dzefri smit - seme-obmane

Click here to load reader

Post on 01-Nov-2014

82 views

Category:

Documents

10 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Jeffrey M. Smith

SJEME OBMANERazotkrivanje korporacijskih i vladinih lai o sigurnosti GENETSKI MODIFICIRANE HRANE koju jedete

Zagreb, 2005.

ZAHVALEOd srca se zahvaljujem na doprinosu koji su mnogi ljudi dali ovoj knjizi - kao kritiari, izvori informacija, moralna podrka. Imenovat u samo neke od njih: Andrea Smith, Rick Smith, Morton Smith, Nancy Tarascio, Robynn Smith, dr. Arpad Pusztai, dr. Michael Hansen, Brian Stains, Bili Crist, Steve Druker, Barbara Keeler, Helen Whybrow, Margo Baldwin, Pete Hardin, dr. Joe Cummins, Robert Roth, Jane Akre, Steve VVilson, dr. Ignacio Chapela, James Turner, Bili Freese, Betty Hoffing, Barbara Reed Stitt, dr. med. Cerald Cleich, dr. Phillip Hertzman, Rick North, Ronnie Cummins, Jeff Peckman, Joe Mendelson, Craig VVinter, Bili Lashmett, Hovvard Vlieger, dr. Samuel S. Epstein, dr. David Schubert, Robert Cohen, Larry Bohlen, Dick Kaynor, Britt Bailey, John Kremer i Carol Kline.

SADRAJPREDGOVOR Frances Moore Lappe Arran Stephans UVOD /. poglavlje: PREKOMORSKA LEKCIJA 2. poglavlje: TO BI MOGLO POI PO ZLU - NEPOTPUN POPIS 3. poglavlje: PROLIVENO MLIJEKO 4. poglavlje: SMRTONOSNA EPIDEMIJA 5. poglavlje: VLADA OD INDUSTRIJE, ZA INDUSTRIJU 6. poglavlje: KOCKANJE S ALERGIJAMA 7. poglavlje: PRITISAK NA MEDIJE 8. poglavlje: PROMJENA PREHRANE 9. poglavlje: TO VI MOETE UINITI EPILOG Dodatak A: KRATAK OSVRT NA GENETSKI MODIFICIRANU HRANU Dodatak B: ENZIMI I ADITIVI BILJEKE KAZALO O PISCU 284 285 304 307 283 265 277 249 200 175 143 123 93 62 20 13 15 17

Predgovor hrvatskom izdanjuprof. dr. Marijan Jot Amerika je trenutno u vrhu trostruke krize; krize kulture, krize poljoprivrede i krize znanosti. Prve dvije krize je pred tridesetak godina najavio VVendel Berry svojim djelom The Unsetting of Ame rica. Prijelaz iz poljoprivrednog, potpuno integriranog sistema proizvodnje hrane na industrijsku proizvodnju monokultura, s profitom kao jedinim interesom i ciljem, donio je niz negativnih popratnih uinaka: eroziju tla, zagaenje podzemnih voda, gubitak bioloke razliitosti, toksine rezidue u hrani, bolesti koje se prenose hranom itd. Da bi uinila ovu krizu jo pogubnijom, Amerika irom svijeta izvozi svoj industrijski pristup proizvodnji hrane i licemjerno nastoji uvjeriti svijet da sve to radi, radi za dobro gladnih, odnosno u namjeri da osigura dovoljno hrane za stalno rastuu ljudsku po pulaciju. Hrana i lijekovi od genetski modificiranih organizama posljednja su ponuda, ili bolje rei posljednji trzaj amerikog bolesnog drutva. U znanosti, usko specijalistiki, redukcionistiki pristup rjeava nju znanstvenog problema ili ideje jo vie oteava stanje. Ovisnost znanosti o interesima industrije sve je naglaenija. Nezavisnih znan stvenika sve je manje, a na velikim sveuilitima industrija financira istraivanja i kontrolira njihove rezultate prije objave u javnosti. Sve su ea pitanja: U ijem interesu djeluje znanost; u interesu javnosti ili u interesu industrije? Konano pitanje je: U ijem interesu djeluje i od naroda izabrana Vlada? U knjizi koja je pred vama, Jeffrev Smith, vjetinom profesional nog istraitelja ispituje pojave i incidente vezane uz genetski mo dificirane organizme, te ih vjetinom majstora pripovjedaa iznosi pred itatelja. Obdaren izuzetnom hrabrou, u zemlji svemonih korporacija ukazuje na propuste i prijevare tih industrijskih divova, kojima je profit jedino pravilo, jedini Bog koga potuju. On poput 9

detektiva istrauje, a potom poput najvjetijeg pripovjedaa izlae naeno. itatelj ostaje zgranut. Pa zar je to mogue? Zar ja stvarno ivim u takovom svijetu, u svijetu CM tehnologije kojoj se ne mogu ak niti suprotstaviti? Otkrivajui i izlaui javnosti lai korporacija i lai vlada koje podupiru te korporacije i njihova djela, autor ove knjige namee itatelju obvezu da se opredijeli, da zauzme stav, da djeluje. Zadaa ove knjige i jeste da itatelja trgne iz uhodane koloteine, da mu prenese poruku, da ga uzbuni. A njezina je poruka: Digni svoj glas, udrui snage u borbi protiv globalne kontrole sjemena, a time i kontrole hrane, koju ti eli nametnuti samo nekoliko monih multinacionalnih korporacija." U Krievcima, 03. travnja 2005.prof. dr. Marijan Jot Visoko gospodarsko uilite u Krievcima

PredgovorJagoda Muni Drim u ruci original Sjemena obmane", koji smo mi u Zelenoj akciji ve davno nabavili kao jednu od najvanijih knjiga koje se bave problemom genetiki modificirane hrane. Vizualiziram hr vatsko izdanje i razmiljam to e ono znaiti za nae graane, kole, studente, eko-aktiviste... Pitkim i svima razumljivim jezikom, koristei injenice i vodei nas glatko ka loginom zakljuku Jeffrv M. Smith samouvjereno razotkriva sr problema genetiki modificirane hrane i usjeva. Ukoliko ste uvjereni da je problem genetiki modificirane hrane preuvelian, te kako je to jedino rjeenje za spas gladnih u svijetu, nakon itanja ove knjige promijenit ete miljenje. Smith vas uvodi u priu kroz znanost - pokazujui ovisnost znanstvenih istraivanja o utjecaju industrije, te savjesne znanstvenike koji ostaju bez posla kad rezultati istraivanja pokau injenice koje industrija ne eli uti. Zatim rasplee naine utjecaja biotehnoloke industrije na odluke vlade SAD-a, i ne samo SAD-a, te naposljetku pokazuje vanu ulogu mainstream medija - otkrivajui uasnu medijsku blokadu o genetiki modificiranim usjevima i hrani. Posebno bi moda trebalo izdvojiti primjer uglednog britanskog asopisa The Ecologist" koji je jedan broj 1998. godine posvetio tvrtki Monsanto, jednom od glavnih proizvoaa genetiki modificiranog sjemena i pesticida. Tom je prilikom, naime, tiskara odbila isporuiti 14000 ve tiskanih primjeraka koji su bili uniteni zbog straha od Monstantove tube. Iz poglavlja u poglavlje, Smith vas vodi kroz nove uase ge netiki modificirane hrane, i kad se pred kraj ve pomalo odate oaju, autor e vas nasmijati opisujui sluajnu veeru i poznanstvo sa znanstvenikom koji radi za Monsanto i uvjeren je kako spaava svijet od gladi. A zatim e vam pokazati svjetlo na kraju tunela i objasniti, kako je ova knjiga isti eko-aktivizam i pokuaj da se pro-

10

11

bije medijska blokada. Naposljetku, autor e vas pozvati da mu se pridruite u meni omiljenom poglavlju to vi moete uiniti?", a ja u mu se pridruiti u tom pozivu ukratko navodei to moete uiniti ako ivite u Hrvatskoj. Dakle, uinte neto od sljedeeg: - Recite nadlenima u trgovinama i proizvoaima hrane da ne elite jesti CM hranu i pitajte imaju li certifikate iz ovlatenog laboratorija za svoje proizvode. Kupujte proizvode tvrtki koje imaju dobar sustav kontrole. - Podrite male, domae uzgajivae koji koriste tradicionalno sjeme i kupujte to svjeiju hranu. - Lobirajte svoju lokalnu upravu da odredi Podruje bez CMO-a" u kojem se nee uzgajati GM usjevi. - Raspravite o ovom problemu s prijateljima, obitelji i znanci ma. - Pozovite strunu osobu da odri predavanje na radnom mje stu, u klubu i si. - Podrite organizacije koje se bore protiv GMO-a. Ili, jo bolje, pridruite im se! I na kraju, kupite ovu knjigu, proitajte je i poklonite je prijatelju jer, jednostavno reeno, svaki zabrinuti graanin i aktivist koji se eli baviti pitanjima sigurnosti hrane i ouvanjem bioraznolikosti ovu knjigu jednostavno mora imati! Zagreb 5. travanj 2005.Jagoda Muni Zelena akcija

PREDGOVORFrances Moore Lappe to genetski modificirano sjeme ima s demokracijom? Sve. Meni je ovo ludilo simptomatino, kao i iznenadna pojava mesa ivotinja hranjenih obraenim itaricama (gotova hrana - smjese za hranidbu stoke) o kojem sam pisala prije trideset tri godine. Ono je simptom naeg stiavanja. Razmislite malo: nitko od nas nije traio genetsko manipuliranje sjemenom. Nitko od nas nije rekao: Da, ova nova tehnologija koristit e meni, mojoj obitelji i mojoj zajedni ci." Kao u sluaju rizika od mesa industrijski tovljenih goveda koje pridonosi poveanom broju sranih oboljenja, crpljenju zaliha vo de, otpornosti na antibiotike i mnogim drugim sluajevima, niti od jednog graana nije zatraeno da odmjeri rizike GMO-a u odnosu na mogue dobiti. No, danas veina nas jede takvu hranu, a da nema pojma o moguim opasnostima s kojima se suoavamo - mi, naa djeca i poljoprivredni ekosustavi o kojima ovise nai ivoti. Kako se dogodio taj napad na demokraciju? Kao graani, izbaeni smo i marginalizirani u odnosu na nae pravo u donoenju vanih odluka koje se tiu javnosti. Istraivanja pokazuju kako se veini Amerikanaca ne svia utjecaj koji korpo racije imaju na vladu, ali taj je osjeaj nejasan i neusredotoen. No stvar se promijenila jer Jeffrev Smith nas je uzdrmao: nudi nam dramatine i zapanjujue detalje s lica mjesta koji su nam potreb ni. Pokazuje nam kako se aica korporacija, predvoena tvrtkom Monsanto, posluila svojim golemim bogatstvom, kao i zastraiva njem i obmanom, da bi Amerikance pretvorila u pokusne kunie prehrambene industrije. Pokazuje nam kako smo, dok naa" vlada odbija zahtjeve graana za oznaavanjem, i ne znajui prisiljeni jesti hranu ije djelovanje na zdravlje nije ispitano. Kad proitate ovu neobinu i hrabru knjigu, vie nikad neete gledati svoju domovinu na isti nain. Shvatit ete zato su druge dr-

12

13

ave zgroene pokuajima SAD-a da ih prisili na prihvaanje genet ski modificiranog sjemenja. Vidjet ete koliko zaostajemo za drava ma u kojima su graani, hvala Bogu, podigli glas kako bi zapodjenuli intenzivan javni dijalog i postavili temeljna pitanja o CMO-u. Moda ete zakljuiti, kao i ja, da je ludilo oko genetskog mani puliranja - koje guta milijune dolara i neizrecivu koliinu vremena i energije i pobornika i protivnika-jo jedno katastrofino odvlaenje panje od temeljnog pitanja svake demokracije: emu glad usred obilja? Rasprava o CMO-u preskae to pitanje, dok korporacije iz vlastitih interesa svjesno osnauju mit prema kojem je problem na eg planeta oskudica od koje nas mogu spasiti samo njihovi proizvo di. Zapravo, u vrijeme kad je uvrijeeno miljenje da farmeri diljem svijeta prekomjerno proizvode, Monsanto i druge korporacije, koje pokuavaju svijet uiniti ovisnim o njihovo