INFORMACIJSKI SUSTAVI

Informacijski sustaviInformacijski sustav se sastoji od:raunalaraunalnih mreapohranjenih informacija iorganizacije koja odrava takav sustavUporabom raunala, modema i raunalne mree korisnik se moe povezati s izabranim informacijskim sustavom i koristiti raspoloivim uslugama

Glavne usluge koje nudi informacijski sustav su:mogunost razmjene podataka meu sudionicima (npr. e-mail)mogunost oglaavanja na elektronikoj oglasnoj ploi i uvid u poruke koje se tamo ve nalaze (tzv. postovi)mogunost pretraivanja i dobave informacija koje je prikupio i nudi na uvid informacijski sustavInformacijski sustavi

Komunikacijski kanalOmoguava razmjenu podataka izmeu korisnika i izvora informacija tj. informacijskog sustavaDvije su glavne vrste komunikacijskog kanala:iznajmljeni komunikacijski kanal javna telefonska mrea

Povijest Interneta1969. Probna mrea ARPANET 4 raunala sa 4 sveuilita (1971. 23 raunala)1972. napisan prvi program za razmjenu podataka meu raunalima (1. primjena elektronike pote)1982. prvi se put spominje naziv Internet1989. 100.000 raunala!1991. U Internet su ukljuene 33 zemlje s priblino 700.000 raunala. Pokree se CARNet

Povijest Interneta1992. u Internet je ukljueno 49 zemalja s priblino 1.200.000 raunala1993. 59 zemalja s 2 milijuna raunala1994 . 75 zemalja s 3,5 milijuna raunala1996. 500.000 mrea sa 6 milijuna raunala1998. Treina stanovnitva SAD ukljuena je u Internet2001. na dan se poalje priblino 9,8 bilijuna poruka elektronike pote2002. Internetom se slui vie od 540 milijuna ljudi2004. Interenetom se slui vie od 800 milijuna ljudi

InternetIshodite Interneta je projekt ARPANET (1969. USA) u okviru koga su povezana u mreu Amerika sveuilita Stanford Research Institute, UCLA, University of California Santa Barbara i University of Utah. 1990. godine raunalna mrea prelazi granice USA i tako nastaje globalna mrea, mrea svih mrea, Internet, koju tada ini preko 300 tisua povezanih raunala - hostova. Kratica od engleske rijei inter-networkingmoe se zamisliti kao golema elektronika paukova mrea (odatle naziv the web)Korisniku nudi mnogo razliitih informacijskih usluga (najpopularnije su e-mail i WWW)

InternetInternet je skup meusobno povezanih raznovrsnih raunalnih mrea razmjetenih diljem svijetaInternet nije u vlasnitvu niti jedne osobe, organizacije ili vladeDjelovanje Interneta zasniva se na dobrovoljnom radu i financijskoj pomoi drava putem znanstvenih i obrazovnih institucijaCjelokupni Internet prostor se u fizikom i informacijskom smislu naziva cyberspaceUporaba Interneta je besplatna Organizacije koje omoguavaju prikljuak korisnika na Internet se nazivaju davatelji Internet prikljuka (engl. ISP=Internet service provider) i oni naplauju svoju uslugu

CARNetKratica engl. rijei Croatian Academic and Research NetworkNastao je iz potrebe da se vea koliina raunalne opreme spojene u lokalne mree na pojedinim fakultetima Sveuilita u Zagrebu meusobno poveeRazvio se iz projekta CARNet kojem je bila zadaa stvoriti strunu i raunalnu infrastrukturu koja bi omoguila meusobno povezivanje mrea u Hrvatskoj i povezivanje sa svijetom1991. Ministarstvo znanosti i tehnologije pokree CARNet sa zadaom stvaranja strune i raunalne infrastrukture koja bi omoguila povezivanje mrea u Hrvatskoj i povezivanje sa svijetom. (od 1995. Vladina agencija)1993. ostavreno je povezivanje CARNeta sa svijetom

CARNet je dio Interneta i svaki njegov sudionik je ujedno ukljuen i u Internet

Pojmovi vezani za InternetElektronika pota (e mail) oblik dopisivanja putem raunala i sustava koji ta raunala meusobno povezuju. Osoba koja se eli dopisivati putem e mail-a treba imati raunalo, modem, pristup nekom od informacijskih sustava i jedinstvenu elektroniku adresu najee u obliku: ime.prezime@racunalo.organizacija.zemlja. E- mail je danas najrasprostranjeniji nain osobnog pisanog komuniciranja.

Najpoznatiji servisi InternetaWWWElektronika pota (engl. e-mail )Mrene novine (engl. newsgroups)Brbljaonica (engl. chat )Ftp (engl. file transfer protocol )Telnet

Mrene novine (engl. usenet, newsgroups) elektroniki informacijski sustav za razmjenu miljenja meu sudionicima. Poruke se smjetaju u pretince prema podruju na koji se odnose, a ti pretinci se nazivaju tematske skupine (newsgroups). Imena tematskih skupina sastoje se od rijei odvojenih tokama (npr. comp.sys.mac.games), pri emu prva rije oznaava tematsku skupinu irokog podruja, a svaka slijedea sve uu.

WWW (engl. world wide web) jedan od najeih i korisniku najprihvatljivijih naina prikaza informacija je pomou tzv. WWW stranica (to je dokument koji se moe prikazati na zaslonu monitora, a slii stranici knjige). WWW stranica (engl. page) moe sadravati tekst, pokretne i nepokretne slike i zvuk.WWW preglednik (engl. browser) slui za pregledavanje stranice koju korisnik klikom na oznaeno mjesto na WWW stranici prenese na svoje raunalo. Vlasnik WWW stranice esto nudi vie od jedne stranice (stranice su zasnovane na tehnologiji hipermedija pa korisnik lako skae s jedne na drugu). Prva ili uvodna stranica s zove engl. home page i s nje se pristupa svim ostalim ponuenim stranicama.

WWW preglednici: Google, Yahoo, AltaVista, MSN, Gigablast, AOL, Lycos, WiseNut, Ask, ClustyURL (engl. uniform resource locator) je jedinstvena adresa kojom se moe pristupiti nekom dokumentu koji je dostupan preko Interneta i WWW sustava. URL ima oblik: protokol://imeracunala/put/informacija (takav oblik je preporuka pa je mogue i drugaije znaenje).

protokol oznaava protokol kojim e se prenositi informacije koje prua informacijski sustav. To je propisani nain na koji e se podaci prenositi mreom. Najei protokoli su: http, ftp, gopher, telnet, news, wais itdimeracunala ime raunala koje nudi informacijsku uslugu odnosno na kojem je informacija pohranjenaput mjesto na raunalu gdje se traena informacijska usluga moe dobaviti

WWWWWW je informacijski sustav za dobavu dokumenata s InternetaWWW dokument (WWW stranica, Web stranica, engl. WWW page, Web page) je hipertekstualni (jednostavnim klikom mia na pojedine dijelove stranice mogu se dobaviti novi podaci) dokument nalik stranici asopisa ili knjigeWWW dokument moe sadravati: tekst, nepomine i pomine slike, zvune zapise i dr.Korisnik ne mora znati na kojem se raunalu na Internetu nalazi koja informacija (klikom na oznaeno mjesto na WWW stranici pristupa eljenim informacijama takvo oznaeno mjesto naziva se veza ili link)

WWW

WWW

WWWVeza (engl. link)

WWWWWW stranicu je mogue vidjeti pomou programa koji se zove WWW preglednik (engl. browser), npr. Microsoft Internet Explorer, Netscape Navigator i dr.Vlasnik WWW stranice esto nudi vie od jedne stranice. S prve ili uvodne stranice (engl. home page) moe se pristupiti svim ostalim ponuenim stranicamaSvaka WWW stranica ima jedinstvenu adresu (engl. URL Uniform Resource Locator)protokol://imeracunala/put/informacijaWWW stranicu je mogue prikazati u pregledniku ako se navede njena adresa (URL) ili pomou veze (engl. link)

WWWprotokol oznaava protokol kojim e se prenositi informacije to je propisani nain na koji e se informacije prenositi mreom (http, ftp, gopher, telnet, news, wais itd.)Put pokazuje mjesto na raunalu gdje se traena informacijska usluga moe dobavitiAko nije navedeno ime dokumenta ili usluge podrazumijeva se ime index.htmlveina preglednika doputa da se adresa upie bez protokolaRaunala su zapravo obiljeena brojevimaBrojane adrese (IP adrese) se sastoje od 4 broja odvojena tokama (npr. 104.37.56.167) i mogu se navesti umjesto slovane adreseSlovane u brojane adrese automatski pretvara DNS sustav (domain name server) i korisnik ne treba znati nita o tome

WWWVeza (engl. link) je mjesto na WWW stranici na koje je mogue kliknuti miem i tada se dobavi druga WWW stranica na koju ukazuje ta vezaVeze omoguuju jednostavno etanje Internetom kliktanjem mia, bez upisivanja naredaba ili adresa WWW stranica

WWWPrimjeri adresa WWW stranicahttp://www.hrhttp:// www.ttf.hrhttp:// www.hrt.hrhttp:// www.carnet.hrhttp:// rektorat.unizg.hrhttp:// www.yahoo.comhttp:// www.microsoft.com

Internet ExplorerPokree se na Start/Programs/Internet Explorer

Pretraivanje InternetaPodaci se pronalaze uz pomo:- specijaliziranih WWW trailica- katalokih trailica (katalokih imenika, WWW imenika)WWW trailica (engl. search engine) program koji omoguuje pretraivanje Interneta (najpopularnija je Google trailica)Kataloke trailice (engl. WWW directory) omoguavaju pretragu uz pomo ureenog kataloga (glavne kategorije se dijele u podkategorije, ove u jo podrobnije podkategorije i tako sve do popisa WWW adresa stranica. Najpopularnija je Yahoo kataloka trailica

WWW portalWeb portal je WWW lokacija koja je za korisnika ulazno mjesto na InternetTo je skup WWW stranica ureenih tako da ine smislenu cjelinu i obino pripadaju jednom vlasnikuAdrese nekih portala:- www.yahoo.com- www.t-com.hr- www.vip.hr- www.index.hr- www.net.hr- www.monitor.hr

BRBLJAONICA (chat)Jednostavna i praktino besplatna komunikacija meu sudionicimaUsluga koja omoguuje razgovor sudionika koji su ukljueni u InternetSudionici razgovora se prepoznaju po nadimcima koji sami birajuSlui za razbibrigu i nema ozbiljnije namjenePostoje brbljaonice gdje je mogu razgovor glasom (potreban je mikrofon)Primjer: komunikator.tportal.hr

BrbljaonicaEngl. chat = brbljatiRazmjena poruka meu sudionicima Interneta u stvarnom vremenuU stvarnom vremenu znai da je razdoblje izmeu slanja i prijema poruke kratkoIstodobno moe brbljati vie osobaPoruke se piu tipkovnicom i itaju na zaslonu monitora

Elektronika potaE-pota, engl. e-mail, electronic mail, (ita se i-meil) Elektronika pota je sustav koji omoguuje razmjenu poruka izmeu sudionika InternetaZamjena, nadomjestak ili dopuna tradicionalne pote

Elektronika potaAdresa elektronike pote (engl. e-mail address) je raunalna adresa na koju je mogue poslati elektroniku potuSvaki korisnik ima jedinstvenu elektroniku adresuime.prezime@racunalo.organizacija.zemljaElektroniku adresu u naelu ne treba tajitidarko.grundler@sk.t-com.hr

Elektronika potaUporabom nekog od programa za rukovanje elektronikom potom, postupak njezina slanja i prijama pote jednostavan je i svakom dostupan Najpoznatiji programi za rad s elektronikom potom jesu : Outlook Express, Microsoft Outlook, Eudora, Incredimail itd.

Elektronika potaMnogi portali dozvoljavaju otvaranje besplatnih e-mail adresa, npr. Yahoo, Hotmail, Iskon, Htnet, Viponline itd.

Elektronika pota

Mrene novineEngl. usenet, newsgroupsSustav za razmjenu miljenja sudionika InternetaPoruku (engl. article, message) korisnik upuuje u jednu od skupina (engl. newsgroup) i ona je vidljiva svim pretplatnicima te skupinePoruka se objavljuje na oglasnoj ploi, a mogu je vidjeti mnogi

Mrene novineMrene novine (engl. usenet)Tematske skupine (engl. newsgroups)

Primjeri tematskih skupinahr.comphr.comp.educationhr.rec.humorhr.misc.jobshr.rec.prirodahr.rec.music.ravehr.rec.knjigehr.rec.filmalt.alien.vampirealt.biblealt.destroy.microsoftmisc.health.diabetessci.math

FTPEngl. file transfer protocolSlanje i primanje datoteka (engl. file) izmeu dva raunala ukljuena u Internet

TelnetRad na udaljenom raunalu posredstvom InternetaRad je mogu ako korisnik ima dozvolu za rad na tom raunalu (ima otvoren raun)Mnogi korisnici mogu rabiti snano i skupo raunalo na daljinu

**U izradi ovih biljeki koritena je literatura:Informatika, udbenik za 1. razred ope, jezine i klasine gimnazije, Darko Grundler, kolska knjiga, Zagreb, 2002., str.207.-216.Informatika 1, prirunik za nastavnike, Armando Slaviek, kolska knjiga, Zagreb 2003, str 38.-41Nastavna cjelina: Informacijski susatvi i povezivanje raunala Nastavna jedinica: Mreni servisi internetaCilj: upoznati uenike s najvanijim mrenim servisima InternetaVrsta sata: obrada novog gradivaOblici rada: frontalni, rad u paruZadae za uenike:Nabroji osnovne Internet serviseObjasni to je WWWNabroji najpoznatije web preglednikeObjasni pojam URLObjasni to je linkObjasni nain funkcionirama elektronike poteNabroji najpoznatije programe za rad sa elektronikom potomObjasni pojam mrenih novinaObjasni pojam Chat, Ftp, TelnetNastavni sat mogue je izvesti :Frontalno: prozirnice se projiciraju koristei prijenosno raunalo i projektorRadom uenika u paru ( po dva ili tri uenika su za svakim raunalom u umreenoj raunalnoj uionici i na svim raunalima je prezentacija koju uenici mogu pokrenuti, samostalno proavati 15-tak minuta i nakon toga metodom razgovora jo jednom zajedno proi kroz sve prozirniceKombinacijom ovih dviju nastavnih oblika

*****************