informacijski sustavi u poslovanju

INFORMACIJSKI SUSTAVIPOSLOVANJU

Ciljevi, zadatci i izgradnja informacijskih sustava

Josip Mesarić

Što ćete naučiti:

• Pojam, svrha i zadaci IS-a

• Dijelovi i podsustavi IS-a

• IS kao model poslovnog sustava

• Izgradnja IS-a

Informatika- Informacijski sustav - 2015/16 2

Problemi dohvata podataka i proizvodnje informacija

• Primjer 1.• Na temelju kojih podataka i kako se formira proizvođačka cijena nekog

proizvoda u proizvođačkom poslovnom sustavu i unosi u jedinstveni cjenik proizvođača. Cjenik i katalog proizvoda predstavljaju osnovu za poslovno pregovaranje i predstavljanje poslovnog sustava.

• Na web stranici proizvođača nalazi se web-trgovina na kojoj se temeljem cjenika i kataloga mogu izvesti narudžbe od strane kupaca i provjeriti stanje raspoloživosti proizvoda.


Problemi dohvata podataka i proizvodnje informacija

Primjer 2.

• Uprava (direktor i voditelji poslovnih jedinica) moraju na temelju financijskih izvješća donijeti investicijsku odluku o proširenju kapaciteta i uvođenju novih tehnoloških rješenja u proizvodnji i skladištu


Što bi trebalo uraditi ?

• Prikupiti podatke

• Na neki ih način obraditi da dobijemo smislene informacije temeljem kojih ćemo donositi odluke

• Distribuirati podatke i informacije u primjerenom obliku onima kojima su potrebni

• Sačuvati ih i negdje pohraniti za kasniju upotrebu


Rješenje: Informacijski sustav

Sistematizirani (organizacijski uređen i svrhovit) skup aktivnosti, postupaka, metoda i tehnologije za prikupljanje, obradu, čuvanje i distribuciju podataka i informacija čini informacijski sustav poslovne organizacije. (može se ali ne mora bazirati se na informacijskim tehnologijama)


Informacijski sustav - svrha

Opskrbiti poslovni sustav informacijama potrebnim za

• Izvođenje poslovnog procesa

• Upravljanje poslovnim procesom

• Uspostavljanje i održavanje komunikacija u sustavu i sustava s okruženjem


Poslovni sustav – sadržaji, procesi i sudionci


Kako se uspostavljaju veze ???

Poslovni sustav – funkcije, procesi, radni tokovi i informacijski tokovi


BankeLjudski resursi

Uprava

Menadžment Pravna

služba

Računovodsvo i financije

Nabava i

kupovina

Proizvodnja

Razvoj Marketing

Skladište/

logistika

Prodaja

K u

p

c i

Do

ba

vlja

či

Drugi poslovni

sustavi

Informacijski sustavi poslovnih funkcija


Financije

Glavna knjiga

Ulazni računi

Osnovna sredstva

Računovodstvo troškova

Upravljanje gotovinom

Buđetiranje

Izlazni računi

Financisjko izvješčivanje

Računovodstvo projekata

Ljudski resursi

Upravljanje

kadrovskim razvojem

Beneficije

Plaće

Usluge za zaposlene

Skladište podataka

Zdravstveno i ostalo

osiguranje

Upravljanje proizvodnjom

Product costing

Kontrola proizv. Narudžbi

Usluge i popravci

Planiranje proizvodnje

Upravljanje projektima

Konfiguriranje proizvoda

Formule i recepti

Procesni modeli

Procesna kontrola i izvješčivanje

Pogonsko knjigovodstvo troškova

Upravljanje tokovima materijala

Poslovni sustav – elementi, podsustavi i okruženje – uspostava veza u informacijskom polju


Sve je u poslovnom sustavu

opisano nekim konačnim

skupom podataka;

•Ciljevi

•Tehnologija

•Procesi

•Objekti

•Događaji

•Sudionici

•Aktivnosti

•Ulazi

•Izlazi

•Upravljanja

•Komunikacije

Zbo

g kom

pleksn

osti p

rave se

mo

de

li

INFORMACIJSKI RESURSI

Informacijski resursi poslovnogsustava


Procesi inositelji•Materijalni•Financijski•Ljudski•Tehnološki

Poslovnefunkcije:•Proizvodnja•Marketing•Nabava•Prodaja•Održavanje•Računovodstvo•Financije

PODATCI I

INFORMACIJENESTRUKTURIRANI STRUKTURIRANI

Određuju način:

Pribavljanja

Unosa

Obrade

Pohrane

Distribucije

Zahtjevi u pogledu informacija

Informacije proizvedene u nekoj formi moraju imati slijedeće karakteristike: [1]

• Točnost – informacije moraju biti oslobođene grešaka

• Pravovremenost – informacije moraju biti isporučene u vrijeme kad su potrebne

• Kompletnost – informacija mora biti cjelovita

• Pouzdanost – informacije ne mogu imati protuslovni značaj za donositelja odluka

[1] Gupta, U. Information Systems, Prentice Hall, 2000., str. 17.


Zašto informacijska tehnologija ?

• Olakšava rad

• Oslobađa od rutinskih poslova

• Čini vas efikasnijim u obavljanju poslova

• Čini informacije lakše dostupnim

• Pouzdanija je od čovjeka u pogledu mogućih grešaka

• Omogućava brže donošenje odluka...


Informacijski sustav – dijelovi i podsustavi

• Kriteriji i točke promatranja za podjelu• Svrha i cilj

• Sustav za obradu transakcija• Sustav za potporu odlučivanju• Sustav za komunikaciju i suradnju

• Arhitekura• Sistemska arhitektura• Poslovna arhitektura• Operativna arhitektura• Arhitekturalne komponente (ljudi, strojevi, podatci, programi)

• Poslovna funkcija kojoj je namijenjen• Financije• Računovodstvo• Proizvodnja• Marketing• Ljudski resursi...


Dijelovi IS-a za izvršenje ciljeva IS-a


Transakcijski

(operativni) IS-i

Upravljački IS

Sustav za potporu

odlučivanju

IS P

roiz

vo

dn

je

IS R

aču

no

vo

d.

IS F

inan

cija

IS M

ark

eti

ng

a

IS n

ab

ave

IS P

rod

aje

Ure

dski

IS

...

itd

.

Sinteza informacija iz

transakcijskog IS-a

Modeli odlučivanja

Inteligentni sustav za potporu

odlučivanju Inteligentne metode

odlučivanja

Sustav za

komunikaciju,

suradnju i

individualni rad

Informacijski tokovi i razine odlučivanja


Dataljne informacije

i podatci

Agregirane

informacije i

podatci Strateški

management

Taktički

management

Operativni

management

Poslovni procesi, operacije i

događaji

Horizontalni informacijski tokovi

Misija, strateški ciljevi

i strateteški plan

Taktički (srednjeročni)

ciljevi i taktički plan

Taktički (kratkoročni)

ciljevi i operativni plan

Poslovne funkcije

Arhitektura Informacijskig Sustava

Oblikovanje sustava

Što treba oblikovati pri izgradnji i funkcioniranju IS-a

OSNOVNA IDEJA – KAKO SE TO RADI U ARHITEKTURI ?

• Postoje zahtjevi klijenata

• Analize, idejno rješenje i arhitektonske zakonitosti

• Fizički elementi i odnosi

• Izgradnja i oblikovanje

• Funkcioniranje – procesni odnosi, upravljanje i kontrola…


Što treba oblikovati pri izgradnji IS-a –elementi arhitekture

1. Logička arhitektura

2. Operativna arhitektura

3. Fizička arhitektura –programska i računalna infrastruktura

4. Poslovna arhitektura

5. Razvojna arhitektura


Pristup oblikovanju - što treba oblikovati

Logička arhitektura

• Funkcionalni zahtjevi poslovnih procesa koji će biti implementirani u poslovni proces

• Manualni procesi koji nisu uključeni u proces

• Opis logičkog funkcioniranja procesa - pretvorba logičkog modela procesa u fizički model za odabranu arhitekturu

• Sheme aplikacija

• Integrativne komponente arhitekture – sustavi za potporu isuradnju

• Poslovni procesi koji su uključeni u arhitekturu

• Ograničenja (lokacija, ljudi, poslovna kultura)

• Analiza i distribucija procesa

Operativna arhitektura

• Analize rizika i sustavi zaštite

• Definiranje prava pristupa logičkih grupa korisnika

• Upravljanje projektima

• Upravljanje ljudskim resursima


Što treba oblikovati

Fizička arhitektura -računalna infrastruktura

• Odabir tehničke arhitekture sustava• grupiranje i distribucija obrade na različite lokacije• Poslužitelji (serveri) i operacijski sustavi• Mreže – raspored aktivne i pasivne opreme i njihova specifikacija, povezivanje s drugim,

postojećim sustavima• fizička spremišta: baze podataka, tablice, datoteke

• Primjenski softver • utvrđivanje strukture programa na temelju modela procesa• (logički) proces ili skup procesa ↔ jedan ili više programskih modula• određivanje veza između modula (standardno strukturnim kartama)• preciziranje programske logike

• Klijentska sučelja i raspored radnih stanica• protokoli pristupa i razmjene podataka• oblikovanje zaslonskih maski i izvješća

• Operacijski sustavi

• Izrada procedura za provjeru ispravnosti i konverziju sustava



• Poslovna arhitektura

• Organizacija poslovnih procesa i poslovnih funkcija

• Organizacija poslovnih podataka• pretvorba konceptualnog modela podataka u logički model (relacijski ,

postrelacijski, objektnorelacijski), ako nije učinjena ranije• pretvorba logičkog modela podataka u fizički model podataka za odabrani

SUBP; shema baze podataka

• Razdvajanje zahtjeva

• Slojne domene i način njihova povezivanja

• Funkcije sustava = slojevi arhitekture• Pohrana podataka (data storage)• Pristup podacima (data access logic)• Elementi obrade (application logic)• Sučelje (presentation logic)



• Razvojna arhitektura

•Dobavljači koji podupiru arhitekturu- proizvođači operacijskih sustava, programskih jezika, alata i programa pogonitelja, firmware-a

•Integrativne komponente arhitekture – protokoli

•Poslovni procesi koji su uključeni u arhitekturu

•Ograničenja (lokacija, ljudi, poslovna kultura)

•Sociokulturološka i politička ograničenja


Modeli arhitekture

Uobičajeni modeli arhitekture

• poslužiteljska (server-based) – obrada se obavlja na poslužitelju

• klijentska (client-based) – obrada se obavlja na osobnom računalu ili drugom uređaju

• klijent-poslužitelj (client-server based) – kombinacija prethodne dvije


Centralizirana arhitektura

• Višekorisničko računalo (mainframe, minicomputer) + terminal• pohrana podataka (datoteke i baze podatka)

• poslovna logika (programska podrška)

• korisničko sučelje (uobičajeno znakovno sučelje )

• sučelje sustava (mrežne i druge komponente)

• Distribuirana prezentacija• opcionalna nadgradnja središnjih aplikacija zamjenom znakovnog sučelja

grafičkim, koje se izvodi na osobnom računalu

• produljuje vijek starih aplikacija, ali se funkcionalnost ne može značajno poboljšati


Peer to peer arhitektura


Dvoslojna arhitektura

• Klijent - jednokorisničko računalo

• sučelje, obrada i pohrana

• povezljivost na poslužitelje (opcionalno na druge klijente)

• Poslužitelj - višekorisničko računalo

• dijeljena baza podataka, obrada i servisi sučelja

• povezljivost s klijentima i drugim poslužiteljima

• Korisnicima izgleda kao da jedno računalo (njihov PC) obavlja cijeli posao

• Prednosti

• izolacija promjena u pojedinom sloju

• kvalitetnija (lakša) obrada

• središnje upravljanje integritetom podataka na poslužitelju

• Nedostaci

• održavanje aplikacijske logike (programa) na svim klijentima

• debeli klijenti


Dvoslojna arhitektura


Troslojna arhitektura

Karakteristike

Distribucija baza podataka i poslovne logike na zasebne poslužitelje

• poslužitelj aplikacija + poslužitelj baza podataka + klijent

• poslužitelj baza podataka• upravljanje podacima

• poslužitelj aplikacija• upravljanje transakcijama, "preuzeto“ s

podatkovnog poslužitelja• dio ili čitava poslovna logika, "preuzeta"

s klijenta

• Klijent• korisničko sučelje• dio poslovne logike - onaj koji se ne

mijenja ili je osobnog karaktera

Prednosti i nedostaci

Prednosti

• bolja raspodjela opterećenja

• veća skalabilnost - mogućnost ekspanzije, npr. povećanja broja korisnika, bez preopterećenja ili potrebe za promjenom procedura)

Nedostaci

• složeni (komplicirani) dizajn i razvoj

• problem raspodjele podataka, procesa, sučelja

• veće opterećenje mreže


Troslojna arhitektura


Višeslojne arhitekture


Uloga klijenta - debeli klijent

Debeli klijent

• Podatkovna logika integrirana u klijenta

• Nema obrade podataka na serveru ili je obrada minimalna

• Minimalna ili nikakva elastičnost na promijene poslovne politike

Prednosti

• veća samostalnost klijenta

• rasterećenje glavnog računala (servera)

• može imati lokalnu bazu podataka

• mogu se nabaviti jeftina računala sa snažnim procesorima

• velika mogućnost rada sa zastarjelim podacima

Nedostaci

• poslovna logika integrirana na klijenta

• promjena poslovne logike znači instaliranje nove verzije aplikacije na svim klijentima

• ako s vremenom aplikacija postane spora (zbog količine podataka), treba promijeniti

• sve klijente

• razvoj velike aplikacije s vremenom postaje vrlo kompleksan (sav kod je na klijentu)


Uloga klijenta - tanki klijent

Tanki klijent

• Podatkovna logika se nalazi na poslužitelju

• Osnovna namjena klijenta je prikaz podataka

• Većinom se koriste u poslovnim sustavima

• Tipičan primjer tankog klijenta je web preglednik

Prednosti

• promjena poslovne logike ne znači nužno i promjenu u klijentskom dijelu aplikacije

• promjena poslovne logike može se obaviti centralizirano

• računala ne moraju imati veliku procesorsku snagu

• ukoliko s vremenom obrada postane spora (zbog količine podataka), može se povećati snaga središnjeg računala

• kao tanki klijent može se koristiti npr. web preglednik (dobro definirano i svima dostupno)

smanjena mogućnost rada sa zastarjelim podacima (gotovo za svaku promjenu ide se na server)

• manja kompleksnost razvoje velikih aplikacija (kod je podijeljen na serverski dio i klijentski dio)

Nedostaci

• veliko opterećenje glavnog računala, a to znači skupo glavno računalo

• ukoliko se kao klijent koristi web preglednik moraju se poštivati njegova ograničenja


Evolucija informacijskih sustava poduzeća

godina1960 2000199019801970 2010

Stu

pa

nj in

teg

racije

Grafički OS i nova sučelja

Internet i intranet; lokalne i

globalne mreže; klijentsko-

poslužiteljske tehnologije u dva i

više slojeva; html i XML

Jednostavne obrade,

zasebne aplikacije i

datoteke podataka;

batch obrada; Jezici III

generacije

Hijerarhijske baze

podataka i mrežni

modeli; jednostavne

obrade nad velikim

brojem podataka;

specijalizirani jezici;

(COBOL)

Slabo povezane

aplikacije; obrada i

podatci su na

središnjem računalu

Pojava novih baza

podataka i jezika (4GL)

Za rad s bazama

podataka; pojava PC-a,

obrade se odvajaju od

podataka; inteligentni

terminali; lokalne

mreže i funkcionalno

orijentirane aplikacije

Relacijske baze

podataka i sustavi za

upravljanje bazama

podataka (DBMS);

SQL; modularni razvoj

aplikacija na

jedinstvenim bazama;

integracija poslovnih

procesa

Višedimenzijske baze

podataka i OLAP;

CASE alati za

projektiranje

informacijskih sustava;

Pojava ERP sustava

Objektno orijentirane

baze i objektno-

relacijske baze

podataka; novi oblici

podataka; brze mreže i

novi jezici za mrežne

aplikacije

`Exchange

Organizati

on

dSA

Application process

NDPS Manager


Nepovezani dijelovi – parcijalni IS i nužnost integracije

Management

Marketing

Ne postoji

direktna veza

Ne postoji

direktna veza

Glavna

baza

Naknadna obradba

Prilagodba formata

Proizvodnja,

skladištenje,

distribucija

Naknadna obradba

Prilagodba formata

Financije i

računovodstvo

Zasebna aplikacija i

lokalna baza podataka






Neintegrirani

poslovni

informacijski

sustav

Integrirani informacijski sustav - ERP

Marketing

Proizvodnja,

skladištenje,

distribucija

Glavna baza

Transakcijska baza Transakcijska baza

Transakcijska baza

Skladište

podataka

Računovodstvo

Opći

poslovi

Transakcijska baza

Management

DBMS

Drugi poslovni

sustaviExchange Virtual Server

Exchange

Organizati

on

Application

entity

Application

entity

Application

entity

Application

entity

Application

entity

OKOLINA


INTEGRIRANI

INFORMACIJSKI

SUSTAV – ERP

•Jedinstvena

baza podataka

•DBMS

•Aplikacije za

pojedine funkcije

•Intenzivna

komunikacija

ERP- enterprise

resource planning

Modeliranje i izgradnja informacijskog sustava

Model: pojednostavljena slika stvarnosti

• Informacijski sustav kao cjelina je previše kompleksan da bi se opisali svi njegovi detalji

• Sustav se dekomponira na manje cjeline – podsustave i elemente

• Podsustavi i elementi – opisuju se konačnim i bitnim podatcima

Vrste modela:

• Statički – opisuju potrebne entitete (sve stvari o kojima se vode podaci) i njihova svojstva

• Dinamički – opisuju ponašanja elemenata i podsustava – promjene njihova stanja i međusobnu uvjetovanost

Informacijski sustav – model poslovnog sustava u informacijskom polju


Zašto modelirati poslovne procese:

• Za lakše razumijevanje poslovnih procesa

• Za razumijevanje programske podrške

• Za definiranje i optimizaciju strukture i arhitekture

• Reinžinjerstvo poslovnih procesa

• Za razumijevanje ciljeva poslovnih sustava

• Za dizajn programske podrške

• Uspostavljanje organizacije

• Uspostavljanje odnosa s okruženjem


Okviri za modeliranje poslovnih procesa –koncepcijske osnove

• Akteri – netko ili nešto što je u interakciji sa sustavom

• Izvršitelji – zaposlenici u poslovnim procesima

• Aktivnosti

• Entiteti – objekti relevantni za poslovni proces (proizvodi, strojevi, dokumenti...)

• Tijek (međusobna ovisnost) procesa (slučajevi upotrebe)

• Organizacijske cjeline

• Načini i oblici komunikacije aktera i izvršilaca tijekom procesa


Model informacijskog sustava sastoji se od:

• modela podataka - definiranje podataka u inf. sustavu kojima se opisuju stvarni elementi posl. sustava

• (npr. proizvod se opisuje nazivom, cijenom, jed. mjere, itd.)

• modela procesa (ili model funkcija) - opisuje procese i funkcije kojima se mijenjaju podaci

• (npr. ispis računa, izračun prodajne cijene, obračun kamata itd.)

• modela izvršitelja (resursa) - opisuje tehničku opremu (hardware), programsku opremu (software), ljude izvršitelje (lifeware) i organizaciju svih elemenata u cjelinu (orgware).


Opisi procesa i događaja

• Narativno (jezičnim opisom)

• Dijagramski• Dijagram toka podataka (DFD)

• Logički aspekt

• Fizički aspekt

• Sistemski dijagram

• Entitet – odnos dijagrami (ER)

• UML dijagrami


Narativni opis - primjer: prodaja i plaćanje robe


Entitet Paragraf Aktivnost

Kupac 1 1. Izdaje (šalje) ček i doznaku

Prijamni odjel 1 2. Ovjerava ček

Prijamni odjel 1 3. Ispisuje plaćeni iznos i broj čeka na doznaci

Prijamni odjel 1 4. Priređuje sumarni iznos doznaka

Prijamni odjel 1 5. Šalje skupinu doznaka i kopiju ukupnog iznosa

knjigovodstvu izlaznih računa

Prijamni odjel 1 6. Šalje skupinu čekova blagajniku

Knjigovodstvo IR 2 7. Unosi iznos ukupnog u računalo (putem

terminala)

Knjigovodstvo IR 2 8. Unosi iznos ukupno broj kupca, broj računa,

iznos plaćen po računu i broj čeka

Računalo (terminal)2 9. Provjerava da le je račun otvoren i da li je

ispravan iznos plaćen

Narativni opis - primjer: prodaja i plaćanje robe - nastavak


Entitet Paragraf Aktivnost

Računalo 2 10. Ažurira transakcijsku bazu izlaznih računa

Računalo 2 11. Upozorava na eventualne pogreške

Računalo 4 12. Bilježi događaje u dnevnik

Računalo 3 13. Tiska (štampa) slip za depozit u banku

Blagajnik 3 14. Uspoređuje slip sa sumarnim izvješćem za

čekove

Blagajnik 3 15. Odnosi polog u banku

Računalo 4 16. Pravi izvještaj blagajne

Knjigovodstvo IR 4 17. Uspoređuje računalno izvješće s doznakama i

izračunatim totalom

Knjigovodstvo IR 4 18. Šalje (knjiži) ukupan iznos u glavnu knjigu

Izvor: Gelinas, Sutton, Accounting information system

Fizički DFD – sistemska infrastruktura

Unos

kupca

1.0

Prijam

2.0

Izlazni

računi

3.0

Blagajna

4.0

Računalo

Banka

Knjigovođa

Glavna

knjiga

Čekovi i doznake

Potvrđene doznake

i sumiranje ukupnog

Zbir računa koje

je platio kupac

Lista

Primitaka

gotovine

Ukupan iznos

Broj kupca

Broj računa

Iznos plaćen

Broj čeka

Ukupno

gotovina

Slip za depozitSlip depozita

i čekovi

Ovjereni

čekovi

Dnevnik

Knjiga

izlaznih

računa

Ovjereni

čekovi


Pokazuje gdje, kako, od

strane koga je izvršen

proces (događaj)

Logički dijagram – pokazuje što i koji zadatci se izvršavaju

Unos

kupca

1.0

Prihvaća

račun

gotovine

2.0

Bilježi

skupne

račune

3.0

Blagajna

4.0

Priređivanj

e skupnog

izvješća

BankaKnjigovodstvo

Glavna

knjiga

Plaćanje

Ukupni računi

kupca

Depozit

Monetarni transfer

(čekovi)

Glavna datoteka

izlaznih računa

Dnevnik

prijama

gotovine

Ukupno


Sistemski dijagrami

Kupac

Čekovi

Ovjera

čekova

Doznake

Zapis

iznosa i

broja čeka

Priređivanje

sume za

doznake

Ovjereni

čekovi

A

Uvedene

doznake

Sume

Provjera

pogrešaka

Ukupno

čekovi

Knjigovodstvo

Glavna knjiga

Unos totala

Kupca,

Broj računa

Iznos

Broj čeka

Provjera

prihvaćanje

Prihvaćene

doznake

Uspoređiv

anje

Suma računa

kupca koji su

plaćeni

Izvještaj

gotovine

Provjra,

Unos u dnevnik

Gla

vn

a

da

tote

ka

ula

zn

ih

raču

na

Ispis

dnevnog

izvješća

Suma

Plaćenih računa

kupca

Lista

uplata

Ispis slipa za

depozit

Po

da

tci

og

oto

vin

i za

dn

evn

ik

A

Ovjereni čekovi

Privrem

.

datotek

a

Ovjereni čekovi

Usporedba

Depozit slip 1,2

Depozit slip

Ovjereni čekovi

Puni se dok ne

primi depozit slip

Greška (nije

pronađena)

Izlazni računi Računalo Blagajna

Banka


Izgradnja informacijskog sustava

• Izgradnju IS-a treba organizirati kroz PROJEKT, tj. skup organiziranih poslova koje treba obaviti u određenom roku

• Sudionici u projektu izgradnje IS-a?• korisnici• poslovodstvo (menadžeri)• informatičari (projektanti, analitičari, organizatori,

programeri)

• Metode koje se koriste pri izgradnji IS-a:• inženjerstvo sustava, • informacijsko inženjerstvo, • programsko (softversko) inženjerstvo


Faze izgradnje IS-a: (prema linearnom, ili tzv. vodopadnom pristupu)


Planiranje/strategija

informacijskog

sustava

Analiza poslovnog

sustava

Oblikovanje

informacijskog

sustava

Izrada informacijskog

sustava

Uvođenje u rad

informacijskog

sustava

Održavanje

informacijskog

sustava

Faze izgradnje IS-a: (prema linearnom, ili tzv. vodopadnom pristupu)

• Planiranje/Strategija IS-a • (identificirati korisnike, opseg, nedostatke postojećeg IS-a,

ciljeve novog IS-a, načiniti plan razvoja IS-a)

• Analiza poslovnog sustava • (promatraju se poslovi, intervjuiraju korisnici, čita

dokumentacija, da bi se utvrdili: poslovni objekti, poslovne funkcije ili procesi i posl. događaji, provodi se reinženjering posl. procesa, definiraju se informacijski zahtjevi - što će sustav raditi)

• analitičari izrađuju specifikacije informacijskih zahtjeva u obliku dijagrama tokova, ili dijagrama objekata (entiteta)


Faze izgradnje IS-a: (prema linearnom, ili tzv. vodopadnom pristupu) – nastavak1

• Oblikovanje IS-a - kako će IS raditi? (na temelju modela podataka oblikuju se baze podataka, a na temlju modela procesa oblikuje se algoritam za obradu podataka)

• Izrada IS-a (programiranje funkcija, kod proceduralnih prog. jezika programira se postupak, a kod neproceduralnih - uvjeti rješenja)


Faze izgradnje IS-a: (prema linearnom, ili tzv. vodopadnom pristupu) – nastavak 2

• Uvođenje u rad IS-a • (obuka korisnika, prijelaz sa starog na novi IS, testiranje novog IS-a,

stavljanje novog IS-a u upotrebu)

• Održavanje IS-a• uočavanje i ispravljanje grešaka IS-a,

• prilagođavanje novim promjenama

• tekuće održavanje sustava


Izgradnja IS-a podržana računalom

• Programsko inženjerstvo podržano računalom

• (Computer Aided Software Engineering - CASE)• omogućava unos rezultata razvoja IS-a u katalog (repozitorij,

enciklopediju), stvarajući tako računalnu dokumentaciju modela IS-a

• iz modela sustava može generirati dijelove, tablice u relacijskoj bazi, a na temelju definiranih algoritama može generirati i programski kod

• sadrži i pomagala za analizu i provjeru rezultata razvoja IS-a, te ispis dokumentacije na papir


Problemi u izgradnji i korištenju informacijskih sustava

• izgradnja IS-a je skup poduhvat

• analiza uspješnosti razvoja IS-a pokazuje da je samo oko 40% projekata zadovoljilo očekivanja, a 30% propalo

• 1$ uložen u info. tehnologiju u SAD vraća tek 0,60 $ (neracionalnost u korištenju IT)

• često se poslovi i dalje obavljaju na tradicionalan način, samo uz primjenu novije tehnologije


Preduvjeti za uspjeh i razlozi neuspjeha IS-a u praksi

Preduvjeti uspjeha:

• Apsolutna podrška od strane managementa

• Lakoća upotrebe modula

• Primjereno vrijeme uvođenja

• Tehnološka osnova

• Prihvaćenost od strane korisnika

• Prihvaćenost od strane managementa


Upravljanje informacijskim sustavom

Načini organiziranja informacijskog sustava:

• kao Odjel za informacijski sustav (ili informatički centar, računski centar, centar za obradu podataka)

• Glavni informacijski menadžer (Chief Information Officer) planira i izrađuje strategiju razvoja informacijskog sustava

• kao Korisničko računarstvo (End User Computing) - dobiva zamah pojavom osobnih računala, te “prijateljskog programskog okruženja” (user-friendly interface)

• Krajnji korisnici aktivno sudjeluju u razvoju i korištenju info-sustava, i sve veći broj njih gotovo samostalno udovoljava potrebama za obradom svojih podataka (npr. direktor čita god. izvještaj iz skladišta podataka, uredski radnik sam obrađuje tekst, i sl.)


Upravljanje informacijskim sustavom -nastavak

• kao Informacijski centar (Information Center) - kao vanjske ustanove za informatičku izobrazbu i konzultantstvo

• Unajmljivanje informacijskih usluga (Outsourcing) - povjeravanje specifičnih zadataka specijaliziranim tvrtkama za informacijske usluge

• Ako poduzeće nema dovoljno informatičkih stručnjaka, ili je jeftinije povjeriti neki specifični zadatak profesionalnoj grupi, a osnovni je razlog:

• SVATKO NEKA BUDE STRUČNJAK U SVOM PODRUČJU.

• Najčešći poslovi koji se povjeravaju specijaliziranim tvrtkama: • razvoj aplikacija, održavanje računala, obavljanje drugih informacijskih

poslova.


informacijski sustavi u poslovanju

Documents