mineralogija.pdf

44
MINERALOGIJA I PETROLOGIJA MINERALOGIJA I PETROLOGIJA Stijene Stijene mje mje š š avina avina minerala. Prirodno formirani, konsolidirani minerala. Prirodno formirani, konsolidirani materijal sastavljen od jednog ili vi materijal sastavljen od jednog ili vi š š e minerala. Zemlja je gotovo u e minerala. Zemlja je gotovo u potpunosti stijena do dubine 2900 km (do granice potpunosti stijena do dubine 2900 km (do granice č č vrstog pla vrstog pla š š ta s ta s rastaljenom vanjskom jezgrom) rastaljenom vanjskom jezgrom) Minerali Minerali - - homogene homogene č č vrste tvari pravilne unutra vrste tvari pravilne unutra š š nje građe nastale nje građe nastale prirodnim, uglavnom anorganskim procesima, definiranog prirodnim, uglavnom anorganskim procesima, definiranog kemijskog sastava koji se mo kemijskog sastava koji se mo ž ž e izraziti kemijskom formulom. Iz e izraziti kemijskom formulom. Iz kemijskih formula vidimo da minerali sadr kemijskih formula vidimo da minerali sadr ž ž e jedan ili vi e jedan ili vi š š e e kemijskih elemenata. kemijskih elemenata. Elementi Elementi fundamentalni sastojci materije koji se, uobi fundamentalni sastojci materije koji se, uobi č č ajenim ajenim kemijskim procesima, ne mogu razdijeliti u jednostavnije kemijskim procesima, ne mogu razdijeliti u jednostavnije supstancije. supstancije. Atomi Atomi osnovne, najmanje osnovne, najmanje č č estice materije (elementa) koje estice materije (elementa) koje zadr zadr ž ž avaju svojstva te materije (elementa). avaju svojstva te materije (elementa). (Materijali od kojih je izgrađena Zemlja)

Upload: kasiopeja1990

Post on 29-Dec-2015

21 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: mineralogija.pdf

MINERALOGIJA I PETROLOGIJAMINERALOGIJA I PETROLOGIJA

StijeneStijene –– ““mjemješšavinaavina”” minerala. Prirodno formirani, konsolidirani minerala. Prirodno formirani, konsolidirani materijal sastavljen od jednog ili vimaterijal sastavljen od jednog ili višše minerala. Zemlja je gotovo u e minerala. Zemlja je gotovo u potpunosti stijena do dubine 2900 km (do granice potpunosti stijena do dubine 2900 km (do granice ččvrstog plavrstog plaššta s ta s rastaljenom vanjskom jezgrom)rastaljenom vanjskom jezgrom)MineraliMinerali -- homogene homogene ččvrste tvari pravilne unutravrste tvari pravilne unutraššnje građe nastale nje građe nastale prirodnim, uglavnom anorganskim procesima, definiranog prirodnim, uglavnom anorganskim procesima, definiranog kemijskog sastava koji se mokemijskog sastava koji se možže izraziti kemijskom formulom. Iz e izraziti kemijskom formulom. Iz kemijskih formula vidimo da minerali sadrkemijskih formula vidimo da minerali sadržže jedan ili vie jedan ili višše e kemijskih elemenata.kemijskih elemenata.

ElementiElementi –– fundamentalni sastojci materije koji se, uobifundamentalni sastojci materije koji se, uobiččajenim ajenim kemijskim procesima, ne mogu razdijeliti u jednostavnije kemijskim procesima, ne mogu razdijeliti u jednostavnije supstancije.supstancije.AtomiAtomi –– osnovne, najmanje osnovne, najmanje ččestice materije (elementa) koje estice materije (elementa) koje zadrzadržžavaju svojstva te materije (elementa).avaju svojstva te materije (elementa).

(Materijali od kojih je izgrađena Zemlja)

Page 2: mineralogija.pdf

stijena

minerali

Page 3: mineralogija.pdf
Page 4: mineralogija.pdf
Page 5: mineralogija.pdf
Page 6: mineralogija.pdf

PRAVILNA UNUTRAŠNJA GRAĐA

• materijalne čestice (atomi, ioni, molekule, anionske skupine)

• točkasti niz• mrežna ravnina• trodimenzionalna, kristalna

rešetka

Page 7: mineralogija.pdf
Page 8: mineralogija.pdf
Page 9: mineralogija.pdf

Bravais-ove jedinične ćelije

- građene od istovrsnih materijalnih čestica

- 14 tipova

Page 10: mineralogija.pdf
Page 12: mineralogija.pdf

KRISTALIZACIJA

Page 13: mineralogija.pdf
Page 14: mineralogija.pdf
Page 15: mineralogija.pdf
Page 16: mineralogija.pdf
Page 17: mineralogija.pdf
Page 18: mineralogija.pdf
Page 19: mineralogija.pdf
Page 20: mineralogija.pdf

FIZIČKA SVOJSTVA MINERALA

• Habitus, agregati

• Tvrdoća• Kalavost• Lom• Kovnost

• Gustoća

• Boja• Sjaj• Crt (boja praha)• Luminiscencija

• Toplinska svojstva• Električna svosjstva• Magnetična svojstva• Fiziološka svosjtva

Page 21: mineralogija.pdf
Page 22: mineralogija.pdf
Page 23: mineralogija.pdf
Page 24: mineralogija.pdf
Page 25: mineralogija.pdf
Page 26: mineralogija.pdf
Page 27: mineralogija.pdf
Page 28: mineralogija.pdf
Page 29: mineralogija.pdf
Page 30: mineralogija.pdf
Page 31: mineralogija.pdf

Idiokromatski minerali

Page 32: mineralogija.pdf

Alokromatski minerali

Page 33: mineralogija.pdf
Page 34: mineralogija.pdf

KEMIJSKA SVOJSTVA MINERALA

- Kemijski sastav

-Voda u mineralima

- Izomorfija

- Polimorfija

Page 35: mineralogija.pdf

Kemijski sastav

Page 36: mineralogija.pdf
Page 37: mineralogija.pdf
Page 38: mineralogija.pdf
Page 39: mineralogija.pdf
Page 40: mineralogija.pdf
Page 41: mineralogija.pdf
Page 42: mineralogija.pdf

Voda u mineralima

- Konstitucijska voda - u obliku hidroksid iona (OH)-, kao sastavni dio kristalne rešetke.

- Kristalna voda – nalazi se u obliku molekula H2O na određenim mjestima kristalne rešetke (npr. u gipsu CaSO4 x 2 H2O )

-Adsorpcijska voda – nema strogo određeno mjesto u kristalnoj rešetki.

Iskazuje se u kemijskoj formuli

-Higroskopna voda – je zapravo vlaga koja se nalazi u obliku molekula H2O na površini minerala i nije vezana za kristalnu rešetku.

- Mehanički uklopljena voda – kao inkluzije uklopljene za vrijeme rasta minerala.

Page 43: mineralogija.pdf

IZOMORFIJA

Izomorfija je pojava u kojoj minerali različita, ali analognog kemijskog sastava, imaju slične kristalne rešetke i slična svojstva, te gotovo u pravilu tvore izomorfne smjese ili kristale mješance.

CaCO3 kalcit

MnCO3 rodohrozit

FeCO3 siderit

ZnCO3 smitsonit

MgCO3 magnezit

CaCO3 aragonit

SrCO3 stroncijanit

PbCO3 ceruzit

BaCO3 viterit

Izomorfne smjese – npr. niz plagioklasa od albita-NaAlSi3O8 do anortita-CaAl2Si2O8; olivin-(Mg,Fe)2SiO4 …

Page 44: mineralogija.pdf

POLIMORFIJA

Polimorfija je pojava u kojoj minerali istog kemijskog sastava imaju različite kristalne rešetke, a time i različita svojstva. Takvi se minerali nazivaju polimorfnim modifikacijama.

Kemijska supstancija polimorfne modifikacije

C grafit, dijamant

CaCO3 kalcit, aragonit

TiO2 rutil, anatas, brukit