Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 5163 51UDK 141.72316.66055.2233.5055.2Pregledni lanakPrimljeno 19. 4. 2012.Prihvaeno 3. 12. 2012.Slika ene u starom feminizmu i u novom feminizmu Ivana Pavla II. i Benedikta XVI.Marijo Volarevi*SaetakU lanku se autor bavi fenomenom feminizma i slikom ene kakvu feminizam prikazuje kroz svoje povijesne faze. U prvome dijelu, polazei od povijesti femi-nizma, autor prati mijenjanje slike ene u svakoj od pojedinih faza. Posebno se osvre na problematiku tumaenja naravi i kulture, roda i spola, u drugome i tre-em valu feminizma u kojima je pod utjecajima postmoderne i rodne teorije do-lo do dekonstrukcije naravne slike ene. Naime, dok s jedne strane postmoderni feminizam (postfeminizam) dovodi u pitanje postojanja kategorije ene kao ta-kveistiuidanepostojiena(utsic)negopostojikategorijaen(bjelkinje, crnkinje, lezbijke, heteroseksualne itd.), s druge strane, rodna teorija kategoriju ene smatra proizvodom kulture. U drugome dijelu rada, autor prema novijoj ka-tolikoj biblijskoteolokoj antropologiji Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. tumai naravnu sliku ene. Na kraju, imajui u vidu sliku ene prema staromu feminiz-mu, kao i utjecaj rodne teorije na naravnu sliku ene, autor u novome feminiz-mu vidi mogui put ne samo u ouvanju naravne slike ene, nego i mogunost stvaranja drugaije kulture, kulture u kojoj ena ne bi bila diskriminirana. Kljunerijei:starifeminizam,novifeminizam,postfeminizam,postmoderna, rodna teorija, rod/spol, narav/kultura, genij ene, slika eneUvodDuginizgodinaupatrijarhalnoustrojenomedrutvuegzistiralajejedno-strana logika shvaanja ljudskoga bia prema kojem samo mukarac predstavlja savrenu ovjekovu sliku, dok ena nije u potpunosti odgovarala toj savrenoj slici, tovie, smatrana je nepotpunim mukarcem.1 Pojavom feminizma, prije *Dr.sc.MarijoVolarevi,KatolikibogoslovnifakultetSveuilitauSplitu.Adresa:ZrinskoFrankopanska 19, 21 000 Split, Hrvatska. Epota: mvolarevic@kbfst.hr 1Ve od antike prevladava miljenje da ena ne ostvaruje potpunu ovjekovu sliku. Njezina jedina uloga u slubi ovjeka bila je da primi sjeme mukarca koje se smatralo poetnom materijom za stvaranjenovogaovjeka.Usp.GiovanniBattistaGuzzetti,LaCondizionedelladonna:storia oz048sve.indd 51 19.12.2012. 15:52:09M. Volarevi, Slika ene u starom feminizmu... Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 516352neto vie od dvjesto godina, poinje se mijenjati enin poloaj u drutvu, ali se mijenja i njezina slika. Namjera je ovoga rada istraiti kako se tijekom povijesti feminizma mijenjao ne samo poloaj ene u drutvu nego i njena slika, te kakva bi bila mogua slika ene u novome feminizmu kojeg predlae Ivan Pavao II., a podrava ga i sadanji papa Benedikt XVI.1.Slika ene u starome feminizmu2Feminizam u irem smislu mogue je shvatiti kao idejnokulturoloki i po-litiki pokret kojemu je cilj poboljati poloaj ene u svim drutvenim podruji-ma.3 Prvi val feminizma poinje usporedno s Francuskom revolucijom. Znaajnu ulogu u poetcima feminizma odigrale su ene koje pripadaju glavnim pokreta-icama feminizma, Francuskinja Olympe de Gouge (Deklaracije o pravima ena, 1791.) i Engleskinja Mary Wollstonecraft (Obrana enskih prava, 1792.) koje su eljeleukazatinainjenicudajeenaponaraviljudskobie,kaoimukarac. Zbog toga su traile jednakost izmeu mukarca i ene pred temeljnim civilnim zakonima koji su bili predvieni za ovjeka, ali je zapravo samo mukarac ta pra-va uivao u potpunosti. ena je zakonski bila inferiorna u odnosu na mukarca.4 Industrijska revolucija, ali i dva rata, otvorili su eni prostor i u javnome ivo-tu, to je poluilo pozitivan stav da ene mogu jednako kvalitetno obavljati i dru-ge poslove osim kuanskih. U SADu, Francuskoj, Velikoj Britaniji i u drugim zapadnim zemljama ene su bile sve glasnije u opravdanome traenju temeljnih ljudskih prava kao to su pravo na glasovanje i sudjelovanje u javnome drutve-nom ivotu, pravo na kolovanje, na pravednu plau, dakle na prava i drutveni poloaj koji ima mukarac.5 Njihovi zahtjevi i nastojanja ipak su poluili svijest o nepravednome zapostavljanju en u drutvu. Moe se zakljuiti kako je glav-eprincipi.Dallinferioritallareciprocacomplementaritconluomo,Massimo,Milano,199, 1112.2Izrazstarifeminizamuvodimjerjefeminizamkrozsvojupovijestbiopodloanrazliitim drutvenokulturolokimpromjenama,tosugerirajunjegoverazliitefaze.Ipak,potrebnoje naglasiti da feminizam treba shvatiti na dinamiki nain, kao termin koji je istovremeno nov i star, u kojem su se razliita shvaanja istoga pokreta uvijek nanovo preispitivala i prilagoavala odreenim drutvenokulturolokim dogaanjima, kao to su Francuska revolucija, industrijska revolucija i seksualna revolucija, a danas je svakako vidljiv utjecaj postmoderne i rodne teorije. Svaka od spomenutih revolucija (kao i postmoderna i rodna teorija) ostavila je svoj trag na fe-ministiki pokret, ali i na naravnu sliku ene. U tom kontekstu, pod izrazom stari feminizam podrazumijevam sve ono to je tijekom feministikog pokreta dovelo do dekonstrukcije naravne slike ene te na taj nain konstruiralo jedan feminizam bez ene.3Usp. Elisabeth Green, Tologia femminista, Claudiana, Torino, 1998, 6.4Usp.FrancoRestaino,Femminismo,inDizionariodifilosofia,uredioGiovanniFornero, UTET, Torino, 1998, 469.5Usp. M. Luisa Di Pietro, Bioetica e donne, in La donna: memoria e attualit, vol. I. Una lettura secondo lantropologia, la teologia e la bioetica, uredili L. BorrielloE.Carunam.R. Del GenioM. Tiraboschi, Libreria Editrice Vaticana, Citt del Vaticano,1999, 130.oz048sve.indd 52 19.12.2012. 15:52:09Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 5163 M. Volarevi, Slika ene u starom feminizmu...53ni plod prvoga vala feminizma bio potpuna emancipacija ene u drutvo, to je promijeniloishvaanjeslikeene.enasezahvaljujuiprvomvalufeminizma smatra jednako ovjekom kao i mukarac, s istim dostojanstvom i s istim ljudskim pravima. Drugivalfeminizmapoinjepoetkomezdesetihgodinadvadesetoga stoljea,6 s novim zahtjevima. Nove su generacije feministkinja u svojoj borbi za ekonomskuidrutvenujednakosttrailepotpunoukidanjerazliitostiizmeu mukaracaiena.Dabiostvarilesvojeciljeve,feministkinjedrugogavalaele daseodbacitradicionalnikonceptobiteljiieninarodnauloga,tosu,prema njihovomemiljenju,sredstvaprekokojihsumukarcidralieneupodree-nosti.Zatojejedanodvanijihciljevafeminizmadrugogavalabilouvoenje reproduktivnihprava,odnosnopravanakoritenjekontracepcijeipobaaj,jer sufeministkinjedrugogavalasmatralekakoupravomajinstvostavljaenuu podreen poloaj u odnosu prema mukarcu.7 Pojavom seksualne revolucije feministkinje nisu vie traile korijen svoje podreenosti u drutvenim strukturama, nego u spolnoj razliitosti, to se moe vidjeti u djelima Betty Friedan Mistika ena i Simone de Beauvoir Drugi spol u kojem se nalazi njezina uvena reenica: enom se ne raa, nego postaje.8 Takav stav Simone de Beauvoir otvorio je raspravu izmeu naravi i kulture, izmeurodaispola9.Ovorazdvajanjespolairodapostalojearinojer pojedine feministike struje imaju vrlo malo sluha za biologiju, smatrajui da je ak i ka tegorija spola drutveno konstruirana.10 Kao rezultat takvoga promiljanja nastaje teorija roda11 prema kojoj svaka ljudskaosobaizabiresvojnainivljenja,toukljuujeivlastituspolnuorijen-taciju.Svatkomoeizabratitoelibiti:muko,ensko,heteroseksualan,ho-6NaalostiuXXI.st.postojezemljeukojimasuenezakinuteusvojimtemeljnimljudskim pravima, pogotovo u pojedinim arapskim zemljama u kojima ene ne mogu sudjelovati u javnom drutvenom ivotu pa ak niti izlaziti iz kue bez dozvole mukarca. Ipak, barem u zapadnoj civi-lizaciji moe se rei da su ene postigle svoju punu emancipaciju u drutvo. 7Usp. M. Luisa Di Pietro, Bioetica e donne, 131132.8Simone De Beauvior, Il secondo sesso, Il Saggiatore, Milano, 2008, 271.9Zadnjih godina u suvremenom drutvu sve je uestalije razlikovanje izmeu roda (gender) i spola (sex). Rije rod oznaava one razlikovane osobine koje su uvjetovane okolinom i odgojem, dok rije spol oznaava bioloke osobine koje identificiraju osobu bilo kao muko ili ensko. 10DariaJadreki,Evolucijskapsihologijaifeminizam,16,u:http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=92318 ( preuzeto 08. lipnja 2012.) 11Zastupnici rodne teorije (gender theory) smatraju da su odrasli mukarac i ena drutvena kon-strukcija i da se u stvarnosti ljudsko bie raa spolno neutralno, a tek naknadno kroz odgoj se socijaliziraju bilo u mukarca bilo u enu. Zbog toga oni predlau da se odgoj djece treba proi-stiti od spolnih stereotipa koji se veu uz odreeni rod. Evo kako to izgleda u praksi. Egalia je vrti u Stockholmu iji je cilj osloboditi djecu od tradicionalnih drutvenih oekivanja na temelju spolova. Radi se o rodno neutralnom predkolskom odgoju gdje odgajatelji djecu nazivaju pri-jateljima,gdjejezabranjenauporabazamjenicaonaion,gdjesupaljivoodabraneknjige kako bi se izbjegla tradicionalna podjela po spolovima i roditeljske uloge, pie BBC vidi: http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/137543/Hitizsvedskerodnoneutralanvrtic.html(preuzeto15. kolovoza 2012.)oz048sve.indd 53 19.12.2012. 15:52:09M. Volarevi, Slika ene u starom feminizmu... Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 516354moseksualanilitransseksualan12.Drugimrijeima,negirasepostojanjedvaju rodovaunjihovomeprirodnomznaenju,kaodatijeloitjelesnostneuvjetuju ljudsku osobnost. Sve to vodi k rastakanju slike kako ene tako i mukarca jer se nijee njihova naravna strukturiranost. Sloboda izbora stavlja se ispred prirode. Svakako, ljudsku se osobu ne moe shvaati i tumaiti samo bioloki, ali isto tako, sama kultura ne moe izgraditi povijest osobe ako nije u dijalektikome odnosu s ljudskom prirodom i sa svim njezinim uvjetima. To se osobito oitovalo u treem valu feminizma. Trei val feminizma zapoinje krajem 80ih godina prologa stoljea te se pod utjecajem postmoderne naziva jo i postfeminizmom. Dok je moderna uzvisiva-la subjekt, postmodernizam ga razbija kao iluziju. U postmoderni se premjeta naglasak s jedne ideje ili identinosti ovjeka na raznolikost, tj. na pluralizam.13 Naime, postfeministkinje smatraju da ne postoji kategorija ene nego kate-gorije en (crnkinje, bjelkinje, ute, lezbijke, heteroseksualne). Pozitivno je to postfeminizam, govorei o spolnim razlikama, ne vidi nadilaenje razlika izmeu mukaracaieneunjihovuizjednaavanjukaotojetoiniodrugival,veu prihvaanju te fundamentalne razliitosti. No, nastao je drugi problem; trei val, uvelikeobiljeenpostmodernizmomiusitnjavanjemfeministikihstavova,nije mogaodatiodgovornapitanjetkojeena.Goruepitanjepostajesljedee: koji su zapravo zajedniki ciljevi en, neovisno o klasnim, rasnim i drugim razli-kama? Tako danas postoje liberalne feministkinje, psihoanalitike feministkinje, radikalne, egzistencijalistike, socijalistike, postmoderne, crne feministkinje itd. Tko onda od njih moe i ima pravo dati odgovor to znai subjekt ena? Oit je rezultat ovoga pluralizma miljenja raslojavanje identiteta i slike ene. Postfe-ministkinje istiu kako ne postoji ena ut sic, nego postoje razliite ene, stav-ljene u razliite povijesne i kulturoloke kontekste. One polaze od pretpostavke da nijedan identitet nije stalan i nepromjenjiv pa svatko slobodno bira unutar viestruke ponude identiteta u nekom konkretnom drutvenom okruenju.14Zbogtoganesamodasejavljadilemaotometobiusebibiosubjekt ena, nego kako bi ena trebala djelovati. U tom smislu, upozorava amerika profesoricapovijestiLindaNicholson,akonepostavimozajednikekriterije koje mogu dati jedno znaenje rijei ena, kako e biti mogue nainiti jednu zajedniku politiku? Zar feministika politika ne trai moda da kategorija ene ima svoje precizno znaenje?15 Moe se zakljuiti da se pojavom postfeminiza-ma potpuno izgubila slika ene. Jedna ena, a mnotvo feminizama. Temeljem te injenice, postoji i mnotvo razliitih teorija i pogleda na enu. Svakako da je 12Gabriele Kuby, Nova ideologija seksualnosti. Izazovi i opasnosti gender revolucije, Verbum, Split, 2010, 54.13Postmodrena, kao reakcija na modernu, sadri neke razliite vrijednosti od onih koji su bili do-minantni u modernoj. Dok je u modernoj dominiralo apsolutno, jedinstveno i objektivno, u postmodernoj dominira relativno, razliito i subjektivno. 14MilanMesi,Feministikakritikamultikulturalizma,Drutvenaistraivanja,2006,15,45, 845865, ovdje 852.15Linda Nicholson, Per una interpretazione di genere, Mulino, Bologna, 1996, 61. (vlastiti prijevod.)oz048sve.indd 54 19.12.2012. 15:52:09Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 5163 M. Volarevi, Slika ene u starom feminizmu...55potrebno uvaavati razliitosti, no ini se da se potpuno izgubilo iz vida ono to je zajedniko svim enama. Slobodno moemo rei da je pod utjecajem postfemi-nizma, kao i rodne teorije, slika ene gotovo u potpunosti dekonstruirana. Drugim rijeima, u postmoderni vlada feminizam bez ene.16 2.Biblijskoantropoloki pogled na enu Ivana Pavla II. i Benedikta XVI.Dananjevrijemepodlonorelativizmu,bezvrstihuporita,bezzajedni-kih vrijednosti, ostavlja svaki opis subjekta osobnomu izboru, to vrlo lako moe dovesti do zbunjenosti kad se postavlja pitanje tko je subjekt ena i tko je su-bjektmukarac.Stogaudrugomedijeluradaautorepokuatiodgovoritina ovo pitanje traei ovjekov korijen u novijoj kranskoj biblijskoteolokoj an-tropologiji Ivana Pavla II. i Benedikta XVI.17 Ivan Pavao II. u svojoj apostolskoj pobudnici Vjernici laici upozorava da: trebapronicavoipaljivorazmotritiantropoloketemeljemukogienskogstanja kako bismo to tonije ustanovili osobni identitet vlastit eni, u njegovu odnosu ra-zliitosti i uzajamnog upotpunjavanja s mukarcem, ne samo s obzirom na uloge koje ima odigrati i funkcije koje mora izvriti, nego takoer i dublje, s obzirom na njegovo ustrojstvo i osobni smisao.18 I papa Benedikt XVI. poziva na novije antropoloko produbljivanje, koje ne bi oslikalo samo identitet ene nego i mukarca te se na taj nain suprotstavilo da-nanjim politikim i kulturolokim frakcijama, (osobito genderpolitici)19 koje ele rastoiti naravnu sliku ene i mukarca. Nadalje, papa Benedikt XVI., ima-jui u vidu mogue negativne posljedice genderpolitike, naglaava da se Crkva ne moe samo ograniiti na prenoenje spasenjske poruke, zanemarujui stvore-ni okoli koji pripada svima. Meutim, isto je tako potrebno nainiti i ispravnu ekologiju ovjeka, potujui njegovu stvorenu narav, jer bi bez toga moglo doi do njegova samounitenja. Stoga, zakljuuje papa, govor Crkve o ljudskoj naravi mukarca i ene nije neka nadiena metafizika.20 16Yves Charles Zarka, Un femminismo senza donna u: http://www.losguardo.net/public/archivio/num8/articoli/201208.%20Yves_Charles_Zarka_Un_femminismo_senza_donna.pdf(preuzeto 08. lipnja 2012.) 17Postoji i stara kranska antropologija koja je krivo tumaila sliku ene. U pojedinim udbenici-ma dogmatske teologije moe se susresti miljenje kako samo mukarac dobiva neposredno ljud-sku narav od Boga, a ena je dobiva posredno od mukarca. Vie o ovoj tematici vidi u lanku: Jadranka Rebeka Ani, ena slika Boja, Bogoslovska smotra, 1990, 60, 34, 290301. 18Ivan Pavao II., Christifideles laiciVjernici laici, Apostolska pobudnica o pozivu i poslanju laika u Crkvi i u svijetu, KS, Zagreb, 1990, br. 50. 19Usp.BenediktXVI.,OccasioneXXanniversariavulgataEpistolaApostolicaMulieris dignitatem, u: Acta Apostolicae Sedis, 100, 2008, 163165, ovdje 164. 20Vieomoguimnegativnimposljedicamarodneteorijevidiu:BenediktXVI.,u:http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/speeches/2008/december/documents/hf_benxvi_spe_20081222_curiaromana_it.html (preuzeto 10. lipnja 2012).oz048sve.indd 55 19.12.2012. 15:52:09M. Volarevi, Slika ene u starom feminizmu... Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 5163562.1. ena i mukarac: isto i razliitoIvan Pavao II. u Apostolskome Pismu Mulieris dignitatem u svojoj biblijskoteolokoj antropologiji enu i mukaraca promatra pod dvama vidovima; u njiho-voj istovjetnosti i razliitosti. Njihovu naravnu istovjetnost u dostojanstvu osobe temelji na biblijskom poetku, tonije na Post 1, 2728.21 U njemu se otkriva sva istina o ovjeku koja predstavlja nepromjenjiv temelj itave katolike antro-pologije22 jer polazi od korijena, od izvora i ini jasnijim antropoloko shvaanje mukarcaiene.UpravozatotojestvorenodBoga,nanjegovusliku,ovjek (mukaraciena),posjedujedostojanstvoosobe.ovjekjeosoba,ujednakoj mjeri to su i mukarac i ena. U ovoj perspektivi ena, u zajednici ovjeanstva, zajedno s mukarcem biva shvaena u jedinstvu dvoga, bivajui ista u ljudskoj stvarnosti i dostojanstvu s mukarcem, a ipak razliita u svojoj enskosti. Zato biblijska antropologija glede razliitosti spolova odvano sugerira pristup pribliavanja, a ne rivaliteta.23 Ovo jedinstvo u dvojnosti ui upuenosti na drugoga, naravnomu interpersonalnom zajednitvu. Ako ena i mukarac radije izabiru biti autonomni i samodovoljni, riskiraju ostati zaahureni u svojoj osamljenosti, to zorno prikazuje drugi izvje-tajostvaranju(Post2,1825).24Mukarac,tekkadjeugledaoenu,shvaai otkriva sebe, svoj osobni identitet, moe se slobodno rei, otkriva potpunu sliku ovjeka (enom (iah) neka se zove jer je uzeta od mua (i): Post 2,23); evo kosti od mojih kostiju i mesa od mesa mojega: Post 2, 23)25. Tako i ena, da bi u potpunosti mogla shvatiti svoj vlastiti identitet i svoju sliku, upuena je na mu-karca. Tek kada se shvate i prihvate razliitosti, moi e se bolje shvatiti i osobne vlastitosti i posebnosti koje u sebi nose ena i mukarac. Stoga se moe rei da je vano otkriti pravu sliku ene kako bi se istodobno mogla imati ne samo potpuna slika mukarca, nego i ovjeka kao takvog. U tom kontekstu i Ivan Pavao II. kae danassamaBiblijauvjeravadabezuvrtenjaonogaenskogelementane postoji zadovoljavajue tumaenje ovjeka i njegove ljudske naravi.26 Isto tako, Biblija pokazuje da ovjek ne moe opstojati sam, nego je potre-ban pomoi (Post 2, 1825). Ivan Pavao II., kada tumai ovaj redak, kae: po-mo treba dobro paziti koja nije jednostrana nego uzajamna. ena je dopu-na mukarcu, kao to je mukarac dopuna eni: ena i mukarac meusobno su 21Usp. Ivan Pavao II., Mulieris dignitatemDostojanstvo ene, KS, Zagreb, 1989. br. 6. (dalje: MD). 22Usp. Isto. 23Kongregacija za nauk vjere s potpisom predstojnika kardinala J. Ratzingera objavila je dokument koji osobitu panju stavlja na ovu temeljnu antropoloku injenicu jednakoga dostojanstva mu-karca i ene, ali i njihove upuenosti jednoga na drugo koja se oituje u razliitosti spolova: Con-gregazione per la dottrina della fede, Lettera ai Vescovi della Chiesa Cattolica sulla collaborazione delluomo e della donna nella Chiesa e nel mondo, u: Enchiridion Vaticanum XXII (2003.2004.), br. 27881834. Dokument je iste godine objavljen s komentarima na pojedina poglavlja u zborni-ku: Il ruolo della donna nella Chiesa e nel mondo, Citt del Vaticano 2004. 24Usp. Benedikt XVI., Occasione XX anniversari..., 164.25Usp. Ivan Pavao II., MD, br.6.26Ivan Pavao II., MD, br. 22.oz048sve.indd 56 19.12.2012. 15:52:09Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 5163 M. Volarevi, Slika ene u starom feminizmu...57nadopunjujui (komplementarni). Ova komplementarnost odnosno reciprona pomo ne odnosi se samo na podruje djelovanja, nego i na bitak jer su enskost i mukost meusobno komplementarni, ne samo s fizike i psihike toke gledita, nego s ontoloke. 27Iz dosad reenoga jasno je da su jednakost izraena kroz jedinstvo u dvoj-nosti(istovjetnost),komplementarnost(dvojnostujedinstvu)irecipronost (uzajamna pomo) tri bitna antropoloka elementa u tumaenju slike ene i mu-karca kao i njihova meusobnog odnosa. Drugimrijeima,nesamodaseputemovihkategorijamoeboljeshvatiti tko ili to je ovjek (objekt), nego tko sam ja (subjekt). Mukarac, spomenuto je, otkriva svoj puni identitet tek u susretu sa enom; Gle, evo kosti od mojih kosti-ju i mesa od moga mesa (Post 2, 23) i naziva je enom. To ukazuje na injenicu da je mukarac upuen na enu i obratno, ne samo radi zajednitva nego i radi boljega shvaanja tko sam Ja. Mukarac i ena nisu samo dvije razliite cjeline koje jednako daju i primaju. Radi se o jednoj trokutnoj dijalektici prema kojoj u odnosu JaTiJa onaj krajnji Ja nije vie istovjetan onomu poetnom Ja, nego je obogaen onim Ti.28 Ako mukarac tako gleda na enu i ena na mu-karca, spolna razliitost nee postati mjesto borbe (rod spol; narav kultura, muko ensko), nego podruje obogaenja, kako naravi ene tako i mukarca, aliiitavekulture.UtomsmisluipapaBenediktXVI.upozorava:Ljudska narav i kulturoloka dimenzija integriraju se u jednom irokome i kompleksnom procesu to stvara oblikovanje vlastitoga identiteta, gdje se obje dimenzije, ova enskaiovamuka,slauiupotpunjuju.29Zbogtogasemoezakljuitikako katolikaantropologijarazlikujedvijedimenzijeovjeka.Prvajejedinstvenodvojna (ovjek znai ena i mukarac), a druga je dvojnojedinstvena (mukarac i ena su ovjek) preko koje se shvaa i tumai ne samo slika ene (subjekt) nego itava ovjeka (enamukarac). 3.Slika ene u novome feminizmuNakontojeukratkoprikazanokakosemijenjalaslikaeneupojedinim feministikimfazama,kaoiteorijekojesasobomdonosepojedinifeministiki modeli, osobito rodna teorija,koja zastupa tezu biology is not a destiny30, pokuat e se otkriti kakvu bi sliku ene mogao oitovati novi feminizam. U svojoj enciklici Evanelje ivota Ivan Pavao II. poziva ene: 27Ivan Pavao II., Lettera alle donnepismo enama, u: Acta Apostolica Sedis, 87 (1995) br. 7, 803812. 28Piersandro Vanzan, Gender e rapporto uomo donna: femminismo o reciprocit asimmetrica? u: http://www.laici.va/content/dam/laici/documenti/donna/culturasocieta/italiano/gendererappo-rtouomodonna.pdf (preuzeto 11. lipnja 2012.)29Benedikt XVI., Occasione XX anniversari..., 165.30Biologija nije sudbina, op. a. (vlastiti prijevod.)oz048sve.indd 57 19.12.2012. 15:52:09M. Volarevi, Slika ene u starom feminizmu... Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 516358u kulturnom zaokretu u korist ivota, ene imaju jedinstven i moda odluujui pro-stor misli i djelovanja: na njima je red da postanu promicateljice novog feminizma koji, bez padanja u napast da se poslui mukarakim modelima, zna prepoznati i izraziti istinski enski genij u svim oitovanjima drutvenog ivota, djelujui na korist nadilaenja svakog oblika diskriminacije, nasilja i iskoritavanja.31 Da Ivan Pavao II. ne misli o feminizmu samo iz kurtoazije, nego ga uistinu zamilja kao pokret (to on i jest), otkriva injenica da on vie puta upuuje isti pozivenama.TonamgovorioinjenicikakoseIvanPavaoII.neplairijei feminizam,naprotiv,kakokaeMariaOrecchia,onneizbjegavakoristititer-minfeminizam:negoslobodomdjeceBojeulaziuovurije,uovurealnost, kao Krist, mijenja je iznutra i ini je novom.32 To nije udno ako se zna da je zanjegafeminizambioreakcijananedostatakpotrebnogapotovanjaprema eni33.Imajuitouvidu,moeseslobodnoustvrditidajeIvanPavaoII.bio feminist.34 Namee se pitanje: o kakvom je feminizmu zapravo rije? Prvo to se moe primijetitijestdaonnanovifeminizamnegledasamokaonapukuteoriju, negokaoinapraksu(kaotogashvaajuiostali,sekularnifeminizmi).ena nije pozvana samo promiljati, nego i djelovati u konkretnoj drutvenokulturnoj realnosti. Drugim rijeima, Papa nije elio samo teoretizirati nego i konkretno djelovati. Druga je bitna injenica da novi feminizam izbjegava zamku upadanja u mukarake modele, to se dogodilo u drugoj fazi staroga feminizma, u kojoj se slika ene izjednaila sa slikom mukarca. Naprotiv, on poziva ene da prepo-znaju svoju vlastitost i originalnost izraenu u enskome geniju i da ga oituju usvimporamadrutvenogaivota.Jerupravoputemgenijaeneslikaene moe ostati sauvana u svojoj izvornoj originalnosti. 3.1. Slika ene i enski genijOsamdesetih godina XX. stoljea javlja se jo jedan feministiki pokret na-zvankulturalnimfeminizmomiliromantinimfeminizmom.Jednajeodglavnih znaajki ovoga feminizma stav da su u patrijarhalnome drutvu jedine vrjedno-te koje su se smatrale vanima bile tipino muke i zbog toga je potrebno uni-jeti u kulturu i vrjednote koje se smatraju tipino enskim.35 Kad bi kultu-ralni feminizam ostao na ovome promiljanju, bio bi na crti novoga feminizma. 31Ivan Pavao II., Evangelium vitae Evanelje ivota, KS, Zagreb, 2003, br. 99. (dalje: EV).32MarisaOrecchia,http://www.federvitapiemonte.it/html/nav_Marisa_Orecchia___Per_un_nuo-vo_femminismo.php (preuzeto 10. lipnja 2012., vlastiti prijevod.)33Giovanni Paolo II, Varcare la soglia della speranza, Mondatori, Milano, 1994, 237. 34Neusmisluaktivnogasudjelovanjaufeministikompokretu,negojebioistinskipromicatelj enskih prava i enina dostojanstva, kao i njezinih posebnosti, kako u Crkvi tako i u drutvu. 35Zaetnicom ovoga feminizma smatra se poznata psihologinja Carol Gilligan. U svome djelu In different voice provela je istraivanje meu djeacima i djevojicama dokazujui da postoji ra-zliitostizmeunjihutumaenjuishvaanjumoralnihvrjednota.Poznatijesljedbeniceovoga feminizma jo su Nel Noddings, Virginia Held, Sara Ruddick i Nancy Chodrow. oz048sve.indd 58 19.12.2012. 15:52:09Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 5163 M. Volarevi, Slika ene u starom feminizmu...59Meutim, pogrjeka je ovoga feminizma u tome to njegove sljedbenice dre da sutipinoenskevrjednotesuperiornijemukim.Natragudosadreenoga, oitojedakatolikaantropologijapriznajedapostojirazliitostizmeumu-karca i ene, a samim time i pojedinih vrjednota koje su vie vezane uz ensku nego uz muku osobnost i obrnuto. Ipak, Ivan Pavao II. naglaava daosobne mogunosti enskoga bia oito nisu skromnije od mogunosti mukog bia; one su samo drugaije. ena, kao uostalom i mukarac, mora teiti za samoostvare-njem kao osoba, za svojim dostojanstvom i pozivom na osnovi onih mogunosti koje odgovaraju obdarenosti enskoga bia koju je ona primila na dan stvaranja i koju je batinila kao njoj vlastit odraz Boje slike.36 Ovaj tekst otkriva da su slinost i razlika od Boga upisane u ljudsko bie. Bog je stvorio oboje, mukarca i enu, na svoju sliku, ali je dao mukarcu i eni razlii-te naine utjelovljenja ovoga biti na sliku i priliku Boju. Drugim rijeima, ueniimukarcuseovaslikaizraavaprekonjihoveosobneposebnostibiti muko i biti ensko. U prilog ovome razmiljanju ide i injenica da ne postoji ovjek (kao takav), nego postoje pojedinani subjekti (mukarac i ena) koji ine ovjeka. Ljudsko je bie jedinstveno u svojoj ontolokoj strukturi, ali to ne nijeerazliitostljudskogabiakojeseizraavaupostojanjumomenatabiti mukaracibitiena.37Postavljaseloginopitanje:toinienurazliitom od mukarca? Za Ivana Pavla II. ena kao ljudska osoba predstavlja zasebnu vrjednotu38 koja se posebno oituje u enskome geniju.39 Na temelju analize tekstova Iva-naPavlaII.,enskigenijoitujesekaobitnastvarnostkojapripadasvakoj eni,kaonjezinostanjehabitus,kojimonaizraavasvojnaindjelovanja, svoje bitiena, sa svijetom i s drugima u svakodnevnici.40 Ili, jo jednostavnije, ovajjegenijenejednaneotuivavrijednostenstvenosti,njezinoganai-napostojanjaiodnosasasvijetom.41Dugjejoputdopotpunogipreciznog utvrivanja i definiranja enskoga genija (talenta).42 Ipak, moe se sa sigurnou 36Ivan Pavao II., MD, br. 10.37U granicama onog to je ljudsko, to oituje ljude kao osobe, razlikuje se ono to je muko i to je ensko, ali se istodobno obostrano pojanjuje i nadopunjuje. Ivan Pavao II., MD, br. 25.38Isto, br. 29.39ena u stvarnosti posjeduje genij kojeg su potrebni i drutvo i Crkva. Ovim se ne eli suprotstaviti enu mukarcu, budui da je jasno da je opseg vrijednosti u temelju isti. Meutim, oni dobivaju u mukarcu i eni odjeke vrijednosti i razliite naglaske; upravo je ta razliitost temelj obogaenja. Usp. Ivan Pavao II., Senza il contributo delle donne la societ meno viva, la cultura meno ricca, la pace pi insicura, in Insegnamenti di Giovanni Paolo II., 1995, 18, 2, 123124, ovdje 12340MarijoVolarevi,Novifeminizamikulturalnapromocijaenemajkeradnice,O,2012,67,2, 223237, ovdje 234. 41Enrica Rossana, Donne per il terzo milennio. Problema o risorsa? Milella, Lecce, 2004, 86.42Ono to se moe sa sigurnou rei o geniju ene jest da Ivan Pavao II. u njemu vidi eninu posebnu sposobnost prihvatiti ovjeka u njegovoj konkretnosti. Ovu postavku tumai tezom da jeeninaposebannainpovjerenovjek,tosenajvieoitujeunjezinomemajinstvu(koje moe biti fiziko ili duhovno). Vidi Senza il contributo delle donne..., 123124. Ipak, potrebno je naglasitidaIvanPavaoII.,kaoisadanjipapaBenediktXVI.,genijenenegledasamokroz oz048sve.indd 59 19.12.2012. 15:52:09M. Volarevi, Slika ene u starom feminizmu... Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 516360zakljuiti da on igra vanu ulogu u ouvanju identiteta i slike ene jer je enski genij neto vlastito, uroeno i neotuivo svakoj eni, dio Bojega plana ucrtanog u njenu narav te zbog toga postaje arinom tokom oko koje se sakupljaju sva ostalapromiljanjuemusesastojiposebnostbitiena.Natemeljusvega navedenog, postaje jasnije zato je upravo enski genij za Ivana Pavla II. glavni motor u pokretanju i ostvarivanju novoga feminizma, ali i ouvanju originalne naravne slike ene.3.2. Odnos novog feminizama prema rodu/spolu naravi/ kulturiImajui u vidu sve dosad reeno, moe se rei da bi novi feminizam mogao igratiznaajnuulogunasuprotnadolazeojkulturiipoliticikojeeleponititi svaku spolnu razliku izmeu mukarca i ene (smatrajui je plodom kulture) te na taj nain naruiti njihovu originalnu sliku. ena(nitamanjenegomukarac)udananjemkulturalnomokrujuima uistinu problem otkrivanja i izgradnje vlastite slike i vlastitoga identiteta. Rodna teorijanainilajepogrjeankorakpokuavajuinatemeljukulture43tumaiti sliku i identitet ene, zanemarujui njezinu narav. Ova ideologija nastoji doka-zati kako bioloka razlika izmeu mukarca i ene ne odgovara fiksnoj naravi, nego je plod odreene kulture ili jedne odreene epohe.44 Ovakvo promiljanje mijenja pogled na ustanovu heteroseksualnoga braka, mijenja sliku oca i majke. Kroz njega se homoseksualnost izjednaava s heteroseksualnou, uvodi se mo-del polimorfne seksualnosti i svakomu se daje sloboda izbora spolne orijentacije prema ugodi, bez obzira na naravnu strukturiranost. Na opasnosti rodne teorije posebno upozorava poznata njemaka sociologinja Gabriele Kuby u djelu Nova ideologija seksualnosti. Izazovi i opasnosti gender revolucije.45 Meutim, isto tako, smatram vanim spomenuti kako se via znanstvena suradnica na Institutu dru-tvenihznanostiIvoPilaruSplituidobrapoznavateljicafeminizma,osobitona podruju teologije, Jadranka s. Rebeka Ani u svojoj novoj knjizi Kako razumjeti prizmu majinstva, nego u njemu vidi i druge sposobnosti koje mogu obogatiti drutvo, ekonomi-ju, obitelj itd. (vidi Pismo enama br. 11, 12: MD br. 30. U svakom sluaju, za Papu Ivana Pavla II. genij je neotuiv i neodvojiv od naravi svake ene: Stoga elim, predrage sestre, da se s posebnom pozornou razmilja o temi enskog genija, ne samo kako bih vam priznao crte preci-znoga Bojeg nacrta koji se prihvaa i potuje, nego kako bi mu se dalo vie prostora u cjelokupno-sti drutvenoga, kao i crkvenog ivota. (Pismo enama br. 10.). Ovdje je jasno da Ivan Pavao II. genij ene vee uz njezinu narav (crte preciznoga Bojeg nacrta koji se prihvaa i potuje), stoga i oekuje to veu drutvenokulturalnu i unutarcrkvenu promociju enina genija kako bi ena svojom naravi obogatila itavo drutvo.43Kultura je mnogo sloeniji fenomen od svoenja na patrijarhalnu vladavinu mukaraca nad e-nama, kako esto tumae feministknje, jer svugdje postoje brutalni mukarci, ali i brutalne ene. Usp. Milan Mesi, Feministika kritika..., 854. 44Isto tako, opasno je odrediti to je subjekt ena samo preko naravi odnosno spola, ignorirajui kulturu. Usp. Antonio Caizaers Lovera, Bilancio e prospettive della riflessione sulla donna a ventannidellaletteraapostolicaMulierisdignitatem,inDonnaeUomo.Lhumanumnella sua intereza, Libreria Editrice Vaticana, Citt del Vaticano, 2009, 26. 45Gabriele Kuby, Nova ideologija seksualnosti. Izazovi i opasnost gender revolucije, Verbum, Split, 2010.oz048sve.indd 60 19.12.2012. 15:52:09Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 5163 M. Volarevi, Slika ene u starom feminizmu...61rod?PovijestraspraveirazliitarazumijevanjauCrkvi46neslaesastavovima Gabriele Kuby. Time baca nov pogled na rodnu teoriju u katolikoj teologiji te otvara prostor jednoj iroj raspravi47. Ono u emu je katolika antropologija jasna jest da ljudska osoba nije i ne moe biti temeljno izum i proizvod kulture (isto vrijedi i za bioloki determinizam: osoba nije samo spol!). Iz toga je jasno da nije mogu samovoljan izbor spolnoga identiteta koji prema rodnoj politici ne mora odgovarati biolokomu spolu. Ova konfuzija spolnoga identiteta koju unosi rodna politika odvajajui spol od roda moe biti veoma zbunjujua, osobito u adolescentnom razdoblju. Talijanski so-ciolozi Giulia Paola i Attilio Danese kau: Zar jedna djevojica treba sakrivati vlastitu enstvenost, ignorirajui (a kako to uiniti?) menstruaciju, grudi, usmje-renost itavoga svog tijela prema majinstvu i birati muki model koji joj se ini dobitnim?.48 Isto se moe primijeniti i na mukarca u njegovoj fazi prilagodbe na muevnost.49 Ove tvrdnje nisu stavljanje naglaska samo na bioloku dimenziju odreivanja ljudskoga roda. No, pitanje ostaje: Kako se iznimka moe zamijeniti normom i proglasiti sigurnim da postoji pet moguih seksualnih odabira. Nisu li ideologije koje ele dokinuti prirodne razlike moda u suprotnosti s desetljeima Womens studies feminizma, utvrenim upravo na svijesti originalne razlike?50 Osnovno je pitanje moe li sama kultura dati odgovor na pitanje to je su-bjekt ena, budui da postoje razliite kulture? Poznati sociolog M. Mesi pie: postoji i problem samopercepcije ena. Ako neke ne dijele feministike poglede, bilo bi patronizirajue i pogreno smatrati ih sve rtvama kulturno generirane lane svi-jesti.KakoinaeobjasnitipojavudajenedavnouVelikojBritanijinekolikovrlo 46JadrankaRebekaAni,Kakorazumjetirod?PovijestraspraveirazliitarazumijevanjauCrkvi, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2011. 47Djelo R. Ani u kojem kritizira stavove G. Kuby i daje nov pogled na rodnu teoriju izazvala je velikozanimanjeiraspravenahrvatskojteolokojsceni.Takojeznanstveninovaknaistome institutu Josip Markoti uputio otru kritiku na spomenutu knjigu, dok je profesor na akova-kome Teolokom fakultetu Ivo Dini u svojoj recenziji donio pohvalnu kritiku. Svakako, moe se zakljuiti da se polako otvara jedna nova rasprava o rodnoj teoriji na hrvatskoj teolokoj sceni. Zbog irine nadasve zanimljive teme upuujem na prethodno spomenute knjige kao i na spome-nute kritike: Ivo Dini, Prikazi, Diacovensia, 2012, 20, 1, 160162; Josip Markoti, Kome smeta kritikarodneideologije?u:http://www.bitno.net/vjera/formacija/komusmetakritikarodneideologije/ (vieno 17. 03. 2012.) 48GiuliaPaoladiNicoleAtilioDanese,Donnaeuomo:creatilunoperlaltra,inDonnae Uomo: lhumanum nella sua interezza, Libreria Editrice Vaticana, Citt del Vaticano, 2009, 104. 49PoznatjesluajpokusapsihijatraJohnaMoneyjauBaltimoreuezdesetihgodina.Natemelju teorije da rodni identitet ne ovisi o spolu nego o primljenome odgoju, J. Money napravio je pokus s jednojajanim blizancima. Jednome od njih, Bruceu Reimeru, u drugoj godini ivota, prilikom obrezivanja penis je teko ozlijeen te je otpao. Roditelji su u dogovoru s dr. Moneyjem podvrgli djeaka operaciji promjene spola, nakon ega su se ophodili prema njemu kao prema djevojici. Odjedanaestegodineudjeakasusepoelejavljatisuicidnemislijernikakonijemogaopri-hvatiti da je djevojica. U svojoj trinaestoj godini, kad je doznao pravu istinu, odmah je odluio biti djeak to je i bio po svojoj prirodi. Usp. G. Kuby, Nova ideologija..., 5657: O ovom sluaju takoer govori Dale OLeary, La questione del femminismo di genere: correnti di pensiero che ostacolano la reale promozione della donna, u: Il ruolo della donna nella Chiesa e nel mondo, Citta del Vaticano, 2004, 32 33.50G. Paola Di Nicole i A. Danese, Donna e uomo..., 104.oz048sve.indd 61 19.12.2012. 15:52:10M. Volarevi, Slika ene u starom feminizmu... Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 516362obrazovanih ena prelo na islam i na neke aspekte tradicionalnoga judaizma ili pak slobodnoopredjeljenjezahijabnekolicinemuslimanskihdjevojakauFrancuskoji Nizozemskoj?51 Bi li to znailo ili da navedene ene u Velikoj Britaniji pod kulturalnim pri-tiskom(uovomsluajubritanskekulture)prelazenaislamiliimmodatopo njihovoj naravi odgovara? Zato novi feminizam, utemeljen na novijoj katolikoj antropologiji Ivana PavlaII.(kojunastavljapodravatiisadanjipapaBenediktXVI.),polaziod suprotnogakrajauodnosunarodnuteoriju(idrugihfeministikihpravaca koji je podravaju), polazi od naravi ene, ali ne nijee kulturu. Naprotiv, dolazi do zakljuka da kulturu treba obogatiti, i to upravo putem naravi. itava femi-nistika problematika (po mome miljenju) sastoji se u tome to je kultura dugo bilaunilateralna,veinomjemukaracbiograditeljinositeljkulture52.Stime se slaem, ali to nije razlog da se danas nijee bioloka narav ene ili mukarca smatrajui je samo proizvodom kulture. Stoga, novi feminizam promicanjem enskoga genija, koji je sastavni i neodvojivi dio enske naravi, eli promijeniti staru unilateralnu kulturu, stvarajui recipronu kulturu zajednitva koja je upi-sana u mukarca i enu od poetka.53 U tom smislu i papa Benedikt XVI. upozo-rava da je potrebno omoguiti eni da surauje u izgradnji drutva, vrednujui njezin karakteristian genij.54 Moemo zakljuiti kako je danas potrebno da i mukarac i ena budu nosi-telji kulture, ali svatko u svojoj originalnosti. Jedino e tako doi do istinskoga obogaenja i naravi i kulture. Nije samo diskriminirajue kad se isti subjekti ne promatraju jednako (ena dugi niz godina nije imala isto dostojanstvo i ista prava kao mukarac), nego i kad se razliiti subjekti promatraju jednako, a upravo to ini rodna teorija briui naravnu razliku izmeu mukarca i ene, smatrajui je kulturalnim proizvodom. ZakljuakPojavomfeminizmaiemancipacijomeneudrutvupostiglosebaremza-konsko priznanje dostojanstva ene i njezinih prava. ena stoga danas ima novu svijest o svome identitetu i vrijednosti. Ovo je pozitivan doprinos feminizma koji jeispraviopovijesnunepravdupremaeni(iakoona,naalost,iurazvijenim 51M. Mesi, Feministika kritika multikulturalizma, 856.52Ovo treba uzeti s rezervom jer unato injenici da je ena bila iskljuena iz javne sfere, ne moe-mo negirati injenicu da je ena dala velik doprinos kulturi i itavomu drutvu usprkos podree-nomu poloaju.53Novija katolika biblijskoteoloka antropologija odnos mukarca i ene gleda preko reciprone komplementarnosti kroz jedinstvo u dvojnosti. Budui da je novi feminizam utemeljen na njoj to znai da ena preko novog feminizma nee samo traiti neki model da pobolja svoj po-loaj izjednaujui se sa mukarcem, nego e traiti jedan prostor za sebe, za svoj enski genij, odnosno za svoju ensku vlastitost i posebnost koja e obogatiti kulturu.54Benedikt XVI., Occasione XX anniversari..., 165.oz048sve.indd 62 19.12.2012. 15:52:10Obnov. ivot, 2013, 68, 1, 5163 M. Volarevi, Slika ene u starom feminizmu...63drutvimajopostoji).Kakosemoglovidjeti,tojesamojednastranafemini-stikoga pokreta koja se oitovala osobito u njegovome prvom valu. Ve drugi i trei val feminizma oituje i drugu, negativnu stranu, koja ne samo da je naruila naravnu sliku ene smatrajui je proizvodom kulture, nego i sliku ovjeka ope-nito stvarajui od njega aseksualno bie. Time je ne samo naruena slika ene, negoimukarca,aposljedinojenaruenaislikamajkeioca,kaoishvaanje heteroseksualnoga braka.IvanPavaoII.,svjestanposljedicaovakvogafeministikogpromiljanjao eni, upuuje poziv enama da slijede jedan novi feminizam koji ne samo da moe obogatiti suvremenu kulturu i vratiti eni dostojanstvo i prava koja ima od poetka, nego i obnoviti njezinu originalnu sliku (koja je danas u najmanju ruku nejasna, ako ne i potpuno dekonstruirana) budui da se ostvaruje preko ensko-ga genija koji je uroeni naravni habitus svake ene.The Image of Women in the Old Feminism and in the New Feminism of John Paul II and Benedict XIV Marijo Volarevi*SummaryIn the article the author deals with the phenomenon of feminism and the image of women portrayed by feminism through its historical phases. In the first section, start-ing from the history of feminism and its various phases, the author traces the changes in the image of women in each individual phase. The author makes a special refer-ence to the problem of interpretation of nature and culture, gender and sexuality in the second and third waves of feminism in which, under the influence of postmodern-ism and the gender theory, there came about a deconstruction of the natural image of women. Namely, while on the one hand postmodern feminism (postfeminism) questions the existence of the category woman as such, emphasizing that woman does not exist (ut sic), but rather only a category of women (white, black, lesbian, het-erosexual, etc.), on the other hand the gender theory considers the category woman a product of culture. In the second section of the essay the author explains the natural image of women according to the more recent Catholic bibilicaltheological anthro-pology of John Paul II and Benedict XVI. Taking into account the image of women from the aspect of the old feminism, and the influence of the gender theory on the natural image of women, the author sees in the new feminism a possible means not only of preserving the natural image of women, but also the possibilty of creating a different culture, a culture in which women would not be discriminated.Keywords:oldfeminism,newfeminism,postfeminism,postmodernism,gender, gender/sexuality, nature/culture, genius of women, image of women*MarijoVolareviPhD,ChatolicFacultyofTheology,UniversityofSplit.Address:ZrinskoFrankopanska 19, 21 000 Split, Croatia. Email: mvolarevic@kbfst.hr oz048sve.indd 63 19.12.2012. 15:52:10