POSLOVI IFORMACIJSKI

SUSTAVI 1

1

1. UVOD Informacija je organizacijski resurs i postala je presudna u dananjem svijetu visoke tehnologije, te onaj tko posjeduje pravu informaciju u pravo vrijeme ima mo. Stoga se informaciji i informacijskim sustavima pridaje tolika vanost. Poslovni informacijski sustav pomae procesu odluivanja na nain da pomae menaderima u donoenju odluka opskrbljujui ih potrebnim informacijama i dajui rjeenja za probleme optimizacije, koja im slue kao svojevrsni orijentiri. S druge strane, poslovni informacijski sustav moe ak i samostalno donositi odluke u situacijama koje se (oekivano) ponavljaju. Kako bismo razumjeli i shvatili poslovni informacijski sustav, najprije emo ukratko objasniti to je informacija i informacijski sustav. 2. IFORMACIJA I IFORMACIJSKI SUSTAV Informacija se bitno razlikuje od materije i energije. Informacija kao resurs ima specifina obiljeja. Moe se koristiti viekratno od raznih korisnika, a za obavljanje informacijskih usluga troi se malo materije ili energije. Informacije su jedan od temelja funkcioniranja ivih bia i ivoga svijeta u cjelini. Kako se razvija ljudsko znanje, ire ljudske aktivnosti, poveavaju interesi, rastu potrebe, tako se poveava broj informacija. Informacija se ne troi koritenjem, niti se smanjuje raspodjelom. U posljednjih 40- ak godina informacija je postala ravnopravni esti organizacijski resurs uz onih pet tradicionalnih: ljude, strojeve, novac, materijale i menadment. Znaenje informacije kao informacijskog resursa svakim danom sve vie raste. Jedna od definicija kae: "Informacija je podatak obraen u obliku koji je smislen njezinom primatelju i koji ima stvarnu ili percipiranu vrijednost za njegove sadanje i budue odluke i akcije."1 Ona predstavlja mo. Informacijska mo temelji se na pristupu informacijama i kontroli informacija. Menader koji raspolae s vie informacija i ima veu kontrolu nad njima, ima mo i u prednosti je pred drugima. Suvremene organizacije ne mogu uspjeno poslovati bez informacijske tehnologije, te e "organizacija budunosti" biti potpuno utemeljena na informacijskoj tehnologiji koja bitno utjee na poveanje poslovne uspjenosti.

"Koncept poslovne inteligencije (eng. Business Intelligence), koji govori da inteligentno poslovanje poiva na informacijama koje se transformiraju u znanje, a ono u profit, temelji se na skladnom funkcioniranju pojedinih dijelova informacijskog sustava."2 Informacijski sustav ubraja se u vrlo sloene drutvene sustave. On se bavi podacima i informacijama. Informacijski sustavi se projektiraju radi stvaranja kvalitetnih informacija koje pomau rjeavanju poslovnih problema. Kljuni zadaci informacijskog sustava u poduzeu su kompjutersko "pokrivanje" poslovnih transakcija i osiguranje potrebnih informacija menaderima u odgovarajuem vremenu i upotrebljivom formatu. Informacijski sustav poduzea upravlja tokovima podataka i informacija od njihova izvora do menadera koji e ih upotrebljavati. Zadatak je informacijskog sustava osigurati informacije za upravljanje

1 G. B. Davis, M. H. Olson, Management Information Systems: Conceptual Foundations, Structura and Development, McGraw- Hill, New York, SAD, 1985., str. 200. 2 eri, Vlatko, Varga, Mladen, Informacijska tehnologija u poslovanju, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2004., str. 25.

2

poslovnim sustavom. Svaki poslovni, odnosno organizacijski sustav nastoji izgraditi informacijski sustav koji e davati informacije za brzo i kvalitetno donoenje odluka. Planiranje i izrada strategije informacijskog sustava najvaniji je zadatak glavnog informacijskog menadera. Informacijski sustav postao je strateko oruje u konkurentskoj borbi na tritu. Slika. 1: Odnos izmeu menadera i informacije

Osnovni dijelovi informacijskog sustava:3 hardware, fiziki dio informacijskog sustava (raunala, modemi, mrena oprema...) software, nevidljivi dio informacijskog sustava u obliku programskih rjeenja,

algoritama koji pokreu hardver lifeware, svi oni koji se koriste informacijskim sustavom dataware, nain i metode organizacije baza i skladita podataka netware, komunikacijska i mrena rjeenja koja povezuju sve elemente u jednu cjelinu orgware, organizacijski postupci i metode povezivanja svih navedenih elemenata u

jednu cjelinu Informacijske sustave (IS) moemo podijeliti u nekoliko osnovnih vrsta:4

klasini ili transakcijski informacijski sustavi sustavi za potporu odluivanju ekspertni sustavi

3 Sria, Velimir, Spremi, Mario, Informacijskom tehnologijom do uspjeha, Sinergija, Zagreb, 2000., str. 8-9. 4 Sria, Velimir, Spremi, Mario, Informacijskom tehnologijom do uspjeha, Sinergija, Zagreb, 2000., str. 9.

3

Klasini ili transakcijski IS osnovni je dio svakoga IS- a i pripada operativnoj razini poslovanja. Prua potporu tekuim procesima i transakcijama. Njegov izvjetajni sustav daje neobraene informacije o tijeku nekog procesa ili aktivnosti. Sustavi za potporu odluivanju osim opih informacija i podataka posjeduju i baze modela, dokumenata, prognoza i statistika koji pomau menaderima u procesu odluivanja. Ekspertni sustavi imaju mogunost pohrane znanja strunjaka iz nekog podruja, upotrebe tog znanja pri odluivanju i stvaranju novoga znanja. Ekspertna se znanja ugrauju u softwer, pa se na taj nain stvara umjetna inteligencija koja se koristi pri rjeavanju problema i koja daje objanjenje rjeenja problema. Ekspertni sustavi imaju sposobnost objanjavati postupak zakljuivanja, mogu prenositi znanje korisniku i danas ovi sustavi slue menaderima poput najboljih savjetnika. Postoje brojne definicije informacijskog sustava. "Informacijski sustav je sustav koji prikuplja, pohranjuje, uva, obrauje i isporuuje informacije vane za organizaciju, tako da budu dostupne i uporabljive svakome kome su potrebne."5 "IS (informacijski sustav) sastoji se od ljudi, opreme, tehnologije i postupaka koji omoguuju prikupljanje, pohranu, analizu, obradu i distribuciju podataka i informacija korisnicima, odnosno donositeljima poslovnih odluka."6 "Informacijski sustav moe se odrediti kao strukturirani, meusobno povezani kompleks ljudi, strojeva i procedura, predvien za generiranje kontinuiranog toka odgovarajuih informacija prikupljenih iz unutarnjih i vanjskih izvora poduzea za uporabu istih, kao baze pri donoenju poslovnih odluka."7 Meutim, ne postoji jedan jedinstveni tip informacijskog sustava koji bi mogao pokriti sve razliite aspekte kompjuterske obrade podataka. Zato u poduzeima obino postoji vei broj klasa kompjuteriziranih informacijskih sustava koji pokrivaju razliita funkcionalna i organizacijska podruja. Svi oni zajedno ine ono to zovemo informacijskim sustavom poduzea ili poslovnim informacijskim sustavom.

5 eri, Vlatko, Varga, Mladen, Informacijska tehnologija u poslovanju, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2004.,

str. 19. 6 Sria, Velimir, Spremi, Mario, Informacijskom tehnologijom do uspjeha, Sinergija, Zagreb, 2000., str. 8. 7 Tihi, B., Istraivanje trita organizacije udruenog rada, V. Maslea, Sarajevo, 1987., str. 291.

4

Slika 2: Shema poslovnog informacijskog sustava

3. POSLOVI IFORMACIJSKI SUSTAV 3. 1 Upravljanje poslovnim sustavom Osnova uspjenog rada poslovnog sustava je odgovarajue upravljanje. Ono ukljuuje tri skupa aktivnosti:8

Planiranje, kojim se odreuju ciljevi poslovnog sustava i razrauju naini njihova ostvarivanja. Planiranje je osnova za donoenje poslovnih odluka.

Organiziranje, kojim se poslovni sustav organizacijski osposobljava za ispunjavanje postavljenih ciljeva, putem propisivanja njegove strukture i pravila, odnosno procedura obavljanja poslovnih aktivnosti.

Kontroliranje, kojim se nadgleda ostvarivanje poslovnih ciljeva, utvruju mogua odstupanja i inicira donoenje korektivnih odluka.

Upravljanje sloenim poslovnim sustavom obavlja se na vie razina, s razliitim ciljevima, sredstvima i informacijskim potrebama, a to su: 9

Operativno upravljanje je najnia razina menadmenta koje se bavi organiziranjem i nadgledanjem svakodnevnih poslovnih aktivnosti u skladu s odlikama viih razina menadmenta.

Taktiko upravljanje je srednja razina menadmenta, koje se bavi srednjoronim problemima upravljanja, kao to je alokacija raspoloivih resursa radi to efikasnijeg ostvarivanja srednjoronih ciljeva, a u skladu sa stratekim ciljevima poslovnog sustava.

Strateko upravljanje je najvia razina menadmenta koje donosi najvanije, u pravilu dugorone poslovne odluke koje odreuju sudbinu poslovnog sustava, a odnose se na kljune poslovne funkcije ovisno o djelatnosti poslovnog sustava.

8 Garaa, eljko, Poslovna informatika, Sveuilite u Splitu, Ekonomski fakultet, Split, 2004., str. 201. 9 Garaa, eljko, Poslovna informatika, Sveuilite u Splitu, Ekonomski fakultet, Split, 2004., str. 201.

5

Odluivanje je mehanizam upravljanja poslovnim sustavom. Osnovni zadatak informacijskog sustava osiguravanje je informacijskih podloga za poslovno odluivanje, odnosno upravljanje poslovnim sustavom. 3. 2 Pojam poslovnog informacijskog sustava Prema sistemskom pristupu svaki sustav postoji da bi ostvario predhodno postavljen organizacijski cilj. Kako bi se ostvario cilj, potrebno je upravljati sustavom donosei odgovarajue odluke. Kako bi donijeli odluke moramo raspolagati informacijama. Sve potrebne informacije prua nam informacijski sustav. Informacijski sustav je sustav za prikupljanje podataka o stanju sustava i njegove okoline, obradu i pohranjivanje podataka, te dostavljanje informacija onima kojima su potrebne. Poslovni sustav, da bi bio uspjean, mora imati odgovarajui informacijski sustav podran najsuvremenijom informatikom tehnologijom. On koristi podatke iz raznih izvora, vanjskih ili unutarnjih, koje prikuplja informacijski sustav. Poslovni informacijski sustav pomae procesu odluivanja na nain da pomae menaderima u donoenju odluka opskrbljujui ih potrebnim informacijama. On je vrlo sloen sustav koji ima niz funkcija. Dvije osnovne funkcije su upravljanje poslovnim sustavom i odvijanje poslovnih procesa. Funkciju upravljanja poslovnim sustavom moemo podijeliti na tri posebne funkcije prema razinama zadovoljavanja informacijskih potreba poslovnog sustava, odnosno razinama podrke upravljanju poslovnim sustavom, a to su: 10

Dokumentacijska funkcija Informacijska funkcija Upravljaka funkcija

Dokumentacijska funkcija osigurava sreivanje poslovnih podataka o proteklim dogaajima. Informacijska funkcija osigurava potrebne informacije o stanju sustava u realnom vremenu, to predstavlja dobru informacijsku podlogu za potrebe odluivanja i upravljanja. Upravljaka funkcija osigurava potpune informacijske podloge za odluivanje i upravljanje. To su osim podataka o stanju sustava i podaci iz njegove okoline, te informacije o predvianju budueg ponaanja sustava i njegove okoline. 3. 3 Znaaj razvoja i koritenja poslovnog informacijskog sustava Znaaj poslovnog informacijskog sustava zapoinje njegovom ulogom u svakodnevnoj evidenciji poslovnih dogaaja, odnosno pohranjivanju podataka, raste kasnijom obradom podataka i njihovim koritenjem pri analizama, odnosno izvjeivanju vanjskih i unutranjih korisnika poslovnih informacija. Budui da razliiti oblici organizacije uvjetuju razliitu strukturu i razvijenost poslovnog informacijskog sustava, u razliitim oblicima organizacija postoje sustavi ija je sloenost razliita.

Premda se moe zakljuiti da se takvi sustavi meusobno razlikuju, potrebno je naglasiti njihovu slinost u tri bitne sastavnice: svaki sadri slinu strukturu (ljudski i raunalni resursi), sline procese (koritenje relevantnih postupaka poslovanja) i slinu svrhu

10 Garaa, eljko, Poslovna informatika, Sveuilite u Splitu, Ekonomski fakultet, Split, 2004., str. 203.

6

(prosljeivanje informacija). Poslovne dogaaje iz organizacijske okoline sustav ljudskih i raunalnih resursa pohranjuje, obrauje i o njima izvjeuje.

Poslovna organizacija, u dananjim uvjetima poslovanja, uzimajui u obzir vanost

informacija za uspjeno poslovanje, odnosno opstanak, intenzivno komunicira s unutranjim i vanjskim subjektima. Budui da su poslovne informacije od neprocjenjive vanosti, poslovni informacijski sustav zauzima vanu ulogu u evidentiranju, pohranjivanju i izvjeivanju o poslovnim dogaajima nastalim u poslovnoj organizaciji i okolini. Openito, informacijski sustavi mogu stvoriti vrijednost na razliite naine, a kao neke zajednike mogu se izdvojiti sljedee:

informacijski sustav moe poboljati proizvode ili usluge poveavanjem kvalitete, smanjenjem trokova ili dodavanjem eljenog oblika

informacijski sustav moe poveati uinkovitost automatskim izvravanjem ponavljajuih radnji, gdje pravovremeno izvravanje znatno utjee na uinkovitost

informacijski sustav moe poboljati proces upravljanja osiguravanjem dostupnosti pravovremenih i pouzdanih informacija, omoguiti lake planiranje, kontroliranje i vrednovanje poslovnih aktivnosti, smanjujui neizvjesnosti pri odluivanju, odnosno poboljavanjem kvalitete odluivanja

Temeljitim istraivanjem, provedenim u hrvatskim poduzeima, razliite razine menadmenta s razliitom uestalosti koriste informacije iz poslovnog informacijskog sustava u poslovnom odluivanju. Prema rezultatima istraivanja uoljiv je niski postotak koritenja poslovnog informacijskog sustava pri planiranju, lociranju menaderske odgovornosti i donoenju menaderskih odluka za radna mjesta menaderske razine. Poveanjem integriranosti sustava, sva radna mjesta u okviru svojih radnih zadataka mogla bi poveavati koritenje sustava, te poveati uinkovitost pri radu i odluivanju. Najvei postoci koritenja sustava su pri zakonski obvezatnom izvjetavanju, kontroli tekuih aktivnosti i procjeni rezultata poslovanja. Razlog je u tome, to su upravo ti segmenti poslovnog informacijskog sustava uhodani i uzrono-posljedino povezani kontrola tekuih aktivnosti i zakonski obvezatno izvjetavanje. 3. 4 Konceptualni ustroj poslovnih informacijskih sustava za potrebe menadmenta Konceptualni ustroj odluivanja razvija se na temelju analize vremenskog horizonta odluka. Vremenski horizont je razdoblje na koje se odnosi svaka pojedina odluka, odnosno razdoblje u kojem se manifestiraju posljedice donesene odluke. S obzirom na vremenski horizont, razlikujemo tri temeljna tipa odluke: 11

Dugorone (strateke) odluke Srednjorone (taktike) odluke Kratkorone (operativne) odluke

Dugorone (strateke) odluke donose se na najvioj razini menadmenta i obino se donose na razdoblje od nekoliko godina. Srednjorone odluke donose se na srednjim

11 Panian, eljko, Poslovna informatika, Potecon, Zagreb, 2001., str. 24.

7

razinama menadmenta na razdoblje od nekoliko dana do nekoliko godina. Kratkorone odluke donose se na najniim razinama menadmenta na vrijeme od nekoliko dana. Slika 3: Odnos vremena odluivanja i razani menadmenta

Vrhunskom vodstvu poslovnog subjekta odgovarat e ona razina konceptualnog ustroja poslovnog informacijskog sustava na kojoj postoji najvea koncepcija konceptualnih znanja o nainu voenja poslovanja. Ta se razina naziva razinom sustava za potporu odluivanju. To su sustavi koji pomau u donoenju stratekih odluka. Sustav nam mora dati odgovor: "to uiniti?" Na razini izvrnog vodstva poslovnog subjekta funkcionirati e izvrna razina poslovnog informacijskog sustava. U tim je sustavima koncentrirano metodoloko znanje o nainima voenja poslovanja. Najnioj razini menadmenta odgovarati e transakcijski sustavi u kojima se nastoji uspostaviti kontrola nad pojedinim poslovnim procesima i aktivnostima i njima upravljati. Slika 4: Ustroja menadmenta i poslovnog upravljakog informacijskog sustava

8

3. 5 Metode projektiranja poslovnog informacijskog sustava U projektiranju i izgradnji poslovnih informacijskih sustava postoje dvije metode:

1. metoda improvizacije- izgradnja sustava funkciju po funkciju, proces po proces, aplikaciju po aplikaciju, bez plana cjelovitog informacijskog sustava

2. sustavni pristup- izgradnja sustava korak po korak, funkciju po funkciju, u skladu s prioritetima, ali prema unaprijed zamiljenoj slici cjeline

Najei uzroci neuspjeha u realizaciji pojedinih poslovnih informacijskih sustava:

1. Korisnik nije bio aktivno ukljuen i odgovoran za realizaciju projekta informatizacije. Projekt zato ne odgovara stvarnim informacijskim potrebama.

2. Dva ili vie dijelova novog informacijskog sustava nisu uzajamno usklaeni. Zato se ili ne mogu zajedno upotrebljavati ili je njihova integracija vrlo oteana.

3. Projekt koji je trebalo prekinuti ranije nije obustavljen na vrijeme. itav posao kasni uz dodatne nepotrebne trokove.

4. Nabavljen je nepotreban ili nedovoljan hardwer jer nisu dobro uoene i opisane informacijske potrebe kompjuterizirane poslovne funkcije.

5. Softer koji se koristi u nekoj proceduri ne zadovoljava, nije dovoljno dobro testiran pa nastaju greke, ili nije kvalitetno dokumentiran pa ga neupueni korisnici teko mogu koristiti.

3. 6 ivotni ciklus i sistemska analiza Svi razlozi, prethodno nabrojani, ukazuju na potrebu da poslovni informacijski sustav bude projektiran i izgraen kako bi se ostvarila njegova to vea uinkovitost i pouzdanost, te da se izbjegnu navedene pogreke i problemi. To se moe postii primjenom metodologije sistemske analize. Primjenjujui sistemsku dinamiku, razvoj poslovnog informacijskog sustava promatra se s gledita menadmenta u okviru "ivotnog ciklusa" koji obino ima nekoliko faza:

1. analiza postojeeg sustava 2. definiranje zahtjeva postavljenih pred novi sustav 3. dizajn novog sustava 4. razvoj novog sustava 5. implementiranje novog sustava 6. ocjenu uspjenosti novog sustava

Prije poetka projekta izgradnje poslovnog informacijskog sustava kao cjeline ili njegovih podsustava, valja definirati njegove sudionike. Najbolje je ako projekt obuhvati korisnike (one koji e primjenjivati novi sustav), menadment (rukovodstvo korisnika) i profesionalne informatiare (sistemske analitiare, programere, organizatore, operatere). Inicijativu pristupanja izgradnji novog poslovnog informacijskog sustava daje ili poseban tim za razvoj i primjenu informatike pri glavnom poslovodstvu nekog poduzea, ili korisnik koji se suoava s nekim problemom, ili pak samo rukovodstvo. U svakom sluaju, prvi korak biti e analiza postojeeg sustava.

9

3. 6. 1 Analiza postojeeg sustava Cilj analize postojeeg sustava je pruiti to bolji uvid u bit problema i stanje nekog poslovnog procesa za koji se predlae razvoj novog sustava. Ovu fazu obino zajedno realiziraju korisnik i profesionalni informatiar. Korisnik najbolje poznaje postojei nain rada, probleme, zahtjeve i potrebe, dok profesionalni informatiar moe postojee stanje razmotriti s gledita mogunosti, rjeenja i raspoloivih tehnologija za novi pristup. Predmet analize postojeeg sustava najee su transakcije koje se u njemu obavljaju, potrebni izlazi, koritene procedure i metode rada, nain pohranjivanja podataka, postupci kontrole i postojei hardwer i softwer. Prikupljene podatke zatim podvrgavamo analizi. Rezultat prve faze je izvjetaj koji se prezentira menadmentu kako bi se, na temelju slike stanja, mogla donijeti odluka o nastavku ili prekidanju projekta izgradnje novog sustava. 3. 6. 2 Definiranje zahtjeva Definiranje zahtjeva druga je faza procesa uspostavljanja novog poslovnog informacijskog sustava. Njen je cilj detaljno i precizno definiranje zahtjeva koji se postavljaju pred novi sustav. Korisnik i sistemski analitiar moraju dobiti toan uvid u to to e novi sustav raditi i kako e obaviti taj proces. Pritom treba definirati zahtjeve za ulazom, obradom i izlazom. Precizno definiranje zahtjeva proizlazi iz dobrog razumijevanja problema i potreba korisnika. Nakon preciziranja i definiranja zahtjeva mogue je izraditi razne alternative i ocijeniti ih kako bi se odabralo najbolje rjeenje. Analitiari ovu fazu obino zakljuuju izradom posebnog izvjetaja o sustavnim zahtjevima. 3. 6. 3 Dizajn novog sustava Izborom neke od alternativa ulazi se u treu fazu - dizajn novog sustava. Njegovi su protagonisti programeri, odnosno osobe koje piu programska rjeenja. Ova faza ima tri glavna cilja:

1. izraditi novi sustav 2. stvoriti okvir kontrole u kojem e novi sustav djelovati 3. pruiti zadovoljavajuu dokumentaciju razvoja novog sustava

U izradi novog sustava uobiajeno je koristiti:

1. sustavne dijagrame 2. metode dizajna sustava 3. strukturirani dizajn 4. rjenik podataka 5. pseudokod

U dizajnu novog sustava vano je i pitanje skupa pravila i postupaka kontrole u kojem e on djelovati. Tako razlikujemo:

1. generalnu kontrolu (skup organizacijskih pravila kojima se omoguuje nesmetano i sigurno funkcioniranje novog sustava)

2. kontrolu aplikacija (usmjerena na tok aktivnosti obrade u novom sustavu)

10

Na kraju tree faze treba utvrditi slae li se izraeni sustav sa zahtjevima i specifikacijama iz ranije faze. Ukoliko predloeni sustav zadovoljava, prelazi se na nabavu i izbor potrebnog novog hardwera, te nastavlja s realizacijom sljedee faze. 3. 6. 4 Razvoj novog sustava Kako i sam naslov kae u ovoj se fazi razvija potrebni novi softwer na kojem e se zasnivati novi sustav. Glavne aktivnosti u razvoju novog sustava:

1. analiza zahtjeva programa u odnosu na ulaz, obradu i izlaz 2. utvrivanje logike strukture programa 3. analiza programa sa stajalita njihove strukturiranosti 4. kodiranje programa u izabranom jeziku 5. analiza kodiranih programa 6. testiranje programa i otklanjanje greaka 7. dokumentiranje programa

3. 6. 5 Implementiranje novog sustava Glavna zadaa ove faze je nauiti korisnika kako primijeniti i koristiti novi sustav. Faza je posveena uenju i poduavanju, te sadri sljedee cjeline:

1. kreiranje operativne dokumentacije i procedura 2. uenje korisnika kako slijediti nove procedure i koristiti novu opremu 3. konvertiranje datoteka u novi sustav 4. testiranje cijelog novog sustava 5. putanje novog sustava u svakodnevnu uporabu

3. 6. 6 Ocjena uspjenosti novog sustava Ocjena uspjenosti novog sustava predstavlja posljednju fazu kojoj je cilj:

1. provjeriti ispunjava li novi sustav postavljene zahtjeve 2. omoguiti "odravanje" novog sustava

Nakon odreenog vremena djelovanja novog sustava potrebno je izraditi konani izvjetaj s procjenom uspjenosti njegova funkcioniranja. 3. 7 Vrste poslovnih informacijskih sustava Postoje razliite vrste poslovnih informacijskih sustava. Oni se u poslovnim organizacijama izgrauju kao:12

1. parcijalni (djelomini: osobni, sektorski, funkcijski) 2. paralelni (zbroj samostalnih osobnih, sektorskih, funkcionalnih, projektnih) 3. integralni (cjelovit informacijski sustav poslovne organizacije, koji integrira sve

informacijske strukture poslovnog sustava)

12 Javorovi, Boidar, Bilandi, Mirko, Poslovne informacije i business intelligence, Golden marketing- Tehnika knjiga, Zagreb, 2007., str. 126.

11

Poslovni informacijski sustavi su organizirani i djeluju kao samostalni i umreeni. Poslovni informacijski sustav je dio poslovnog sustava. Iako mora biti cjelovito i vidljivo organizacijsko oblikovan i postavljen, on je ugraen u sustav poslovne organizacije. Razvijenost, razgranatost i sloenost poslovnog informacijskog sustava ovisi o:

1. veliini, sloenosti i financijskoj snazi poslovne organizacije i njezine spremnosti da djeluje na odgovarajuoj informacijskoj razini

2. informacijskoj osvjetenosti vlasnika i uprave poslovnog sustava 3. uoavanju koristi koju donosi informacijski sustav i upotreba aktualnih, relevantnih

informacija Poslovni informacijski sustavi mogu biti jednostavni i sloeni. Jednostavni su oni koji su vezani za jedno raunalo ili jednu poslovnu funkciju. Sloeni su svi umreeni viefunkcionalni informacijski sustavi. Razina sloenosti ovih sustava ovisi o razini umreenosti, te brojnosti i sloenosti funkcija koje obavljaju. 3. 8 Organizacija poslovnog informacijskog sustava Poslovni informacijski sustav se, u organizacijskom pogledu, sastoji od:13

1. uprave i informacijskog menadmenta 2. informacijskih slubi 3. operativnog informatikog centra 4. baze podataka, skladita podataka i informacijske baze 5. informacijsko- komunikacijske mree 6. prikljuenih vanjskih mrea i sustava 7. sustava prikupljanja poslovnih podataka i informacija 8. korisnika poslovnih informacija 9. sustava informacijsko- komunikacijske sigurnosti

5. ZAKLJUAK Oblikovanje novog ili poboljavanje postojeeg poslovnog informacijskog sustava, esto predstavlja teak zadatak. Naime, uhodani poslovni procesi ne podupiru promjene, prvenstveno zbog konflikta ciljeva pojedinih unutranjih korisnika, premda, naelno, nitko nema nita protiv da se poslovni procesi uinkovito oblikuju, odnosno poboljaju na dobrobit svih korisnika. Manje je prihvatljiva injenica da svi moraju, u odreenom dijelu poslovnog procesa, nainiti odreene ustupke kako bi druga strana lake obavljala svoj dio posla. Moe se utvrditi da integriranost poslovnog informacijskog sustava uveliko utjee i na meuljudske odnose u poslovnoj organizaciji. Naime, u nedovrenom poslovnom sustavu postoje napetosti u dijelu koji, zbog naina rada pojedine skupine, stvara dodatni posao u drugoj skupini. Premda i ta skupina, nerijetko, u nekom poslovnom procesu iji je zaetnik, svojim nainom rada stvara drugoj skupini sline probleme. Naravno, u tom sluaju, dugorono, obje skupine e potencijalno imati loe meuljudske odnose, koji e dodatno, uz nedostatke nedovrenog poslovnog sustava, umanjiti radnu uinkovitost i stvoriti druge organizacijske potekoe. Organizacijski gledano, sve to stvara nepotreban troak, a oito iz

13 Javorovi, Boidar, Bilandi, Mirko, Poslovne informacije i business intelligence, Golden marketing-

Tehnika knjiga, Zagreb, 2007., str. 131.

12

nedovoljne izgraenosti poslovnog sustava, ija izgradnja, odnosno poboljanje je nuno za sva poduzea koja ele opstati, te primjerenom konkurentskom sposobnosti, i dugorono, profitabilno poslovati. Prava informacija klju je konkurentnosti, profitabilnosti i uspjeha svake organizacije, a odgovarajui poslovni informacijski sustav uvelike tome pridonosi. Stoga, potrebno je neprestano poboljavati postojee i izraivati nove poslovne informacijske sustave, jer se samo tako moe opstati, uspjeti i postii organizacijske ciljeve. 6. LITERATURA Knjige:

Sria, V., Treven, S., Pavli, M.:Menader i informacijski sustavi, Poslovna knjiga, Zagreb, 1994.

Javorovi, B., Bilandi, M.: Poslovne informacije i business intelligence, Golden marketing- Tehnika knjiga, Zagreb, 2007.

Sikavica, P., Bebek, B., Skoko, H., Tipuri, D.: Poslovno odluivanje, Informator, Zagreb, 1999.

G. B. Davis, M. H. Olson: Management Information Systems: Conceptual Foundations, Structura and Development, McGraw- Hill, New York, SAD, 1985.

B. Tihi: Istraivanje trita organizacije udruenog rada, V. Maslea, Sarajevo, 1987. Garaa, .:Poslovna informatika, Sveuilite u Splitu, Ekonomski fakultet, Split,

2004. Panian, .: Poslovna informatika, Potecon, Zagreb, 2001. eri, V., Varga, M.: Informacijska tehnologija u poslovanju, Sveuilite u Zagrebu,

Zagreb, 2004. Sria, V., Spremi, M.: Informacijskom tehnologijom do uspjeha, Sinergija, Zagreb,

2000.

Internet: www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=406, (preuzeto 03. 08. 2009.) www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=398, (preuzeto 03. 08. 2009.) www.microsoft.com/croatia/Reference/rjesenje.aspx_sId_310.mspx, (preuzeto 21. 08.

2009.) www.poslovni-software.com/proizvodi.php?ID=31&PID=8, (preuzeto 21. 08. 2009.)