POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI - 2. KOLOKVIJ

5. PIS I POSLOVNO UPRAVLJANJE

5.1 Poslovni proces

= niz logiki povezanih aktivnosti u kojima sudjeluju resursi organizacije (ljudi strojeviinf.tehnologija) zbog zadovoljenja potreba kupaca za proizvodima ili uslugama i stvaranjavrijednosti (profita) za poduzee.

5.1.1 Odreenje i obiljeja poslovnih procesa

ELEMENTI PROCESNE TERMINOLOGIJE ORGANIZACIJE:1.Lanac vrijednosti obuhvaa vie poslovnih procesa od razvoja novog proizvoda inaruivanja do prodaje i potpore potroau nakon zavretka prodaje (sredinji procespoduzea)

2. Poslovni proces je dio lanca vrijednosti koji ima svrhu jasno definirane granice, ulaze iizlaze i resurse koji sudjeluju u izvedbi procesa. (moe se podijeliti na potprocese)

3. Aktivnost je najmanji dio procesa koji ima smisla modelirati i prikazati dijagramom, eeprikazuje relativno sloen radni zadatak ili vie radnih zadataka

4. Zadatak je etvrta razina detaljnosti, koristi se za opis funkcionalnosti nekog programskogrjeenja, odnosno inf.sustava

5. Korak prikazuje najjednostavniju operaciju koju nije mogue ralaniti, koraci se neprikazuju modelima poslovnih procesa jer predstavljaju nisku razinu detaljnosti, sastavni sudio modela za razvoj programskih rjeenja i prikazuju poslovne tokove (workflow)

Promatra li se proizvodno poduzee; lanac vrijednosti obuhvaa sve procese koji sudjeluju urealizaciji proizvodnje i prodaje proizvoda kao najvanijeg cilja poduzea: proces razvojanovog proizvoda, proces nabave za proizvodnju, proc.proizvodnje, proc.prodaje kupcu,proc.potpore kupcu nakon zavretka prodaje

PROCEDURA VS FUNKCIJA-> procedure opisuju to treba napraviti u odreenoj situaciji, afunkcije su dijelovi organizacije kojima su pridruene odreene odgovornosti.

5.1.2. Procesna orijentacija organizacije

Prema Porterovom modelu poslovni procesi svakog poduzea mogu se svrstati u dvijeosnovne skupine: TEMELJNI i POTPORNI

Temeljni procesi su oni koji stvaraju odreenu vrijednost za poduzee; oni su skup svihaktivnosti koje se odvajaju kako bi se dizajnirala, proizvela, promovirala, dostavila i pruilapotpora proizvodnoj liniji.

Potporni proces omoguuju uspjeno funkcioniranje temeljnih procesa te premaPorterovom konceptu trebaju biti ukljueni u jedinstveni lanac vrijednosti; potporni procesi neostvaruju izravnu vrijednost za poduzee ali su nuni za njihovo funkcioniranje.

1

Tijekom vremena poetni porterov model doivio je i odreene modifikacije; tako su uztemeljne i potporne procese definirani i upravljaki procesi te je naglaeno povezivanjepoduzea u lance opskrbe i uspostava vrstih veza s dobavljaima i potroaima.-> zadatakupravljakih procesa jest strateko upravljanje poduzeem (najee ih provode menaderinajvie razine); upr.procesi takoer oblikuju i upravljaju temeljnim i potpornim procesimapoduzea.

5.2 INFORMATIZACIJA POSLOVNIH PROCESA

Promjene poslovne strategije realiziraju se promjenama modela poslovanja i promjenamaposlovnih procesa.

5.2.1 Model poslovanja

MODEL POSLOVANJA je nain na koji organizacija obavlja i vodi poslovanje. definira nainna koji se odvijaju unutarnji procesi u organizaciji kao i nain povezanosti organizacije sokolinom, poslovnim partnerima, dravnim i javnim institucijama. Model poslovanja dobar jeako poduzee proizvodi i/ili nudi usluge kojima e zadovoljiti potrebe kupaca, ako netoprodaje ili nudi na inovativan nain drukije od ostalih, ako su cijene proizvoda i/ili uslugapovoljnije od konkurentskih uz istu ili bolju kvalitetu.

S obzirom da je cilj svakog modela stvaranje dodane vrijednosti vodstvo poduzea moravoditi rauna o tome tko su potencijalni kupci i kakve su njihove potrebe koji su sredinjiprocesi poduzea te kakav je oekivani odnos trokova i prihoda. Promjena modelaposlovanja danas je gotovo uvijek povezana s uvoenjem nove tehnologije. Uvoenjeinf.tehnologije u poslovanje naziva se informatizacijom poslovanja. Implementacijomnovog modela poslovanja poduzee utjee na svoju okolinu i stvara nove uvjete i odnose natritu koji e nakon nekog vremena ponovno rezultirati potrebom za promjenama. Novaposlovna strategija i ciljevi zahtijevaju promjenu poslovnih procesa i informatizacijuposlovanja pri emu e nova programska rjeenja omoguiti kontrolu, mjerenje i kontinuiranoupravljanje poslovnim procesima.

U sljedeoj fazi razvoja, poduzea odbacuju dio svojih aktivnosti i preputaju ih poslovnimpartnerima. Poduzea se usmjeravaju na masovnu industrijsku proizvodnju. Cilj postaje toefikasnija proizvodnja onih proizvoda/usluga koji osiguravaju vodeu konkurentsku poziciju, ainform.tehnologija omoguuje upravljanje kontrolu i nadzor nad izvoenjem unutarnjihposlovnih procesa te odgovarajuu razinu komunikacije i razmjene podataka s poslovnimpartnerima. (organizacijska struktura u ovom razdoblju je izrazito funkcijska)

Vrhunac te faze bio je poetkom druge polovine 20og st kad je veina kompanijarestrukturirala unutarnje poslovne procese i poela uvoditi inf tehnologiju kako bi svojuproizvodnju to bolje prilagodila potrebama trita. Takav oblik poslovanja podrazumijevaproizvodnju na zalihe, praenje potreba kupaca, predvianje odnosa ponude i potranje iusklaivanje proizvodnje s potranjom na tritu a naziva se modelom trine ekonomije .cilj tog modela je osigurati dovoljnu koliinu robe na zalihama za potrebe prodavatelja sa tomanjim zalihama i investicijama. Zbog potrebe za planiranjem prognoziranjem i upravljanjemresursima na razini cijelog poduzea osamdesetih godina se razvijaju integralni informacijskisustavi poduzea.

Razvoj internetske tehnologije 90ih godina utjecao je na stvaranje novih oblika poslovanjakoji se zajednikim imenom nazivaju modelom mrene ekonomije.

Osnovno obiljeje tih modela jest fleksibilnost i snana povezanost s poslovnim partnerimauz primjene internetske tehnologije. Umjesto strategije proizvodnje za zalihe, cilj postaje

2

kontinuirano popunjavanje zaliha, proizvodnja po narudbi i proizvodnja krozdistribucijski kanal.

Strategija kontinuiranog popunjavanja zaliha podrazumijeva snanu povezanostproizvoaa i dobavljaa (ili posrednika) kojom e se osigurati kontinuirano popunjavanjezaliha proizvoaa i izbjegavati visoki trokovi nabave i razmjenjivati informacije u stvarnomvremenu primjenom inf tehnologije.

U modelu proizvodnja po narudbi proizvodnja poinje nakon narudbe kupca, a kupacsam sebi definira proizvod.

U modelu proizvodnja kroz distribucijski kanal proizvode se istodobno razliiti elementiproizvoda, a proizvod se sastavlja neposredno prije isporuke kupcu.

Informacijski sustavi omoguuju planiranje resursa u stvarnom vremenu, postaju orijentiranikupcima i omoguuju integraciju svih poslovnih partnera. U praksi nije mogue svaki odopisanih modela primijeniti u svim poduzeima a mogunost primjene ovisi o djelatnosti,okruenju i uvjetima u kojima poduzee posluje.

5.2.2 NEBITNO

5.2.3. Pristupi promjeni i informatizaciji poslovanja

Cilj promjene poslovanja jest oblikovanje efikasnije organizacije. Taj cilj moe se ostvaritipromjenom i poboljanjem poslovnih procesa. Reinenjerstvo poslovnih procesa jeorganizacijski koncept a cilj mu je modeliranje poslovnih procesa i korjenito restrukturiranjeposlovnog sustava s ciljem poboljanja performansi poduzea to se postie uz pomoinformacijske tehnologije.

Temeljni zahtjev BPR-a jest promjena poslovne organizacije od tradicionalnog funkcionalnogprema procesnom nainu poslovanja. Promatranje poduzea kroz njegove procese dajevjerodostojniju sliku poslovanja. Hijerarhijska organizacija poslovanja i podjela na poslovnezadatke onemoguuju cjeloviti pregled poslovanja. Zaposleni u poduzeu promatraju samosvoju ulogu unutar organizacije, nemaju predodbu kompletnog procesa i ne mogu zbognedostatka potrebnih informacija poduzeti odgovarajue org promjene.

PROVEDBU BPR-a KARAKTERIZIRAJU PROMJENE U ORGANIZACIJI MEU KOjIMASU VANIJE:

Promjena organizacijske strukture od funkcijski organiziranih odjela premaprocesno organiziranim timovima

Promjena poslova od jednostavnih poslova prema sloenijim poslovima Promjena uloga zaposlenika od kontroliranih prema samostalnijim Promjena fokusa efikasnosti od aktivnosti prema rezultatima

Rezultati provedbe projekata BPR-a pokazali su da je veliki broj projekata zavrioneuspjehom, jer su projekti BPR-a bili vremenski i trokovno zahtjevni, a istovremeno vrloriskantni zbog provedbe korjenitih organizacijskih promjenama. Zbog toga je koncept BPR-aodbaen, a uslijedili su projekti promjene poslovanja.

Promjena poslovanja najee je povezana s promjenom poslovnih procesa te obuhvaaracionalizaciju, standardizaciju i pojednostavnjenje postupaka te uvoenje org promjenakojima e se stvoriti uvjeti za primjenu suvremenih koncepata timskog rada i elektronikogposlovanja. Ovi projekti odvijaju se kontinuirano a sve aktivnosti su usmjerene prema

3

postupnom poboljanju poslovnih procesa koritenjem ve postojeih znanja i najboljeprakse i prilagodbom inf tehnologije novim potrebama poslovanja.

Projekte promjene poslovanja i procesa treba razlikovati od projekata automatizacijeposlovnih procesa kojima se postojei nain rada preslikava u programska rjeenja, bezprethodnog poboljanja i reorganizacije. Autom.posl.proc odnosi se na informatizacijupostojeih esto neuinkovitih procesa pri emu se procesi uope ne mijenjaju ili su njihovepromjene minimalne i ograniene zahtjevima koje postavljaju softverska rjeenja. Ovim sepristupom procesi u odreenoj mjeri ubrzavaju, ali se ne postie oekivani rast efikasnosti.

Danas se istovremeno s promjenom poslovanja i poboljanjem poslovnih procesa provodiinformatizacija poslovnih procesa koja obuhvaa razvoj nove inf-komunikacijskeinfrastrukture.

Potrebno je razmotriti povezanost projekata promjene poslovnih procesa i uvoenjaintegralnog inf sustava. Poslovna praksa razlikuje 2 mogua pristupa:

1. Definiranje poboljanih i/ili novih procesa prije odabira i uvoenja inf sustava2. Usporednu implementaciju promjene poslovnih procesa i integralnog inf sustava

(po meni je taj dio skroz nebitan navela sam vam tu ta dva pristupa objanjenja supreglupa i uope ne znam kak bi dolo pitanje iz toga ugl ak e netko htjet uit to vam jestr u knjizi 134-135.. al fakt)

5.3 ZNANJE U POSLOVNIM PROCESIMA I INFORMACIJSKOM SUSTAVU

Znanje je kombinacija informacija, iskustva i intuicije strunjaka. Integrirano je u proizvode iprocese poduzea, nalazi se unutar org ali u njezinom okruenju. Pohranjeno je udokumentima, bazama podataka, rutinama

5.3.1 Oblici znanja u organizaciji

Znanje se dijeli na eksplicitno i skriveno a obje vrste posjeduju pojedinci i organizacija.

Eksplicitno znanje je ono koje je dostupno svima u organizaciji.

Skrivena znanja su ona koja nisu dokumentirana i dostupna svima uglavnom se iskazujupreko vjetine intuicije i iskustva pojedinca, ali su i ugraena u proizvode i usluge poduzea,u poslovnu praksu i u nain poslovanja. Ono stvara dodanu vrijednost za poduzee ini gakonkurentnim i prepoznatljivim.

Cilj upravljanja znanjem jest definiranje, dokumentiranje i uporaba eksplicitnog, ali isto tkaoskrivenog znanja.

Eksplicitno znanje pohranjuje se u obliku dokumenta i implementira kontinuiranimpromjenama i unapreenjima poslovnih pravila i naina odvijanja procesa, te tako utjee nastvaranje dodane vrijednosti za poduzee.skriveno znanje pojedinaca, kao i skrivenoorganizacijsko znanje takoer se primjenjuje pri stvaranju dodane vrijednosti i utjee narealizaciju poslovnih rezultata.

5.3.2 Organizacijska znanja

4

Organizacijska znanja integrirana su u poslovnim procesima i informacijskom sustavu zapotporu procesima, pohranjena su u obliku baza podataka, procedura, pravila iintelektualnog vlasnitva.

Poslovna pravila su postupci i procedure kojima se propisuje nain ponaanja, djelovanja iodluivanja pojedinaca u organizaciji. Definirana su politikom poduzea i pravnomregulativom. Sastoje se od termina i injenica. Termini su rijei ili fraze kojima se uposlovanju definiraju i opisuju poslovni objekti a njihovo znaenje je razumljivo zaposlenicimai poslovnim partnerima. injenice su reenice kojima se definiraju veze i odnosi meuterminima. Poslovna pravila prikazuju se u obliku izjavnih reenica kojima se termini iinjenice nadopunjuju izrazima prisile ili preporuke. Pravila koja sadravaju preporuku nemogu se jednostavno automatizirati i ugraditi u programska rjeenja a pravila kojima su jasnodefinirani uvjeti i ogranienja izvoenja aktivnosti i radnih zadataka mogu se automatizirati.

Pravila prema kojima se odbijaju poslovni procesi u poduzeu ugrauju se u sustav zaupravljanje poslovnim tokovima. A znanje o nainu odvijanja posl procesa prikazuje se uobliku definicije poslovnog procesa. Eksplicitno znanje o tome tko i gdje unutarpoduzea treba neto uiniti prikazuje se u obliku opisa radnih mjesta i radnika zadataka.

5.4 MODELIRANJE POSLOVNIH PROCESA

5.4.1 Metode za modeliranje poslovnih procesa

Modeliranjem poslovnih procesa generiraju se mape poslovnih procesa kojima seprikazuju:

Dogaaji Aktivnosti Stanja

Kroz proces teku informacije i u procesima sudjeluju resursi a tok odvijanja procesa prikazujese na sljedei nain: dogaaji pokreu aktivnosti->aktivnosti traju neko vrijeme->zavretakaktivnosti je dogaaj->dogaaj mijenja stanje sustava.

Prilikom modeliranja procesa potrebno je obuhvatiti kompletnu arhitekturu poduzea ikonceptualno je prikazati modelom poduzea. Integralni model poduzea treba sadravatiprikaz poslovnih procesa i ostale elemente poslovanja. U poslovnoj praksi se za modeliranjeprocesne arhitekture koriste brojen metode; dvije esto koritene su: dijagram Event DrivenProcess Chain i dijagram Business Procss Modeling Notation.

Event driven process chain (EPC) esto su koritena metoda u modeliranju poslovnihprocesa; alat za modeliranje poslovnih procesa ARIS TOOLSET. Epc dijagramiupotrebljavaju se i za izradu referentnih modela SAP-ovih programskih rjeenja te u drugimprogramskim alatima. Epc dijagrami omoguuju procesni pogled prikazivanjem dogaaja iaktivnosti. Aktivnosti se prikazuju pravokutnikom a dogaaji simbolom esterokuta. Simbolise povezuju poveznicama (strelicama) koje pokazuju smjer kretanja po dijagramu i logikimoperatorima koji omoguuju ispitivanje uvjeta i grananje toka dijagrama. Upotrebljavaju selogiki operatori I (and), ILI (or) i iskljuivo ILI (xor)

U praksi se najee rabi modificirani oblik EPC dijagrama koji se naziva proirenim EPCdijagramom a u iju su notaciju uvedeni simboli koji prikazuju pojmove vezane naorg.strukturu te njihov tok i meusobnu povezanost.

5

Business Process Modeling Notation (BPMN) grafika je notacija koja koristi samo jedandijagram za prikazivanje poslovnih procesa: Business Process Diagram (BPD). BPD jerelativno jednostavan za koritenje i razumijevanje, uz snane mogunosti izraavanja iprikazivanja vrlo sloenih poslovnih procesa. Poetak i kraj procesa oznaava sesimbolima dogaaja a koriste se i sloeni simboli za prikaz dogaaja u toku odvijanjaprocesa. Ti se dogaaji pridruuju aktivnostima a Upotrebljavaju se kao okidai kojima sepokreu aktivnosti ovisno o zadanim uvjetima i pravilima.

Tok procesa prikazuje se simbolom strelice, a proces se odvija kao niz potprocesaaktivnosti ili zadatka. Potprocesi i aktivnosti mogu se dekomponirati i prikazati dijagramomnie razine i u tom sluaju oznaavaju se simbolom +. Aktivnost koja se ne moedekomponirati naziva se zadatkom ili korakom. Simbolom u obliku romba ispituju se zadaniuvjeti s pomou logikih operatora i odreuje se daljnji tok procesa.

5.4.2 Programski alati za modeliranje i analizu poslovnih procesa

(P.P-poslovni proces)

alati za modeliranje i analizu posl. Procesa programska su rjeenja koja koristemenaderi,informatiari, analitiari i krajnji korisnici da bi kreirali modele posl.procesa uorganizaciji,pohranili informacije o tim modelima i analizirali ih.

ovi alati omoguuju dokumentaciju i analizu postojee situacije, dokumentaciju prijedlogapoboljanja i analizu oekivanih efekata od predloenih promjena.

vodee programsko rjeenje za modeliranje posl.procesa je ARIS

osnovne funkcionalnosti programskih alata za modeliranje i analizu posl.procesa su: Dokumentiranje arhitekture P.P Koritenje niz metoda za razvoj baze P.P-a Analiza P.P-a i izrada prijedloga poboljanja procesa Stvaranje podloge za razvoj IS

Arhitektura poslovnih procesa predstavlja formalni model koji opisuje sve perspektive iaspekte poduzea.

Baza (repozitorij) P.P-a omoguuje pohranjivanje svih modela procesa i njihovih elemenatau bazu koja ima sva obiljeja karakteristina za bazu podataka:svaki se objekt jednoznanodefinira u bazi procesa,promjena atributa objekta nainjena u jednom modelu automatski sereferencira i u svim ostalim modelima koji upotrebljavaju taj objekt.

Alati razlikuju 2 osnovna naina rada:

1. rad s bazama procesa i njima pripadajuim mapama, datotekama,objektima

2. rad na izradi i analizi modela procesa

modeliranje baze zapoinje prikazom lanca vrijednosti, a zatim se modelirajuprocesi, te se svakom procesu pridruuju detaljniji modeli potprocesa. U detaljnijimmodelima prikazuju se aktivnosti.

za svaki model i objekte u modelu moe se def. Cijeli niz atributa koji ih detaljnoopisuju, a upotrebljavaju se za analizu modela.

6

Kada su u modelu procesa definirani dokumenti i podaci koji kolaju procesima, resursi i orgelementi koji sudjeluju u odvijanju procesa, onda takav model moe posluiti kao osnovica zarazvoj modela IS-a.

SAP-ovi referentni modeli programskih rjeenja napravljeni su u programskom alatu ARIS iprikazani eEPC dijagramima.

5.5. SUSTAV ZA UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA KAO POTPORAODLUIVANJU

Procesna informacijska tehnologija: objedinjavanje tradicionalnog IS-a, sustava zaupravljanje poslovnim tokovima, sustava za interaktivno komuniciranje skupine korisnika isustava za upravljanje P.P-a

5.5.1. Upravljanje poslovnim tokovima

Upravljanje poslovnim tokovima predstavlja (UPT): a)automatizaciju, b) koordinaciju i c)kontrolu odvijanja poslovnog procesa i svih njegovih elemenata:aktivnosti,zadataka,sudionika,dokumenta, i informacija, dok se softver za upravljanje posl tokovima nazivasustavom za upravljanje poslovnim tokovima.

UPT osigurava pravodobno pokretanje aktivnosti,upozorava na prekoraenje terminskihplanova izvrenja radnih zadataka,olakava upravljanje i odluivanje u specifinim, odn netipinim situacijama,prua pravodobne info vane za daljnje odvijanje aktivnosti, a pritom neumanjuje fleksibilnost P.P-a.

5.5.2. Sustav za upravljanje poslovnim procesima

Sustav za upravljanje poslovnim procesima(UPP): poslovni pristup upravljanjupromjenama zbog unapreenja P.P-a, pri emu promjene obuhvaaju cijeli ivotni ciklusprocesa.

UPP je mnogo iri pojam od modeliranja i promjene poslovnih procesa. Usmjeren je razvojuplatforme za integraciju arhitekture poduzea, modela posl procesa, sustava za UPT iinformacijske infrastrukture kao potpore izvoenju P.P-a, a naziva se sustavom zaupravljanje posl procesima.

Kljune funkcionalnosti programskih paketa za upravljanje posl procesima su:

Modeliranje i analiza PP (ve objanjeno) Upravljanje izvravanjem P.P Upravljanje poslovnim pravilima Menadment dokumenta i sadraja Serverska platforma i suelja za integraciju Menadment posl aktivnosti

Uloga mehanizma za upravljanje izvravanjem P.P-a jest upravljanje izvoenjem P.P-a, uskladu s definiranim modelima procesa i posl pravilima,koordinacija informacijskih i ljudskihresursa ukljuenih u procese, te komunikacija sustava s ljudskim resursima u toku izvoenjaprocesa.

7

Mehanizam za upravljanje posl pravilima koristi se za definiranje pravila i upravljanjepravilima u toku izvoenja procesa.

Menadment dokumenata i sadraja obuhvaa sve funkcije tradicionalnih sustava zaupravljanje dokumentima i sadrajem.

Posluiteljska platforma i suelja za integraciju omoguuju povezivanje sustava za UPP sdrugim programskim rjeenjima unutar organizacije i izvan nje.

Menadment poslovnih aktivnosti omoguuje praenje i analizu i optimizaciju procesa zavrijeme izvoenja procesa i na osnovi povijesnih podataka.

za prikaza programskog paketa za UPP koristi se WebSphere Business IntegrationSuite (WBI Suite)

ciklus UPP-a zavrava praenjem, kontrolom, i analizom procesa. U tu svrhu koriste se 2kontrolne ploe: Business Dashboard (prua potporu stratekom odluivanju) i WorkflowDashboard(slui za potporu odluivanju procesnim menaderima).

Ovo je vezano za studiju.. Pa neznam jel triba!

Projekt modeliranja odvijao se u 3 faze:

1. Priprema projekta2. Modeliranje postojeeg stanja3. Objavljivanje repozitorija na intranetu

8

6. POTPORA POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA POSLOVNOJ ANALIZI IODLUIVANJU

6.1. Skladitenje podataka kao priprema za poslovnu analizu

6.1.1. Uzroci pojavi ideje skladite podataka

Podaci u operativnim bazama ogranienog su trajanja te su zato neprimjereni kao podlogaza kvalitetne analize i potporu odluivanju.

Obuhvati li se due vremensko razdoblje problem celiine baze podataka postaje jonaglaeniji.

Sloenija transakcija u tako velikoj bazi podataka mogle je trajati satima te bi nedopustivousporila transakcijsku obradu, na kraju dobije li se konano odgovor na uput, njegov oblik, tj.razina vizualizacije najee nije zadovoljavala potrebe korisnika, pogotovo ne one nanajviim razinama odluivanja

rjeenje svih ovih problema pronaeno je u konceptu skladita podataka.

6.1.2. Odreenje pojma skladita podataka

Skladite podataka predstavlja izdvojeni veliki skup podataka koji je oblikom i sadrajempripremljen za zahtjevne analize, kako bi se iz njega izvukle informacije i znanje potrebnopri odluivanju i upravljanju.

Ideja skladite podataka je: podatke iz operativnih baza i vanjskih izvora podatakapotrebno je izdvojiti, preoblikovati i spremiti u posebnu vrstu repozitorija tzv.skladitepodataka.

u skladitu su podaci pripremljeni za zahtjevne analize i pronalaenje informacijanunih za uinkovito odluivanje i upravljanje.

Skladite podataka je podruju orijentiran, integriran, strukturom nepromjenjiv i vremenskidinamian skup podataka namijenjen potpori odluivanja.

Skladite:

obuhvaa podatke subjektnog podruja koji su potrebni za odluivanje na tompodruju

sadrava logiki integrirane podatke iz raznih aplikacija nastale unutar organizacije i unjenom okruenju

podaci su u skladitu, u pravilu, nepromjenjivi u smislu obrade

je vremenski usmjereno jer sadrava podatke koji opisuju pojavu u duemvremenskom razdoblju.

Skladite podataka moe se shvatiti kao dio PISa koji razdvaja operativne obrade odaplikacija za potporu odluivanju i upravljanju.

9

Da bi se to uinkovitije koristili podacima iz skladita podataka pogrebno je izvriti njihovofiltriranje. to znai da je podatke potrebno izabrati, razdvojiti od nepotrebnih te transformiratiprema zahtjevima modela skladita. Na taj nain podaci u skladitu e biti konzistentni i bezrazliitosti, to korisniku omoguuje laki i uinkovitiji pristup.

Zahtjevi za uspostavljanjem skladita podataka jednostavno i saeto obuhvaaju svusloenost prirode skladita podataka te govore o cilju, svrsi i ulozi skladita podataka:

1. skladite podataka treba osigurati pristup podacima korporacije. Taj pristup mora bitipouzdan, ostvariv na zahtjev, brz i jednostavan.

2. podaci u skladitu podataka su konzistentni ako dva korisnika s dva razliita mjestau razliito vrijeme postave jednak upit, rezultati tih upita bit e jednaki.

3. podaci u skladitu se mogu izdvajati i meusobno povezivati radi dobivanja svihmjerila i pokazatelja poslovanja u poduzeu.

4. skladite podataka je alat za kreiranje upita, analize i prikaza informacija.

5. skladite podataka je mjesto za publiciranje podataka. Podaci se u skladitu briljivoskupljaju iz razliitih izvora, oieni su od pogreaka, visoke kvalitete i samo takvidostupni korisnicima..

6. kvaliteta podataka u skladitu moe biti pokreta redizajna poslovanja. Skladitepodataka ne moe nikada od loih podataka dati dobre. Loi podaci u skladituukazuju na potrebu redizajna sustava jer je to jedini nain da se ispravi ono to nevalja.

6.1.3. Arhitektura skladita podataka

Postupci analitike obrade predstavljaju naine pronalaenja razliitih oblika informacijapotrebnih u procesu odluivanja i upravljanja.

Prezentacija informacija, najvia razina skladita podataka, predstavlja korisniko sueljeodreujui nain postavljanja upita i prikaza rezultata, u formi teksta, slike, grafikona i sl.

VANO je da korisniko suelje skladita podataka omoguuje ugodan rad u grafikomokruenju, koji e osigurati jednostavno i brzo postavljanje upita i vizualno odgovarajuiprikaz dobivenih odgovora, odnosno rezultata.

Povee li se razina analitike obrade s razinom korisnikog suelja, dolazi do pojma alata zaonline analitike obrade, odnosno tzv. OLAP (Online Analytical Processing) alata.

6.1.4. Izvori podataka za skladite podataka

Veina unutarnjih podataka rezultat je poslovnih aktivnosti podranih transakcijskimsustavom. Broj i vrsta transakcijskih sustava najvie ovisi o djelatnosti, poglavito o veliinipoduzea.

Openito, podaci se u skladitu mogu grupirati u skupinu unutarnjih i skupinu vanjskihpodataka.

10

Unutarnji podaci u poduzeu i najee obuhvaaju sljedee izvore

1. sustav za obradu transakcija, a tu pripadaju

financijski podsustavi (glavna knjiga...) logistiki podsustavi (planiranje materijala, nabava,...) podsustavi prodaje podsustavi proizvodnje (upravljanje i kontrole..) podsustavi ljudskih resursa (plae, radna mjesta)

2. sustav za potporu upravljanju (planovi, odluke, pravilnici)

3. sustav za potporu komunikaciji i suradnji (npr. Email)

Vanjski izvori podataka nalaze se izvan poduzea i podaci tih izvora pribavljaju seposredovanjem specijaliziranih agencija. S pomou vanjskih podataka poduzee se moeprilagoditi okruenju i uoiti potencijalne prijetnje i prilike.

Vanjski izvori podataka mogu se grupirati prema sadraju

podaci o konkurentnosti ( proizvodi, usluge...) opi ekonomski podaci strukovni podaci ( marketinki trendovi) robni podaci ekonometrijski podaci ( prihodi pojedinih drutvenih skupina) meteoroloki podaci psihometrijski podaci ( profiliranje kupaca, motivacije...) marketinki podaci podaci o novim proizvodima

Dok kod unutarnjih podataka prevladavaju strukturirani podaci, kod vanjskih prevladavajupolustrukturirani i nestrukturirani podaci.

6.1.5. Dimenzijska struktura podataka

U skladitu podataka najee se koristi dimenzijska struktura podataka. Najveaprednost dimenzijske strukture je mogunost vizualizacije podataka. Kada se govori o trimadimenzijama, podaci se prikazuju kockama.

Dimenzijska struktura osigurava razumljiv pogled na podatke u bazi podataka i jednostavnopostavljanje poslovnih pitanja, te dobivanje odgovora u razumljivom obliku.

Dimenzije - Dimenzije pripadaju kategorijalnim obiljejima. Dimenzije imaju svoje pozicijepo kojima se mogu kategorizirati, odnosno svrstati u neku kategoriju. (u knjizi objanjeno naprimjeru dimenzije vrijeme str.169)

11

Vrijednosti ili mjere

U dimenzijskoj strukturi podataka postoje i vrijednosti ili mjere koje predstavljaju kvantitativnoobiljeje poslovne pijave. Primjeri mjera mogu biti: broj prodanih komada, iznos prihoda odprodaje, iznos ukupnih trokova prodaje... podaci mjera su zbrojivi.

Prikaz dimenzijskog modela podataka

Za prikaz dimenzijskog modela koristi se tzv.zvjezdasta shema jedna sredinja velikatablica i skup manjih tablica s kojima je povezana putem kljueva (slika 6.5.)

Tablica injenica - jedina tablica koja je viestruko povezana s ostalim tablicama u modelupodataka. Dimenzijske tablice imaju atribute, odnosno pozicije dimenzija i predstavljajunaine na koje moemo promatrati neku pojavu.

Ona je najvea tablica u skladitu podataka ija veliina ovisi o razini zrnatosti poslovnogprocesa. Maksimalna veliina tablice injenica jest umnoak broja slogova svih dimenzijskihtablica

6.1.6. Izgradnja skladita podataka

Izgradnja skladita podataka jest proces koji se organizira kao projekt. Glavni sudionici uprojektu su: strunjak za dohvat izvorinih podataka, administrator podataka, analitiar ikrajnji korisnici.

Strunjak za dohvat izvorinih podataka osigurava dostupnost podataka iz razliitihizvora, potrebnih u skladitu podataka, ta bi osoba trebala dobro poznavati operativnesustave kako bi mogla obuhvatiti i pripremiti podatke u formatu predvienom pri projektiranukonverzije podataka.

Administrator podataka je u fazi izgradnje kljuna osoba za provjeru ispravnosti podataka uskladitu podataka koje usporeuje s podacima iz operativnih baza postavljajui iste kriterijeupita na obje strane.

Krajnji korisnici skladita podataka razlikuju se od korisnika transakcijskog sustava. Uprvom su redu to analitiari i osobe iz upravljakih struktura poduzea. Spremnost korisnikana uporabu sustava jedan ja od kritikih faktora uspjenosti projekta u cjelini, a ona ovisi oupotrebljivosti sustava.

PROCES IZGRADNJE SKLADITA PODATAKA zapoinje definiranjem korisnikihzahtjeva projektant u razgovoru s korisnicima saznaje njihove elje i potrebe. Nakon togaanalizira strukturu i sadraj izvrnih baza, kako bi odredio kojim podacima raspolae.

Sljedei korak

Izrada logikog modela skladita podataka podaci koji se uitavaju u skladite morajuse transformirati u odgovarajui oblik definiran logikim modelom skladita podataka.

Fizika i logika transformacija dio su procesa poznatijeg kao ETL procedure izvlaenje,transformacija i unoenje podataka u skladite. Tijekom ETL procedure podaci se izvlae izrazliitih izvora, transformiraju se u odgovarajui oblik i zatim se uitavaju, odnosno unose ilipune i skladite podataka.

12

ETL procedure osiguravaju proces prijenosa podataka koji predstavlja najtei zadatak ucjelokupnom procesu izgradnje sustava skladita podataka i na njega otpada priblino 60%ukupnog vremena projekta.

Izvoenje ETL procedura predstavlja poetno uitavanje podataka, te oznaavaimplementacije skladita podataka.

Nakon inicijalnog punjenja podataka i periodikog osvjeavanja novim podacima, skladite jeizgraeno. Meutim, skladite je potrebno nadgledati i njime upravljati, a po potrebi iredizajnirati, odnosno odravati, to obuhvaa sljedee aktivnosti:

izvlaenje, transformacija i uitavanje podataka, spremanje podataka i upravljanje podacima, koritenje podataka kao potpora procesu poslovnog odluivanja.

Toke odluivanja:1. koje poslovne procese treba modelirati, odnosno koje su tablice injenica?2. to je sr svake tablice injenica?3. koje su dimenzije svake tablice injenica?4. koje su injenice bitne?5. koji su dimenzijski atributi?6. kako emo pratiti dimenzije koje se sporo mijenjaju?7. koje agregacije koristiti, koje su heterogene tablice, minidimenzije, naini upita i ostali

problemi fizikog spremanja podataka?8. koliko dugo emo uvati podatke?9. s kojom se uestalou podaci izvlae i uitavaju u skladite?

Za razvoj skladita podataka potrebno je uloiti mnogo napora i sredstava, te je potrebnoprovesti studiju isplativosti. O razvoju se moe razmiljati ako:

se zahtijeva pristup velikoj koliini podataka od strane krajnjeg korisnika su operativni podaci pohranjeni u razliitim sustavima se koristi informacijski pristup za upravljanje postoje raznorodni korisnici se jednaki podaci razliito prikazuju u razliitim sustavima

6.2. Poslovna inteligencija

6.2.1. Sastavnice poslovne inteligencije

Predstavlja ranije prikriveno znanje koje se otkriva iz operativnih, rutinskih prikupljanihposlovnih podataka primjenom odgovarajuih raunsko-logikih metoda, obino podravanihinformacijskom tehnologijom, te koje tvrtki omoguuju bolje snalaenje na tritu iostvarivanje kvalitetnijih poslovnih uinaka i rezultata.

Postoje dvije velike skupine izvora podataka:

vanjski izvori podataka podaci pristiu iz okruenje tvrtke odnosno s trita nakojima tvrtka djeluje

13

unutarnji izvori podataka podaci nastaju kao manifestacija poslovnih procesaunutar same tvrtke

Na temelju navedenog postoje i dvije osnovne podvrste poslovne inteligencije:1. TRINA2. UNUTARNJA

TRINA INTELIGENCIJA tri glavna izvora iz kojih dolaze podaci:

a) klijenti tvrtke: podatke prikuplja odravanjem razliitih poslovnih i drugih odnosa sasvojim postojeim i potencijalnim klijentima.

b) Konkurencija tvrtke: tvrtka prikuplja podatke o konkurentskim tvrtkama na legalan ietian nain.

c) Poslovni partneri tvrtke u vrijednosnom lancu: uspostavljanjem vrijednosnog lancanastaju brojni tokovi podataka meu sudionicima u tom lancu, od kojih je jedanpromatrana tvrtka, a ostali su njeni poslovni partneri.

UKUPNA POSLOVNA INTELIGENCIJA:

klijentska inteligencija kompetitivna inteligencija inteligencija vrijednosnog lanca

Druga osnovna podvrsta poslovne inteligencije je unutarnja inteligencija tvrtke, nijehomogena, ve nastaje iz podataka koje generiraju dvije razliite skupine izvora:

operativni poslovni procesi: izvravanjem poslovnih procesa nastaju poslovnidogaaji koji stvaraju podatke koje tvrtka evidentira.

upravljaki procesi: upravljanje poslovanjem znai donoenje odreenihposlovnih odluka, planova, budeta, preporuka, naredbi, savjeta itd.

UNUTARNJU INTELIGENCIJU tvrtke stoga tvora dva glavna sastojka: inteligencija poslovnih procesa inteligencija menadmenta.

Sveukupnu poslovnu inteligenciju tvrtke tvore etiri glavne sastavnice, odnosnointeligencije:

klijentska kompetitivna inteligencija opskrbnog lanca unutarnja inteligencija tvrtka

14

6.2.2. Klijentska inteligencija

Ukupnost znanja o klijentima koja omoguuju poduzimanje akcije s izgledima za uspjenoobavljanje poslova s klijentima naziva se klijentskom inteligencijom tvrtke.

Klijentsku inteligenciju tvrtke valja strukturirati u sustav koji e ukljuivati analitike procesepotrebe za oblikovanje, izvravanja i vrednovanje svih inicijativa tvrtke koje imaju za ciljpoveati zadovoljstvo klijenata, poticati njihovu lojalnost i, u konanici, maksimaliziratiprofitabilnost klijenata tvrtke.

6.2.3. Kompetitivna inteligencija

Obuhvaa iroku lepezu znanja, informacija i podataka o njenoj sveukupnoj konkurenciji odidentifikacije korporacijskih ciljeva konkurenata, njihovih jakih strana i nedostataka, prekopodataka o zaposlenicima, njihovih ivotopisa i osobnih profila menadera, pa sve donjihovih planova razvoja i plasmana novih proizvoda i poslovnih strategija konkurentskihpoduzea.

6.2.4. Inteligencija vrijednosnog lanca

Upravljanje vrijednosnim lancem upravljaka je disciplina koja podrazumijeva izgradnjumree za integriranje poslovnih aktivnosti tvrtke, poevi od nabave sirovina i materijaladobavljaa, preko proizvodnje, do distribucije i isporuke konanih proizvoda i ili uslugaklijentima.

Inteligencija vrijednosnog lanaca znai stvaranje poslovne inteligencije o razliitimfunkcijama upravljanje vrijednosnim lancem i zahtjeva to tjenje povezivanje analitikihaktivnosti s proizvodnim aktivnostima.

6.2.5. Unutarnja inteligencija tvrtke

Unutarnje inteligencija vrtke sastoji se od dvaju segmenata: inteligencija poslovnih procesa inteligencija menadmenta.

Povezivanjem poslovnih analitikih aplikacija i softvera za upravljanje poslovnim procesimaotvara mogunosti stvaranja inteligencije poslovnih procesa koja znai primjenu postupakaanalize uspjenosti upravljanja poslovnim prcesima tvrtke.

Inteligencija menadmenta pristup koji u sredite pozornosti stavlja poslovne potrebeprema kojima se kroji konkretno rjeenje.

Pojava konvergencije inteligencije poslovnih proces i inteligencije menadmenta u cjelovitskup znanja, kompetencija i vjetina naziva se inteligentnim korporativnim upravljanjemuspjenou poslovanja.

Korporativno upravljanje uspjenou poslovanja obuhvaa procese, metode, pokazatelje itehnologiju koritene za nadzor, mjerenje i upravljanje poslovanjem. Pokazatelji se u ovomsluaju nazivaju kljunim pokazateljima uspjenosti poslovanja.

15

6.3. Poslovno izvjetavanje

poslovno izvjetavanje- stvaranje poslovne inteligencije za masovnu uporabu

namijenjeno svim zaposlenicima tvrtke na svim razinama organizacijske strukture, nasvim radnim mjestima

najznaajnije obiljeje jest njegova sposobnost podravanja vrlo fleksibilnih formataizvjetaja, tako da se podaci u njima mogu predstavljati u bilo kojem obliku premakojemu korisnici iskazuju posebne sklonosti

3 vrste poslovnih izvjetaja: 1. STANDARDIZIRANI IZVJETAJI 2. PARAMETRIZIRANI IZVJETAJI 3. PERSONALIZIRANI IZVJETAJI

1. STANDARDIZIRANI IZVJETAJI sadraj i izgled unaprijed se utvruju stvaraju se i distribuiraju sukladno unaprijed odreenoj dinamici (npr. dnevno,

tjedno, mjeseno, tromjeseno, godinje itd.) namijenjeni unutarnjim (uprava) i vanjskim (porezna uprava, burze)

korisnicima pr.mjesenog izvjetaja: pregled isplaenih primanja djelatnika u mjesecu pr. godinjeg izvjetaja: bilanca

2. PARAMETRIZIRANI IZVJETAJI omoguuje korisnicima da izborom odgovarajuih parametara samostalno

utvruju izgled i sadraj izvjetaja korisnici samo definiraju razdoblje na koje se izvjetaj odnosi, sadrajne

elemente, izgled itd. namijenjeni unutarnjim korisnicima (odjeli tvrtke)

3. PERSONALIZIRANI IZVJETAJI namijenjeni pojedinanim korisnicima unutar ili izvan tvrtke kojima omoguuju

visok stupanj slobode u kreiranju i nainu dostavljanja izvjetaja sadraj i izgled izvjetaja odreuju svrha izvjetaja, potrebe i elje pojedinaca npr. izvj. o prodaji namijenjen analitiaru biti e prilagoen prikazivanju na

raunalu, a prodajni predstavnici na terenu koji koriste mobilne ureaje epodatke dobivati u drugom formatu

fleksibilnost temeljna znaajka sustava poslovnog izvjetavanja daljnje karakteristike: potpora svim vrstama i oblicima poslovnih izvjetaja,

izvjetavanje putem weba, brzina stvaranja i distribucije izvjetaja, precizan iprimjeren dizajn izvjetaja

6.4. Analitika obrada i dimenzijska analiza podataka

online analitika obrada podataka (On-Line Analytical Processing, OLAP) omoguujepretvorbu podataka u informacije, a potom u poslovnu inteligenciju s opim ciljempotpore odluivanju

16

analitika obrada podataka ukljuuje: dimenzijsku analizu (operacije na dimenzijskommodelu podataka) i druge obrade kao to su grafiko prikazivanje informacija, to-ako analize, planiranje, modeliranje, statistike analize

6.4.1. Dimenzijska analiza podataka

temeljna obiljeja: viedimenzijski pogledi na podatke, sloeni i intenzivniizrauni, istraivanje podataka u vremenu (vremenska dimenzija)

viedimenzijski pogled na podatke znai da podatke moemo istovremenogledati kroz vei broj filtara (dimenzija) i tako postavljati poslovna pitanja

sloenost izrauna nastoji se umanjiti kreiranjem tzv.agregata (predsuma) , a uagregatu se mogu pohraniti i podaci agregiranih pozicija (npr. prodavaonice i gradovi u dimenziji trite ili kvartali i godine u dimenzijivrijeme)

agregati poveavaju brzinu obrade dimenzijskih podataka jer je zbrajanjeobavljeno unaprijed

analitikom obradom povijesni se podaci (zbog dimenzije vrijeme) mogutransformirati u korisne izraune podataka tj. informacije putem istraivanjapojave u vremenu

osnovne operacije na dimenzijskom modelu: rotacija (Pivoting) selekcija i isijecanje (Slice and Dice Requirement) agregiranje ili dizanje (Drill up) detaljiziranje ili silaenje,svrdlanje (Drill down)

o ROTACIJA- zamjena orijentacije dimenzije, odnosno isticanje nekih dimenzija u prviplan, a ostale su u pozadini

o SELEKTIRANJE I ISIJECANJE- izbor i izdvajanje pozicije jedne dimenzije ili vie njih,gdje je mogue istovremeno selektirati pozicije razliitih dimenzijaPretpostavlja fiksiranje jedne pozicije dimenzije dok se ostale pozicije mijenjaju.

o menadere vie razine uglavnom zanimaju agregirani (sintetiki) podaci koje e se popotrebi detaljizirati dok menadere nie razine zanimaju detalji (analitiki podaci)

17

6.4.2.Usporedba analitike i transakcijske obrade podataka

Transakcijska obrada Analitika obradaNamjena Izvrenje posl.procesa na

operativnoj raziniIzvjetavanje o stanju posl. procesa, odluivanje na stratekoj i taktikoj razini

Sredstvo

Podaci u bazi podataka Informacije/znanje u skladitu podataka

Teite Uinkovitost poslovnog procesa Uinkovitost procesa odluivanjaNain automatizacija manualnih

procesaautomatizacija intelektualnih procesa

razlika i u nainu koritenja raunalnih resursa (kod analitikih obrada koritenjecentralne jedinice je nepredvidivo i varijabilno dok kod transakcijskih nije)

6.4.3. Alati za analitiku obradu podataka (OLAP)

programska potpora koja omoguuje analitiku obradu podataka

nekoliko tipova: MOLAP (viedimenzijski) ROLAP (relacijski) HOLAP (hibridni)

MOLAP- klasini oblik OLAP-a, koristi strukturu baze podataka koja je optimizirana zaatribute poput vremena, perioda, lokacija, proizvoda i sl.; nain hijerarhijskeagregiranosti dimenzije unaprijed je definiran; bre izvoenje analize

ROLAP- koristi izravan pristup relacijskim bazama podataka; osnovni podacipohranjeni kao relacijske tablice

HOLAP- vei dio podataka pohranjuje kao relacijske tablice unutar relacijskih bazapodataka dok e druge manje detaljne podatke spremati unutar specijalnih spremnikapodataka; kombinacija molapa-a i rolap-a

prvi alat za analitiku obradu podataka- Microsoft Excel

6.5. Otkrivanje znanja iz baza podataka

koristi se za poboljanje poslovanja poduzea traenje vrijednih informacija u velikim koliinama podataka netrivijalan postupak pronalaenja novih, valjanih, razumljivih i potencijalno korisnih

oblika podataka

6.5.1. Proces otkrivanja znanja iz baza podataka

korak 1. : definicija poslovnog problemakorak 2. : priprema podatakakorak 3. : modeliranjekorak 4. : implementacija

18

proces otkrivanja znanja iz baza podataka: definicija poslovnog problema, odreivanje potrebnih podataka, transformacija i uzorkovanje podataka, vrednovanje podataka, odabir tehnike otkrivanja znanja, izrada i vrednovanje modela, interpretacija i koritenje rezultata

korak 1: posl.problem se izraava u obliku pitanja za koja e se nakon zavretkaotkrivanja znanja znati odgovor

korak 2 : priprema podataka obuhvaa odreivanje potrebnih podataka,transformaciju i uzorkovanje te vrednovanje podataka

odreivanje potrebnih podataka zapoinje definiranjem izvora podataka (podacikoji se koriste za otkrivanje znanja pohranjeni u obliku transakcijske bazepodataka te baze klijenata)

transformiranje i uzorkovanje podataka obuhvaa postupke pripreme podatakau odgovarajui oblik za obradu, te odabir manje koliine podataka koje e sekoristiti za izradu modela. Podaci su u tablinom obliku (stupci-varijable; redci-opaanja). Podaci se u uzorak izabiru sluajnim izborom pri emu treba provestivrednovanje podataka

korak 3: modeliranje se sastoji od odabira tehnike otkrivanja znanja te izrade ivrednovanja modela kategorije okrivanja znanja: klasifikacija, predvianje i grupiranje

za KLASIFIKACIJU se esto koristi stablo odluivanja, logit regresija ineuronske mree

METODE ZA PREDVIANJE VRIJEDNOSTI koriste se za predvianjenumerikih vrijednosti

METODE ZA GRUPIRANJE koriste se za pronalaenje tipinih skupina

najpoznatije metode za grupiranje su: metoda analize trine koarice i metodaklaster analize

korak 4: implementacija rezultata odnosi se na interpretaciju rezultata i njihovokoritenje

specijalizirani softveri: Statistica data Miner, SAS Enterpriser i IBM Intelli Miner

6.5.2. Primjene otkrivanja znanja iz baza podataka

19

1. predvianje rizinih dogaaja2. prodaja dodatnih proizvoda postojeim klijentima3. zadravanje postojeih klijenata4. segmentacija5. utvrivanje ivotne vrijednosti kupca

1.MODEL PREDVIANJA RIZINIH DOGAAJA

tipian za banke i osiguravajua drutva mogu se koristiti za klasine kredite koji imaju neki oblik osiguranja (jamac,hipoteka),

ali i za neosigurane kredite rizik prevare; modeli koji na temelju ponaanja kupca brzo otkrivaju krae kreditnih

kartica, modeli za otkrivanje prevara kod osiguravajueg drutva

2. MODELI PRODAJE DODATNIH PROIZVODA POSTOJEIM KUPCIMA

odreuju vjerojatnost da e kupac koji ve kupuje proizvod od poduzea kupitidodatni proizvod

cilj: poveanje broja kupaca, poveana kvaliteta odnosa s kupcima-rasteprofitabilnost poslovanja (troak prodaje drugih proizv.postojeim kupcima manji odtroka privlaenja novih kupaca)

3. MODEL ZADRAVANJA POSTOJEIH KLIJENATA

spreava odlazak klijenata konkurenciji npr.niskim cijenama otkrivanjem znanja izrauju se modeli kojima se predvia vjerojatnost da e kupac

nakon to se podigne cijena na normalnu razinu otii kod konkurencije

4. SEGMENTACIJA

na temelju poznavanja karakteristika i preferencija kupaca tvrtka im moe prilagoditiponudu svojih usluga

otkrivanjem znanja iz baza podataka mogu se pronai segmenti koji su do sada bilizanemareni te im se ponuditi specijalno prilagoeni proizvodi

5. IVOTNA VRIJEDNOST KUPCA

oekivana vrijednost zarade od pojedinog kupca kroz neko razdoblje npr. banci interesantno privui studente koji e u budunosti postati profitabilni klijenti otkrivanjem znanja izrauju se modeli kojima se predvia ivotna vrijednost klijenta

6.6. Uravnoteene usporedne tablice

zadrava financijsko mjerenje kao kljuni pokazatelj upravljanja i poslovanja, alistvara integriraniji sustav mjerenja koji povezuje zaposlenika, sustav poslovanja,interni proces i kupca u dugoroni financijski uspjeh

mehanizam za razvoj i implementaciju strategije te kontrole ostvarenja strat.ciljeva

20

4 dimenzije: 1. financijska 2. unutarnji poslovni procesi 3. ljudi i znanje 4. kupci

svako od navedenih podruja definira odreeni br.kljunih pokazatelja uspjenosti poslovanja

softverski alat: Cognos Metrics Manager

6.7. Elektronike poslovne kontrolne ploe

kontrolna ploa- vizualni prikaz kljunih informacija potrebnih za ostvarivanje jednogili vie ciljeva, ureen tako da moe biti predoen na jednom raunalnom zaslonu

el.poslovna kontrolna ploa- softverski alat kojim se informacije vane za korisnikaiskazuju u jednostavnom grafikom obliku

temeljni zahtjev- jednostavnost rezultata koji proizvodi

6.8. Sustavi ranog upozoravanja i uzbunjivanja

korisnici mogu dobivati proizvoljan broj izvjetaja ili poruka distribucija izvjetaja redovita ili prigodna (prema dogaaju) izvjetaji se razailju elektronikom potom ili putem Weba postoje sustavi s dodatnim funkcionalnostima:

1. DISTRIBUCIJA PUTEM RAZLIITIH KANALA:

elektronika pota pisai posluitelji datoteka web portali

2. DISTRIBUCIJA I ISPORUKA UZ INTERVENCIJU ADMINISTRATORA

administrator realizira sve usluge i odreuje redoslijed dostave korisnicima nedostatak: rizik od pogreaka u situaciji velikog broja korisnika

3. ISPORUKA PREMA UNAPRIJED UTVRENOM PLANU

korisnici i administratori imaju potpunu kontrolu nad vremenskom dinamikom razailjanja izvjetaja

na zahtjev (korisnik samostalno oblikuje i strukturira izvjetaj)

21

potaknuta odreenim dogaajem (takav sustav moe pratiti kljune pokazatelje uspjenosti poslovanja vano za rano otkrivanje potencijalnih problema u poslovanju)

4. AUTOMATSKA PERSONALIZACIJA SADRAJA

problem: kako u mnotvu informacija odabrati relevantne

OBLICI PERSONALIZACIJE: autentifikacijska rel. podaci se pridruuju unaprijed formiranom i pohranjenom profilu korisnik preferencijska doputa korisniku precizno definiranje specifinih informacija koje eli primati

lokalizacijska omoguava korisnicima odreivanje kako e podaci biti formatirani, odabir jezika, vrste pisma i slino

sigurnosna podaci se mogu automatski krojiti prema ovlatenjima i pravima korisnika

STUDIJA SLUAJA:

metoda trine koarice optimalan razmjetaj robe u prodavaonicama

upravljanje kategorijama proizvoda metoda upravljanja maloprodajnim duanima gdje se proizvodi dijele u kategorije

pravilo AKO (proizvod A), ONDA (proizvod B)

analiza trine koarice metodom asocijativnih pravila, log-linearnim modelima, stablom odluivanja

7. STRATEKO UPRAVLJANJE PIS-om

22

ponekad se vie od 50% kapitalnih izdataka poduzea godinje odnosi na informatiku i informatike projekte no veina ulae izmeu 5 i 7% uz trend rasta

7.2. Korporativno upravljanje informatikom i poslovna vrijednost informacijskih sustava

menadment kompanije s menadmentom informatike treba postaviti pitanja to je uloga i zadatak inf. sustava u poslovanju, imaju li strateki plan inf. sustava, mogu li biti konkurentni bez primjene pis-a i sl.

dijelovi i podruja primjene korporativnog upravljanja informatikom (IT Gouvernance):1. strateko povezivanje poslovanja i inf. sustava na koji nain pis podravaju

ostvarenje ciljeva poslovanja2. upravljanje rizicima primjene pis-a procjenjuje izloenost organizacije raznim

rizicima primjene inf. sustava u poslovanju3. dodjela odgovornosti i provjera uinkovitosti kontrola pis-a jasna i nedvosmislena

dodjela odgovornosti za provjeru informatikih aktivnosti4. revizija pis-a proces provjere uspjenosti pis-a u skladu sa zahtjevima poslovanja

konaan rezultat je izvjetaj revizora inf. sustava koji ima sljedee korake:

1. analiza stanja primjene inf. sustava u poslovanju prema promatranim podrujima

2. procjena razine posl. rizika koji proizlaze iz zateenog stanja

3. preporuke menadmentu za poboljanjem tog stanja

7.3. Strateko povezivanje poslovanja i inf. sustava

pis izravno utjeu na konkurentnost poslovanja: pozitivno utjeu na operativnu efikasnost poslovanja postaju pokretai inovativnosti i promjena u poslovanju

7.3.1. Inf. sustavi kao pokretai operativne efikasnosti poslovanja

strategija niskih trokova automatizacija posl. procesa, ubrzanje njihovog odvijanja ismanjenje ukupnih trokova poslovanja

inf. sustavi postaju okosnicom poslovanja i teko je zamisliti uinkovito odvijanje posl.procesa bez njihove stalne potpore

primjer: Southwest Airlines pionir koncepta niskobudetnog avioprijevoza

7.3.2. Inf. sustavi kao pokretai inovativnosti u poslovanju:

potpora strategiji diferencijacije poslovanja pis imaju zadatak aktivno sudjelovati u stvaranju potpuno novih i dotad nepoznatih posl. modela

23

Dell Computers, Google, Youtube, elektronika karta, prijava za let putem Interneta, RFID (Radio Frequency Identification) tehnologije Wall Mart, m-parking

uglavnom su to horizontalne inovacije problem u lakom imitiranju rjeenja

7.4. Naini koritenja pis-a

1. informatika kao tehnoloka infrastruktura i tehnoloki sluga poslovanju (IT)

potpore rutinskim aplikacijama, obrada podataka, izvjetavanje viih razina menadmenta

ne postoji plan razvoja uloge u poslovanju, tretira se kao troak org. jedinice: ERC (elektroniki raunski centar), AOP (aut. obrada podataka), voditelj

raunskog centra

2. informatika kao sredstvo povezivanja poslovanja i temelj pruanja usluga (ITSM)

nuno pouzdano, neprekidno funkcioniranje te odgovarajua razina dostupnosti i kvalitete

informatika i inf. sustavi postaju procesni i servisni partner poslovanju org. jedinice: odjel za informatiku, centar za informatiku, CIO (Chief Information

Officer)

3. informatika kao strateki resurs poslovanja (IT Gouvernance)

uinkovita i intenzivna primjena moe poboljati rezultate poslovanja uspjena i uinkovita primjena pis-a se ostvaruje postupkom njihova stratekog

planiranja org. jedinice: sektor za informatiku, izvrni direktor za informatiku, CIO

7.5. Strategija poslovnog informacijskog sustava

POETNI KORAK pri izradi stratekog plana informatike odreivanje poeljne ili optimalne uloge PIS-a

iz poslovnih ciljeva odreuje se strategija, uloga, ciljevi koritenja i poeljna arhitektura PIS-a

STRATEKO PLANIRANJE PIS-a multidisciplinaran skup aktivnosti kojima se usklauju ciljevi poslovnog i informacijskog sustava te planira informacijska infrastruktura poslovanja koja omoguuje ostvarivanje ciljeva poslovanja

Prvo se iz strategije poslovanja izvodi STRATEGIJA INFORMACIJA STRATEGIJA PIS-a STRATEGIJA SASTAVNIH DIJELOVA

Velika greka obrnuti redoslijed Najvii menadment mora biti ukljuen u provedbu aktivnosti

24

KONANI ISHOD STRATEGIJE izgradnja i stalno poboljanje informacijskog sustava koji omoguuje ostvarivanje zacrtanih ciljeva, odravanje i poboljavanje konkurentske pozicije i stvaranje nove poslovne vrijednosti

STRATEKIM PLANIRANJEM POSLOVANJA utvruje se: Usklaenost pos. strategije i strategije informatike Scenariji (opcije) koritenja informacijskog sustava u poslovanju i financijska

analiza svakog od njih Optimalna uloga i pozicija informacijske funkcije u poslovanju Odreivanje prioriteta ulaganja u informacijske projekte Mehanizmi organizacije, upravljanja i kontrole PIS-a itd.

7.5.1. Koraci (faze) izrade stratekog plana informatike

1. Analiza djelatnosti i vanjskog okruenja poslovanja2. Analiza unutarnjeg okruenja poslovanja i analiza postojeeg PIS-a3. Formiranje ciljeva budueg PIS-a (metrika uspjenosti i prioriteti4. Plan za implementaciju (metode i preporuke za provedbu)

7.5.2. Analiza djelatnosti i vanjskog okruenja poslovanja

1. faza izrade stratekog plana informatike detaljne analize cjelokupnog i konkurentskog okruenja i njihovim nalazima prilagoditi unutarnje organizacijske imbenike

brojne metode strateke analize: 1. Porterov model industrijske strukture 2. Porterovih 5 snaga konkurentske prednosti 3. PEST analiza (politiki, ekonomski, socioloki i tehnoloki imbenici)4. Generika strategija konkurentske prednosti5. SWOT analiza itd.

Osnovni zadatak paljivo procijeniti osnovne snage konkurentnosti i pronai pozicijuunutar odabrane djelatnosti gdje se moe najbolje utjecati na dugoronu odrivu konkurentsku prednost

3 generike poslovne strategije za ostvarivanje dug. odrive konkurentske prednosti:1. STRATEGIJA NISKIH TROKOVA ( trokovno vodstvo) trokovi se strogo

kontroliraju - ponuda proizvoda i usluga po niskim cijenama, visoki povrat i prihod i onda kad je intenzivna konkurencija

2. STRATEGIJA RAZLIKOVANJA ( diferencijacije) razvijaju se odreene prednosti u odnosu na konkurenciju ( u vezi s obiljejima proizvoda i usluga)

3. STRATEGIJA KONCENTRIRANJA (fokusiranja) orijentiranje na odreeni uski segment trita

7.5.3. Analiza unutarnjeg okruenja poslovanja i analiza rada postojeeg PIS

2. faza izrade stratekog plana strategije poslovanja i ciljevi

25

Osnovni zadatak odgovoriti na pitanje Kako informatika i PIS mogu utjecati na

ostvarenje ciljeva poslovanja i provedbu zacrtane strategije

Najea metoda provedbe 2 faze SWOT analiza metoda strateke analize poslovanja kojom se utvruju i sueljavaju snage, slabosti, prilike i prijetnje kojima je poduzee izloeno u konkurentskom okruenju

o Snage i slabosti unutarnji imbenici poslovanja (ljudski resursi, informacijski resursi, org.kultura, znanje i sposobnost menadmenta...) analizira se njihov utjecaj na poloaj poduzea s obzirom nakupce, aktivnosti konkurencije i trendove na tritu

o Prilike i prijetnje vanjski imbenici poslovanja (vane za poslovanje u budunosti, imbenici koji stvaraju novu vrijednost) proizvodi, transakcije, usluge i organizacijski aspekti poslovanja

Faza zavrava odreivanjem kratkoronih planova koji se mogu odmah provesti i odreivanjem ciljeva rada informatike i informacijskog sustava

7.5.4. Formiranje ciljeva budueg PIS-a

3. faza izrade stratekog plana odreivanje misije, vizije i strategije informacijskogsustava, metrike kojom se mjeri uspjenost potpore koju prua PIS, razviti plan rada organizacijskih jedinica zaduenih za informatiku i odrediti prioritetne projekte

Osnovni zadatak provesti ta naela u praksu, odrediti informacijske sustave koji podravaju zacrtane ciljeve

7.5.5. Donoenje i odobravanje plana implementacije

4. faza izrade stratekog plana pripremiti plan implementacije, odnosno provedbe zacrtane strategije informacijskog sustava

Osnovni zadatak procijeniti rizike implementacije projekata, procijeniti njihov ukupan uinak na poslovanje i spremnost organizacije za provedbu promjene

U tu svrhu provodi se STUDIJA IZVEDIVOSTI - njome se smanjuje rizik nailaska na probleme tijekom realizacije ili ulaganja u informacijske sustave

o Osnovna struktura Studije izvedivosti :1. analiza postojeeg informacijskog sustava2. prijedlog novog informacijskog sustava3. kriteriji za odluku i odabir4. detaljna analiza trokova i koristi

o Pri procjeni rizika, odnosno vjerojatnosti uspjeha razlikujemo:1. Financijski rizik procjenjujemo temeljem analize trokova i koristi2. Tehnoloki rizik imamo li dovoljno teh.znanja i resursa za provedbu3. Procesni rizik hoe li korisnik prihvatiti promjenu4. Ljudski rizik imamo li dovoljno kvalitetnog ljud. resursa za provedbu5. Regulatorni rizik, pravni rizik itd.

7.6. Strategije pozicioniranja uloge informacijskih sustava u poslovanju

26

Pri odreivanju poeljne uloge informatike i informacijskih sustava u poslovanju pomae McFarlanov model strateke reetke 2 osnovne uloge u poslovanju:

1. REAKTIVNA (obrambena, defenzivna) STRATEGIJAo polazna ideja osnovni zadatak informacijskih sustava u poslovanju je

omoguiti trokovno uinkovitu, sigurnu i pouzdanu tehnoloku osnovicu za odvijanje poslovnih transakcija (procesa)

o koritenje pouzdanih i uvijek dostupnih informacija vanije od razvoja inovativnih rjeenja

o informacija infrastruktura mora biti pouzdana, sigurna i zatiena od rizika

2. PROAKTIVNA (napadaka, ofenzivna) STRATEGIJAo Polazna ideja PIS, uz potporu odvijanja poslovanja i provedbi kritinih

poslovnih procesa, koristi i u svrhu promjene poslovne strategije (sredstvo konkurentske prednosti)

o Strateki razlozi razlozi koritenja vaniji od kriterija pouzdanosti i dostupnostio PIS se koristi kao poluga inovacije poslovanja i radikalne promjene poslovanjao Ambiciozne, rizine i potencijalno isplative

7.6.1. Potpora poslovanju (reaktivna strategija, tzv. Support Mode)

Osnovni cilj pruiti operativnu, tehnoloku potporu poslovanju

Obiljeja primjene informacijskih sustava kao potpore poslovanju su:o Kritini poslovni procesi ne ovise o funkcioniranju informatike i inf.sustavao Informatiki rizici se lako upravljaju i kontroliraju jer poslovanje nije ovisno o

funkcioniranju inf.susutavao Oteani rad inf.sustava, prekidi ili ispadi ne utjeu znatnije na rad pos.

procesao brzina obrade podataka nije presudna u provedbu pos.procesao unutarnji sustavi nisu dostupni kupcima, dobavljaima i partnerima, ve ih

koriste zaposlenicimao nakon prekida inf.sustava poduzee se brzo i bez trokova moe prebaciti na

runi nain radao ne postoje formalni sustavi upravljanja informatikomo odluke o ulaganju u informatiku se donose bez provedenih analizao ulaganja u informatiku se odnose na odravanje funkcionalnosti postojee

infrastrukture

7.6.2. Pouzdanost i operativna vanost (reaktivna strategija tzv. Factory Mode)

osnovno obiljeje pos.procesi ovise o stalnoj potpori PIS

poduzee treba pouzdanu, sigurnu i dostupnu inf.potporu

kratki prekid u funkcioniranju inf.sustava znai prestanak odvijanja pos.procesa

obiljeja primjene inf.sustava kao pouzdane potpore poslovanja:o informatika podrava kritine pos.procese unutar i izvan organizacije

27

o kratki ispad ili oteano funkcioniranje inf.sustava moe imati nepopravljive posljedice za poslovanje

o koristi se zrela i provjerena tehnologijao kritine aktivnosti su upravljanje kontinuitetom poslovanjao provesiti revizije uspjenosti inf.sustavao inf.sustavom se koriste zaposlenici i korisnici izvan organizacijeo primjena inf.sustava je temelj operativne efikasnosti trokovne utede

7.6.3. Pretvorbeni nain ( proaktivna strategija)

koritenje ove strategije PIS-a za pokretanje velikih informatikih projekata i velikih projekata u promjeni poslovanja

obiljeja strategije: o velika ulaganja u informatikuo povei rizik, ali za neko vrijeme odriva konkurentska prednosto visoka potreba poslovanja za inovativnom, a relativno mala za pouzdanom

informatikomo trebaju omoguiti drastina unaprjeenja pos.procesa i usluga, veliku utedu

trokova i potencijalnu lidersku poziciju na tritu nadzor od strane uprave i nadzornih tijela nuan i kritian

7.6.4.Strateka vanost (proaktivna strategija, tzv. Strategic Mode)

Koristi kao sredstvo stalne inovacije poslovanja s ciljem odravanja konkurentske prednosti, ali i kao pouzdana, sigurna i gotovo uvijek dostupna infrastruktura koja podrava odvijanje pos.procesa

Vrlo rizina strategija, teko za primjenjivati i kontrolirati njenu provedbu Osnovno obiljeje:

o Intenzivna ulaganja u informatiku s ciljem postizanja strateke prednostio Intenzivna ulaganja u pouzdana i neprekidan rad postojeih PIS-a koji

podravaju odvijanje pos.proces Obiljeja su kao i kod strategije operativne vanosti Za koritenje ove strategije informatika treba biti strateka poslovna funkcija

7.7. Rizici primjene poslovnih informacijskih sustava

Najei primjeri eskalacije pogrenih procjena menadmenta:o Rizik neisplativih ulaganja u informatikuo Rizik neuspjene provedbe informatikih projekatao Rizik prekida ili oteanog odvijanja rada inf.sustava koji uzrokuje prekid

odvijanja pos.procesao Rizik napada na imovinu inf.sustavao Rizik krae poslovnih podataka

Informatiki rizik rizici koji proizlaze i intenzivne uporabe PIS-a i tehnologije kao vane potpore odvijanju i unapreenju pos.procesa i poslovanja

RIZIK = f (imovina,prijetnja,ranjivost)

7.7.1. Plan upravljanja informatikim rizicima

28

Upravljanje rizicima sistematian analitiki proces kojim organizacija otkriva, prepoznaje, umanjuje i nadzire potencijalne rizike i gubitke kojima je izloena

Osnovni cilj otkriti i identificirati slabosti u organizaciji ili sustavu Osnovni zadatak sustavnim metodama i mjerama odravati povoljnu razinu

sigurnosti poslovanjao Prihvatljiva razina intenzitet rizika koji jo uvijek ne ugroava odvijanje

vanih pos.funkcija i procesa, odnosno ostvarivanje zacrtanih ciljeva Plan upravljanja informatikim rizicima obuhvaa sljedee korake:

1. Utvrivanje (identifikaciju) svih inf.rizika2. Odreivanje razine (intenziteta) inf.rizika primjenom njihovog utjecaja na

odvijanje pos.procesa i uestalost pojavljivanja3. Odreivanje protumjera utvrenim rizicima postavljanjem inf.kontrola4. Dodjelu odgovornosti te provedbu i dokumentiranje inf.kontrola5. Stalni nadzor i revizija upravljanja inf.rizicima

Postupak procjene razine informatikih rizika za utvrivanje potrebno je popisati svuimovinu PIS-a, uoiti slabosti pojedinih dijelova i utvrditi prijetnje

o IMOVINA sve to poduzee posjeduje i ima poslovnu vrijednost, opipljiva i neopipljiva

o PRIJETNJA mogunost ili namjera neke osobe da poduzme akcije koje nisuu skladu s ciljevima organizacije, mogu biti: prirodne, ljudske pogreke (imbenici unutar organizacije) i imbenici izvan organizacije

o RANJIVOST svaka slabost bilo kojeg dijela imovine pos.organizacije ili slabost njezine zatitne mjere, primjer: nedostatne fizike i logike kontrole PIS-a, neprimjerena i neuinkovita pos.praksa, nepovoljni pos.ugovori...

7.7.2. Vrste informatikih rizika

Poslovni problem koji treba prepoznati na korporativnoj razini i njime uinkoviti upravljati

Vrste informatikih rizika su:

o Poslovni rizici - strateki rizici, financijski rizici, rizici prekida poslovanja ili oteanog odvijanja kljunih pos.procesa, rizik pogrenog ulaganja...

o Sigurnosni rizici rizik pristupa programima i podacima, rizik logike i fizike sigurnosti sustava, integriteta podataka, tonosti aplikacije, pouzdanosti, dostupnosti sustava ili servisa...

o Rizik neprekidnosti poslovanja dostupnost inf.sustava, kontinuitet poslovanja uz potporu sustava, rizik oporavka nakon nepoeljnog dogaaja...

S obzirom na razine upravljanja, razlikujemo sljedee vrste:

o Upravljaki rizici na najvioj razini upravljanja, poduzeu mogu izazvati financijsku tetu i gubitke

29

rizik pogrene inf.strategije, rizik prekida ili oteanog odvijanja pos.procesa, rizik implementacije, rizik propasti inf.projekata

o Procesni ili opi inf.rizici odnose se na razvoj i kupnju poslovnih aplikacija, rizik primjene softvera, rizik pogrene provedbe (implementacije) softvera, rizik neovlatenog pristupa programima i podacima, sigurnosni rizici, rizik neprekidnosti poslovanja...

o Aplikacijski inf.rizici i rizici inf.servis (usluga) odnose se na razliite rizike provedbe informatikih aktivnosti operacija (jesu li transakcije tone, potpune, cjelovite, podjela dunosti i kontrola, autorizacija...) i rizike informatikih servisa (dostupnost i funkcionalnost mree, podataka, komunikacijske infrastrukture, servisa elektronike pote...)

Osnovni cilj identifikacije svih inf.rizika procjena njihovog utjecaja na poslovanje i klasifikacija prema rizinosti i vjerojatnosti nastanka, odnosno uestalosti pojavljivanja

Za kvalitetno upravljanje potrebno - razviti mehanizme stalnog praenja izloenosti poslovanja svim vrstama rizika i njihove kljune indikatore

7.8. Koncept, mjerenje i vrednovanje (revizija) kvalitete poslovnih inf.sustava

kvaliteta poslovnih inf. sustava relativna kategorija kojom se mjeri odstupanjenjihove realne od idealne funkcije

kvalitetniji sustav manje odstupanje realne funkcije sustava od idealne

Zakon minimuma kvaliteta posl. inf. sustava kvaliteta posl. inf. sustava jednakaje umnoku kvalitete svake pojedine komponente, odnosno svodi se na kvalitetunjegove najslabije komponente

K(I) = K(H) * K(S) * K(L) * K(N) * K(O)

hardver (H), softver (S), lajfver (L), netver (N) i orgver (O)

interna (unutarnja) i eksterna (vanjska)

Interna kvaliteta osiguravat e se internom kontrolom sustava razina kvalitete se utvruje internom revizijom interna kontrola unutar posl. inf. sustava se implementiraju odgovarajui

kontrolni mehanizmi kojima se umanjuju slabosti sustava revizija (eng. audit) postupak pregleda i provjere uspjenosti; ocjena kvalitete

promatranog sustava, njegova dijela ili subjekta

eksterna revizija - za ispravno ocjenjivanje stvarne i objektivne kvalitete posl. inf.sustava

30

revizija informacijskih sustava (eng. Information system Audit) proces provjereuspjenosti posl. inf. sustava s obzirom na zahtjeve poslovanja, tj. proces procjenenjihove kvalitete

sloen proces prikupljanja i procjene dokaza

uspjenost posl. inf. sustava djeluje li PIS u funkciji ouvanja imovine, odrava li secjelovitost podataka, omoguuje li se djelotvorno ostvarivanje ciljeva poslovanja ikoriste li se resursi na uinkovit nain

objekt revizije PIS-a sustavno, temeljito i paljivo pregledati kontrole unutar svihdijelova informatikog sustava

osnovni zadatak revizije PIS-a procjena trenutanog stanja (zrelost, razinauspjenosti), otkrivanje rizinih podruja, procjena razine rizika i davanje preporukemenadmentu za poboljanje prakse upravljanja pis-om.

izvjetaj revizora inf. sustava (konani rezultat) sastoji se od:o analize stanja (zrelosti) primjene inf. sustava u poslovanju prema promatranim

podrujimao procjene poslovnih rizika koji proizlaze iz zateenog stanjao preporuke menadmentu za poboljanjem tog stanja

integrirana revizija inf. sustava zbog regulatornih zahtjeva (npr. Sarbanes-Oxleyzakon, Basel II norme, smjernice HNB-a o upravljanju operativnim rizicima i sl.)

regulatorna aktivnost revizije je obavezna; analitika i savjetodavna aktivnost sveee

osnovni ciljevi provedbe revizije inf. sustava: o provjera trenutanog stanja informatike (razina zrelosti kvalitete upravljanja

inf. sus.)o provjera uinkovitosti kontrola inf. sustavao otkriti potencijalno rizina podruja i procijeniti razinu rizikao dati preporuku menadmentu koje i kakve mjere poduzeti da bi se uinak

uoenih rizika smanjio ili uklonio, te unaprijedila poslovna praksa

7.9. Standardi i smjernice za strateko upravljanje poslovnim informacijskimsustavima7.9.1. Krovni i izvedeni standardi stratekog upravljanja poslovnim inf. sustavima

krovni standard na cjelovit nain povezuje poslovanje i inf. sustave (pokriva brojnapodruja u kojima se ta usklaenost ostvaruje)

CobiT je krovni standard stratekog upravljanja PIS-om

31

izvedeni standardi zahtjevi, norme i okviri koji su usko specijalizirani za upravljanjepojedinim podrujem posl. inf. sustava, ali ne i dovoljni za upravljanje cjelinom

pokrivaju ue ili specifino podruje upravljanja informatikom

uinkovito upravljanje pojedinim podrujem ne znai i optimalno upravljanje cjelinom

izvedeni standardi prema podrujima promjene:o upravljanje razvojem poslovnih inf. sustava (CMMI, TickIT)o upravljanje informatikim uslugama (ITIL)o upravljanje ulaganjima u informatiku (Val IT)o upravljanje informatikim rizicima (Risk IT, MEHARI, PCI DSS, Basel II, ISO

27005)o upravljanje sigurnou posl. inf. sustava (obitelj ISO 27000 normi, NIST,

SANS, IS3)o upravljanje projektima (Prince 2, PMBOK)o upravljanje kontinuitetom poslovanja (BS 25999)

primjena pojedinih standarda stratekog upravljanja PIS-om je u odreenimdjelatnostima obavezna

Val IT poboljanje upravljanja ulaganjima u informatiku

ITIL okvir (ISO 20000 norma) upravljanje informatikim uslugama

Risk IT upravljanje informatikim rizicima

obitelj ISO 27000 normi postizanje ciljanih unapreenja sustava sigurnostiinformacija

Basel II upravljanje operativnim rizicima (banke)

Sarbanes-Oxley udovoljavanje regulatornim zahtjevima

PMBOK poboljanje prakse upravljanja projektima

PCI DSS regulatorna pravila i zahtjevi u kartiarskoj industriji

7.9.2. CobiT krovni standard stratekog upravljanja posl. inf. sustavima

svjetski prihvaen okvir propisuju se procesi putem kojih se inf. sustavi strateki povezuju s prioritetima

poslovanja 34 informatika proces u 4 kategorije:

o planiranje i organizacija informatike (PO Planning&Organization)o akvizicija i implementacija inf. sustava (AI Aquisition&Implementation)o isporuka i potpora radu inf. sustava (DS Delivery&Support)o nadzor i procjena uspjenosti informatike (ME Monitoring&Evaluation)

7. 10. Primjer procjene razine informatikih rizika

32

procjena razine rizika kvantitativne i kvalitetivne mjere (metrike)

kvantitativne metrike procjena moguih izravnih financijskih gubitaka nastalihdjelovanjem odreenog informatikog rizika

ALE ukupna godinja procjena teteSLE iznos pojedine teteALE = SLE * broj ponavljanja neeljenog dogaaja

kvalitativne metirke relativna mjera razine rizika (visoka, srednja i niska razinarizika)

- dodatni org. pravilnici koji detaljno opisuju utjecaj rizika naposlovanje

8. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI I ELEKTRONIKO POSLOVANJE

8.1. Uvod: Trendovi u suvremenoj ekonomiji

digitalna tj. informacijska ekonomija; globalizacija, tehnoloki napredak digitalizacija; internet (prerasta u globalnu multimedijsku mreu)

7 GLAVNIH TRENDOVA INFORMACIJSKE EKONOMIJE:

1. cyberekonomija najpoznatiji pojavni oblik je elektroniko poslovanje

2. rad na daljinu i internetski radnici

3. otvoreno poduzee uloga kupaca i njihov utjecaj na rad tvrtki

33

samostalno odluivanje kupaca pri izboru proizvoda i usluga

4. Usluge i informacije postaju roba raste vrijednost usluga i informacija

5. Kupac sve vie postaje virtualan sve manje kontaktiranja s fizikim osobama raste vanost inteligentnih sustava zakljuivanja (metoda upravljanja znanjem)

6. Stvaranje novih tipova suradnje i zajednica nema prostornih i vremenskihprepreka

7. Cjeloivotno uenje Life-long Learning (Bill Clinton) neto to je odavno iskustveno poznato, ali prije postojanja raunala i Interneta je bilo

vrlo teko ostvarivo

8.2. Odreenje pojma elektrinog poslovanja8.2.1. Kontekst nastanka koncepta elektronikog poslovanja

obavljanje velikog djela posvlonih aktivnosti u virtualnom prostoru, odvajajuiinformaciju od predmeta na koji se odnosi

elektronika trita trguje se informacijama, proizvodi su esto skriveni ilinevidljivi

rizik od obmane, zablude ili prijevare (informacije prezentira prodavatelj)

drukije shvaanje lanca vrijednosti, koji se transformira u mreu vrijednosti

8.2.2. Pojam elektronikog poslovanja

Amazon.com prvi uveo obavljanje poslovnih informacija putem interneta

elektroniki katalog tvrtke su na svojim poslovnim Web mjestima objavljivaleinformacije o proizvodima i uslugama koje nude

dodavanje brojnih funkcija u elektronikom katalogu nastaje koncept elektronikogposlovanja

raste konkurencija meu tvrtkama koje se putem Web mjesta ukljuuju u trinetokove meusobno povezivanje tvrtki (potrebno uskladiti unutarnje inf. sustave)

elektroniko poslovanje (e-Business) suvremeni oblik organizacije poslovanja,koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatike i internetske tehnologije priostvarivanju svih kljunih poslovnih funkcija tvrtke

najvaniji razlozi naginjanju primjeni koncepta elektronikog poslovanja: o tenja za to boljim iskroitenjem svih raspoloivih poslovnih resursa

(posebice informacija)o nastojanje da se ostvari to bolja trina pozicija (konkurentska prednost)

34

o elja za ostvarivanjem brojnih poslovnih uinaka (posebice financijskih)

ZABLUDE vezane uz elektroniko poslovanje:o sinonim za elektroniko poslovanje je 'internetsko poslovanje' o elektroniko poslovanje je isto to i elektroniko trgovanje el. trgovanje je tek

jedan od oblika u kojima se prakticira el. poslovanjeo izmeu realizacije koncepta el. poslovanja i el. javne uprave nema znatnijih

razlika- zadatak drave je uiniti ivot svojim graanima to kvalitetnijm (kroz javnu

upravu)- koncept elektonike javne uprave (e-uprava)

bitne razlike el. poslovanja i el. javne uprave:

1. El. poslovanje prakticiraju tvrtke kojima je cilj maksimizacija profita- dravi je cilj poveati kvalitetu ivota svojih graana- izmeu graana i drave ne postoji nikakav poslovni odnos

2. Poslovanje tvrtki odvija se u konkurentskom okruenju- drava je u monopolskom poloaju u odnosu prema svojim graanima,

tvrtkama i organizacijama- zbog toga el. javna uprava ne podlijee uvijek istim trinim i poslovnim

zakonitostima

8.3. Neki od vanijih modela elektronikog poslovanja

-grupiramo ih prema dvama kljunim kriterijima:

prema kriteriju sudionika (subjekata) u elektroniki obavljanim poslovima prema kriteriju prirode obavljanih poslova

8.3.1. Klasifikacija modela e-poslovanja prema kriteriju ukljuenih sudionika (subjekata)

-sudjeluju 3 tipa subjekata:

tvrtke (poduzea, kompanije) krajnji potroai (kupci, korisnici usluga) organi dravne (javne) uprave

-u praksi elektronikoga poslovanja mogu se razlikovati sljedei karakteristini poslovnimodeli:

Model poslovanja tvrtke s krajnjim potroaima (Business-to-Consumer ili B2C) Model elektroninog poslovanja meu tvrtkama (Business-to-Business ili B2B) Model elektoninog poslovanja u kojemu posluju pojedinci meu sobom

(Customer-to-Customer ili C2C)

35

Model elektroninog poslovanja u kojemu se drava i tvrtke iz javnog sektorajavljaju kao ponuai, a privatne tvrtke kao kupci (Government-to-Business iliG2B)

Model elektroninog poslovanja u kojemu se drava i tvrtke iz javnog sektorajavljaju kao kupci dobara i usluga nuenih od strane privatnih tvrtki (Business-to-Government ili B2G)

8.3.2. Klasifikacija modela e-poslovanja prema kriteriju prirode obavljanih poslova

Model elektronike prodaje vlastitih roba i usluga

zamisao iskoristiti privlano svojstvo interneta da svaki njegov korisnik moe povolji, bilo kada i s bilo kojeg mjesta , stupiti u kontakt s bilo kojim drugim korisnikom,ako oba u tome vide neki svoj interes

Daljinska prodaja mekanih dobara kronoloki prvi i najstariji oblik prodaje nadaljinu, mekana se dobra mogu digitalizirati i kao takva prenositi raunalnommreom (sve informacije, raunalni programi, kompjutorske i video igre, tzv.Soft goods)

sinonim za internetsku prodaju mekanih dobara esto se koristi termin- elektronikadistribucija softvera

Daljinska prodaja tvrdih dobara elektronika prodaja vlastitih materijalnihpredmeta, osnovne aktivnosti vie-manje su podudarne s onima u sluajuprodaje mekanih dobara, problemi se javljaju u sferi isporuke, tj. njenedistribucije koja je jedina karika u lancu koja se ne moe ostvariti elektroniki

Daljinska prodaja usluga usluge su nematerijalne, no ne mogu sedigitalizirati kao mekana dobra, moemo ih razvrstati u 2 temeljne skupine :djelatne(izvrne) i intelektualne usluge

glavna razlika djelatne usluge se razlikuju od intelektualnih po tome to one moraju imati neki vidljiv, ostvariv uinak na primatelja

Model elektronikog trgovanja-internetski poduzetnik (trgovac) sam nita ne proizvodi, nego posreduje izmeu proizvoaai potroaa

-dobro je razlikovati model elektronikog trgovanja s fizikim osobama (B2C model,odnosno elektronika maloprodaja) od modela elektronikog trgovanja meu tvrtkama(B2B model, odnosno elektronika veleprodaja)

Elektronika maloprodaja -prvi realizirani I uspjeni poslovni model s kojim je i zapoela era elektronikogposlovanja

openito

36

Inaice modela elektronike maloprodaje su:

Model tradicionalne online prodavaonice najee prakticiraju ve postojeetrgovake kue (nude katalog svoje ponude, naruivanje i plaanje robe, aisporuka se obavlja na konvencionalan nain)

Model virtualne prodavaonice (duana) -samo virtualna prodajna mjesta kojase sastoje od raunala i odgovarajuih programa u funkciji poslovnog(trgovakog) Web mjesta.

Model mjeovite realno/virtualne prodavaonice danas se najeeprakticira, ovdje je rije o stvarnim, fizikim prodavaonicama koje nude imogunosti trgovanja na daljinu, putem Interneta

Model internetskog trgovakog centra predstavlja elektroniku "sliku" ili"repliku" fizikih trgovakih centara, zapravo je Web mjesto na kojemu se nudepoveznice prema pridruenim pojedinanim virtualnim prodavaonicama

Model diskontne prodavaonice slui prodaji robe pod posebnim uvjetima, uzpopust i/ili dodatne pogodnosti

Model prodavaonice "po mjeri" primjenjivat e se u onim sluajevima u kojimase prodaja obavlja prema posebnim zahtjevima kupaca

Elektronika veleprodaja

- procvat u 21. stoljeu

Najvaniji modeli elektronike veleprodaje:

Model kataloga - omoguuje tvrtkama iz odreene djelatnosti ili industrijskegrane obznanjivanje informacija o njihovim proizvodima i uslugama na jednome,tzv. stoernom Web mjestu (engl. Hub)

-obiljeja- male koliine obavljanih trgovinskih transakcija i razmjerno lakopredvidiva potranja

Model robne burze (aukcije) na veliko - danas bez dvojbe najpopularniji model,pretpostavlja uspostavljanje online burze po uzoru na tradicionalne burze,financira se iz pristojbi klijenata i/ili naplatom odreenog postotka od vrijednostiobavljenih veleprodajnih transakcija

Model elektronikog bankarstva i pruanja ostalih financijskih usluga poslovanje banaka zasnovano na primjeni novih informacijsko-komunikacijskih

tehnologija naziva se skupnim imenom elektroniko bankarstvo tradicionalno se bankarstvo isprva transformira u daljinsko, ovo pak u izravno (direktno),

da bi potom poprimilo oblik virtualnog bankarstva, a u novije vrijeme i mobilnogbankarstva.

Daljinsko bankarstvo nudi klijentima mogunosti obavljanja financijskih transakcija nadaljinu, dakle bez njihove fizike nazonosti u prostorijama banke, karakteristina je primjenaudaljenih terminala i bankomata. Korisnici se na raunalne resurse banke povezujumodemskom vezom.

37

S pojavom direktnog (izravnog) bankarstva komitentima se omoguuje da sami izvravajumnogo od poslova koje su za njih i u njihovo ime dotad obavljale banke, banka djeluje kao"pozadinski" servis, klijenti i dalje koriste izravnu modemsku vezu prema raunalu banke.

Virtualno bankarstvo podrazumijeva primjenu Interneta i Weba za obavljanje financijskihtransakcija, uz postojee banke, javljaju se i "iste" internetske banke.

Konano, u najnovije vrijeme javlja se i mobilno (pokretno) bankarstvo, koje zapravopredstavlja napredniju inaicu virtualnog bankarstva omoguujui klijentima banke koritenjemobilnih tehnologija i ureaja, poput mobilnih telefona, prijenosnih raunala i slinih, zaobavljanje potrebnih financijskih transakcija.

Transakcije plaanja i naplate putem Interneta mogu se izvriti:

s pomou tzv. pametnih kartica i tzv. elektronikih novanika

- pametne kartice (engl. Smart Card) su kreditne karticekoje korisnicima omoguuju pohranjivanje elektronikog novca umemorijsko/procesorskim ipovima na samim karticama, u digitalnomobliku (skraenje vremena potrebnog za transakcije, poveanje razinezatite i sigurnosti povjerljivih podataka)

- elektroniki novanici (engl. Electronic Wallet, e-Wallet)iji je softver implementiran u posluiteljskom raunalu trgovca, akorisnicima omoguuju praenje informacija o obvezama plaanja i oizvrenim isporukama robe

elektronikim (digitalnim) novcem

- (Electronic Money, Digital Money, Digital Cash)omoguuje korisnicima slanje digitalnih poruka koje djeluju kao nalozi zaisplatu ili polaganje novca na bankovni raun

kao mikroplaanja

- Da bi izbjegli gubitke pri malim iznosima plaanjaelektroniki trgovci mogu kupcima ponuditi sustav mikroplaanja (engl.Micropayment) za iznose manje od 10 amerikih dolara. Tu je tehnologijurazvila tvrtka Millicent, a usluge plaanja uz primjenu te tehnologije nuditvrtka eCharge

-meu najpopularnijim davateljima usluga online plaanja su tvrtke PayPal, CyberCash,CyberSource, iCat, DigiCash, First Virtual Holdings, Inc. i ICVERIFY

Model elektronike zabave i rekreacije

obavlja se na nain vrlo slian distribuciji odnosno prodaji tzv. mekanih dobara, s timeto je ovdje u pravilu rije o multimedijskim, "bogatim" sadrajima pa je tehnologijasloenija

neke implementacije modela problematine su zbog problema krenja autorskihprava I naina naplate usluga koje nude korisnicima

38

8.4. Povezivanje poslovnog informacijskog sustava s aktivnostima elektronikog poslovanja

8.4.1. Okruenje tvrtke u elektronikom poslovanju

Osnovni elementi okruenja tvrtke koja primjenjuje koncept elektronikog poslovanjasu:

1. globalna infrastruktura2. veze s dobavljaima3. veze s kupcima, odnosno klijentima4. veze s posrednicima

Globalna infrastruktura

obuhvaa sljedee infrastrukturne elemente:

Sigurnosnu infrastrukturu ine sustavi osiguranja integriteta podataka, zatitetajnosti informacijskih sadraja i zatite privatnosti sudionika u elektronikomposlovanju.

Sustavi digitalnog plaanja i naplate elektroniki su supstitut za zatradicionalne oblike plaanja

Elektroniko bankarstvo

Zakonska regulativa

Elektronika su trita web mjesta na kojima se susreu ponuda i potranja uelektronikom poslovanju

Komunikacijska infrastruktura elektronikog poslovanja obuhvaa sva tehnolokarjeenja koja omoguuju formalnu i neformalnu komunikaciju meu subjektimaangairanima u elektronikim poslovnim transakcijama.

Nacionalnu, odnosno globalnu informacijsku infrastrukturu ine svi strojni(hardverski), programski (softverski) i informacijski resursi dostupni sudionicima uelektronikom poslovanju na nacionalnoj, odnosno na globalnoj razini.

Dobavljai i poslovni partneri -poboljanje svih aspekata odnosa tvrtke s njenim dobavljaima i ostalim poslovnimpartnerima, i to:

Pronalaenje izvora (dobavljaa) sirovina i materijala. Sistematskom analizomponude potrebnih sirovina i materijala na Webu tvrtka e najvjerojatnije pronai i nekenove izvore

Pronalaenje novih partnerskih tvrtki i jaanje suradnje s postojeima, u prvomredu putem elektronike razmjene informacija od zajednikog interesa

Upravljanje procesom nabave. Razmjena informacija s dobavljaima i poslovnimpartnerima pridonosi boljem upravljanju procesima nabave osiguranjem povoljnihuvjeta nabave, izbjegavanjem nestaica i poremeaja u procesima nabave

39

Upravljanje ulaznim raunima i plaanjem dobavljaima. Automatiziranjemprocesa zaprimanja, kontrole i likvidacije ulaznih rauna stvaraju se mogunostipromptnog i trajnog uvida u stanje tih rauna

Posrednici

potreba za posrednicima u e-poslovanju ne nestaje, mijenjaju se samo priroda imetode posredovanja

prvi i najvaniji pokazatelji promjena u zahtjevima trita su posrednici, ija Webmjesta posjeuju krajnji potroai i koji s njima odravaju izravne kontakte

moda najvanije svojstvo elektronikog poslovanja jest injenica da ovdje dolazi doodvajanja Informacije o proizvodima od samih proizvoda, potroaima se prezentirajuprvo informacije a potom ako oni to ele, i sami proizvodi

nezavisnost informacija i proizvoda, odnosno usluga dolazi do punog izraaja ondakada su u distribucijski kanal ukljueni i odreeni posrednici. Izvorni proizvoa ili nuditeljusluge u takvim e uvjetima dostavljati informacije o svojoj ponudi posredniku, koji e ih,prilagoene potrebama potroaa koje upravo on najbolje poznaje, dostavljati krajnjimklijentima.

Klijentiostvarivanje dobrih veza predstavlja temelj kvalitetne primjene koncepata elektronikogposlovanja, usavravanje tih veza mogue je kvalitetnom organizacijom i provedbom:

online marketinga elektronike naplate potraivanja od klijenata pravovremenog informiranja i pruanja online usluga klijentima ponude zabavno-rekreacljskih aktivnosti

aktivnosti na elektronikim tritima upravljanja usluga