faust_redigirano

1/ 15

Studija o izgradnji kola i stambeno poslovnog kompleksa u Aveniji Marina Dria

PROJEKT FAUST

Autori : Velibor Ravli i Feri iradija

Zagreb , 2006.

Ovaj projekt omoguava gradnju pet novih kola i kazalita i donosi Gradu Zagrebu zaradu od cca 3 milijarde kuna, to je primjerice dovoljno za izgradnju ak 32 km. metro-a.

2/ 15

Sadraj

1. Katastarski prikaz....................................................................................................................3/15 2. Prijedlozi za izgradnju kola i stambeno poslovnog kompleksa......................................4/15 3. Postojee stanje u razmatranim kolama...............................................................................8/15 4. Prijedlog novog stanja u razmatranim kolama...................................................................9/15 5. Organizacija kolskog kompleksa.........................................................................................10/15 6. Financijska analiza projekta.................................................................................................12/15 . 7. Zakljuak.................................................................................................................................14/15 8. Podaci o autorima...................................................................................................................15/15


3/ 15

1.

Katastarski prikaz


4/ 15

2. Prijedlozi za izgradnju kola i stambeno poslovnog kompleksaUz Aveniju Marina Dria postoji graevinsko zemljite povrine oko 96.000 m2. Na njemu su sada 3 kole i sportska igralita. To je zaputen i slabo iskoriten prostor na elitnoj lokaciji u Zagrebu. U ovoj studiji predlaemo kako ga iskoristiti na najbolji mogui nain na korist grada Zagreba. Zemljite je gradsko (kolsko), a za kole je dovoljno 40% tog zemljita. Ostalo se moe komercijalizirati i od zarade grad Zagreb moe sagraditi na tom mjestu najbolji kolski kompleks s 5 kola i kazalitem i jo k tome zaraditi cca 3 milijarde kuna za druge namjene. Umjesto ekstenzivne izgradnje (prizemlje i kat) predlaemo izgradnju kola na 6 katova, a poslovno stambenog kompleksa na 12 katova, to je primjereno sredinjem dijelu grada i doputeno je na okolnim terenima urbanistikim planovima. U okolici su naime zgrade visoke od 7 do 22 kata. U iduim poglavljima detaljno je obrazloena izgradnja kola na ovom kompleksu, a ukratko i financijska konstrukcija projekta. Prometni poloaj je izvanredan. Graevinska lokacija je smjetena izmeu Vukovarske i Drieve. To su iroke ceste sa 6 prometnih traka i tramvajskim linijama. Do autobusnog kolodvora na sjeveru je samo 500 m. Blizu je i eljezniki kolodvor. Mjesto je lako dostupno iz sredita grada kao i iz Novog Zagreba. Za kole i stambenoposlovni kompleks nema boljeg slobodnog zemljita u Zagrebu. Oko ovog kompleksa sada su uske ulice i tu treba izgraditi polukrunu cestu duljine 950 m sa 4 prometne trake i s plonikom od 5 m. Posebno raduje injenica da je Grad Zagreb predvidio denivelaciju Drieve ulice. Nadzemna parkiralita i garae su krajnje neracionalna rjeenja i zato svi automobili moraju biti u podzemnim garaama. Ispod kolske zgrade su dovoljna 2 kata za parkiranje, a ispod stambenoposlovne zgrade 4 kata. Tu se mogu parkiralina mjesta iznajmljivati, prodavati, ili samo naplaivati po satu. Rjeenje je ekonomski opravdano i moe donijeti odgovarajuu zaradu. Veliina terena omoguava 3 ulaza (sjever, jug i Drieva na istoku). Podzemne garae su ujedno i sklonita. Poto je potranja za stanovima velika i trajna u Zagrebu, moe se oekivati da nee biti potekoa s prodajom stanova. Osim toga veliki broj stanova se moe ugovoriti u pretprodaji. Omjer povrina mogao bi biti 60 % stambenih i 40 % poslovnih. Ovo je elitna lokacija i kao takva moe donijeti primjerenu zaradu. Prizemlje stambenoposlovnog kompleksa treba biti poslovno, onda vii katovi stambeni, iznad njih poslovni katovi, a na vrhu (10. ili 12. ili 15. kat) elitni stanovi s terasama, vrtovima i bazenima (penthouse). Takvi najskuplji stanovi do sada nisu bili u ponudi u samom sreditu Zagreba. Za njih bi se moglo dobiti od 3.000 do 5.000 /m 2. Za ostale stanove i poslovne prostore minimalna cijena je 2.000 /m2 , a vjerojatno bi bila i znatno via. Prikladno je i itavo krilo zgrade uz Drievu (buka i praina) izgraditi kao poslovni prostor, a unutranja krila kao stambena. Zbog velikog broja stanova (moda oko 2000), svakako u prizemlju jednog unutranjeg krila zgrade treba izgraditi veliki vrti. Tako bi stanari imali u istoj zgradi vrti, u susjednoj zgradi osnovnu kolu i 4 srednje kole, a u svojoj zgradi jo i sve ugostiteljske, trgovake, zdravstvene i uslune djelatnosti pravi grad u gradu. To bi bila u svakom pogledu elitna urbana lokacija. Na zapadnom dijelu kompleksa moglo bi se izgraditi i kazalite Komedija koje je u procesu denacionalizacije i nema svoju zgradu. Tako bi ovaj kompleks bio ne samo kolski i stambeno poslovni, ve i kulturni centar. Moe se izgraditi i lutkarsko kazalite i galerija. Za prodaju je vana i medijska prezentacija projekta. Na poetku, dok projekt ne zaivi, to treba biti diskretno kako se gradu u vlasnike odnose ne bi umijeali raznorazni lobiji. Osim toga, na istoku uz Drievu postoji mala estica povrine oko 800 m2 sa straarom. Razgovarali smo s vlasnikom. On je voljan prodati tu zemlju gradu.Ovaj projekt omoguava gradnju pet novih kola i kazalita i donosi Gradu Zagrebu zaradu od cca 3 milijarde kuna, to je primjerice dovoljno za izgradnju ak 32 km. metro-a.

5/ 15 Predlaemo da se ovaj projekt izgradnje stambenoposlovnog kompleksa u Drievoj zove po Faustu Vraniu (tako se zove i kola) PROJEKT FAUST, a nakon izgradnje da se objekt nazove CENTAR FAUST. Ime je zvuno i jedinstveno u Zagrebu, a latinski znai sreko. U Zagrebu ve postoje: Centar Kaptol, Branimir Centar, Importanne Centar, Importanne Galleria, Cibona, Zagreb tower itd. Kao alternativno ime predlaemo METROPOLITAN BUILDING CENTAR (MB Centar), jer zarada od prodaje stambenog i poslovnog prostora je dovoljna za izgradnju metroa . Tlocrtna povrina kola bi bila oko 5.000 m2, a kazalita 4.000 m2. to za 6 katova iznosi sveukupno 84.000 m2. Za kole je predvien teren od 42.000 m2 . Tako da za poslovno stambeni kompleks preostaje 56.000 m2. Predlaemo da ukupno izgraena povrina bude 40% to jest 56.000 x 0,4= 22.400m2. Ukupna povrina za prodaju moe biti razliita u ovisnosti o broju katova : 10 katova x 22.400 m2 = 224.000 m2 12 katova x 22.400 m2 = 268.000 m2 18 katova x 22.400 m2 = 403.200 m2 Naravno da ne mora cijeli objekt imati jednaku visinu, npr. krilo zgrade uz Drievu moe imati 18 katova, a unutranja krila zgrade 10 ili 12 katova. Grad Zagreb samostalno odreuje parametre izgradnje pa i doputeni postotak izgraenosti graevinske estice. 40% zemljita bi bilo uknjiena na grad Zagreb kao kolsko zemljite, a 60% bi se prodalo. Sportska igralita, parkovi i trgovi oko kolske zgrade sluili bi i stanarima kada kole ne rade. Priloeno je i nekoliko crtea s idejnim rjeenjima. irina kolske zgrade je 24 m u svim varijantama, a irina stambenoposlovne zgrade je 30 m. Svi objekti su odmaknuti od okolnih cesta za16 metara.


6/ 15

3. Postojee stanje u razmatranim kolamaU Klaievoj 7 ve dugo rade 2 srednje kole na 7 katova i 3 fakulteta (Arhitektonski,Graevinski i Geodetski) u susjednoj zgradi u Kaievoj. Fakulteti trae iseljenje 1. tehnike kole Tesla (koja je tu od 1947.) i X. gimnazije jer im treba prostor za nastavu zbog reforme sveuilita. Zbog toga bi trebalo nai trajno i kvalitetno rjeenje za smjetaj ovih velikih i starih srednjih kola u Zagrebu. U Varavskoj 17 djeluje Upravna i birotehnika kola u zgradi koju treba denacionalizirati i vratiti Katolikoj crkvi. I za tu kolu treba nai trajno i kvalitetno rjeenje. Najbolje je pronai zajedniko rjeenje i tako oblikovati novu mreu kola. U ovom prijedlogu koncentracije razmatraju se sljedee kole u Zagrebu : 1. Upravna i birotehnika kola, Varavska ulica 17, Zagreb, upisuje se 5 prvih razrednih odjeljenja, ukupno ima 20 odjeljenja i oko 600 uenika, jedina kola s takvim programom u Zagrebu. 2. X. gimnazija, Klaieva 7, Zagreb, upisuje se 10 prvih razrednih odjeljenja, ukupno ima 40 odjeljenja i oko 1200 uenika, radi na 5. , 6. i 7. katu zgrade. 3. 1. tehnika kola Tesla, Klaieva 7, Zagreb, upisuje se 10 prvih razrednih odjeljenja, ukupno ima 40 odjeljenja i oko 1200 uenika, 8 odjeljenja su elektrotehniari i 2 odjeljenja su strojarski tehniari po goditu, radi na 1., 2., 3. i 4. katu zgrade, a to je najstarija i najvea tehnika kola u Hrvatskoj. 4. Potanska i telekomunikacijska kola, Trg J. F. Kennedya 9, Zagreb, upisuju se 2 razredna odjeljenja tehniara za telekomunikacije, to je 60 uenika po generaciji, ukupno ima 8 odjeljenja ili oko 240 uenika u elektrotehnici, upisuje jo 1 odjeljenje u trogodinjem programu telekomunikacijski monteri oko 90 uenika ukupno, upisuju jo 2 odjeljenja tehniara PT prometa to je oko 60 uenika u generaciji ili ukupno oko 240 uenika. 5. Strojarska tehnika kola Frana Bonjakovia, Konavoska 2, Zagreb, upisuju se 3 odjeljenja strojarskih tehniara i 1 odjeljenje trogodinjeg programa (tokar, alatniar,bravar),Ovaj projekt omoguava gradnju pet novih kola i kazalita i donosi Gradu Zagrebu zaradu od cca 3 milijarde kuna, to je primjerice dovoljno za izgradnju ak 32 km. metro-a.

7/ 15 itava kola ima oko 250 uenika jer strojarski razredi imaju samo 20 do 25 uenika (niske kvalitete, i to jedva upiu), a trogodinji obrtniki program upisalo je samo 8 uenika u generaciji. 6. Strojarska tehnika kola Fausta Vrania, Avenija Marina Dria 17, Zagreb, upisuje se 7 razrednih odjeljenja godinje, ukupno u koli ima 28 odjeljenja i oko 650 uenika, to je najvea strojarska tehnika kola u Hrvatskoj. 7. Industrijska strojarska kola, Avenija Marina Dria 14, Zagreb, ima ukupno oko 250 uenika koji su djelomino na praksi, svi su u trogodinjem programu, imaju viak prostora koji iznajmljuju. 8. Osnovna kola Marina Dria, Naljekovieva 4, Zagreb, ukupno ima 23 odjeljenja, po generaciji 2 ili 3 odjeljenja, razredi su mali (neki imaju samo 18 uenika), u koli je prepolovljen broj uenika, a jo rade u 2 smjene. Sve kole rade u neodgovarajuim uvjetima, a neke ak i nemaju vlastite zgrade. Zbog rasprenosti programa preskupo ih je opremiti, a nastavnici predaju previe predmeta u malim kolama. Stanje je zrelo za radikalni zahvat. 9.Prosjene povrine katastarske estice po ueniku trenutano stanje u pojedinim kolama gledano u odnosu na ukupnu povrinu dvorita kola u pojedinim kolama uope ne odgovara ISO preporukama. Prema ISO preporukama na osnovu kojih je izraen britanski standard za gusto nastanjene gradove povrina terena iznosi: Povrina terena = 2250 + 7 N [m2] ili Povrina terena = 5000 + 6N [m2] gdje je N broj uenika. (01258 Building Bulleten britanskog ministarstva obrazovanja) Ovdje moramo napomenuti da je u aktualnom GUP-u Zagreba navedena bajkovito ambiciozna brojka od 60 m2 terena (minimalno 20 m2) po ueniku koja nema blage veze sa realnim mogunostima gradnje u gusto naseljenim dijelovima bilo kojeg grada na svijetu a jo manje sa trenutanim stanjem u pojedinim kolama koje imaju 1m2 ili ak i manje po ueniku. Vidi tablicu na sljedeoj strani.


8/ 15

Pregled stanja u zagrebakim srednjim kolamakolaGornjogradska gimnazija 1 - Trg Katarine Zrinske 5 2 Upravna i birotehnika kola - Varavska 10

Broj uenika

Povrina k.. [m2]

Povrina zemljita po ueniku

720 600 1.200 1.180 600 720 720 600 940

861,00 459,00 1.224,50 1.224,50 2.123,75 2.123,75 2.123,75 2.123,75 1.594,00

1,20 [m2/ueniku] 0,77 [m2/ueniku] 1,02 [m2/ueniku] 1,04 [m2/ueniku] 3,54 [m2/ueniku] 2,95 [m2/ueniku] 2,95 [m2/ueniku] 3,54 [m2/ueniku] 1,70 [m2/ueniku]

3 X. gimnazija - Klaieva 7 4 5 6 7 8 I. tehnika kola TESLA Klaieva 7 Klasina gimnazija -Krianieva 4 II. gimnazija - Krianieva 4 VII. gimnazija Krianieva 4 XVI. gimnazija Krianieva 4

eljeznika tehnika 9 kola - Palmotieva 84 Potanska i telekomunikacijska kola 10 - Kennedyev trg 9 11 12 Prva ekonomska kola Medulieva 33 XV. gimnazija Jordanovac 8 Sveukupno Predloeno stanje za pet kola u Drievoj je:

600 1.200 1.300 10.380 5.400

2.417,00 3.119,00 17.269,00 36.663,00 41.000,00

4,03 [m2/ueniku] 2,60 [m2/ueniku] 13,28 [m2/ueniku] 3,53 [m2/ueniku] 7,59 [m2/ueniku]

Engleski kolski standard za urbane cjeline iznosi: Total site area = 2250+7N Ova brojka se uveava za 10 do 20% ukoliko nije predvien smjetaj vozila u podzemnim garaama ili =5000+6N to bi za nae dvije kole iznosilo: =2250+7*5400 40.050 m2 7,42 [m2/ueniku] ili =5000+6*5400 37.490 m2 6,93 [m2/ueniku]

4. Prijedlog novog stanja u razmatranim kolamaOvaj projekt omoguava gradnju pet novih kola i kazalita i donosi Gradu Zagrebu zaradu od cca 3 milijarde kuna, to je primjerice dovoljno za izgradnju ak 32 km. metro-a.

9/ 15 U novom kolskom kompleksu u Drievoj radilo bi 5 kola ( 1 osnovna i 4 srednje) : 1. Osnovna kola Marina Dria, upisivala bi postojee uenike i jo bi se znatno poveala zbog velikog broja novih stanara u stambenom kompleksu. 2. X. gimnazija, ostala bi ista 40 odjeljenja. 3. 1. tehnika kola Tesla, ostala bi postojea 32 odjeljenja elektrotehniara, 8 odjeljenja strojarskih tehniara bi se pripojilo Strojarskoj tehnikoj koli Fausta Vrania, a 8 odjeljenja tehniara za telekomunikacije ( i oni su zapravo elektrotehniari) pripojilo bi se 1. tehnikoj koli Tesla, tako bi ova kola opet imala istu veliinu oko 1200 uenika u 40 odjeljenja. 4. Strojarska tehnika kola Fausta Vrania, ostalo bi postojeih oko 650 uenika i jo bi se pripojilo 8 odjeljenja iz 1. tehnike kole Tesla (oko 200 uenika) i 12 odjeljenja iz Strojarske tehnike kole Frana Bonjakovia (oko 250 uenika), ukupno bi se upisivalo 10 odjeljenja po 30 uenika ili ukupno u koli bi bilo oko 1200 uenika u 40 odjeljenja. 5. Upravna i birotehnika kola, ostala bi ista 20 odjeljenja i oko 600 uenika. U Zagrebu bi se formiranjem nove mree kola ukinule 3 male i neodgovarajue kole : 1. Potanska i telekomunikacijska kola, njena 2 odjeljenja tehniara za telekomunikacije prebacila bi se u 1. tehniku kolu Tesla, 2 odjeljenja PT tehniara prebacila bi se u susjednu kolu za cestovni promet (Trg J. F. Kennedya 8), a 1 odjeljenje telekomunikacijskih montera (trogodinji program) prebacilo bi se u Elektrostrojarsku obrtniku kolu (Selska cesta 83). 2. Industrijska strojarska kola, ima samo trogodinji program koji bi se prebacio u Elektrostrojarsku obrtniku kolu (Selska cesta 83). 3. Strojarska tehnika kola Frana Bonjakovia, strojarski tehniari (3 nepopunjena odjeljenja) prebacili bi se u Strojarsku tehniku kolu Fausta Vrania, a 1 malo odjeljenje (upisano je samo 8 uenika) u Elektrostrojarsku obrtniku kolu. Postojea zgrada Industrijske strojarske kole bi se sruila zbog izgradnje stambenoposlovnog kompleksa, postojea zgrada Strojarske tehnike kole Frana Bonjakovia bi se dodijelila susjednoj Elektrotehnikoj koli (Konavoska ulica 2) koja nema dovoljno prostora, a postojea zgrada Potanske i telekomunikacijske kole dodijelila bi se susjednoj koli za cestovni promet koja nema dovoljno prostora, a uz to bi preuzela i postojeih 8 odjeljenja PT tehniara iz ukinute Potanske i telekomunikacijske kole. Izgradnjom kolskog kompleksa i koncentracijom opreme i kadrova u 2 tehnike kole dobila bi se veliina i kvaliteta kakve nema u Hrvatskoj. Osim toga, ojaala bi se i ve prilino smanjena Elektrostrojarska obrtnika kola i svi slini trogodinji programi ujedinili bi se u toj koli. Stvaranjem nove racionalne mree kola nee nastati prevelike kole. Izgradnjom novog kolskog kompleksa rjeava se nekoliko ozbiljnih problema u Zagrebu: 1. Arhitektonski, Geodetski i Graevinski fakultet dobivaju zgradu u Klaievoj 7 (uknjieni su na nju). 2. Katolika crkva dobiva zgradu u Varavskoj 17 (denacionalizacija). 3. Postojea zgrada Strojarske tehnike kole Frana Bonjakovia dodjeljuje se Elektrotehnikoj koli, a postojea zgrada Potanske i telekomunikacijske kole dodjeljuje se koli za cestovni promet. Tim prostornim proirenjem i oni dobivaju mogunost rada u jednoj smjeni. 4. Elektrostrojarska obrtnika kola opet dobiva dovoljno uenika i koncentrira trogodinje programe. 5. Pet navedenih kola e raditi u novim kolskim zgradama u najboljim uvjetima to je trajno rjeenje, ne privremeno za jedan mandat, ve za iduih 100 godina.

5. Organizacija kolskog kompleksaOvaj projekt omoguava gradnju pet novih kola i kazalita i donosi Gradu Zagrebu zaradu od cca 3 milijarde kuna, to je primjerice dovoljno za izgradnju ak 32 km. metro-a.

10/ 15 Sadanja neto povrina 1. tehnike kole Tesla u Klaievoj 7 je 8016 m2 (4 kata , stepenice, hodnici, uionice, pomone prostorije, dvorana, ali bez zidova). Zajedniko kolsko igralite ispred Mimare je 110 x 65 m = 7.150 m2 . Za rad u jednoj smjeni treba oko 15.000 m2 bruto. Ista povrina trebala bi i za Strojarsku tehniku kolu Faust Vrani nakon porasta na 40 odjeljenja. X. gimnazija nema laboratorijske i radionike vjebe u kojima se razredno odjeljenje dijeli na 3 skupine i zato joj je dovoljno oko 12.000 m2 neto. Upravna i birotehnika kola je dvostruko manja i ne dijeli odjeljenja na 3 skupine pa joj je dovoljno oko 6.000 m2 neto. Osnovna kola Marina Dria trebala bi sa sadanjim brojem odjeljenja i uenika isto oko 6.000 m2, ali bi se broj uenika udvostruio useljenjem u novi stambeni kompleks to je oko 12.000 m2 . Ukupna povrina kola je : 15.000 m2 + 15.000 m2 + 12.000 m2 + 6.000 m2 + 12.000 m2 = 60.000 m2 U izvedbi je to bruto oko 70.000 m2 do 80.000 m2 ukljuujui dvorane za tjelesni odgoj. Zbog toga emo raunati s maksimalnim iznosom od 84.000 m2 . irina kolskih zgrada je bruto 24 m .

Za 40 razrednih odjeljenja treba 30 uionica, jer je jedan dio uenika na tjelesnom odgoju ili na vjebama. Za uionice s itavim razredima dovoljna su 4 kata. U prizemlju su zajedniki prostori: blagovaonica, knjinica s itaonicama, predvorje itd. Tjelesni odgoj je najzahtjevniji predmet jer trai najvie prostora. Zbog cijene zemljita sve dvorane moraju biti na vrhu kolske zgrade. kole bi morale u prizemlju ili na vrhu imati i jedan zajedniki bazen duljine 25m. Vanjska igralita zbog klime u Zagrebu nisu bitna (ljeti kole ne rade). Svakako bi postojalo i vanjsko igralite za razne sportove. kole ne rade polovicu dana u godini i naveer pa se tada igralita mogu iznajmljivati graanima. Ako kola ima 40 odjeljenja, a svako odjeljenje ima 2 sata tjelesnog odgoja tjedno, to je 80 sati tjedno ili 16 satiOvaj projekt omoguava gradnju pet novih kola i kazalita i donosi Gradu Zagrebu zaradu od cca 3 milijarde kuna, to je primjerice dovoljno za izgradnju ak 32 km. metro-a.

11/ 15 dnevno. Dovoljne su 2 dvorane po koli. Dvorane bi se koristile do 10 sati dnevno. Bilo bi prostora i vremena i za sportske slobodne aktivnosti. U parkovima oko kole mogu se postaviti spomenici velikanima po kojima se kole zovu: Faustu Vraniu, Nikoli Tesli i Marinu Driu. To je najbolje rjeenje i za spomenik Tesli iz Instituta Ruer Bokovi. Oko kola treba urediti trgove, igralita i parkove. Vaan je kvalitetan hortikulturni projekt, jer Zagreb jako dugo nije dobio novi umjetniki projektirani park. Tu treba ukomponirati i spomenike. Parkiralite svakako mora biti ispod zgrade da se ne zauzima skupi prostor (2 podzemna kata). Ta podzemna garaa je ujedno u sklonite. kole bi radile iskljuivo u jednoj smjeni i u specijaliziranim uionicama (kabinetima). Uionice opeg tipa u kojima sada radimo ne bi postojale. Uenici se sele po kabinetima za vrijeme odmora, a ne nastavnici kao sada. Zbog toga odmori moraju trajati 10 minuta. Svaki uenik u hodniku mora imati svoj ormari. Sve kole bi imale jednu zajedniku kuhinju, ali 5 odvojenih vlastitih blagovaonica. To su restorani samoposluge s pladnjevima. Taj dio kole je najbolje smjestiti u prizemlje zgrade. Odmor za ruak bi trajao 1 kolski sat plus odmori (45+10+10 = 65 minuta ). Nastavu treba organizirati s pomakom tako da treina razreda poinje u 8 sati, treina u 8 i 55, a treina u 9 i 50. Nastava se odvija u 2 bloka (prije i poslije ruka) : 5 sati + 1 sat za ruak + 2 sata 4 sata + 1 sat za ruak + 3 sata 3 sata + 1 sat za ruak + 4 sata Na taj nain izbjegava se guva u prometu za vrijeme odlaska i dolaska i u blagovaonicama za vrijeme ruka. Ruati se moe u rasponu od 4 kolska sata: od 11 i 30 do 14 i 25 sati. Sedam sati nastave u jednom danu moe se smjestiti u rasponu od 8 sati do 17 sati gdje stane ak 10 kolskih sati. Ukupno je u 5 kola vie od 5000 uenika. Svaka kola ima potpunu samostalnost i fiziki je odvojena od susjednih kola, imaju poseban ulaz i predvorje, svoju upravu i svoju knjinicu s itaonicama. Zajedniki prostori su dvorane za tjelesni odgoj (iako se i one lako mogu odvojiti) i vanjska igralita, trgovi i parkovi oko zgrade i podzemna garaa. Dvije tehnike kole moraju imati dovoljan broj soba za laboratorijske i radionike vjebe gdje treina razreda ima nastavu (a 2 ostale skupine su istovremeno na nekim drugim vjebama). Sve kole bi trebale imati i jednu zajedniku dvoranu za najmanje 300 ljudi za posebne prilike. Moe se smjestiti u podzemlju ili na 8. katu. To moe biti i viefunkcionalna dvorana za lutkarsko kazalite, a u koli je esto i podzemna garaa prazna. Osnovna kola mora biti smjetena u donjoj polovici zgrade, a iznad nje Upravna i birotehnika kola. Bolje je da mala djeca budu na niim katovima.

6. Financijska analiza projektaU ovom projektu je bitno da grad Zagreb sve sam odluuje i radi, jer ne treba pitati ni Vladu ni Sabor, a niti kole kojima je vlasnik i osniva. Zemljite je gradsko (kolsko) i od drave se ne trai novac niti bilo kakva odobrenja. Grad u ovom sluaju ne daje novac iz gradskog prorauna ve zarauje na projektu, i to jako puno. Sadanje zaputeno zemljite zapravo je zlatni rudnik za Zagreb. Ukupno ima oko 100.000 m2 graevinskog zemljita. Za suvremenu kolu je u urbanim cjelinama od Londona preko Berna do Zagreba ili Sarajeva (Bosanci su prepisali vicarski standard od 8 m2 terena po ueniku). Nama, autorima ovoga projekta, su drae preciznije britanske formule za veliinu terena u gradovima: Total site area = 2250 + 7N [m2], odnosno 5000+6N [m2] . Ovdje je N broj uenika . to u naem sluaju iznosi:Ovaj projekt omoguava gradnju pet novih kola i kazalita i donosi Gradu Zagrebu zaradu od cca 3 milijarde kuna, to je primjerice dovoljno za izgradnju ak 32 km. metro-a.

12/ 15 Veliina terena = 2.250 + 7x5.400 = 40.050 m2 odnosno Veliina terena = 5.000 + 6x5.400 = 37.400 m2. Za kole i kazalite smo uzeli: 42.000 m2 Preostali teren je 96.000-42.000= 56.000 m2. Za preostalih 56.000 m2 sasvim je dovoljna izgraenost od 40%. To znai 56.000*0,4 = 22.400 m2. Ako se izgradi samo 12 katova, to je ukupno 268.000m2 stambenog odnosno poslovnog prostora. Zbirno stambeni i kolski prostor iznose 352.800 m2. Cijena gradnje bi bila: 352.800 m2 x 1.000 / m2 = 352.800.000 Prodajna cijena na ovoj elitnoj lokaciji je u prosjeku za stambeni i poslovni prostor oko 2800 /m2. Ukupna prodajna cijena bila bi: 268.800 m2 x 2800 /m2 = 752.640.000.

Razlika u cijeni bi bila: 399.840.000 Odnosno 2,9 milijardi kunaGrad samostalno odluuje o ulaganju te zarade. Potrebe su velike, npr. bolnica preko Save, Dinamov stadion, gradske ceste, vrtii i kole, podzemna eljeznica, aerodrom, sjeverna tangenta itd. Smatramo da je najbolje ulaganje u podzemnu eljeznicu koja kota oko 5 do 10 milijuna /km. Udaljenost Sesvete Podsused je oko 22 km i cijena te linije bi bila oko 200.000.000 . Vidi se da je to jo uvijek manje od zarade na ovom projektu. Ta linija istokzapad trajno bi rijeila glavni prometni zastoj u gradu. Industrijska poduzea koja proizvode novih 70 tramvaja u Zagrebu mogla bi sudjelovati i u proizvodnji lokomotiva i vagona za kompozicije podzemne eljeznice u Zagrebu. Izgradnja ovih zgrada moe se financirati hipotekarnim kreditom koji se vraa u roku od 2 godine. Umjesto jedne banke lako se oblikuje i konzorcij banaka. Izgradnja se moe financirati i prodajom stanova i poslovnih prostora unaprijed ( nakon projekta, a prije izgradnje). Investicijski i mirovinski fondovi imaju veliki slobodni kapital koji bi mogli investirati u ovaj stambeno-poslovni objekt.


13/ 15

Prijedlog linija podzemne eljeznice (autora D. Kolia i V. Kolia) koja se moe produiti ispod Medvednice u smjeru Marije Bistrice


14/ 15

7. ZakljuakNa temelju analize postojeeg stanja na velikom graevinskom zemljitu u Aveniji Marina Dria, predlaemo da se tu umjesto sadanjih neodgovarajuih kola i igralita sagradi novi kolski i stambenoposlovni kompleks. To bi bilo najbolje i trajno rjeenje za 5 kola. Grad bi dobio elitni stambeni i poslovni prostor. Za grad Zagreb je najvanije da se ne mora odvajati novac iz gradskog ili dravnog prorauna, ve grad moe na ovom projektu toliko zaraditi da se tim novcem moe financirati ak i izgradnja podzemne eljeznice u Zagrebu. Projekt je realan i izvediv u roku od 2 godine. Jedina zapreka koja bi mogla odloiti poetak izgradnje je posvemanje nerazumijevanje i inercija birokratskih struktura. kolski diosadanje stanje broj uenika 1 2 3 4 5 6 7 1. tehnika kola Tesla Strojarska tehnika kola Fausta Vrania X. Gimnazija Upravna i birotehnika kola Osnovna kola Marina Dria Kazalite; Sportske dvorane i zajedniki prostori kola Ukupna povrina kola 1.150 650 1200 600 463 4.800 m2 6.018 m2 bruto razvijena povrina 8.016 m2 potrebno stanje broj uenika 1.200 1.200 1.200 600 1.200 bruto povrina [m2] 15.000 m2 15.000 m2 12.000 m2 6.000 m2 12.000 m2 24.000 m2 84.000 m2

Kapacitet kazaline dvorane treba biti 1500 ljudi

Komercijalni dio1 2 3 4 5 6 7 9 11 12 Ukupna povrina terena Izgraenost terena Broj katova Ukupna povrina objekata Povrina kola Povrina stambeno poslovnog dijela Cijena izgradnje Prodajna cijena stambeno poslovnog dijela Ukupni iznos od prodaje Razlika u cijeni u Eurima 7,25 kn/ 12.500.000 /km 31,99 km 10 Razlika u cijeni u kunama Cijena izgradnje metroa Ukupna duljina metroa tlocrtno14.000 m2 22.400 m2 1.000 /m2 2.800 /m2 6 12 37,92% 96.000 m2 36.400 m2 12 352.800 m2 84.000 m2 268.800 m2 352.800.000 2.800 /m2 752.640.000 399.840.000 2.898.840.000 kn

12 (kole 6)

Plus dodatna zarada od prodaje podzemnih garaa na 4 podzemna kata

U Zagrebu, 26. svibnja 2006. (Redigirano 24. studenog 2006.) Velibor Ravli, dipl. in. el. ___________________________ Feri iradija, dipl. in. _____________________


15/ 15

8. Podaci o autorimaOvaj idejni projekt su izradili : Velibor Ravli , dipl. in. el. prof. savjetnik u 1. tehnikoj koli Tesla MBG 0912958381904 adresa: Josipa Stadlera 61 10 040 Zagreb tel. 01-2989-023 01-2982-194 098-9371-203 e-mail: [email protected] fax 01-2981-187 Feri iradija , dipl. in. stroj. prof. u 1. tehnikoj koli Tesla MBG 1607954330139 adresa: Jelenica 19a 10 040 Zagreb tel. 01-4586-035 098-9296-350 e-mail: [email protected] fax 01-4586-035

(Velibor Ravli je u oujku 2006. u razgovoru izloio problem preseljenja kole na novu lokaciju. Feri iradija je predloio da se kola moe preseliti u Aveniju Marina Dria i da se projekt izgradnje kole moe samofinancirati od prodaje stanova i poslovnog prostora, a da se od vika moe npr. izgraditi metro.)


faust_redigirano

Documents