivatima. jmuniteta vjerojatno uzrokuju polisahari-dj.Akti,netvarj brdankesutvarima objcnebrdanke, setakoudjelovanjune razljkuju. UVETERINI: Razijedenatinkturakoristiseza ranakod rana koje nc zacjeljuju. Kod upale zglobova priprema-ju se oblozj.Dodavanjem suhih zclenih dijelova uhraou se koJjka. 4\ NEZELJENA D]ELOVANJA: ," Prj dulj oj brdanke na kozi (rane, ot-vorene ranekoje zacjeljuju) lako dolazidokoZnih otecenja s ili ekcema. I kod ve-Cihkoncenaacija dolazj doi alcgjjskihkot nih reakcija. su kodbolesni-kakoji su naostalcnpr.kamilicu, neven iJjsto[jsnik. PRIPRAVCI: Iznutra se brdanka koristi u mjesavinamkamiljca, str. 80; >stoHsnik, str. 38). Tujon, kojj sascavni djo ulja, ocrovan u koHCinamakoje kod pravilne uJaze u voclcnu ocopinu ne uzrokuje djelovanja (>kaduJja, str. 212). nisu prjkladni zauporabu jznutra, se u alkoholu ulja nego u vodj.Za spra-vljanje alkoholnih uporabapelina zabranjena. Spravljaju se iz vrste pe\jna s ru- (pontskj D]ELOVANJE I PeJjn tipicnadrogakodkojedjeJujugorkecvari ecericnouJje(nmnrr1mmrrmnticum).Unarodnojrne-djcjnj smatra se sredscvomkodlosih funkcija(stomahik), probave (karminatjv) i tegoba.gorkih djelu-je kodslabaccka,probavnihcegobakaosupod-rigivanje i napetost teJuca crbuha; istjeruje vjecrove i zuei. Njegov utjecaj na glatke miice kojj povezansboljom tr-busnih organa, menscruacjju ublazava pri porodaju. Smatra se sredscvom kojerad hormonalnihzJjjezda, nadbubretne tlijezde. Timenjegov vec dugo poznac povoljan utjecaj krvorok. Stoga uporaba pelina opravdana kodsvih sla-bostinakonreskih infekcijskihbolesti, kodsmetojj lizma stosu gojaznost,djjaberes, ulozireuma.Uku-pan ueinak droge do-ptmjava dje-lovanjenarad bubrega. Stoga se pelinsrnatrajednom odnajboljihljeko,ri-tih alijsklju-Civouzpravilnupri-mjenu. UPORABA U VETERINI: Pclin u ljekovita Umije5an u hranu, apetit domacih :iivocinjakojc imaju probavne tegobepromjene vrste hrane. Pobolj-savaradjecretuti. IzvanakorjstiJno obloge kodoz-ljeda, cirevai rnodrica. 4\ NEZELJENA DJELOVANJA: '" Kod primjene propisane niske doze pelina nese nezeljenadjelovanja.Uvijek gapijemo samo krace vrjjeme. Alkol10lne i vinskejscrpine koje su opcepoz-nateu narodnojmedicinjnjsuprikladne zauporabu iznutra. Peljn nikada ne korjsrimo za vrijeme crudno-ce dojenja. PRlPRAVO: Odpoladojetlne drogespravljarno oparak koji stoji samo 3-5 minuta. Mora biti svijet-loture danpijemo jcdnu naraz1ititi h Kolieinu razdijelirno i pijemopola sata prjje jelailitijekorndana tl manjimAkoganezasladimo,vrlo gorak. CAJNE >glatkisladic, str. l 20 dobrazatkiva i rad svih zljjezda probavnog trakt1: pcLinova zelen plod vodopjjjn koprivina zclcn JuniperiCichorii radix radix Urticae herba 15g 15 g 20 g 20 g 30 g Dvije cajne rnje5avine stavirno u hladnu ''o-du ugrjjemo do vrenja; nakontoga treba odstaja-ti3 minute.Pijemo ujutro navccer, pola roplog Na rad zeluca,jecre zurnog mjehuravrlo tvorno utjece rnjclavina: pelinova zelenherba20 g matirojakov (jsrMeljssacfolium1g mravincovazelenOrigani 20 g tetrljanova zelen 20 g list paprene metviceMenthae pip.folium30 g Od dviju cajnjh mje5avi ne spravljamoopa-rak i pijemo jednu polasataprije svakog obroka. cajnadrogasgorkimtvarima kojena probavu tek: kora list gorkog troli sta pelinovazele11 zelen zelen k:i6ce Aurantii 20 g Mc11ya11thidis folium20 g herba20 g Cnicibenedicri 20 g Cenrnurii 20 g Odcajneiliticemjesavine spravljamo oparaki u manjim gutljajjma pijemo jednudo dvije Saljce na dan. 62HRVATSKOL] EKOVITOBIL.J E vena saliva .. sativa L. POROOICA: ZOB TRAVE f) Zo6 dol/a jz ']J(afe :7/zije. da se uzgajala bakrenom arheolozi oslacima sojemcarslih nase(ja. osim pfenice i ra.liprona.IIi izob. :Plimje suo;im spisima. gouori germa.nsko;' na.uici im ka.fa.odzobiglaum saslojak prehra.ne.Ql sred- koris/i/a SeZQobfoge cireua kao dgela .kodprobaunih legoba.. odzobene sla.me .kodufoga i Xa.gfa.szfa. da Zob bislri du.h i 1Ja.nas zob n!Je sa.mod!Jelelickiprehra.mbeniproizuodi liuolinjska. hra.na,nego sposobnosli umiriua..ryadobiua.sue uainos/ imedicini DROGA: AVENAE Zreliseplodovimeljuu brasno zaproizvodnjuzobenih pahuljica. AVENAE Zobenazelenskorjjenjem ubiremo u vrijeme cvamje. Droga kai-akter-isticanmiriskojjpodsjecanaslamusladak okus. Uustima sluzava. AVENAE Zobenu slamu koja pre-ostaje nakon vrsenja korjstimo izvana za kupelji. 1 RASPROSTRANJENOST: Zob kultivirarno; cesto se javlja samoniklo. SRODNE VRSTE: Unasraste josnekolikodivljih koje nisu istraiene. Druge vrste tra,ra zajedno s osta-cima kao od sije- (GRAMINJSFLOS)zaspravljanjeljekovitih kupelji ilikod procesamisicai zglobova. SASTAV1 T VARI: PlodoviiHstovikultiviranilivrstazoblsadri e steroidne (avenakozidUkorj -jenju se nalaze trjrerpenski saponini i kojidjeluju snaznoiantimiko-ticki. Iz sjemene lupine izolirani su glikozjdi va-nilinai indolniaLkaJoidgramin.Pl ndnvi50-60% skroba, 14-15%arninokiseline,puno vitamina razliCite i velike kolicine nih tvari, medu njjma i bor. Zelen sadrzj velike kremeneHRVATSKO BILJE63 D JELOVANJE I sprjecavaju rast goto-vo svih vrstabakterjjagljjvica.Iscrpinejz cva-rucezeleniumiruju, ihkorjstimokao tinkturu kodtjvcane jscrpljenosti nesanice. djelovanjevjerojatnojmaalkaloidgramjn,u kombinacjji s drugim sastojcjma. U Eu-ropjsvesuomiljenijipripravcjodzelenezobj; bolesnicigovore djelovanju kodslabogasrcakrvotoka,tegoba spolnih smetnji. lscrpina iz svjete pomate u odcak iu odopjjumamorfija. Vjerojatno i kodtaL.'Ve uporabe gramjn kao derjvat rrjptofana vatna ak-tivna tvar. Zbog velike kolicjne esencijalnih amj- i tvari zobene su pahuljjce jedanodnajboljibdijetetickihprehrambenih proizvoda. PRJPRAVCI: DvijedotritajncZliocesuhezelenispravljamo kao oparak ost:avljamo daodstojj15minut:a. dvije do rrj tajanadan. Taka,, ko-zaptanjekoznihekcemakoznjhbolesti prouzrocenih gljivicama. 20g suhezclenjprelijemosa1 ml70%-mog Ostavimo daodstoji dvatjedna; za to vrije-me posuduputa protresemo. Na dan uzimamo 1kapj, kodnesanice prije spavanja d\Ostru-kukoli6nu. K UPEL}l: 500gnarezanezobeneslamcj\i prelijemo dvjcma (jrrama vruce vode i ostavimo da odstoji 20-30 mjnuta, potomtekueinu dodajemo u kadu. Koristimo zapoticanje metabo\jzma kozepro-krvljeoostikodreume,ekce-maoedovoljne prokrvljenostiudova. Sjedejmela; str. 252; >vrkuta, str.46 Kodvisokog tlakai ateroskJeroze prikladna mje- rusomatina zelen zelen bijele imele rurviCina zelen glogov cvijet preslieina zelen Bursae pastoris herba1g Visci 25g Rutae 25g Crataegi Aos20 g Equiseti herba20 g Dvije cajne zlitice prelijemo vrucom vo-dom. odsrajari 5-1 minuta. Pijemo dva do tri puta nadan jednu Kod preduge, prebrze menstruacije, jako krvarenje sprjecavamjclavina droga: rusomaCitlazelenBursae pasroris herba25g kotaQuerctts cortex25g stolisnikova hcrba25g petoprstin korijenTormenri\lae rhizoma25g Od dviju eajnih zlieica i tijekom danau pijemo jedn1.1do dvi-jcJednako tako, mozda eak i brte, djeluje mjclavina: zelen petoprsrin podanak 7-Cie.n jmele Bursae pastoris 30 g Tormentillae rhizoma30 g Visci40 g Od te uvarak pijemo rrjput nadanprije jela. Proriv krvarenja iz teluca i crijeva pomaie: koprivinazelenUrticac herba30 g rusomacinazelenBursaepastorjs herba30 g petoprstin korijenTormentillae rhizoma40 g spravljamo kao od jedne do dviju cajnih Umalim pjjemo nada11. Kodkrvarenjaiz bubrega djeluje zelen zelen gospinazelengospinetrave lanen.o sjeme 2 5 g AJchemillae herba25g Hyperici herha25g Lini 25g Odcajne tli6ce droge spravljamouvarakipijcmo puta dan, jednu salicu SV]EZI SOK: Dvije mljevenezeleni pomije$amosa100ml vode. TeL:1.1Cinuocijedimo.Uzimamo triput na dan, jednu do dvtJUiHca soka s malo vode. 74HRVATSKOLjEKOVITO carui BILJKA:L. PORODICA; APIACEAE Qf slarim .kzyigama f)J(juspomiz:jaose humin (Guminum cyminum),srodni.k nafeghima. Vanas him uglavnom horislimo samo .kao zacin. nt' 88IIRVATSKOBILJE ucurfJ11a BIIJt.: \ ; Cucmblta L. PORODI C.\: BUXDF:\' \

domjeli /6. . .Xodnas se osof)llo se kao hrana J"uinje)iL sjemenki se do6iua kuahfelno Q/ nekimzem.Yama se iznimno czj(me kao pouree za sprauyanje mesm"h isla!kih Z6og ve!i.ke kohcine mineralnih luari njome 6ismocefce obogaCiua!Jjelouni.k. DROGA: SEMEN: drogu btmdcvi11csjemenke, mogucnostis ovojnicom. CUCURBITAEOLEtJ.\1:f-Dadnouljeod bundevinih sjcmenk:i koristimo zalijecenje i za-Cinjanje salata. lRASPROSTRAN)ENOST: Uspijevaposvudagclje dovoljno prosrorai dobro nagnojenu zemlju. SRODNE VRSTE: lstojporodicipripada vainaljekovita srr.260). 1\R\'ATSKO LJEK0\'11'0IIILJE 1 AKTJVNE Usjcmcnkamase ulje(35-53%)s kjselinama(44--46%; linole11ska, kiselina). Osobjto su15-5,15-715-8-sterol i r1jjhovi gljkozjdj Sjemenke kao rezervne tvari pohra-njujupektine(30%)bjelantevine(42%).gram ulja sadrti 385-485mg razJjtitih vit:tmina i 0,7-0,9% fosfatida.Znatajnisuiujrer-pcnski spojevinazvanj kiseljnate skvalen (39-46%). Plodovj saclrze karbo-ksjll1crijetke karboksjfenilalanin)tc u trago- (mikroelemente), magncz.ij, bakar i, D}ELOVANJE I iuljedjelotvornisupri (profilaksi)regobakodpotetnih sta-dija prostate hiperplazijapro-state, Polovina godinaimatcgobe pri sa se broj povetava. droge nijeposvc 15-7-sterol,kojiseu sje- nalazi u koncenrracijj2,2mg/g u bun- ulju 4-5 mg/g, strukturno jzrazitohorrnonudjhjdrotestosteronu(DTI I) kojjupro-statinastajeiztestosterona.DTH set:tlotiu sra-nitnimjezgramaprostate, nasr..maknovih sranjcatjmepovetanje zlijezcle.Zbog vrlo sJjC.ne strukture s DTH,reccptore na jezgrama, ne uzrok11jc nastanak Pri redoviroj uporabj sjcmenki ulja olak-Savajuse subjektivne tegobe.Povecavaseprotok i urina, smanjuju seurjnjranjati-jekomdananoti, kao urinau mje-huru. i na mjehura,na kojjonarajui zatvarajumjehur. se primjenom drogetegobe ko-je su posljedjca nadraienog mjehura (to su krat-korrajnarazcloblja izmedu povezana s bolovimaosjecajempetenja). subolesti testc u zena i djece. PRIPRAVCI: Sjemcnke dvaput nadan, jednut lic11(dobro ih protvacemo), uljedvaput na jedi1U Hieicu,mjeseci u kure. 1 uporabom ulja u salatama sprjeeavamotih bolcsti. 4\ NEZELJENA DJELOVAN)A: 1 pri produljcnoj nikai'Vihnezelje- djelovanja. U zernJjama gdje bundevino ulje nije s bundevinim sjemenkama pek'll se razne vrstekruha. 89 90 HRVATSKOL)EKOV1TOBILJE Gydonia oblonga Cydonio MlLI. POROD1CA: ROSACEAE RUZE Ve6 su 9rci i korlproeoa i crf;evmf, 6oles!i cijemli (Jekouifu moc dunje.qj se zem.9ama danasceslo koris!J: osobiloza f(jecezyecr!Jeun.i.h legoba 9{/ezine sluzi poslcgu sue uain!Je pripraucima za .njegu koie. D ROGA: CYDONIAE SEMEN: droga koriste sene sjemenke zrelih plodova, koje cuvamo u dob-ro zatvorenim Katkad seu narodnoj medicini koriste i osuseni ili svjezi listovi. STANISTE 1 Uzgaja se u vrtovima. SRODNE VRSTE: Jabuka(MalusdomesticnBorkh.) srodruk du-nje. )abukesuvaznenesamokaozdravo voce negoi zbog svogjzrazitoIjekovitog djelovanja. Osim velike vitamina, tvari, iplodovi sa-drze omogo pektina, ponesto trjeslovinate saJj- kiselint1.Malo boljih prirodrujih sred-stava zareclovito crijevaod dviju dobro prozvakanihjabuka,ujutronap1azanzeludac. Iako ta izgleda proturjecno, jabuka do-bro sredstvo za Jjjecenje proljeva. U sluca-jujabul'U sitno i ostavimodaodstoji, dok posmedj. su aktivne pektini (>pektini,str.16).Dok sestanje poboljsa, konzumiramo do lcilogrampol jabub nadan, bezikakvihdodataka. jabukusvelikim uspjehom koristimo kod djece. Osuse- kore jabuke iblske sudodatak raznim vocnimdomatim HRVATSKOLJEKOVITOBlLJE 1 T VARI: Sjemenke dunje u sjemenskoj ovojnici sadrZe do 22% sluzitopivihu vodi.Plod sadrti velike ko-lieine fruktoze),organskihkise-lina, pektina i vitamina. DJELOVAN)E I Sluzi djeluju kodupala usnei zdrijela te bolove.Usjemenkamaimaglikozidaamigdalina,zatoih ne ko-riscimo.Sluziodsjemenakakoristimokodras-pucalih usana,opeklina, dekubitusai u brojrllin kremamaimastimazanjegukoze. pri-klaclanzapranje i obloge, pri cekamo da se kozaiprekrijesluzima.Kozatakocuva prirodnu vlaznost i ostajc elasticna i meka. Kod proljeva,plodovizatvaraju, slicnokao jabu-ka,stoga znamekolieine trjeslovina.Unarodnoj mecliciniza proljeva u dojencadi i djece omiljen od listova. P RIPRAVCI: Jednu cajnu zliei cu cijelihsjemenki6 sati tlhlacinoj vodi.Prije gri-jemo sljez,str.54). ga na dan, jednuOdjedne zli eicesvjczihilisuhihlistova spravljamo oparak koji trebaodstajati15minuta. Nezasladen djeci dajcmo zlicom. Dunjine sluzikoristi mo kod neeiste kore, svrbez.a, kod suhe kozc. (>koz.a,str. 34) 4\ N EZELJENA DJELOVANJA: Nisu Biljka ikaolijek kaokoz-metickopomagalovrlop1eporucljivazauporabu. 91 91IIR\' ATSKOLJEKOVITOBILJE G ynara scofymus BILJKA: Cynar11scolymus L. ASTERACEAE su poznauahjos s/arj njezina ulonula :Jeft se uIZ slogedu uzgajafj kao kuafjfelno :Jada oflu.juena i (Jekouilosl lisloua sa.rloJci arlicoke ucjn.kouilosl jspzJjuanja. DROGA: CYNARAE Ljsrove beremo neposredno prjjecvatnje.Jjsrovj,odozgozeleni,s donje strane prekrjveni dlacicama, gorka suokusagorovobez mirisa. STANTSTE 1 RASPROSTRANJENOST: Ova kodnasraste samo u vr-rovima. Cvjetovi articoke poznariji su povrt-naposlasrica nego kao ljekovica u primorju. Moze se uzgajaci u toplijjm krajevima, jer cljelomicno osjetJjiva mraz. SRODNE VRST E: U medicinikodbolesri jetre bronhi-risa cesto se koristi la (Hepatica Ranunculaceae,U svjezoj se biJjci alka loidkojiuzrokujekoze i sluznice te trovanja.Pri i temperatu-ramaraspadaseu anemo-nin.Danasse nepreporueuje uporabajetrenke,jersupoznate djelotvorrujenpr.art:ico-kai osljebad. BJLJE93 SASTO) CJ I TVARI: U se nalaze seskvjrerpenske g01ketva- (4%),medu najpoznatijicjnaropik- Suha droga sadrii razne derivate cimeme lci-se\jne (1,4%), medukojirna najvafujjj cjnarjn, kojinastaje pridroge.Udrogjse 11alaze glikozjdi DJELOVANJE I Nj tjsti cinarjn ni iscrpjne iz svjeZ.e ne dje-ltijutako snai.no kao vodene iscrpine iz droge. Za vazna mje- polifenolnihsastojaka.Standardjzirana vodenajscrpinasrnanjujekolesteiola jetridjeluje snazno antioksidativno.Urnanjuje oksjdacijulipoproteina, onihkojjsud-jeluju pri nasranku ateroslderotifuih promjena, u potetnomstadiju.Takopreventivno djcluje protiv ovapnje11ja zila. ko\jtinu \jpjda, ro tako sp1jetava sintezu kole-sterolau jetrenim stanjcama tepovecanirnstva- fuakolesterola. ]mahepatoprotektivnjutinak.Uklinitkimjs-traZivanjjmautvrde11jsudokazanipovecana projzvodnjazuti, rad organa, antidispepticnikod raznih probavnjh po-remecaja,kodnastankaplinovai bo-lesti s grtevirna, te regulacijslci utjecajna stvara-njelipidasrnanjivanjeukupnekolitine kolesterola u krvi.Droga utinko\rito djelujei kod teslabosti. Moiemo korjstitikod djece,pri kemo- ra-cakutrudnoei.Zbogsvojjh articoka se moze korjstiti za ili cak trajno jednostavnijih poremecaja rnasnocatezasprjecavanje arero-slderoze koje nastajuzbog nje. Popratno djelovanje zanemarivo. Koleretici su tva1jkoje njetueikao Kolekineticisu kojeuzrokujuzuenogamjehura purova.Dnevno 800-1100mJ koja sadrti vodu, elektrolite (natrij, kalij, ldor, lciseJjne,kolesterol,lecjtin zucne djeluje cijeJi niz ar-ticoka,rosopas,osljebad,paprenarnetvica,kjm, poljskapreslica,rotkva, rjmjjan, Jjpovicvjetovibrezovipupoljci.Kololcinezu,od-nosno grcenje fuenog mjehura, uzrok"Ujuprije sve-ga tvarikojesadrievelikekoJjeine masnoca neke npr. komorac paprena mecvjca. enzimakolecjs-tokinjna clovodjdogrcenjazt1cnog mje11Ura.Droge, koje zbog grcenja zutnoga mjehuradjeluju koleretitno i kolekineticno, sprje-tavajuzucnihkamenaca. PluPRAVCI: Uvijek korisrimo nikada svjeze listovc. Dvije tlieice drogepriredimo kaouvarak, koji treba odstajati pi-jemo jednu pola sata prije jela iliu manjim obroka. PRJPRAVCI: pripravkemotemou 4\ NEZEL]ENA D]ELOVANJA: '" Kodpreporucene uporabe rukakvih popramihpojava.Artitoka sepreporuCtlje zadalj-uporabu,katkadtijekomcijeJetrudnoceza vrjjcmedojenja,iakotOt11enemaklinickihpo-dataka.Kodsvihindikacija, kodzucnjh kamenaca, valja se posavjetovati s 94 HRVATSKOLJEKOV1TOBIL] E. :zJ rosera rofund!fo/ia D1oseru rotundifolia L. PORODICA:DROSERACJ::.AE :. 1..!J(osi.kase nekim d.!Jelouimageuerne iislocneeurope narodnoj ceslo kao c(;elo!uornadroga .kodkal(ja.qj manJ"e poznala.VanasJ"e zanirnanJe za '!fu suakako porasfo,Jerjoji slruczyaci sue pozornosli :Jli(;'ka izallicena, korislimo !JOiouim s!anda.rdiz.iranim pri_praucima. DROGA: DROSERAEHERBA:Zadroge se na mocvarnim podrucjima istocne Europe. Zbog velike potrebe za drogom, danas se korjsre neeuropske vrste. UFinskoj su postignuti veliki uspjesi s vrsta.Na vatnosti cak kulturama tkiva. Ne sami cena. IRASPROSTRAN]ENOST: Unas raste na cretovima, u na vlai-nim tlima. Strogo zbog moevara i prirodnih nego zbogSRODNE VRSTE: Mogu se dvije VJ'Sterosika koje sebota-nicki razlikuju obliku listova. HRVATSKO BI LJ E95 SASTAV I Glavrusu sastojci derivatidroze-ron,7-metj\juglon (0,1-0,3%) kojj se u biljc.inalazeu gJjkozidnom Listovis peteljkastim sadrze proteoljti&e mekojjbiljci omogucavajubjelan-tevina. blljkakao dodatan jzvorisko-bjelantevinekukacakojisel1vatajuna nj ezine ljepljjvc Jjstove (mesozderna Sadr-zi flavonolnc gJjkozidekernferol). DJELOVANJE r Drozeroniplumbagjndjelujuspazmoliticki Naftokinoni usro dj eluju oti&i. U po\rusjma utvrdenastimulacjjaimu- sustava,trebapotvrditikliniclcim studijama.Kod kataraastme, hri-pavca promuklosti, u gotovih prjpravaka.U narodnoj se medjcinjzbog proteo-liticlcihenzimakorj stilajzvana, kod kurjih oCiju i bradavica(>rosopas, str.82). PRIPRAVCI: C AJNE VINE: >majeina str. 234 rosikunalazin10 u cajnim s majeinomjaglacem,ili eukaliptu- PRJPRAvcr: Rosiku koristimo u gotovim pripravcima kod kojih kolic.jna aktivnihtvaritocno odredena,cestoi u homeopatiji, u razlieitimpotencijama. 4\ N EZELJENA DJELOVANJA: ,. Kodpropjsane primjene nemanuspojava, pre-tjerane kolieine potieui katarorgana. 96HRYATSKOL]EKOVITOBJLJE lymus repens repens (L.) DES' ' (SYN. Ag1'opy1on1'epens(L.) PORODICA: T RA\IE se d!Jelovima za f!Jecerye gofovo svih C){jezina cloduse, posve ne lakav a.li ipak,osobrfoccynim m;esa.vinama ili o6fi.ku Sl!Jeieg izminno dobrou!Jece mefaboliza.m. DROGA: RHIZOMA:Puzavepodan-ke ublremo ujesen ili u proljece. Najlakse ih nasvjezepreoranim njivama,jer ihruje iskopavati.Napovrsinilezekaozute ih pazjmo daostanu posve su.he jer lakopopljes11ive. Pirika tija ako koiistimo svjezu. Za ubiranje odablre- poljanakojima sene koriste kemijska stva. najbolje domacemvrru. S se nezeljenog korova, s druge 1110zemo ovjerenida klasna. STANISTE 1 RASPROST RANJENOST: Raste posVtJdakaoneugodanko1ov. SRODNE VRSTE: Sve nase krmne trave. SASTAV 1 Pirika sadrziugljikohidrate (54%), njima jmainozitola, koji identican s usto inozitol, i brojne druge uglj i-kohidratestr.15). i do 20%bjelancevina,11%sluzjivelike tvari, kalija(13%), kremene lciseline i zeljeza. Zanjezinu djelotvornost tako-su vazai vitamini, koliCine uljasaponina. DJELOVANJ.EIUPORABA: velike kolicine sluzi, pirika lokalno djeloje na upale zelucai crijeva. djelovanje pojacavajuimineralnetvarj,osoblto otekline kod proceso1tkiva. Vi- povecavajuopcuotpomostorganizma. Svjezisoktjei"ana timeizlueivanjunepozeljnih tvariiztlciva otek]jne zlijezda. LJFKO\11 97 Uzima11jc svjezegapirikinasokaprikladno kod S\ihnepra\rilneizmjenetvariu organizmu, odnosnoporemecenog kodreume, kotnih ekcema, upa1a i skrofuloznih oteklina ilijez-da, smetnji krvotoka, disfunkcije bubrega povezane s n:1kupljanjemtekueine u tkivima.i saponini osoblco poticubolje cekueine prekobubrega. 4\NEZEL]E,"','A DJELOVANJA: Kod pravilne uporabe nema nikak,; h nuspojava. Dro-ga probavu, cek, premda manje od tvari. Uporaba pirikc kod nas gorovo nepoz-naUt , pirika zapravo jedna od tlrogakoje su pri-kJadnt.:za primjenu. P RIPRAVCI: Odjedncdodvijucajnihzliticaclrogc svjeteg spravljamoprovarak triputna dan, nazasladena Zahvaljujuti boljcmjzlu6\'311jutek.'utineutjccaju droge nazli-jezde i tijelo brte C\11rj,ncstaje osjeeaja wnora i jscrpljenosti, kota po-sraje 6sta otporna na vanjske urjecaje. uzima-mou neprekidno ZaCiU:er1jekrvi,aadajetrebubrega prikJadna pirikjnpodanakGramirus rhizoma20 g korijeni radix zelcn cumherba20 g korijen Liquiritiae rndix20 g ljupC:Jcov korijenLevisticiradjx20 g korijen trnaOnonidis radix20 g Od dviju droge spravljamo pijcn10 ujutro Kodsokaze- kiseline,kodzcluca upalc probavn.ih organa, za te-goba koristimo poimcla,str. 252; >lipa, str.236; >kadulja, str. 212 kao lijekna va7.nosri vatajna prernadr. Koberru, koji pnri, 1918. godine, u lijecenje ruberkul oze uveo s kremenom kiselinom. jzmijenjena recep-rura sadrti jcdnake dijelove S\rih droga: preslici na zelen opurinova zelen Equiseti hcrba Polygoniavict1laris herba 30 g 30 g smrdljive kopriveGaleopsiclis l1crba30 g Dvijc zlitice droge spravljamo kaoLIVaraks vodom kojoj smo dodaliz\jcu tim posrupkom lilie ekstrahiramo Na dan pjjerno tri Kod dugorrajnog suhogkronjtnc ruberku-loze zelenEquisetiherba60 g jaglacov korijenPrimulae radix20 g list sulicastog trpuca lanc. folium20 g Oddvij u ilitica IIVa-rak koji treba odstajati10 minuta. Polagano pijemo do teri rjnadan. koristimo dulje S\I)EZI SOK: >pirjka, str.96 K UPEI.JI: g droge kuhamo15 i dodajemo ku-peljiu kadj- osobito kod ekcema, neu-rodermatjtisa, slabe pro.krvljenosti koje spo-rozacjcljuju. SjedecekupeJjjkorisrimo kod upale mjehura oslabjelog mjehura. 100HRVATSKOLJEKOVlTOBJLJE eup.hrasia rosl.kooiana rostkovirma POROOICA: SCROPI IUl.I\RIJ\CEAE OCANICA, VlOAC ZIJEVALICE se pojauila srednjOl!Jekovnim knjigama ij"ekouilom Ws.koro pos!alaceslo .kodieluca, diJndl upale osobilo hodosoba sa slabirn imunofoshim suslauom,ceslim oleh/inama uralndl /imjnilz ii!Jezda. !lzuorna uporaba .kod lemeyi' se signalurnom (> lyecen;e biyem -f!oferap!Ja, 6). ::Promolrimo ih pom.n!Je,Cl.!Jefoui doisfa nali.krgu OCi Sfrepauicama.flJanas ZbOf odrecleni.h akliunih fuariponouno .koris/imo .kodupalnih boles!i DROGA: EUPHRASIAE Ojelubiljku u vrijemecvatnje.Podtirn nazivomskupljene su najrazliCitije vrste roda Euphrnsia koje se medu-sobnote5korazlikuju.Pojedine vrste postojeu proljetnim i jesenskim oblicima, tako da odre-divanje jos teze. Zelen susimo brzo, drogu cu- dobro zatvorenirnposudama. Droga ima slab rniris i blago gorak okus. SRODNE VRSTE: Istojporodicipripadaicestoslavica(Vet01zicn officinalis L.). Rasprostranjeno raste od nizine do predplaninskog pojasa krcevinama, 5umama i brojne druge Vl'Ste,cestosJav-icasadrziiridoidneglikozide, derivate katalpola. U16. sroljecu cestoslavica bila vrlo cijenjenaljekovitaDanas josvoljno istrazena. koristimokodbolestidisnih organapovezanih sasnainim teu menopauzizaolaksavanjenapadaja (>bedrenika, str. 48;>tetrljan,str.156;>neven, Str.70) SASTAV 1 T VARI: DrogasadrZi glikozidegorkaokusa kata!pol,eufrozididr-uge),ustojos lignaneifenilpropanskediglikozide,ponesto etericnog u1ja,flavonoide, smole i druge sastojke. D JELOVANJEI Droga u traktu kao i kodupalenihorganai ociju djeluje (antiflo-gisticki). vanjska. usredstvazagrgljanje.iispiranjekodhunjavice, upale desni te l1pale oeiju. 11R\IATSKOLJEKOVITOBILJ E 101 Kodregobauvezisotima,otanicu s kamilicom, komoratem ili nevenom. pripra' ke koristimo u obUku ili kodkonjun-kcivicisa,keratitisa,suzenjao6juiupaladrugih Prctpostavljasedai:ajpojatavaotpor-nost rijelaprotiv sc tesro kori-stiu gotovim PRIPRAVCI: Jednu zlieicu droge u hladnoj vodi, ugrijemo do vrenjai dasroji dvije Pijcmo dvije na dan. Vrl o dobro djelu-jcll kuae(4-6tjedana,clvadotriputago-

CAJNE zelen kamilitin cvijet ili komoraeov plod ili nevenov cvijet Euphrasiae herba Chamomillae flos fructuS Calendulaeflos 70 g 30 g 70g 30 g Dvije i li eice prelijemovo-dom i ostavljamo da stoji15 Kad se ohladi do temperature, koristi mo dva clo tri pta ta na dan, za ilikupelji ogospina trava, str.132). DJELOVANJE IUPORABA: flavonoidi kapilaredjelujutakoda smanjujukthkost i jatajuil1.i ost-zecji trn, str.170 crij evapotice kojipijemou kure: kora orahov list dimnjatina zelen zelen divlje macuhice pirikinpodanak koprivina zelen cortcx Juglandis folium Fumariae folium Violae tricoloris hcrba rhi zoma herba 20 g 20 g 20 g 20 g IOg IOg Dvijecaj ne fli6ce 8 satinamacemou hladnojvodj , potom grijemo do vrenja. Pijemo dvijetoplog na dan. koja djeluje crijeva, jetru i tutnimje-hur,rokodcr djcluj e diuretick:i: koraFrangulaecortex30 g Cichorii radix35g korijen zctjeg tma radix35 g vodom dvijecajnezJjCice osravljamo da stojj8 sati, ugrjjemo do vrenja i pijemo u manjim gutljajima tijekom cijelog dana. Na tut, takonaprobavu, djelujui ove droge: >paprenametvica,str.162;>vodopjja,str.84; >vrba, str. 210; >sladic, str. 120; >kontara, str. 104; >oman, str.134; >petoprsta, str. 192 N EZELJ ENA DjELOVANJA: " Svjezekora zeleni nezreliplodovikrkavineuzrokujupovracanje, grceve u ttbuhu i jake proljeve. odsta-jaluilitetmi ckiobradenukotui zrele, cme plo-dovekrkavi ne.Nekoristimoihutrudnoei, za vrjjemedojenjaudjece. ikodprimjene drugihsrcdstavazaci!cenje najprijes lijecnikom vaJjaotkriti uzroke Pripro-duljenoj dolazi do veceg kaLija drugihmjneraJnihtvari,zbog secrijevo dodatno ulijeni. 110HRVATSKOLJE:KOVlTOBLLJE g(Jicinalis Fumaria officinaJis L. POROOlCA:PAf'AVERACEAE:. OIMNJA6\ M.AKO\!f qj suim s/arim kryigama .e.kouilom 6i(ju opise Vgekouile 6J.9"ke i prinyene.qj se za cilcezye krvi, iiucnih lero6a, koinih 6olesli iieluca.ni.h sla6os/i qj c!Jelom danas se ceslo .koris/i kodkoini.h. Cireoa zjurunkula. Zcyedno smaslac.kom iluricomred 6zga.ka ko/e naJefru. DROGA: I-IERBA:Zelen ubjremo u doba cvat-brzo Ima go.rak okus. STANISTE1 Rastekaonapoljima,uvrtovimavino-gradima, od nizina do pojasa. Cvjeta od do SRODNE VRSTE: Kod vrsta dimnjaca, tlajcesce kaokorov uvrtovima,poljimavjno- Najblizi srodniksupaJjka(C01ydalis cava L.) kojauranoproljece cvjeta li-vadama, votnjacima uNjezin gomolj s brojnim alka.lojdima nekoc sekorjstioprotivcrijevnih za poticanje menstruacjje. S ASTAV 1 T VARJ: Alkaloidi su najbrojniji sastojci (oko 30). Glavni sastojak protopi n, vezan na fumarnulciselinu. Osimtoga,drogasadrziflavonskeglikozide. VaZnisu i aminikoiini Kolin sas-tavnidjobrojnihfosfolipida ustanicnilnmem-branama. zivcani tiansmiter u pe-Iifemommotorickom) zjvcevlju. HRVATSKO LJEKO\'ITOBII,JE 111 D JELOVAN)E Nacijcliptobavnitraktdjeluje iz cijele biljke napreslaboi pre-jakoizlueivanjetuCi djelova- te otjecanje zuCidjelo-vanje)(>articoka,str.92).Osimtogaimai antihist:tnlinski i ucjecajredje-lujecitotoksitkii antibak'terijski.Nasrcei Zile urjecekao i papaverin. U studi-jam:tpostignuti su dobri uspjesikodbolesnika s prejakim djelovanjem mje-ili operativnog tucnih Droga se kao diuretik i laksativ ili kao sredstvo zapotic:tnje spava- se upotrebljavaprotiv grceva nogmjehura,tucovodaicjelokupnogprobav-nog trakta. PRIPRAVCI: jed11Udodvije zJieicedroge113 vode kao oparak. Pijerno ga triput na dan.Dnevna dozaiznosj6 g drogc. nezasla-dujemo.Pjjernogakodsvih crijevnih tegoba,kod odredene nas-tajanjavjetrova,mjgrene povezane s probavom nedostatnjmcrijeva. Za crjjeva, krvibolju probavu pjjemo mjeSavinu: dimnja6na zelen kora orahov list zelen divlje matuhice koprivjna zelen pirik:in Fumariae herba cortex Juglandis folium Violae tricoloris herba Urticae herba Graminis rhizoma 20 g 20 g 20g 20 g IOg 10 g Oddviju zlieicamjeSavjne spravljamo opa-tak kojjtrcba odstajati 30 Pjjemo gaumje-reno topao,triput na nikadanazeludac. 4\ N EZELJENA Protiv ne djelujetako snazno kao velcbi-'lje ilialkaloid papaverin. Nema nezeljenih djelo- podnosedobro.Kod primjene sepridriavamopropisa11il1 i savjetujemo s 112HRVATSKOLJEKOVITOBILJE 9 aleopsis segelum BtCJKA:Gnl.eopsi.\ segetum PORODICA: FABACEAE SMRDLJ IVAKOPRNA LEPTfRN]ACE L){cSmrdyiua kopriua ye.kouila bi(j.ka k?J"ase ne spominje 1 u .kzyi"gama, poznala le.k r!Jefkima.Qj srednjem u!J"ekuceslo se koris!da podnaziuom iula mrlua kopriua,jer doisla s/icna. proJVoga sloyeca ca;eui odsmrdyive koprz"ueu.spJ"efnosu se prodava/i .kao cudoluorno uvozno sredsluo k?J"e 4Jecilo sve g danas na.ilazi.mo .mnogobro/"n.eprimJ"ere, .kadyudi uvezenim drogama pripiso/u cudesnu moc. Yirnogi ceslo ne pomi!yeyu dai .kodnas raslu brojne vrlo c(;elo!vornek?J"e samo lreba pravilno upolr.!Jebzfi D ROGA: GALEOPSIDIS Oddo rujna zelen sa cvjetovima. brzo i cuvamo u zatvorenim posudama.droga karakteristicanbalzamicanmitis slaokast, gorak okus. STANISTE RASPROSTRANJENOST: biljkarastenanjivama, krce- uz putove. SRODNE VRSTE: Brojne vrstekoprivekao vrlokorov.Zasada su podosta ne, ali ih bezmozemo koristiti jed-nako kao smrdljivu koprjvu. SASTAV 1 TVARI: Drogasadrzi ulje, saponina, iridoide,do1% tvari, osobitopunotopjve silicijeveili kise-line, fitostetole, i mnoge druge sasrojke. D ]ELOVAN)E Vec izbrojasastojaka oeiglednoda rijec vaznojljekovitoj biljci.Zbog velike sili-cijevekiseline,ta drogadjeluje kaoi pre-slica(>pteslica, 98). Izlueivanjeteku6ne prekobubrega(diureticnodjelovanje)mineralneJ:\larisaponini. J:\laripo- i izlueivanje sluziiz plucabronhiola te sluzi (ekspektorans). Zbog smrdJjivakoprivadjelujekao adstringens. JednakokaopresLicapotice nast.makbijeW1krvnihipoboljava HRVATSKO LJEKO\TLTOBILJ!o' zdravstvcnostanje. kod slabokrvnosti i bolesti sustava, alisamo kaododatnosrcdstvo.Uhomeopatijjseprepo-rucuje kod oboljenja slczenc. Vrlo djeluje kodkatarakarata oslabjelih plucate kod gripoztjhbolesti. P RIPRAVCI: Dvije 6ljne tli6cc drogc prclijemo vrucom vodom i ostavimodapokrjvcnodsroji10-15minuta. Zasladujcmo gamedomi pijemo dvije do tri lice na dan,u Uzimarno gadu-lje vrjjeme. Nakon Sest 11apravimo stanku dvatjcdna), J1akontogaponovno pjjcmo u J.-ure. CI\INE VlNE: >presljca, str.98 Koddugotrajnogbronlutisa u srarjj ojdobi prjk\adna zelen smrdljivc koprivcGalcopsidis herba40 g list crnog sljezaMalvac folium30 g tinlijanovazelenThymiherba30 g Dvije spravljamokaoopa-rak. z.asladenmedompjjemo ujutronavecer, duljc vremena. 4\N EZELJENADJELOVAN}A: uporabenjsuDroga za sve kojjtegobe s plutima, no svakako pod lijccnikajsk\jutivo kao dodatno sredstvo. 113 114HRVATSKO BILJE 9 alzumverum Gn/imn L. PURODICA:RURIACF.AF: BROCE\I'J 8/.JIII_... Xod posuedena iporoclqja.zeleni dgefoui 6iy'ke slauyalise .rochya.ma podplable. Ql srednjemse ursle za f(jecezye islicni.h poznauao iopisao 6/agoluorno6rodikeofakiauanjar/;ece. se narodnoj medicini kao masl kolnih koinih nalih rak. DROGA: VERIIIERBA:Beremo prjmjerke intenziv-nozutih cvjetovabrzoih SuJ1adroga ugodankojjpodsjeea medsijeno. Moumo koristitisvjeze biljke. 1 Rasreucijeloj sul1jm svijetlimuz puteve. SRODNE Kod nas raste mnogo vrsta broeike zutih i cvjetova.Sve djeluju ljekovito,jakonetakoin-tenzivnokaopravabroeika.Porodicibroceva pripadaljekovita lazarkinja (Aspemln odo1aw L.) koja za vrjjeme cvatnje zbog velikih ko-kumarjnajma ugodann1jrjs sjjena. Upo-jedinim se zemljamaod nje spravlja bola. SadrZi glikozid od kojeg pri nastaje kumarin. Vece uzrokuju glavobolju. ljekovitadrogakatkada se koristi kodgrceva jet-re i crijevate zapospjesivanje Vece koliCine kumarina jetru i djelujukanccrogeno. SASTAV1 DrogasadrtietericnouJje,flavonoide,sapo-nine,trjeslovine,kumarine,organskekiseline, velikekolicjnekxemenekiselit1e. DJELOVANJ El Brocika(kaosvedroge sasaponinimafiavo-noidima) djeluje djureticki potice rad jetre. Ce-stO se nalaziu mjesavinama za krvi. U narodnoj medicininebtojenoputa u*caj svjeteg soka na kotnei ekceme te neCistoce kote. HRVATSKOLJEK0\' 11'0 BII.JE115 PRIPRAVCI: Dvije tajne kao uvarak. Kod k.'l-taramjchura,pjjeska,te pjjcmo dvjje dorrj dan. rurjca, str. 44 K UPELJ I: 1 g suhedroge dvjema vrnce vodeostavimodaodstojj20minuta.Ocjjedenu kod tegobakoristimo zakupelju kadj, U VETERINI: Svjeti sok brotike koristimokodkoinihbolesti u ra' DJELOVANJA: Nisu zabiljezena. 11 6HRVAT SKOLJ EKOVTTO Senliana Gentiana lutea L. POIIODICA: uporabi iule sirillare po(jecu iz 2.sl. 9/irski hra(J Senc(je preporuciuao kao fi;e.k profiu huge, se danas c(je/i rodsirillara naziua zyemu.:Oioskoridje priprauke od preporuciuao .kodjefreni.6. iucnihrana cireua.kod lupih.oz.(jeda.Qf srednjem znanje preuzefo, pridodana muje uporaba .kod s urudicom iprsnih sirilfara bilai sasfaum clioler!Jaka,vrlo s..kupog umverzalnog fi;e.ka.r:.S!anounici a/ps.kih. zemaga c!J"eni./i suhao.kod icr!J"evnih. legoba. DROGA: GENTIANAERADIX:Korijenjekopamopro-Ijece.Osuseno, duzinirazrezano,korijenje imatamnosmeduboju.Zadobivanjedrogei zaspravljanje a1koholnog picaencijana, unekimsezemljama(Svicarska,Francuska, Njemacka) uzgaja napo1jima, se mo-zeiskopavatiteknakontri godine.Drugdjese ubiresamonikla Italija,Spa-njolska,Turska). Zasticena nesmijemo ubiratisami.Osusenikorijenima karakteristican miris izrazito gorak okus koji se dugo zadrzavaustima. Pohranimo Ii dobro, drogu mozemo cuvati i vise godina. I RASPROSTRAN]ENOST: Zutasi ristararastenaplanmskimlivadama, medu stijenamai klekovinom.Otkadsezapo-trebe industrijei industrije zesto-kil1picauzgajanapoljima,manja i opasnost od njezina urustenja. Mozemo uspjesno uzgo-jiti lz sjemena. Vec zanekolikogodina i ti kuc-vrtu tako cemo imati uk.ras u obliku lijepih zutih cvatova.Uistocnoeuropskim sezemijama prodajeu ili uptavamanacionalnih parkova,kakosesprijeeiloiskopavanjeu prirodi. SRODNE VRSTE: Kod nas raste panonska ( Gmtirrna pa-nouico Scop.). Njezin korijen nego u zu-teali primje11ajednaka. IIR\'ATSKO BILJF 11 7 5 ASTAV 1 Glavnjsusastojcjsekojridojdnegorketvari(4%) Korjjensadr7,j gencianozu(gorka b1ojncdrt1ge Sllksantonjgen-tizjn,jzogentizininjihoviglikozidj,usto lovjne,polisaharjdjsluzi. najgor-6dosadpoznati prirodill spoj,kojjraspoznajemo i urazrjedcnjuu omjeru1:58Kodsprav-ljanjazestokih gor6nasezbog tako dapravinije gorak, vec okusom podsjeca nazemlju. Gorko togana-zjvazapravosutinkture,jer sekorijenjenatapau DJELOVANJE1 Rijet najpoznatijojdrogjsgork;mrvarima, kojase koristikodtelutanihtegoba,probave,apetita i jakih vjerrova. Jednako kaokoddrugihdrogas gorkimtvarima,vrijedi pavj(o dapripravke od uzjmamo jedan do pola sara prjje jela, takoikvali tativnozelucanog soka. djelovar1je tuenog rujehura, guterace . .Zelu-dac se br1.eprazni, ne osjeeamo pobolj- seperistaltika crijeva. Tonik vrlo djelorvo-ran kod slabokrvnosti, rekonvalenscencije kodslabihosoba. U semedjcjnikoristi kod uloganekih psjhjckihbolesti.Iako cestanavikauzimanje u oblikunakonjela,zapos-pjeSjvanje probave, tegobe se tako samo pojacavaju (>gorkc rvari , str. 20). kaooparakodpola droge. odstajati3-5 mjnuta. Uvijek g:J gudjajjma,pola sataprjje jela, nepre-vrut. najl azjmo na upute za spravljanje u vodj. Drogu 6-8 sati u hladnoj vo-dj , taj potom CAJNE >Caj evikod bolesti , str. 282 Najpoznarijesusandelikinimkori-jenom,pelinomkimom,sluzezaistjeri vanje vjetrova teka. Moiemo u ljekarill. Sami spravljamo od 10 g clroge koju prelijemo100 ml70%-mog Pola sataprije jela 5-15kapis polavocl e. U drugedroge s gorkimtvarima,mljevenu droguocldajemozivoti njamazapo-apetita. 4\ NEZELJENA DJELOVANJA: ,.Nekibolesnicjne podnose impret-jeranosluznicuzeluca.Kodvelikog broja droga s gorkim rvarima \ako pronaei pri-kladllije droge ili uporrijeblti mje118IIRVATSKOLJEKOVITOBILJE 9 eum urbanum BtLJlpirika, str. 96. Kodncprimjerenogfunkcioniranjahormonskih i li jezda pijemo kori jen glarkog sladicaLiqui ririae radix30 g bazgov cvij etSambuciflos25g bl ate11kov korij e11Gci ttrbaniradix20 g borovici n plodj u11iperifructus20 g pelinova zelenAbsinthii herba5 g Od dviju caj nih zlicica mjeSavine spravljamo uvarak. Pjjemo dvij e dan, ujutro i dtogatakoder sastavnjdio eajnil1 nakoje koristimo kocl bronhjrisa i>trptltac, str.168;>jaglac str.194; >bijelisljez, str. 54;>kim, str. 74; >stoljsnik, str.38; >islandski str. 78. za jz\uci vanje tekueine: >pjrjka, str. 96; >zlarnica, str. 224; >borovica, str.140 U slucaj u gastritisa pomai c korijen glarkog sladi61Liquiritiae radix60 g korijen sljezaAlthaeaeradix20 g cvijer kamiliceChamomiJJae tlos20 g Od dviju cajnih droge spravljamo oparak koji odstajat:i15Dvaputna pjjemo vruc 4\N EZELJENA DJELOVANJA: ," Visokedozenekorjstimoduljeod4-6tjedana. Zbog diureticnog djelovanja dolazi do ka-lija,kojinajboljenadomjcStamoprebranom koja sadrij povrce. 122HRVATSKO B1L.JE Jieclera .hefix Hede1a L . .POJIODIC'..A:ARALIACEAE OBICNJBR$LJAt'll Osim imao vainu ufogu an/ic.kim obredima, 6rsya.n 6io i .kao6iy".ka.Go/elovi preporucali su se .kodproyeva, glavobo(;e ibolesli su se pripravci horislili .kodhalara i izuana hodnecisle hoie czreva, opehlina, hodneuralg!Ja ireumalicnzil legoba. DROGA: U svibnju ili ]jpnju beremo razvijene krpaste (jstove u donjem dijelubiljke ih. drogaimaka-rakterjscieanmiris gorkokjselkast okus. Plodo-ve(crne bobice) ne koristimo zbog otrovnosti. STANISTE 1 RASPROSTRAN]ENOST: Raste cijelojkaopodrast ili penja-cica uilina starim zidovima. se vrlo cesto uzgajaradj procelja. SRODNE VRSTE: Srodneljekovite izjsreporocUcejesu canthopanox ( senticosu..r) i giriSeng,vrlopoznat uAzijiiIte dvije droge sadrze triterpenske sapon.ine.Ozna- ihkaoadaptogenedroge(drogekoje smanjuju stres). d1oge sadrze ai'tivne tvari koje stite od nezaraznih stresnih fak-tora, kao su studen, vrocina, buka, po111anjka-nje kisika i slicno. Utjecu na glutarionskj sustav u jetrj,povecavajunastanakreduciranoggluta-riona, sto znak zajakubiosinterienu akrivnost ih kao robo-rans i ugerjjatriji. SASTAV 1 AKTIVNE DrogasadrZi razlieitihtrite1penskih (6%), kojjkao aglikon j111ajul1ederanin i oleanolnu kiselinu. Glavni hederasa-ponin Udrogi se ibrojniflavonoidi, kao sto su glikozidi (rutin) i kemfero-Ja te antocijani, usto klorogenska i lciseti-na, brojni sterolispinasterol, kam-pesterol), poliini (falkarinol i i 111anjekolicine blapiva ulja. BI LJ E123 DJELOVANJE 1 Droga djelujeolalclavanje, upale (antiflogi-sticnoLokalno podrazjvanje sluzni-ce zelucavjerojatno dovodjdo povetane sekreci-je ubronhjjima nastanka vecekoliei nedenesluzi(reAeksekspecroranrja).Resorpcija brsljanovasaponjnakod zdravi h sluznica po-pri\jtno maJa.Saponjna -hederinsprjecavana-kupljanjetel.'Ueineutkj vjma djelovanj c). Kod drugih saponina br\jana doka-zano uei11kovjro protivbakterija, g\jjvjca, organizama(protowa) i glista.se 11ajvise koristizarazrjedivanje sluzjprjupornu, suhuhrjpavcu nom bronhitisu. P RIPRAVCI: Oparakspravljamoodjedne zlieicedroge (0,8g);trebaodstajati1mjnuta. ga me-dom i pijemo dvije do rrj nadan.Korjsti-rno gajzvana, zakupeljjnogu, ako smo skloni in-fekcjjamag\jjvicama,kaozaispjranjerana. pijemo samo vrijeme. PRJPRAVCl: Tscrpioe iz u zapadnoeuropskim se zemJja-ma vrlo cesto koriste u djecjojmedicini, uvijek kao standardi ziranigotovi 4\ N EZEL]ENA DJELOVAN)A: Kodosjetljjvihosobamozedoeidoslabosri povraeanja.Kodneposrednog doticaja s listovi-ma katkad opaiamo nacl razenost koze. Uzrok:uje falkarjnol, kojj se nalazj u nekim drugim bj\j-kama (gi nseng). U svi m djjelovi mabiJjke nalaze se toksjtrjeslovjne, str.21). DJELOVANJE 1 Koduporabeiznutra,inhalacjjakupcJjj,kljnjcJd potvrdenournirujuce, djeJo,anje cvjetova, etericnoga uJja,kao i obaju glavnih sastojaka linalacetatalinaJoola.Danas u kupeljikodvegetativnihdjsronijapsihickih tegoba u menopauzi. I kod niskog tlaka kupelj pobolj- stanje i osvjezava. od lavande i eterieno uljeprobavu istjerLtjtt plinove (karmi-nativ) poticu zuci. sprjecava-jupoljeve, kadsuposljedicanepozeljnih vrjenjau crijevu. 4\ NEZELJENA DJELOVANJA: Kod propisane uporabe, lavanda 11ezeljenih dje-lovaja.Prevelikekolieineetcricnogttljanadrazuju probavneorganei snaznoutjecu tovjekovo stanje. PRIPRAVCI : Spravljamo gakao oparak, od jedne do dvjju t lieicadroge. Nadan gutljajima dvije do tri prevruceg od la-vandedobar zarana,111asaiu kod svrbetikoze. hlapivihulja, vrlo vainu trjeslovine. MJ ESA VINE: rro(jsr, str.164;>jaglac,str. >odoljen, str. 246 Za smirivanje zivaca,lavandukorjstimo u caj nim sljckovitim djelovanja: lavandin cvijet list paprene metvice odoljenov korijen 1ist gorkog ili Lavandulae flos25g Menthae pip.folium25g VaJerianac radix25 g fibrinifolium25g cvijet flos20 g odoljenov korijenVaJerianae radix20 g lisrMelissae 20 g Luptrlisrrobuli20 g cvij etChamomi llae flos20 g od obiju cajnjhmjesavi na spravljamo kaoopa-rak od do dviju iJ jCicadroge. Na u manjjmgutljajjmapjjemo dvijedorrj rarazdraiene iivce probavnog susta\'3, napospje-radaprobavnilit lijezdaiprotiv djelujc lavandincvijet Aos25g 111ai urar10vazelenMajoranae l1erba25g kadulji11listSaJviae 25g list paprenc metvice pip.folium25g Oparak spravljamo od dviju t lieica sali cu ' 'ode i pijemo pola saraprije jela. HLAPIVO UIJE: ekoljkokapjWapivauJja(l -4)nakoclcisecera poticedjelovanjezucnog probavu. T ! NKTURA: kupiti u ljekarnj ili spravljamo samj. 20 g suhih cvjetovanaropi mo1 ml70%-tnog etanola.Koristimo kodreumaticnih u kodkM.ete insekataj\i iznutra,15-20 b pikodlose probave. K UPELJI: 50- 1 g droge preljjemo utromvruce vode, osta-vimo da pokriveno odstoji 10 minuta, i dodamo kupclji u kadi. kotlvegeta-tivnih kJimakterick:i h tegoba i146 HRVATSKO BILJE Leonznus cmdiaca L. PORODICk OBICNA SRCENICA USNACE ..__ :los f!Jecnicipoznava.li svojslva .kod rada srca, leluca.nilz lego6a g slaroclrevnr:J sreenica 6ila vrlo c(jeryena. se danas ncyrazfj(fjfjjih ien.r.ld!z 6oles!J:cSreenica se :7/mericj ceslo borisli odogena lupanja srca, i.kodraznih DROGA: LEONURI CARDIACAE Zelen ubiremo u vrijeme Suhadroga odbojan gorak, neugodan okt1s. STANISTE I RASPROSTRAN)ENOST: Rasteposvuda, ruevjna-ma, zivjcama kamen.itim obroncima. SRODNE VRSTE: Porodjciusnacaprjpadaivucjanoga(Lycopus europaeus L.)koja raste uz vodene jarke i obale. su vrste poprilicno slicne, rastu razli- Najcece ihkoristimo zajedno u gotovimDroga koju uvrijeme cvatnje sadriieterjcno ulje,trjeslovine, glikozide kavenu Kodprerade droge, iz depsjdakavene kiseline nastaje vrlo nestabilna aktivna tvar, lito-kiselina. spravlj enkaooparakod dviju cajnili zlieicadrogetrebaodstajati10mi-nuta. ga u k:ure,nekoliko tjedana, dvije nadan. ili gotovepripravke koristimo kod oblikapojacanog rada zli-jezde kodmastodinije. Djelujetireo-statickisn.izujekoliCinuhormonaprolaktina. Gotovi pripravak kojjsadriiiscr-pine srcenice noge prikladan za tegobanapsihickojbazi koje nas-taju zbog pojacanog rada SASTAV I Sadrzietericnoulje,trjeslovine(5-8%),gorke tvari, flavonoide, glikozide koji na srce, alkaloide. 11LJEKO\ ' I TO Bl LJ FDJELOVANJE 1 krvcitlak.Djcluje kronotropno,srnanjujebrojotkucaja,usporava rad srcai umiruje.Koristimo kodsrcanihte-gobai iveanogpodrijetla, kodubrzana rada srca u leiecem polot.aju, kodrada zljjezde kod tegoba u ldimakterj ju, npr. kod unutarnjeg nemira i napadaja straha. Vaina primjena kod probavnih smetnji prikojjma jakihvjetrovai napetog trbuhadolazido pritiska na srcc ikoronarne prokrvlj enostisrea-nog(Roemheldov sind1om). P RJPRAVCJ: Dvije cajne tlieice spravljamo kao oparak kojitreba odstajati1minuta. Pijemo u 2-4 tje- trinadan. CAJNE ESAVl;'lo/E: kod smetnji u vezi s na tiv- i kodpocetnih tila donosi zelen srcenice glogov cvijet rutmarinov list list cvijet Leonuri cardiacae l1erba30 g Crataegiflos30 g Rosmarini folium20 g Melissae folium15g Arnicae tlos5 g Oparak od dvijutlieica droge treba odstajati 10 minuta. Pijemo nadan. Kod srtanih neuroza djelotvoma zelen srCeniceLeonuri cardiacae herba g odoljenov korijenValerianaeradix30 g glogov cvijetCrataegiflos30 g Oddvijucajnihtlieicaspravljamo opa-rak.Prije spavanja pijemo jednu do dvije NEZELJENA DJELOVAN)A: ," Kod nisu Tu rrebalo koristiti za olaJcla,,anje tego-ba u menopauzi. Kod bolesti prije upo-rabe valjazatraziti savjet. 148HRVATSKO BILJE c/fiCinale Levistic'Um officinale PORODICk APIACEAE u;"ero;"alno juini !Jran, odalfe se dauno 't'.rasproslranio cyeloj Curopi korisho ga .kao pri gra.ha igras.ka.Qf Velik; zabl!Jevao da se pos_;edima.OpallPJalajrid cS!rabo islo gavr!Jeme svom 23odens.koJ"ezero, posvelio lalins.kom g ga moiemo za/ecisua.kom Bzsfoui (;upcaca zbog mirzsa zacin,osobilo za juhe.Qf (;e.koVJ!e sur..6.e,zbo1 diureficnog korzslimo .kor!Jen. DROGA: L EVTSTICIRADIX:Korijen ujesen. ga duzinidobro Ima vrlojzrazenaromaticanmirjs aromati-can, gorak okus. S TANISTE 1 RASPROSTRAN]ENOST: Uzgajamo gau SRODNE VRSTE: Brojnirodovijzporodicekoje koristimo kaopovrcetakoderdjelujulj ekovito. Manje poznatpastrnak (Pn.stinncnsativnL.), kojjraste iuzputeve. Korijen dobar za jelo, se nekoc cesto uzga-jao. kol"ijen(PASTINACAE RADIX) sadr-ziKoristimogakaokarmina-tiv,diuretiki sLienokaoljt1pcac. Pasttnak danaskaopovrceposveistisnula (DaucliS L.). Korijen i mJ"kve sadrzeetericnouljekojedjeluje (slienokaokim), apetiti probavu te izlucuje tekuti:nu iz tijela. i gliste. HRVATSKO BILJ E149 S ASTAV Korijensadrtjdo1% ulja.Glavni butilftalid daje karal."teristiean mirjs kojj tako snaian da gaprepoznajemo u U seustonaJaze brojnik'1!marinj, kao Sllumbeliferon, berga-pten i psoralen.Bergapten psoralen na kozj uz-roktju efekte. Vazne su trjeslo-vi ne i fenjJ-karboksilnakj seljna. DJELOVANJE 1 UPORABA: ulje djeluj euglavnom u s drugim drogamakoje izlutivanj etekueine. od ljupt ac-.1 probavne smetnje povezane spodri givanjem igaravjcom (stomahik) te istjeruju plinove (karmjnati v). Zbog ne probave senapetost u trbuhupo- zdravstveno stanje. U narodnoj se medi cjni koristio kao sredstvo za poticanje men-srruacije(emenagog). Omiljen dodataknjmlikerima. SvjeZi Jjstoviokus potitu probavu. PRIPRAVCI: Dvijetajnc zlj6cedrogeprelijemovo-domiugrjjemodovrenja.Pjjemo dvije l:ajanadan. Zajzlu6vanje tckttti ne kod bolesti srcai bubrega, kod pomanjkanja soka te upa-le zeluca pijcmo oparak. Spravljamo gaod zljtice korijen brezov Jjsr med\1jetkin list laneno sjeme zelen ki lavice Le,istici radix Berulae Uvae ursjfoliuJll Ljnj semen herba Pjjemo tri Salice taja na Kodkataramjehura 20 g 20 g 20 g 20 g 20 g medvjetkin listU\ae ursifoliuJll25g Jjupc.tcov korjjenLevisticiradix25g lanovo sjemeLjnj semen25g korijcnradix25g Dvije tajne zLj6ce 6 satiu hladnoj vodj. nakon togatreba prokuhatioc.ijediti. Pjjemo crjput clan, jedntl 4\ N EZEL]ENADJELOVANJA: Kodpreporutenihdozakraceuporabenema nezeljenih nuspojava. Ne uzimamo u trudnoti. 150 HRVATSKOLJEKOVITOBILJ E BILJ Linum ztSitatissimumL. PORU01CA:LJNACEAE PRAVILAN LANOVI Ban 7000 hoja se clanasc!Jelom sv!Jelu.n_;ezinc!J govori isam naziv,;er svim ;ezicima gofovo zdenliCan.9s.kopavan;a clase preradivao iclasu se odryega izradiuafe !Jacla;e poznafa i mo6 ryegovi.h yemenhZ:poclafhe horiflezyu lana hod cliJni.h.organaieluca.ni6. icr!Jevnifz 6ofesfi ofhrivamo feh hoclanfichogf!Jecniha L11 Zadrogu dobro laneno sjerne dozrijeva urujnu. Cuvamo gau staJde-niln posudama, u bladnorn prostoru. cijeloilimljevenosjeme.sjeme vrlo brzo postaje uzeglo, gauvijek meljemo neposredno prije uporabe. LINlOLEUM: presanouljeimasvijetludo tamnozutu boju,rijetko tekuce i irna karal.-teristican rniris. svjetskaproizvodnjaiznosimilijun ulja.Lanenoulje nanijeto utan-kom sloju se za24-36 sati i stvara tvrdu pl"ozir- prevlaku. posljedicaprocesa nezasicenili rnasn.ih kiselina (>ulja, str.17). P LACENTA LINT:Lanenupogacu, kojapre-ostaje nakonulja koristiti izvana, za ZboguJjai ona brzo postaje uzegla. STANISTE 1 RASPROSTRAN]ENOST: Lan se proizvodiradivlaknazaizraduplatna. Rijetko gapronalazimo kao samonilclu biljku. Za drogu i izr-adu ulja najviSe se kuJtivira u Argentini i Egiptu. SRODNE VRSTE: Divlji .lan (Linum cathmticum L.) s razgranatom stab-Jjikorn simim bijelirn cvjetovirna raste u nas na suhim Livadama,usvijetlim naobradenimtlima. Kako govori i latinslcinaziv, zelen Cisticrijeva. Sadrzi gorke tvari, trjeslovine, etericno ulje i srnole. Koristio se koduJoga itekucine utijelu;danas se nepreporucuje.Kodnasraste vrstalanasa zutim,modri rn,crvenoljubicastimi cvje-tovirna koje ne koristimo zaLijecenj e. HRVATSKO

BICJ F.151 SASTAV 1 TVARI: Sjemenke u gomjern djjelulupine sadrie sJuzj (3-6%). U sjemenkama scnalazj30-45%ulja20%bjelancevina. Sadrzjfosfatide (0,8% lecjtina) te brojne fi toste-rolekaosu sjrosterol, djhidrosjtosterol,holosteroL, kampesterolscjgmasterol.Usjemenkamasenalaze i razni enzjrnicjjanogcni gJ jkozid(=Linamarin) koji se podutjecajem enzj ma razgraduje na cijanovodjc-nu kiselinuaceton.Nj koduzimanja150-300 g sjeme-nanedolazj dootrovanja, kiselirelucanisok inak-tivi raenzjm tjelesnjmehanizmivecnastali cijanovodjk brzo pretvaraju u tvari. Ovisno ulje sadrzj gli cerjda s visokimpostot-komkjselinc (40-60%). Osimtog-a sadrii .i u11ol11u (16-25%), (14-16%) i sku(10- 15%), odnosno stearjnskukise1inu. Laneno ulje iz ll uvjetimasadrZi nezasice.nil1masnjhkiseJjna od uljajz toplijih krajeva. Laneno sjeme,cijelomljeveno,blago sredstvo za crijevazaustavljanje prolje,,a. Glavne su akti-vnetvarjsluzj, kodmljevena sjemena ulje. Bolesnici s osjetljjvom sluz11icomielucaterepodnosemljeveno sjeme. U crjjevima zbog bubrenja sluzjdolazi do pove-canjavolumenaprjtiskanacrijeva, poti ce ubrzavacrjjevnuperjstaltiku;zbogsluziuljacje-bl.'11pna masa kJ jzi. Prakticno se djelovanjepoci-nje osjeeati nakon nckolj ko dana. S drugelaneno sjeme djeluje protiv upala u us-noj kaokod upale sluznice ieluca crijeva.Utornga satidrZimoubladnoj vodj, kako se slozj odvojjJe od sjemena. Sluziprekrj-vaju sl\rznjce, se prokrv-Jjenost djjelovanortnali zjrajzJuCivanje zJjjezda sltrznj ce.Proljev bol malo-pomaJo se povlace. UJje jzvana korjstirno t1obljku kod ekcema,pso-rjjaze,osjpa,kao sredstvo zaCiS-cenje kaojestivoulje, jer ubrzopostaje uieglo.Od se uljaprojzvodifir-nis, tradjcjonaJnj dodatak lakovima Sve vaZni-jima postaju proizvodi kojj otapala,to zaalergicare. 1 lanene tkanine od dugih vlakanakoja nisu krhkastvaraju malo vatne su za izradu po-steJjjne pogodne za osobe koje muce alergije naPRIPRAVCI: Jednudodvjjct Jj cecjjeJj h mlje,renihsjeme11ki s jednom zJjcomme-dom iJjmarmeladom od Uzjmamo dva do crj putana dan. Dvjje do crjtajnezJjticesjemenki6-8 sari u bljci vode. Sluzavi t aj maJo ugrjjemo pjjcmo u manj jm gutljaj jma,trjdo putana kod upale C AJNE Ova sljezaAJthaeae radjx20 g cvijet sljcza flos20 g cvijetflos20 g lanovo sje111eLini scmen20 g Dvjjetajnet Jj eicestavljamou hJadnu vodu, osravjmo daodstojj15 mjnuta,potom ug-rj jemodo Pjjemotcrirjputanadan, jednu do dvije Kod kataramjchura, odnosno prehl ade vaJjajsl.. '1J-

listUvae ursi 25g ljuptacov kori jcnLevisticiradix25g laneno sje111eLini se111en25 g beclrenikinkori jenPimpinellac 25g U hladnu vodu stavljamo dvije t ajne t ljtice Nekaodstojj6 satj.toga do vrenjpetoprsta, Str. 192) te bubreznil1 krvarcnja(>rusomaca, str. 72). V Za kojjtrcbaju dugo ostari topli, laneno sje-me u platnenojvretici preJjjemo vrucom vodom. Kod polagal1jana oboljele djjelove trebamozjtida prevruei.Korjstimo jhkod bo-lovauzglobovjmazjvcjmatekod zut nih koJjka koznih tireva. U VETERfN1: Koristi se sljcno kao kod ljudi. 4\ N EZELJENAOjELOVAN]A: ,.Nemaih.Droga u jednom i u drugom obliku prjkJadna i za djccu i za onemocale osobe. 152 BILJE Bycopodium clavalum Lycopodium clnvntmuL. PORODfCA:LYCOPOOit\CF.AI': CR\f()TO(;I 1 Ze/eni dijelouinekod StJima./i danas se jos samo prasak od ;/; cfjelouanja .kod zacje!Jiuanja i I?Jege dcyencach: iJ-!ocarsluu, ur!Jecfi nakralko pnin!Jeni!J: DROGA: LYCOPODIUI\1: U srpnju kolovozu beremo zre-lesporangije,jznjihjsrresamo zuti prah.Drogu cuvamou tamnjm, dobro zatvore-njmposttdama. LYCOPODll Zelenkodtivotinjadanas rek rijetko, otrovna. I RASPROSTRAN)ENOST: Crvoroeina rasreu kiseljm suma-ma, odnizina do gorskog pojasa. SRODNE VRSTE: KodnasrasrevrsraL_ycopodiumnnnotinumL. lotemo sakupljatiinjegovespore.Prirompa-zjmo dane ostecujemo samu SASTAVI Sporcveliku koLieinuulja (50%),razlieite srerolepousaharidsporonjn(20-45%)kao' 'jerojamo,manjekoljeinealkalojda.Drogaod zeleni sadrzj vrlogradene aLkaJojde Li-kopodjn,klavatini druge,otrovne,uznjih i trjterpene. DJELOVAN]E I UPORABA: Pral1odspora upalebolovetebladj kotu. Zelen djeluje izrazjto djurctickj, protiv gr-ceva bolova re stimuljra metaboljzam, ali vise ne preporucujemo otrovna. li RVATSKO BILJR 153 PRlPRAVCI: P v DER: Prah od sporanajboljj puder zarane.Kodbole- s s kod stegobama, tajpuder s uspjehom koristimo zazacjcljiva11je.Prah se katkada koristikao se s nilijecnim(lakroza)rascsmjesamkom uzimarriput na GoTOVI PRIPRAVCI : Crvototina danas ukodbolestiprobaV11jh,mokracnih organa. UPORABA UVETERIN1: T jnktura od koristila se kodneplod-nostidomaeih t ivotinjai zapo,eeanje ot-pomosti proti v bolesti. 4\ NEZEL]ENA DJELOVANJA: ,r, Zbo_go?"omogzelenicrvotoCine da-nas ne koriStJmo. 154 HRVATSKOL.JEKOVTTOBILJE !JJTaiva Malva sylvesrris L. Malva neglecta CRNJSLJEZ.SLJEZ,D!VLJI SCJEZ. VELLIO SL.IEZ 1\11\LISLJEZ snaga sgeza poznala jof od davnine. Y?aznevrsle sgeza tf(fl/f omiflene su narodnoj go/e se .korisle icvjeloui zeleni dgefoui .korjsfjfj u.krasne urfne sgezoue,_j'er sadrie sfuzi DROGA: f"'LOS:Cvjetove odupnjado 1istopada u tJdobro zatvorenimposudama.Imajujedvaprimjetan rniris i izrazito sluzav okus. FOLIUM: Listove crnog sljeza udobacvatnje.Valjapripazitidanisuzarazeni gljivicama.Kod malog sljeza s svijetlo-ruz.icastim cvjetovima, cvatuce mladice. STANISTE 1 RASPROSTRAN]ENOST: Crni sljez rasprostranjen na tli-ma,uz puteve,nazidovima, nj ivama, livadama, od 11izine do planinskog pojasa. Mali sljez uspi-jeva napognojenutlu, ga nalazimo u.COvjekovih UZputeve,Uvrtovima, i vinogradima. HR\tATSKOLJEKO\' fTOBILJE155 SRODNE VRSTE: Zauporabu u dorna6nstvu ul>iremo cvjetove svih vrsta sljezova kojirasru u nas. Na moruraste ma-uritanjjskisljez MIIIVII11/flmitiouoL.(Mnlvo syl-vesnis subsp.kojj vrlo sJjcan crnom sljezu, samojmamanje, obojene c.:vjetove. sevrsta uzgajaradivanja droge. SASTAV 1 Ljstovii cvjetovjsadrze (6-8%).Usto seu listovimanalaze trjcslovir1e teAavonoidj. D)ELOVANJEI Ovevrstesljezakaobijelisljez,kod upalausneidrijela, kod zajedno s ostaJim drogama, kod bolestii preosjetljivosti ko-ze,kodnjege dojentadjbolesnika sljez, str. 54). PRIPRAVCI: Dvije cajnc t litice smrvljenc droge preljjemo Wad-nom vodom daodsrojj nekoliko sati. Is-prva brzo boju. Prjje uporabe grjjemo. Koristjmo gazaulkusnukuru. Kod ulkusnekure svakojtrtroprije ustajanja,na prazan t eludac,u gutljajjma, pijemoveljku !iali cu roplog Prjtom 5 lezjmonalcdima,5minutanalijevoj 5 trbuhui 5 minutana desr1 oj Timc postiiemorodacijeJjieludac ostajc sluzimakoje sluznicu. Postupak dugorrajankod redovitog dovodido znakova bolesti , cak oz- (>kamilica, str. 80). l od listova cvjetova moiemo spraviti Izvana korjstimo za grgljanj e, zakup-ke njegukote. CAJNE i\IJESAV1NE: >bijelisljez, srr. 54 Utimeajnimkorijen sljeza zamjjeni ti cvjerovi ma ovdje vrsta slj eza. sredstvo zauraiivcmj c iedi, omiljena eajna koza, str. 34, 36 U\ 'ETERINI: Korisrimogapoput sljeza sljez,str.54).Unelcim tnalise sljez cesro koristiza kod otekjjna zlijezda. NEZELJENA DJELOVANJA: ,.Nema nuspojava. Vrlo prjkladna droga za uporabu. 156 RVATSKOLJ EKOV!TO TLJ vu/gare L. PORODlCA: OBI (:Nl TETRLJAN. MACINA OBIC:NAMARULJA .Ova ur!oc(jelo!uorna c!jeryenajof od an/Lke1 danas golouo egipdani su;e hod di!n.ih.organa !lJioshoridjupreporucao za brojne bofesli hod borislimo i dimnjace1 maslacha1 lurice iarlicohe1 vrlo c!Jelo!vorna .kod .J"elrenih legoba. :Jedna.ko la.koznacajna l2.J"ezina prinyena hodhronicnih. .kalara di!n.ih.organa ipri haf(ju. D ROGA; ZeJeoe dijeloveberemo pri-je nego sto se orvore cvjetovi i sa skine-mo listove. Kvalitetna droga sadrzi maJo dijelo-vaOsusena tek miris.Okus pomaJo ostar i slan, kasnije izrazito gorak. STANISTE 1 RASPROSTRAN]ENOST: Raste na sul1imlivadama, uz puteve, na siromas-nim tlima, rusevinama. SRODNE Natoplirnkamenitim obroncimaikrskimpas-njacimaraste njegovsrodnik, tetr-ljan incanumDesr.) s vrlo dlakavim listovima i manje gorkih tvari. Ne koristi se u li-jecenju. SASTAV 1 Uzelenimdijelovimanalazi se etericnog ulja (0,05%), mn.ogo trjeslovina (5-7%), mnogo gorkih kaosto (do 1%), polisal1arida. D JELOVAN]E 1 Uglavnom djeluju gorke tvari, medu ojimaprije svega Poticu zlijezda dis-nibiprobavnih Drogautjece najett"Ui pospjesuje nastat1ak zuCi. Aktivnervari utjecu i rnaternicu i poboljsavaju t"ad jajnika. Poznaro i da tetrljw djeluje na srce zilete optok krvi. vamo gai kodbronhitisa. Pri zelucai crijevaporedgorkihtvaridjelujuitrjesJovine. Kod slabog rada jetre i zucnog brzo do-lazi do poboljsanja probavnih poremecaja. izrazitn rnma7.e r rirln II R\ ' ATSKOLJEKOVITOBI LJ E koj e dolazi zbog poremeeaja sluznice zeluca, je-trei Njegovuprimjenupreporu-t uj emokodpreslabemenstruacije,kronitnih ekcemai poremecajanat ivtanoj -P RIPRAVCI: CN, Odjedne dodvjju zlieica oparak kojitrebaodstajati5 mjnuta.Nadanpjje-tno trido tetiritaja;medomgasladjmo kod CI\JN'E str. 160; >rui marjn, str.202; >maslatak, str. 230; >odoljen, str. 246; >i.utika, str. 64. Ovaolillava zelcn herba20 g jaglacov korijenPri mu1ae30 g cestoslavi6na zelenVeronicae 30 g radix20 g Ocl dvijtt cajniht lieica spravljamouva-rak na dan pijemo dvije do trivruceg taja s dodatkom meda Jjmuna. Na rad jetre i tu6 mjehura djeluje: zelctlobicnog mravincova list paprene metvice pelinova zelen maticnjakov list 20 g Origaniherba20 g Menthae pi peritae folium30 g Absinthii herba20 g Melissae folium1g Oparak spravljamo od dviju tajnih zl jeicanc pijemo jednupola sataprije jela t:ika, str. 64). Kod bolne, neredovite menstruacjje testo pomaze ovaobiwogMarrubiiherba30 g tetrljana kan1ili6 n cvij etChatnornillae flos30 g odoljetlOV radix40 g Oparak spravljamo od dvij u cajnihzlj eica ne pjjemo ga puta nadan. N.EZELJENA DJELOVANJA: N1supoznata. 157 158HRVATSKO BlLJE !JJliz:!ofus ojjicinafzs BIJ... officinoiis (L.) FABACE:AF: .ko.kolac f)Joc(jenjena za f(jeceiYe Xase6a.ke mogaca sfaugale zelen.Omi(;ena ispasa za pcele. DROGA: Cvarucuzelenodvrstasa zutirn tako da drogasadrZi dijelovaPolagano uhladu,uikadapri topline jer setijekom gubeaktivnetvari. drogucuvamoudobrozatvorertimposudarna. Ugodnona STANISTE I Raste na podrucjima, na obradenim tlima, starim zidovima i uzSRODNE VRSTE: Crvenadjetelina(Trifolium p1atenseL.) srodrtik kokotca.Osusenicvjetovi PRATENSISFLOS)kaocvjetovivrstas cvjetovima cesto se koriste narodnoj kod reume i uloga,kaslja,jetrenih tegoba, za ja-canjei Ciscenje krvi. Droga sdrzjtrjeslovine, izoflavoneidrugefenolnespojeve.Flavoni vaznizbogestrogenog djelovanja>pe-runika, str.136. Ranjenik(Anthyllis L.) rasprostranjenposvuda.Osusenicvje-tovi VULNERARIAE FLOS)koriste se u narodnoj rnedkini. Vec ilatinski govoridase kodi zivotinja koristiJazalijecenje idanaskoristin10zaispiranjeranai Djelotvorna mjesavina s listovima trpuca. Iznutra kod slabogHR\'ATSKOLJEKOVfTO 159 [ Droga sadrtj etcricno ulje sa slobodnjm L.-umari-nom,djhjdrokumarjnmelilotin(0,2%)imeli-lomukiseljnu(esrer kiseline) tefJa-vonojde, trjeslovjne, koljni smole. DJELOVANJE 1 UPORABA: Djeluje antiflogjstitki, sprjetava nastanak edema potite cjrk1.1lacjjukrvigakod svi h regobakoje su posljedica kronj t no slabog rada kao sunoCnigr-teviu Ljsrovima,otczalenoge, svrbez i otekline nogu.Osimtoga,gakaododatno sredstvoprjlijetcnju tila,nakon trombozc, kodhemoroidalimfe.Uz kumarjnedjelujuflavonoidikojiutjet una stijenke zila. Djkumarol,kojiu drogamakoje sadrte kumari-nenastajepodutjecajembakterija,sprj etava nastanakprotrombinadrugi hza krvjtesmanjuje11astanakkrvnih (trombova) >kumarini, str.19. Poznato dakumarinjz enzjmskog kompleksajzbacuje vitaminposredno djeluje antikoagula-tivno(supromo odheparina).Pripravke odzu-tog kokotcakoristimo jzvanakodtupihozljeda, potkoznjhmodrjca. oblogeko-ristimo i kod upalazlijezda,prsa,upalazglobo-vareumacskihbolova,tircvaotvorenih rana nakozjte zajspiranje rana. djeluje kao diuretik.Svojjm mirisom ta tjcraiz moljceidruge josekte. PRIPRAVCI: Dvije eajnezJjacedrogespravljamokaooparak kojjtreba odstajati pokrjven10-15rninuta. Pjjemo dvije do trina dan. dobar do-datnilij ek kodsvihnavedeoihtegoba,mozemo gakoristjtii zaispjranje rana. CAJNA Zutikokotacsastavni djotajne za olaMavanje zelen tutog kokotca list sljeza list crnoga sljeza cvijet laneno sjemc Meliloti Malvaefolium Chamomillae flos Lini semen 20 g 20 g 20g 20 g 20 g Od jedne do dvjju eajnih tliticaspravlja-mouvarak i pjjemo tri nadan. Umjesro zurog kokotcamozemo koristitiranjenk ilicrvenu djeteJjnu. prikladanza obloge kod upala zlijezda ili zadozrijevanja ognojaka. Mast spravljamo kao dodatak t3juzasprjeeavanje upala venakodmodrica str. 184). KUPEL]l: 1 g suhe droge spravljamo kao oparak kojitreba odstajati15minuta.lscrpinudodajemokupeljiu kadi gakod bolesti vena, pazjrno da kupeljnije prevruta. Osvjetava i okrj cpljuje. 4\ NEZELJENA D]ELOVAN}A: prjmjene setrebadrtatitotnonavedenih kolieina.Kumarjnu veCimkoJjeinamauzroL.-uje glavoboljupovracanje. 160HRVATSKO BfLJ !JileJissa ojjicinalis Meli