jelena mitrovic investicija kao dugorocna usteda
TRANSCRIPT
Investicija kao dugoročna uštedaZamena stolarije
Piše: Jelena Mitrović
print&web izdanje
Prozori&Vrata • novembar 2015 • broj 14 • www.prozorivrata.com14
Srbija je jedna od energetski najnee�ikas-nijih zemalja u Evropi, baš zbog loših izolacionih svojstava stambenih objekata, jer su domaćinstva ta koja rasipaju najviše energije – toplotne zimi prilikom grejanja, a enegije za hlađenje leti.
Kad se na to doda podatak da jedan stan ili
kuća gubi 36% energije kroz prozore koji loše
dihtuju, a stanovi iznad desetog sprata čak 47%,
isplativost zamene prozora i vrata postaje još
očiglednija. Do pre petnaestak godina sva
stolarija u našoj zemlji bila je isključivo drvena.
Prvi modeli plastične i ALU stolarije, koji su se
tada pojavili, bili su dvo i trokomorski i imali
jedno ili duplo staklo.
Danas imaju pet ili čak šest komora, i
uglavnom dvostruko staklo, mada je sve više u
primeni trostruko, jer što je više komora i slojeva
stakla, izolacija je utoliko bolja. Drvo je dobar
izolator, ali dosta neotporan na meteorološke
uticaje, vlagu, vitoperenje, plesni i insekte. Sve
to ga je umnogome potisnulo kao materijal za
izradu stolarije, i ustupilo mestu aluminijumu i
Mada kupovina stolarije neosporno jeste krupan �inan-sijski zalogaj za većinu, treba gledati u budućnost i uvideti da će uloženi novac početi da se vraća već sa prvim sledećim računom za struju. Srbija je jedna od energetski najnee�i-kasnijih zemalja u Evropi, baš zbog loših izolacionih svojstava stambenih objekata, jer su domaćinstva ta koja rasipaju najviše energije – toplotne zimi prilikom grejanja, a enegije za hlađenje leti. Kad se na to doda podatak da jedan stan ili kuća gubi 36% energije kroz prozore koji loše dihtuju, a stanovi iznad desetog sprata čak 47%, isplativost zamene prozora i vrata postaje još očiglednija
UŠTEDA ENERGIJE I NOVCA
Mada kupovina stolarije neosporno jeste
krupan finansijski zalogaj za većinu, treba gleda-
ti u budućnost i uvideti da će uloženi novac
početi da se vraća već sa prvim sledećim
računom za struju.
strane sama stolarija dovoljna. Ali, dobro je
poznato da će svaki trgovac uvek hvaliti svoju
robu, a ponekad i napadati konkurenciju, i ni
najmanje ne čudi što su se oni koji ne prodaju i
ne proizvode roletne potrudili da ih proglase za
suvišne.
Ta tvrdnja, naravno, nikako ne odgovara
činjeničnom stanju. Kada se pokazalo koliko
novca štedi stolarija, težeći optimalnom učinku
potrošači su počeli da idu i korak dalje, što u
neku ruku možemo označiti kao povratak roletni,
ili bolje rečeno povratak plastičnih roletni (samo
sada u poboljšanoj verziji), i pojavu alumini-
jumskih. I kao što je to slučaj sa stolarijom, oba
tipa imaju svoje prednosti i mane.
Plastične su jeftinije, lake su za postavljan-
je i održavanje, dobar su zvučni i termo izolator,
ali su i znatno kraćeg veka i manje opornosti jer
njihove letvice nemaju poliuretansku ispunu, pa
nisu preporučljive za velike otvore, pogotovo
one izložene suncu.
vinilu. To ove materijale, ipak, ne čini idealnim.
Aluminijum najbolje odoleva vremenskim
nepogodama i suncu, kao i pratećim deformaci-
jama i mehaničkim oštećenjima poput grebanja,
ali je zato veliki provodnik toplote i samim tim
slab izolator, što je jednim delom rešeno
pomoću termo mosta, odnosno termo prekida
između dva sloja metala u profilu. PVC je, pak, za
nijansu manje otporan, ali bez premca na polju
termoizolacije. Sve nabrojano, zato, dovodi do
zaključka da možda vredi razmisliti i o jednom
pomoćnom sredstvu - roletnama.
Ako rešite da se upustite u jedan ovakav poduhvat, treba reći da je za uspeh za početak neophodna informisanost. Kad dođe vreme za postavljanje prozora i vrata, to je deo koji obavljaju majstori i na koji vi kao klijent nemate uticaja. Svoju ulogu treba da odigrate znatno ranije, pravilnim odabirom vrste stolarije, prodavca i proizvođača, i naravno, tempiranjem radova. Prva dilema tiče se vrste ma-terijala od kog će nova stolarija biti napravljena. Iako se PVC i aluminijum u principu ravnopravno bore za prvo mesto po svojim karakteristikama, faktor odlučivanja ovde će svakako biti cena. Alumini-jumska stolarija je skuplja nego PVC, što znači da valja staviti cifre na papir i videti kako se to uklapa u raspoloživi budžet. Izmerite sve otvore, izračunajte njihovu
Zamena stolarije definitivno je jedna od
najvećih i najvažnijih stavki kada je reč o renovi-
ranju stambenog prostora. Budući da se ne radi
samo o estetskom “zahvatu” menjanja vrata i
prozora koji su dotrajali, pa više ne izgledaju
lepo, već i o pitanju izolacije i zagrevanja objek-
ta, ovo je tema kojom se treba ozbiljno
pozabaviti na vreme.
Obzirom da je u ljudskoj prirodi da se sve
uglavnom ostavlja za zadnji čas, nekako se uvek
desi da se setimo grejanja kada je zima već na
pragu. Na svu sreću, zamena stolarije spada u
radove koji ne traju dugo i mogu se izvoditi
tokom većeg dela godine.
DOBRA PRIPREMA
Ako rešite da se upustite u jedan ovakav
poduhvat, treba reći da je za uspeh za početak
neophodna informisanost. Kad dođe vreme za
postavljanje prozora i vrata, to je deo koji obavl-
jaju majstori i na koji vi kao klijent nemate
uticaja. Svoju ulogu treba da odigrate znatno ranije, pravilnim odabirom vrste stolarije, prodavca i proizvođača, i naravno, tempiran-jem radova. Prva dilema tiče se vrste materijala
od kog će nova stolarija biti napravljena.
Iako se PVC i aluminijum u principu ravno-
pravno bore za prvo mesto po svojim karakteris-
tikama, faktor odlučivanja ovde će svakako biti
cena. Aluminijumska stolarija je skuplja nego
PVC, što znači da valja staviti cifre na papir i
videti kako se to uklapa u raspoloživi budžet.
Izmerite sve otvore, izračunajte njihovu
površinu, a zatim ukupnu kvadraturu pomnožite
sa cenom po kvadratu. Izbor ćete napraviti u
skladu sa dobijenim iznosom. Vodite računa i o
tome da li je prodavac u cenu uračunao i
montažu, jer mada uglavnom uz kupovinu ide i
besplatna montaža, to ipak treba proveriti.
Prodavca ćete odabrati u zavisnosti od
proizvođača, odnosno, odlučićete se za prodavca
koji daje najpovoljniju cenu za stolariju marke
koju želite. Iako tržište zaista obiluje kvalitet-nim brendovima iz raznih zemalja, možda je najbolje igrati na najsigurnije i držati se nemačkih proizvođača – tehnologija izrade je besprekorna, najveće su šanse da među njima
nađete dobar balans kvaliteta i cene, a i nude
najviše inovacija.
STARI ZNANAC U NOVOM RUHU
Roletne su, paralelno sa drvenim žaluzina-
ma, kod nas tradicionalno veoma popularne.
Jedno vreme je, doduše, bio primetan delimični
pad interesovanja za njih, otprilike sa pojavom
ALU i PVC stolarije, najviše zbog njihove cene.
Jeftinije rešenje za regulisanje ulaska
sunčeve svetlosti u prostoriju pronađeno je u
venecijanerima, a tadašnje reklame su garan-
tovale da je, što se izolacije tiče, sa spoljne
Kada se pokazalo koliko novca štedi stolarija, težeći optimal-nom učinku potrošači su počeli da idu i korak dalje, što u neku ruku možemo označiti kao povratak roletni, ili bolje rečeno povratak plastičnih roletni (samo sada u pobol-jšanoj verziji), i pojavu alumini-jumskih. I kao što je to slučaj sa stolarijom, oba tipa imaju svoje prednosti i mane. Plastične su jeftinije, lake su za postavljanje i održavanje, dobar su zvučni i termo izolator, ali su i znatno kraćeg veka i manje opornosti jer njihove letvice nemaju poliuretansku ispunu, pa nisu
preporučljive za velike otvore, pogotovo one izložene suncu. Aluminijumske letvice su čvršće, dosta izdržljivije i manje podložne uticaju spoljnih vre-menskih faktora, ne rđaju, ne oštećuje ih voda, otporne su na dejstvo sunčevih zraka i ne menjaju boju dugi niz godina
Aluminijumske letvice su čvršće, dosta
izdržljivije i manje podložne uticaju spoljnih
vremenskih faktora, ne rđaju, ne oštećuje ih
voda, otporne su na dejstvo sunčevih zraka i ne
menjaju boju dugi niz godina. Uz sve to, trpe
velike temperaturne skokove od -20 do +60
stepeni Celzijusa. Dakle, idealnog rešenja nema,
ima samo dobrog rešenja u skladu sa okolnosti-
ma. Jedino je sigurno da sa roletnama kao
dodatkom novoj stolariji ni u kom slučaju nećete
pogrešiti, za koje god se opredelili.
print&web izdanje
www.prozorivrata.com • broj 14 • novembar 2015 • Prozori&Vrata 15
Srbija je jedna od energetski najnee�ikas-nijih zemalja u Evropi, baš zbog loših izolacionih svojstava stambenih objekata, jer su domaćinstva ta koja rasipaju najviše energije – toplotne zimi prilikom grejanja, a enegije za hlađenje leti.
Kad se na to doda podatak da jedan stan ili
kuća gubi 36% energije kroz prozore koji loše
dihtuju, a stanovi iznad desetog sprata čak 47%,
isplativost zamene prozora i vrata postaje još
očiglednija. Do pre petnaestak godina sva
stolarija u našoj zemlji bila je isključivo drvena.
Prvi modeli plastične i ALU stolarije, koji su se
tada pojavili, bili su dvo i trokomorski i imali
jedno ili duplo staklo.
Danas imaju pet ili čak šest komora, i
uglavnom dvostruko staklo, mada je sve više u
primeni trostruko, jer što je više komora i slojeva
stakla, izolacija je utoliko bolja. Drvo je dobar
izolator, ali dosta neotporan na meteorološke
uticaje, vlagu, vitoperenje, plesni i insekte. Sve
to ga je umnogome potisnulo kao materijal za
izradu stolarije, i ustupilo mestu aluminijumu i
Mada kupovina stolarije neosporno jeste krupan �inan-sijski zalogaj za većinu, treba gledati u budućnost i uvideti da će uloženi novac početi da se vraća već sa prvim sledećim računom za struju. Srbija je jedna od energetski najnee�i-kasnijih zemalja u Evropi, baš zbog loših izolacionih svojstava stambenih objekata, jer su domaćinstva ta koja rasipaju najviše energije – toplotne zimi prilikom grejanja, a enegije za hlađenje leti. Kad se na to doda podatak da jedan stan ili kuća gubi 36% energije kroz prozore koji loše dihtuju, a stanovi iznad desetog sprata čak 47%, isplativost zamene prozora i vrata postaje još očiglednija
UŠTEDA ENERGIJE I NOVCA
Mada kupovina stolarije neosporno jeste
krupan finansijski zalogaj za većinu, treba gleda-
ti u budućnost i uvideti da će uloženi novac
početi da se vraća već sa prvim sledećim
računom za struju.
strane sama stolarija dovoljna. Ali, dobro je
poznato da će svaki trgovac uvek hvaliti svoju
robu, a ponekad i napadati konkurenciju, i ni
najmanje ne čudi što su se oni koji ne prodaju i
ne proizvode roletne potrudili da ih proglase za
suvišne.
Ta tvrdnja, naravno, nikako ne odgovara
činjeničnom stanju. Kada se pokazalo koliko
novca štedi stolarija, težeći optimalnom učinku
potrošači su počeli da idu i korak dalje, što u
neku ruku možemo označiti kao povratak roletni,
ili bolje rečeno povratak plastičnih roletni (samo
sada u poboljšanoj verziji), i pojavu alumini-
jumskih. I kao što je to slučaj sa stolarijom, oba
tipa imaju svoje prednosti i mane.
Plastične su jeftinije, lake su za postavljan-
je i održavanje, dobar su zvučni i termo izolator,
ali su i znatno kraćeg veka i manje opornosti jer
njihove letvice nemaju poliuretansku ispunu, pa
nisu preporučljive za velike otvore, pogotovo
one izložene suncu.
vinilu. To ove materijale, ipak, ne čini idealnim.
Aluminijum najbolje odoleva vremenskim
nepogodama i suncu, kao i pratećim deformaci-
jama i mehaničkim oštećenjima poput grebanja,
ali je zato veliki provodnik toplote i samim tim
slab izolator, što je jednim delom rešeno
pomoću termo mosta, odnosno termo prekida
između dva sloja metala u profilu. PVC je, pak, za
nijansu manje otporan, ali bez premca na polju
termoizolacije. Sve nabrojano, zato, dovodi do
zaključka da možda vredi razmisliti i o jednom
pomoćnom sredstvu - roletnama.
Ako rešite da se upustite u jedan ovakav poduhvat, treba reći da je za uspeh za početak neophodna informisanost. Kad dođe vreme za postavljanje prozora i vrata, to je deo koji obavljaju majstori i na koji vi kao klijent nemate uticaja. Svoju ulogu treba da odigrate znatno ranije, pravilnim odabirom vrste stolarije, prodavca i proizvođača, i naravno, tempiranjem radova. Prva dilema tiče se vrste ma-terijala od kog će nova stolarija biti napravljena. Iako se PVC i aluminijum u principu ravnopravno bore za prvo mesto po svojim karakteristikama, faktor odlučivanja ovde će svakako biti cena. Alumini-jumska stolarija je skuplja nego PVC, što znači da valja staviti cifre na papir i videti kako se to uklapa u raspoloživi budžet. Izmerite sve otvore, izračunajte njihovu
Zamena stolarije definitivno je jedna od
najvećih i najvažnijih stavki kada je reč o renovi-
ranju stambenog prostora. Budući da se ne radi
samo o estetskom “zahvatu” menjanja vrata i
prozora koji su dotrajali, pa više ne izgledaju
lepo, već i o pitanju izolacije i zagrevanja objek-
ta, ovo je tema kojom se treba ozbiljno
pozabaviti na vreme.
Obzirom da je u ljudskoj prirodi da se sve
uglavnom ostavlja za zadnji čas, nekako se uvek
desi da se setimo grejanja kada je zima već na
pragu. Na svu sreću, zamena stolarije spada u
radove koji ne traju dugo i mogu se izvoditi
tokom većeg dela godine.
DOBRA PRIPREMA
Ako rešite da se upustite u jedan ovakav
poduhvat, treba reći da je za uspeh za početak
neophodna informisanost. Kad dođe vreme za
postavljanje prozora i vrata, to je deo koji obavl-
jaju majstori i na koji vi kao klijent nemate
uticaja. Svoju ulogu treba da odigrate znatno ranije, pravilnim odabirom vrste stolarije, prodavca i proizvođača, i naravno, tempiran-jem radova. Prva dilema tiče se vrste materijala
od kog će nova stolarija biti napravljena.
Iako se PVC i aluminijum u principu ravno-
pravno bore za prvo mesto po svojim karakteris-
tikama, faktor odlučivanja ovde će svakako biti
cena. Aluminijumska stolarija je skuplja nego
PVC, što znači da valja staviti cifre na papir i
videti kako se to uklapa u raspoloživi budžet.
Izmerite sve otvore, izračunajte njihovu
površinu, a zatim ukupnu kvadraturu pomnožite
sa cenom po kvadratu. Izbor ćete napraviti u
skladu sa dobijenim iznosom. Vodite računa i o
tome da li je prodavac u cenu uračunao i
montažu, jer mada uglavnom uz kupovinu ide i
besplatna montaža, to ipak treba proveriti.
Prodavca ćete odabrati u zavisnosti od
proizvođača, odnosno, odlučićete se za prodavca
koji daje najpovoljniju cenu za stolariju marke
koju želite. Iako tržište zaista obiluje kvalitet-nim brendovima iz raznih zemalja, možda je najbolje igrati na najsigurnije i držati se nemačkih proizvođača – tehnologija izrade je besprekorna, najveće su šanse da među njima
nađete dobar balans kvaliteta i cene, a i nude
najviše inovacija.
STARI ZNANAC U NOVOM RUHU
Roletne su, paralelno sa drvenim žaluzina-
ma, kod nas tradicionalno veoma popularne.
Jedno vreme je, doduše, bio primetan delimični
pad interesovanja za njih, otprilike sa pojavom
ALU i PVC stolarije, najviše zbog njihove cene.
Jeftinije rešenje za regulisanje ulaska
sunčeve svetlosti u prostoriju pronađeno je u
venecijanerima, a tadašnje reklame su garan-
tovale da je, što se izolacije tiče, sa spoljne
Kada se pokazalo koliko novca štedi stolarija, težeći optimal-nom učinku potrošači su počeli da idu i korak dalje, što u neku ruku možemo označiti kao povratak roletni, ili bolje rečeno povratak plastičnih roletni (samo sada u pobol-jšanoj verziji), i pojavu alumini-jumskih. I kao što je to slučaj sa stolarijom, oba tipa imaju svoje prednosti i mane. Plastične su jeftinije, lake su za postavljanje i održavanje, dobar su zvučni i termo izolator, ali su i znatno kraćeg veka i manje opornosti jer njihove letvice nemaju poliuretansku ispunu, pa nisu
preporučljive za velike otvore, pogotovo one izložene suncu. Aluminijumske letvice su čvršće, dosta izdržljivije i manje podložne uticaju spoljnih vre-menskih faktora, ne rđaju, ne oštećuje ih voda, otporne su na dejstvo sunčevih zraka i ne menjaju boju dugi niz godina
Aluminijumske letvice su čvršće, dosta
izdržljivije i manje podložne uticaju spoljnih
vremenskih faktora, ne rđaju, ne oštećuje ih
voda, otporne su na dejstvo sunčevih zraka i ne
menjaju boju dugi niz godina. Uz sve to, trpe
velike temperaturne skokove od -20 do +60
stepeni Celzijusa. Dakle, idealnog rešenja nema,
ima samo dobrog rešenja u skladu sa okolnosti-
ma. Jedino je sigurno da sa roletnama kao
dodatkom novoj stolariji ni u kom slučaju nećete
pogrešiti, za koje god se opredelili.
Prozori&Vrata • novembar 2015 • broj 14 • www.prozorivrata.com16
“Investicija kao dugoročna ušteda”
Srbija je jedna od energetski najnee�ikas-nijih zemalja u Evropi, baš zbog loših izolacionih svojstava stambenih objekata, jer su domaćinstva ta koja rasipaju najviše energije – toplotne zimi prilikom grejanja, a enegije za hlađenje leti.
Kad se na to doda podatak da jedan stan ili
kuća gubi 36% energije kroz prozore koji loše
dihtuju, a stanovi iznad desetog sprata čak 47%,
isplativost zamene prozora i vrata postaje još
očiglednija. Do pre petnaestak godina sva
stolarija u našoj zemlji bila je isključivo drvena.
Prvi modeli plastične i ALU stolarije, koji su se
tada pojavili, bili su dvo i trokomorski i imali
jedno ili duplo staklo.
Danas imaju pet ili čak šest komora, i
uglavnom dvostruko staklo, mada je sve više u
primeni trostruko, jer što je više komora i slojeva
stakla, izolacija je utoliko bolja. Drvo je dobar
izolator, ali dosta neotporan na meteorološke
uticaje, vlagu, vitoperenje, plesni i insekte. Sve
to ga je umnogome potisnulo kao materijal za
izradu stolarije, i ustupilo mestu aluminijumu i
print&web izdanje
Mada kupovina stolarije neosporno jeste krupan �inan-sijski zalogaj za većinu, treba gledati u budućnost i uvideti da će uloženi novac početi da se vraća već sa prvim sledećim računom za struju. Srbija je jedna od energetski najnee�i-kasnijih zemalja u Evropi, baš zbog loših izolacionih svojstava stambenih objekata, jer su domaćinstva ta koja rasipaju najviše energije – toplotne zimi prilikom grejanja, a enegije za hlađenje leti. Kad se na to doda podatak da jedan stan ili kuća gubi 36% energije kroz prozore koji loše dihtuju, a stanovi iznad desetog sprata čak 47%, isplativost zamene prozora i vrata postaje još očiglednija
UŠTEDA ENERGIJE I NOVCA
Mada kupovina stolarije neosporno jeste
krupan finansijski zalogaj za većinu, treba gleda-
ti u budućnost i uvideti da će uloženi novac
početi da se vraća već sa prvim sledećim
računom za struju.
strane sama stolarija dovoljna. Ali, dobro je
poznato da će svaki trgovac uvek hvaliti svoju
robu, a ponekad i napadati konkurenciju, i ni
najmanje ne čudi što su se oni koji ne prodaju i
ne proizvode roletne potrudili da ih proglase za
suvišne.
Ta tvrdnja, naravno, nikako ne odgovara
činjeničnom stanju. Kada se pokazalo koliko
novca štedi stolarija, težeći optimalnom učinku
potrošači su počeli da idu i korak dalje, što u
neku ruku možemo označiti kao povratak roletni,
ili bolje rečeno povratak plastičnih roletni (samo
sada u poboljšanoj verziji), i pojavu alumini-
jumskih. I kao što je to slučaj sa stolarijom, oba
tipa imaju svoje prednosti i mane.
Plastične su jeftinije, lake su za postavljan-
je i održavanje, dobar su zvučni i termo izolator,
ali su i znatno kraćeg veka i manje opornosti jer
njihove letvice nemaju poliuretansku ispunu, pa
nisu preporučljive za velike otvore, pogotovo
one izložene suncu.
vinilu. To ove materijale, ipak, ne čini idealnim.
Aluminijum najbolje odoleva vremenskim
nepogodama i suncu, kao i pratećim deformaci-
jama i mehaničkim oštećenjima poput grebanja,
ali je zato veliki provodnik toplote i samim tim
slab izolator, što je jednim delom rešeno
pomoću termo mosta, odnosno termo prekida
između dva sloja metala u profilu. PVC je, pak, za
nijansu manje otporan, ali bez premca na polju
termoizolacije. Sve nabrojano, zato, dovodi do
zaključka da možda vredi razmisliti i o jednom
pomoćnom sredstvu - roletnama.
Ako rešite da se upustite u jedan ovakav poduhvat, treba reći da je za uspeh za početak neophodna informisanost. Kad dođe vreme za postavljanje prozora i vrata, to je deo koji obavljaju majstori i na koji vi kao klijent nemate uticaja. Svoju ulogu treba da odigrate znatno ranije, pravilnim odabirom vrste stolarije, prodavca i proizvođača, i naravno, tempiranjem radova. Prva dilema tiče se vrste ma-terijala od kog će nova stolarija biti napravljena. Iako se PVC i aluminijum u principu ravnopravno bore za prvo mesto po svojim karakteristikama, faktor odlučivanja ovde će svakako biti cena. Alumini-jumska stolarija je skuplja nego PVC, što znači da valja staviti cifre na papir i videti kako se to uklapa u raspoloživi budžet. Izmerite sve otvore, izračunajte njihovu
Zamena stolarije definitivno je jedna od
najvećih i najvažnijih stavki kada je reč o renovi-
ranju stambenog prostora. Budući da se ne radi
samo o estetskom “zahvatu” menjanja vrata i
prozora koji su dotrajali, pa više ne izgledaju
lepo, već i o pitanju izolacije i zagrevanja objek-
ta, ovo je tema kojom se treba ozbiljno
pozabaviti na vreme.
Obzirom da je u ljudskoj prirodi da se sve
uglavnom ostavlja za zadnji čas, nekako se uvek
desi da se setimo grejanja kada je zima već na
pragu. Na svu sreću, zamena stolarije spada u
radove koji ne traju dugo i mogu se izvoditi
tokom većeg dela godine.
DOBRA PRIPREMA
Ako rešite da se upustite u jedan ovakav
poduhvat, treba reći da je za uspeh za početak
neophodna informisanost. Kad dođe vreme za
postavljanje prozora i vrata, to je deo koji obavl-
jaju majstori i na koji vi kao klijent nemate
uticaja. Svoju ulogu treba da odigrate znatno ranije, pravilnim odabirom vrste stolarije, prodavca i proizvođača, i naravno, tempiran-jem radova. Prva dilema tiče se vrste materijala
od kog će nova stolarija biti napravljena.
Iako se PVC i aluminijum u principu ravno-
pravno bore za prvo mesto po svojim karakteris-
tikama, faktor odlučivanja ovde će svakako biti
cena. Aluminijumska stolarija je skuplja nego
PVC, što znači da valja staviti cifre na papir i
videti kako se to uklapa u raspoloživi budžet.
Izmerite sve otvore, izračunajte njihovu
površinu, a zatim ukupnu kvadraturu pomnožite
sa cenom po kvadratu. Izbor ćete napraviti u
skladu sa dobijenim iznosom. Vodite računa i o
tome da li je prodavac u cenu uračunao i
montažu, jer mada uglavnom uz kupovinu ide i
besplatna montaža, to ipak treba proveriti.
Prodavca ćete odabrati u zavisnosti od
proizvođača, odnosno, odlučićete se za prodavca
koji daje najpovoljniju cenu za stolariju marke
koju želite. Iako tržište zaista obiluje kvalitet-nim brendovima iz raznih zemalja, možda je najbolje igrati na najsigurnije i držati se nemačkih proizvođača – tehnologija izrade je besprekorna, najveće su šanse da među njima
nađete dobar balans kvaliteta i cene, a i nude
najviše inovacija.
STARI ZNANAC U NOVOM RUHU
Roletne su, paralelno sa drvenim žaluzina-
ma, kod nas tradicionalno veoma popularne.
Jedno vreme je, doduše, bio primetan delimični
pad interesovanja za njih, otprilike sa pojavom
ALU i PVC stolarije, najviše zbog njihove cene.
Jeftinije rešenje za regulisanje ulaska
sunčeve svetlosti u prostoriju pronađeno je u
venecijanerima, a tadašnje reklame su garan-
tovale da je, što se izolacije tiče, sa spoljne
Foto: Alumil
Kada se pokazalo koliko novca štedi stolarija, težeći optimal-nom učinku potrošači su počeli da idu i korak dalje, što u neku ruku možemo označiti kao povratak roletni, ili bolje rečeno povratak plastičnih roletni (samo sada u pobol-jšanoj verziji), i pojavu alumini-jumskih. I kao što je to slučaj sa stolarijom, oba tipa imaju svoje prednosti i mane. Plastične su jeftinije, lake su za postavljanje i održavanje, dobar su zvučni i termo izolator, ali su i znatno kraćeg veka i manje opornosti jer njihove letvice nemaju poliuretansku ispunu, pa nisu
preporučljive za velike otvore, pogotovo one izložene suncu. Aluminijumske letvice su čvršće, dosta izdržljivije i manje podložne uticaju spoljnih vre-menskih faktora, ne rđaju, ne oštećuje ih voda, otporne su na dejstvo sunčevih zraka i ne menjaju boju dugi niz godina
Aluminijumske letvice su čvršće, dosta
izdržljivije i manje podložne uticaju spoljnih
vremenskih faktora, ne rđaju, ne oštećuje ih
voda, otporne su na dejstvo sunčevih zraka i ne
menjaju boju dugi niz godina. Uz sve to, trpe
velike temperaturne skokove od -20 do +60
stepeni Celzijusa. Dakle, idealnog rešenja nema,
ima samo dobrog rešenja u skladu sa okolnosti-
ma. Jedino je sigurno da sa roletnama kao
dodatkom novoj stolariji ni u kom slučaju nećete
pogrešiti, za koje god se opredelili.Foto: Alumil
“Investicija kao dugoročna ušteda”
Srbija je jedna od energetski najnee�ikas-nijih zemalja u Evropi, baš zbog loših izolacionih svojstava stambenih objekata, jer su domaćinstva ta koja rasipaju najviše energije – toplotne zimi prilikom grejanja, a enegije za hlađenje leti.
Kad se na to doda podatak da jedan stan ili
kuća gubi 36% energije kroz prozore koji loše
dihtuju, a stanovi iznad desetog sprata čak 47%,
isplativost zamene prozora i vrata postaje još
očiglednija. Do pre petnaestak godina sva
stolarija u našoj zemlji bila je isključivo drvena.
Prvi modeli plastične i ALU stolarije, koji su se
tada pojavili, bili su dvo i trokomorski i imali
jedno ili duplo staklo.
Danas imaju pet ili čak šest komora, i
uglavnom dvostruko staklo, mada je sve više u
primeni trostruko, jer što je više komora i slojeva
stakla, izolacija je utoliko bolja. Drvo je dobar
izolator, ali dosta neotporan na meteorološke
uticaje, vlagu, vitoperenje, plesni i insekte. Sve
to ga je umnogome potisnulo kao materijal za
izradu stolarije, i ustupilo mestu aluminijumu i
print&web izdanje
Mada kupovina stolarije neosporno jeste krupan �inan-sijski zalogaj za većinu, treba gledati u budućnost i uvideti da će uloženi novac početi da se vraća već sa prvim sledećim računom za struju. Srbija je jedna od energetski najnee�i-kasnijih zemalja u Evropi, baš zbog loših izolacionih svojstava stambenih objekata, jer su domaćinstva ta koja rasipaju najviše energije – toplotne zimi prilikom grejanja, a enegije za hlađenje leti. Kad se na to doda podatak da jedan stan ili kuća gubi 36% energije kroz prozore koji loše dihtuju, a stanovi iznad desetog sprata čak 47%, isplativost zamene prozora i vrata postaje još očiglednija
UŠTEDA ENERGIJE I NOVCA
Mada kupovina stolarije neosporno jeste
krupan finansijski zalogaj za većinu, treba gleda-
ti u budućnost i uvideti da će uloženi novac
početi da se vraća već sa prvim sledećim
računom za struju.
strane sama stolarija dovoljna. Ali, dobro je
poznato da će svaki trgovac uvek hvaliti svoju
robu, a ponekad i napadati konkurenciju, i ni
najmanje ne čudi što su se oni koji ne prodaju i
ne proizvode roletne potrudili da ih proglase za
suvišne.
Ta tvrdnja, naravno, nikako ne odgovara
činjeničnom stanju. Kada se pokazalo koliko
novca štedi stolarija, težeći optimalnom učinku
potrošači su počeli da idu i korak dalje, što u
neku ruku možemo označiti kao povratak roletni,
ili bolje rečeno povratak plastičnih roletni (samo
sada u poboljšanoj verziji), i pojavu alumini-
jumskih. I kao što je to slučaj sa stolarijom, oba
tipa imaju svoje prednosti i mane.
Plastične su jeftinije, lake su za postavljan-
je i održavanje, dobar su zvučni i termo izolator,
ali su i znatno kraćeg veka i manje opornosti jer
njihove letvice nemaju poliuretansku ispunu, pa
nisu preporučljive za velike otvore, pogotovo
one izložene suncu.
vinilu. To ove materijale, ipak, ne čini idealnim.
Aluminijum najbolje odoleva vremenskim
nepogodama i suncu, kao i pratećim deformaci-
jama i mehaničkim oštećenjima poput grebanja,
ali je zato veliki provodnik toplote i samim tim
slab izolator, što je jednim delom rešeno
pomoću termo mosta, odnosno termo prekida
između dva sloja metala u profilu. PVC je, pak, za
nijansu manje otporan, ali bez premca na polju
termoizolacije. Sve nabrojano, zato, dovodi do
zaključka da možda vredi razmisliti i o jednom
pomoćnom sredstvu - roletnama.
www.prozorivrata.com • broj 14 • novembar 2015 • Prozori&Vrata 17
Ako rešite da se upustite u jedan ovakav poduhvat, treba reći da je za uspeh za početak neophodna informisanost. Kad dođe vreme za postavljanje prozora i vrata, to je deo koji obavljaju majstori i na koji vi kao klijent nemate uticaja. Svoju ulogu treba da odigrate znatno ranije, pravilnim odabirom vrste stolarije, prodavca i proizvođača, i naravno, tempiranjem radova. Prva dilema tiče se vrste ma-terijala od kog će nova stolarija biti napravljena. Iako se PVC i aluminijum u principu ravnopravno bore za prvo mesto po svojim karakteristikama, faktor odlučivanja ovde će svakako biti cena. Alumini-jumska stolarija je skuplja nego PVC, što znači da valja staviti cifre na papir i videti kako se to uklapa u raspoloživi budžet. Izmerite sve otvore, izračunajte njihovu
Zamena stolarije definitivno je jedna od
najvećih i najvažnijih stavki kada je reč o renovi-
ranju stambenog prostora. Budući da se ne radi
samo o estetskom “zahvatu” menjanja vrata i
prozora koji su dotrajali, pa više ne izgledaju
lepo, već i o pitanju izolacije i zagrevanja objek-
ta, ovo je tema kojom se treba ozbiljno
pozabaviti na vreme.
Obzirom da je u ljudskoj prirodi da se sve
uglavnom ostavlja za zadnji čas, nekako se uvek
desi da se setimo grejanja kada je zima već na
pragu. Na svu sreću, zamena stolarije spada u
radove koji ne traju dugo i mogu se izvoditi
tokom većeg dela godine.
DOBRA PRIPREMA
Ako rešite da se upustite u jedan ovakav
poduhvat, treba reći da je za uspeh za početak
neophodna informisanost. Kad dođe vreme za
postavljanje prozora i vrata, to je deo koji obavl-
jaju majstori i na koji vi kao klijent nemate
uticaja. Svoju ulogu treba da odigrate znatno ranije, pravilnim odabirom vrste stolarije, prodavca i proizvođača, i naravno, tempiran-jem radova. Prva dilema tiče se vrste materijala
od kog će nova stolarija biti napravljena.
Iako se PVC i aluminijum u principu ravno-
pravno bore za prvo mesto po svojim karakteris-
tikama, faktor odlučivanja ovde će svakako biti
cena. Aluminijumska stolarija je skuplja nego
PVC, što znači da valja staviti cifre na papir i
videti kako se to uklapa u raspoloživi budžet.
Izmerite sve otvore, izračunajte njihovu
površinu, a zatim ukupnu kvadraturu pomnožite
sa cenom po kvadratu. Izbor ćete napraviti u
skladu sa dobijenim iznosom. Vodite računa i o
tome da li je prodavac u cenu uračunao i
montažu, jer mada uglavnom uz kupovinu ide i
besplatna montaža, to ipak treba proveriti.
Prodavca ćete odabrati u zavisnosti od
proizvođača, odnosno, odlučićete se za prodavca
koji daje najpovoljniju cenu za stolariju marke
koju želite. Iako tržište zaista obiluje kvalitet-nim brendovima iz raznih zemalja, možda je najbolje igrati na najsigurnije i držati se nemačkih proizvođača – tehnologija izrade je besprekorna, najveće su šanse da među njima
nađete dobar balans kvaliteta i cene, a i nude
najviše inovacija.
STARI ZNANAC U NOVOM RUHU
Roletne su, paralelno sa drvenim žaluzina-
ma, kod nas tradicionalno veoma popularne.
Jedno vreme je, doduše, bio primetan delimični
pad interesovanja za njih, otprilike sa pojavom
ALU i PVC stolarije, najviše zbog njihove cene.
Jeftinije rešenje za regulisanje ulaska
sunčeve svetlosti u prostoriju pronađeno je u
venecijanerima, a tadašnje reklame su garan-
tovale da je, što se izolacije tiče, sa spoljne
Kada se pokazalo koliko novca štedi stolarija, težeći optimal-nom učinku potrošači su počeli da idu i korak dalje, što u neku ruku možemo označiti kao povratak roletni, ili bolje rečeno povratak plastičnih roletni (samo sada u pobol-jšanoj verziji), i pojavu alumini-jumskih. I kao što je to slučaj sa stolarijom, oba tipa imaju svoje prednosti i mane. Plastične su jeftinije, lake su za postavljanje i održavanje, dobar su zvučni i termo izolator, ali su i znatno kraćeg veka i manje opornosti jer njihove letvice nemaju poliuretansku ispunu, pa nisu
preporučljive za velike otvore, pogotovo one izložene suncu. Aluminijumske letvice su čvršće, dosta izdržljivije i manje podložne uticaju spoljnih vre-menskih faktora, ne rđaju, ne oštećuje ih voda, otporne su na dejstvo sunčevih zraka i ne menjaju boju dugi niz godina
Aluminijumske letvice su čvršće, dosta
izdržljivije i manje podložne uticaju spoljnih
vremenskih faktora, ne rđaju, ne oštećuje ih
voda, otporne su na dejstvo sunčevih zraka i ne
menjaju boju dugi niz godina. Uz sve to, trpe
velike temperaturne skokove od -20 do +60
stepeni Celzijusa. Dakle, idealnog rešenja nema,
ima samo dobrog rešenja u skladu sa okolnosti-
ma. Jedino je sigurno da sa roletnama kao
dodatkom novoj stolariji ni u kom slučaju nećete
pogrešiti, za koje god se opredelili.