pravo međunarodne trgovine (skripta - 108 pitanja)

7/23/2019 Pravo međunarodne trgovine (skripta - 108 pitanja)

http://slidepdf.com/reader/full/pravo-medunarodne-trgovine-skripta-108-pitanja 1/62

I) UVOD

1.Obilježja međunarodne trgovine.- nastanak novih država- «komerijali!aija di"lomaije# ili «"oliti!aija međunarodne trgovine#- ra!voj trgovinske "olitike $neke !emlje)- multilaterali!aija slobode trgovine $"ovlastie !a neke !emlje s kojima se trguje)- osnutak međunarodnih s"ora!uma i organi!aija $%&''( *( +'O( I,D( I*( O/D..) - INSTITUCIONALIZACIJA međunarodnih trgovačkih odnosa država- regionali!aija0 regionalni save!i( arinski sve!i( ekonomske !ajednie.. regionalia!i"aslo#ode trgovine- ra!voj i komerijali!aija novih tehnologija( ra!li2itih oblika intelektualnog vlasni3tva( !nanja(usluga( te globali!aija "rometa roba i ka"itala

4.5ovosti u trgova2koj "raksi i "ravu. 5ovi ugovori autonomnog trgova2kog "rava sui generis ugovori. 6ajedni2ka su im obilježja

da su trajne "rirode( da su složeni od sastojaka ra!li2itih ugovora i vlastitih sadržaja( te da im

je na!ivlje engleske etimologije. 7rimjeri ugovora8 ug. o koo"eraiji( ug. o joint venture( ug. oonsulting engeneeringu( rent a ar( ug. o leasingu( ug. o 9ranhisingu ultinaionalna "odu!e:a na neki na2in su to !a"ravo strategije "risutnosti na stranim

trži3tima( gdje glavno "odu!e:e ra!vija svoja vlastita tj. mje3ovita "odu!e:a ili svoje "odružnie.7odu!e:a se mogu i s"ajati $merge)( može do:i do "reu!imanja $a;uisition)( stjeanja udjela iliskla"anja joint venture.

<avno"ravni okvir međunarodne trgovine ogleda se na doma:em trži3tu kao !a3tita doma:e "roi!vodnje( !a"oslenosti( "rijenosa tehnologije( !nanja i sl. 5a globalnom trži3tu javljaju senove oblasti "rava kao 3to su $ravo dum$inga% kom$ena!i"a% $odri"etlo $roivoda%konkuren!i"e i drugih kontrola ivoa osim !arinskog $rava&

eđunarodne organi!aije djeluju na rje3avanju "itanja liberali!aija i ujedna2avanja "rava

međunarodne trgovine. 7redstavnii univer!ali!ma su %&''( *( i I,D Uni9ikaija trgova2kog "rava dola!i do neslužbenih uni9ikaija koje nastaju u okviru

s"eijali!iranih agenija $U5I'&=( *IDI( O%&=I/) koje "riku"ljaju( sistemati!irajui objavljuju o":e uvjete "oslovanja i ti"ske ug. !a s"eijali!irane ug. i! trgova2ke "rakse.

>.5ovo "ravo !a suvremenu međunarodnu trgovinu.Uku"nost "rava koje se ra!vilo u suvremeno doba ras"oredilo se u ra!li2ite "ravne disi"line$eđunarodno javno "ravo( eđunarodno "rivatno "ravo( eđunarodno trgova2ko "ravo). ?ao ido sad ugovor je ostao temeljni "ravni instrument. 7ristu" "ravu( dakle i skla"anju ugovora je9unkionalan8 prema ugovoru se biraju pravna područja kojima se pridaje pozornost pri

sklapanju ugovora, te se zatim grupiraju u odvojene pravne discipline.

Tipično za međunarodne ug. je da se sastoje od svih nabrojenih tipova ug. istovremeno, ta da seostvaruju na više prostora nacionalnih suverenosti i međunarodnih regulativa.

@. Ai"otetski "rimjer "rakse.7odu!e:e & i , "roi!vode solarne uređaje. Bvako !a sebe nisu konkurentni na i!vo!nomtrži3tu( no ako ujedine snage biti :e i jenovno i kvalitetno konkurentni. Skla$a"u ug& okoo$era!i"i ili memorandum o a"edničko" $roivodn"i . 7roi!vodnju žele organi!irati u državiC !bog niske ijene rada( bli!ine sirovina i trži3ta. I! tog ra!loga osnivaju u toj zemlji d.o.o. sa vlastitim ka"italom ili udjelom tamo3njeg "odu!etnika. Patent prijavljuju u državnom

patentnom zavodu i zaštite ga žigom i prijavom. Istodobno "rou2e !akone i "ro"ise ve!ane !ai!vo!( arinu( norme standarde0 kao i "ro"ise i regulative koje treba !adovoljiti i u !emlji kojauvo!i te "roi!vode.

7otrebno je sklopiti i ug. sa zastupnikom ili distributerom u državi C ili u državi uvo!nii.7ri skla"anju takvih ug. dogovaraju se nadležnosti i tijela !a rje3avanje s"orova 2ije sjedi3te



može biti i u tre:oj državi( a "rema "ravu također tre:e države( koja nema ve!e sa !emljamauvo!niama ili i!vo!niom.

E.5a!ivlje "rava međunarodne trgovine ra!likuje se u ra!li2itim !emljama i je!iima( međutim!ajedni2ko im je svima da i!ražavaju teorijski( a !atim i novi "ravni sadržaji i "roblemimeđunarodne trgovine.

F.eđunarodno gos"odarsko "ravo de9inira se kao grana međunarodnog javnog "rava koje se bavi vlasni3tvom i iskori3tavanjem "rirodnih i!vora bogatstava( "roi!vodnjom i ras"odjelomdobara( sredstvima "la:anja i 9inanijama( odgovaraju:im uslugama( te "oložajem iorgani!aijom subjekata koji u takvim odnosima sudjeluju. B ob!irom da međunarodno

gospodarsko pravo s"ada u javno "ravo bilo ga je "otrebno odjeliti i to u dva smjera8a) kao gos"odarsko "ravo makro odnosi( kao javno"ravni odnosi sa

elementom ino!emstva b) trgova2ki "rivatno"ravni odnosi sa stranim elementom

eđunarodno gos"odarsko "ravo je grana međunarodnog "rava koja u jednom svom dijelu

uređuje međunarodne "oslove koji se odnose na robu( usluge i ka"ital( a u drugom us"ostavljana teritoriju država ino!emne 2initelje "roi!vodnje.

a!lika i!među 'eđunarodnog gos$odarskog $rava i 'eđunarodnog trgovačkog $rava je utome da eđunarodno trgova2ko "ravo ra!grani2ava javno od "rivatnog( doma:eg i stranog

"rava( a time i isklju2uju materiju ve!anu !a državu( međunarodne organi!aije i njihovuulogu u međunarodnoj trgovini. Druga ra!lika je tome 3to je eđunarodno trgova2ko "ravo9ormalno "ri!nato e!oluijom 41G4 $CC)( koju je U5-ova sku"3tina usvojila 1HFE.

.I!vori međunarodnog trgova2kog "rava su međunarodno zakonodavstvo, međunarodni

trgovački običaji, nacionalno pravo, arbitražna i sudska praksa i pravna znanost.

J.5ovi intervenioni!am ili "olitika ra!voja "redstavlja na2ine vođenja ekonomske "olitike "ojedine !emlje koje se odražavaju i na međunarodno "ravo. 5"r8 norme( međunarodneorgani!aije( međunarodni s"ora!umi( ograni2enja iKili "o!itivne akije na globalnoj ra!ini(kodeks svjetske trgovine( %&''( B'OL

II) I6VOI

H.a!likujemo 7' "rema "ravnom obliku u kojem se "ojavljuje( "rema sadržaju( "rema "ri"adnosti javnom ili "rivatnom "ravu( te "rema međunarodnom ili doma:em "odrijetlu "rava.

1G. oblii "rava međunarodne trgovine8

a) međunarodne multilateralne konvenije b) međunarodne bilateralne konvenije) uredbe /uro"ske unijed) obi2ajno "ravoe) 9ormularno "ravo9) so9t laMg) naionalni "o"isih) arbitražna i sudska "raksai) "ravno !nanost



11. B ob!irom na sadržaj ra!likujemo8 6ajedni2ka ujedna2ena "ravila

a) Uni9ikaija trgova2kog "rava $međ. 6akonodavstvo) b) Aarmoni!aija "rava /U-a) *ormularno "ravod) Uni9ikaija trgova2kih "olitika i "ro"isa o trgovinie) Bo9t laM9) 7ravila i na2ela obi2ajnog "rava

7osebni "ro"isi i "ravila država8a) ,ilateralni trgovinski ugovori

b) 5aionalni "ro"isi država) ?oli!ijska "ravila

14. s ob!irom na "ri"adnost javnom ili "rivatnom "ravu ra!likujemo8 7odru2je "rivatnog "rava8

a) eđunarodno ugovorno "ravo b) eđunarodno "rivatno "ravo

7odru2je javnog "rava8a) Ugovori o osnivanju međunarodnih organi!aija

b) 5aionalni "ro"isi u "oslovanju u uvo!u i i!vo!u( stranim ulaganjima itrans9eru tehnologije i !a3titi trži3ne utakmie( "otro3a2a( okoli3a..

) Uredbe i odluke /U-ad) ,ilateralni trgova2ki s"ora!umi

1>. &d 1G. a)( b)( )8eđunarodni ugovori i drugi i!vori javnog "rava obuhva:aju multilateralne ili vi3estraneugovore( bilateralne ili dvostrane ugovore( te odluke( uredbe i mi3ljenja međunarodnihorgani!aija.Ugovor koji i!u2ava "ravna "itanja i!među dvije ili vi3e !emalja( kao i i!među !emlje i

organi!aije( je međunarodni s$oraum koji je u "ismenom obliku sklo"ljen i!među država iuređen međunarodnim "ravom( bilo da je sadržan u jedinstvenoj is"ravi ili vi3e međusobno

"ove!anih is"rava i be! ob!ira na njegov "oseban na!iv.eđunarodni s"ora!umi donose se u duljem ili kra:em "ostu"ku "regovora( "ot"isivanja i

"otvrđivanja $rati9ikaije) od državnog organa određenog ustavom ili !akonom.

()& Uni9ikaija "rava međunarodno !akonodavstvoUni*ika!i"a ugovornog $rava "rovedena je ,e2kom konvenijom $o ugovorima omeđunarodnoj "rodaji roba)( te ?onvenijom o !astari.Uni*ika!i"a $rava intelektualnog vlasni+tva "rovedena je 7ari3kom konvenijom $!a3titaindustrijskog vlasni3tva)( adridskim s"ora!umom $o međunarodnoj registraiji žigova)(

5i2anskim s"ora!umom o međunarodnoj klasi9ikaiji "roi!voda i usluga radi registraiježigova( =okranski s"ora!um o ustanovljenju međunarodne klasi9ikaije !a industrijske u!orke imodele( ,ernska konvenija $o !a3titi književnih i umjetni2kih djela)( te Bvjetska konvenija oautorskom "ravu.Uni*ika!i"a o načinima $la,an"a "rovedena je eđunarodnim konvenijama o 2eku i omjenii.Uni*ika!i"a ar#itražnog $rava Nenevski "rotokol o arbitražnim klau!ulama( Nenevskakonvenija o i!vr3enju stranih arbitražnih odluka( euro"ska konvenija o međunarodnojtrgova2koj arbitraži( te 5jujor3ka konvenija o "ri!nanju i i!vr3enju ino!emnih arbitražnihodluka.

(-& Usklađivanje "rava /uro"ske !ajednie.

U /6 su "redviđeni "osebni "ravni instrumenti i "ostu"i kojima se i!jedna2uje "ravo država2lania. Danas se takvo ujedna2eno "ravo /uro"ske Unije na!iva i Ivedeno $ravo .Z/Se!ondar0 la12



(3& O"seg i na2in "rimjene Uni9iiranog "rava.Ujedna2eno "ravo /6-a "rimjenjuje se i!ravno ili "utem "rovedbenih naionalnih "ro"isa udržavama 2laniama /U.7ravo /U "rimjenjuje se i u A i to kao8

- kao mjerodavno ugovorno "ravo na koje u"u:uje i!bor ugovornih strana u ugovoru.- &ko koli!ijske norme u"u:uju na "ravni "oredak jedne od država 2lania /U-a- &ko je i!abrano ili ako koli!ijske norme uru2uju na "ravni "oredak jedne od država koje

su "ridružene /U- ?ao obi2ajno "ravo koje "revladava i "rihva:eno je u trgova2koj "raksi na euro"skom

kontinentu- U uvo!u i i!vo!u u države 2lanie /U-a kao im"erativni "ro"isi o arinama( standardima(

obilježavanju( !a3titi "otro3a2a( !a3titi trži3ne utakmie i dr..- ?ao doma:e "ravo u budu:nosti "ridruživanja ili "ristu"anja Arvatske /U.

(4& *ormularno "ravo 5astaje na autonomnoj osnovi jer ga stvaraju međunarodna tijela( a ne !akonodava( unastojanju da se is"une "ra!nine "osebnih "ravila i uni9ikaija međunarodne trgovine.

?ao i!vor "rava "ojavljuje se u "ravnim obliima8 a) ti"skih ugovora( b) o":ih uvjeta "oslovanja( ) vodi2a !a sastavljanje ugovora.

7ravne instrumente sastavljaju i objavljuju ra!li2ite nedržavne organi!aije( udruge trgovaa istru2njaka i ne"oliti2na tijela U5-a8

i. U5I'&= komisija U5-a !a međunarodno trgova2ko "ravo sa sjedi3tem u ,e2u(osnovana 1HFF.

Djeluje u oba smjera priprema konvencije za usvajanje od država i pravne vodiče

namijenjene trgovcima.

ii. // komisija U5-a !a /uro"u sa sjedi3tem u Neneviiii. U5IDOI' eđunarodni institut !a uni9ikaiju međunarodnog "rava sa sjedi3tem u

imu osnovan 1H4F.

iv. '? eđunarodna trgova2ka komora( 7ari!( 1H4G.v. U5IDO organi!aija U5-a !a industrijski ra!voj( 1HF.vi. *IDI *ederation Inernationale des Ingeuieurs onseils

vii. O%&=I/ =iaison %rou" o9 the /uro"ean mehanial( eletrial( eletroni andmetalMorking Industries

(5& Oblii 9ormularnog "rava.a) tipski ugovori - obrasi koji sadržajem i oblikom odgovaraju određenoj vrsti ugovora i

kojima se "ot"uno određuje ne samo bitni ugovorni odnos( ve: i sva "itanja skla"anja(is"unjenja( "restanka ili raskida ugovora i sve ugovorne "ojedinosti osim "redmeta Jili samokoli2ine)( ijene i na!iva ugovorne strane

b) opći uvjeti poslovanja obuhva:aju "o"is ugovornih klau!ula koje ugovorne strane rabe

tako da ih uklju2uju sve ili samo neke od njih u ugovor koji su sklo"ili. 7o!ivanjem naodređene o":e uvijete "oslovanja u! na!naku njihova to2nog na!iva( organi!aija koja ih jedonijela( te broj i godina objavljivanja( o":i uvjeti "ostaju sastavni dio ugovora( be! ob!ira

jesu li ili ne "ot"isani( tiskani na "oleđini ili su sastavni dio ugovora.) Vodič za sastavljanje ugovora donose se !a ugovorne modele 2iji sadržaji nisu dovoljno

standardi!irani.&kti 9ormularnog "rava8

• I5O'/B 4GGG.• <ednoobra!na "ravila i obi2aji !a dokumentarne akreditive $'?)• Vodi2 !a sastavljanje ugovora o !astu"anju $'?)• <ednoobra!na "ravila "rilagodbe ugovora $'?)

• *IDII8 ti"ski ug. Ve!ani !a "rojektiranje• ?omisija U5-a !a /uro"u8 ti"ski ug. Ve!ani !a industriju( te industrijsku o"remu



• U5IDO8 ti"ski ugovori !a ra!voj gos"odarstva• O%&=I/8 ti"ski ug. 6a uvo!Ki!vo! "olu"roi!voda( knoM-hoMa( istraživanja

$"atenti( lieneL)• U5I'&=8 "ravila o mirenju( arbitraži( nov2anim trans9erima..

1H. 7ravna osnova i o"seg "rimjene 9ormularnog "rava.7ravna osnova je sloboda ugovaranja( na osnovi koje je o2itovana volja ugovornih strana.*ormularno "ravo "rimjenjuje se samo onda kada je jasno i nedvojbeno ugovoreno.

4G. Bamoregulativni ugovori.Bamoregulativnim ugovorima se nastoji s"rije2iti nastanak s"ora jer su njima nedvojbenouređene sve obve!e ugovornih strana i na2ini njihova is"unjenja( a ako s"or i"ak nastane(ugovor se odvaja od bilo kojeg naionalnog "rava $denacionalizacija ili delokacija ugovora!

41. Bvrha i "ogodnosti 9ormularnih ugovora.Osnovna svrha je da se na br! i jednostavan na2in mogu "ravno korektno i "ot"uno sklo"iti inaj!amr3eniji "ravno-tehni2ki i ekonomski !ahtjevni trgova2ki "oslovi. 'ime se ostvaruje ve:i

stu"anj "ravne sigurnosti i omogu:uje se "ristu" trži3tu s"eijali!iranih "oslovaP i malim isrednjim "odu!e:ima( te trgovima koji ne mogu ra!vijati vlastite "ravno s"eijali!iraneslužbe.

44. Ugovori "o "ristu"anju adhe!ijski ugovori.'o su ti"ski ugovori udruženja( o":i uvjeti "oslovanja koji su obve!ni !a sve 2lanoveudruženja. Qlanovi takvih udruženja morali su "rimjenjivati jednoobra!ne ugovore i uvjete

"oslovanja s tre:ima ku"ima( 3to !na2i da nije bilo "regovaranja. ?u"i su morali "rihvatitisve uvjete "onuđene ugovorom ili odustati od "ravnog "osla $take it or leave it!

4>. Obi2ajno "ravo.Obi2ajno "ravo je i!vor naionalnog i međunarodnog trgova2kog "rava( no "odrijetlo je u

"oslovnoj trgova2koj "raksi. 6oslovni o#iča" je određena "oslovna "raksa( ali ne svaka( ve: samo dobri "oslovni obi2aji( ao tome odluku i time kvali9iiranu sankiju donosi sud ili arbitraža.Uvjeti da bi poslovna praksa bila ojenjena kao obi2ajna8

• Da je rije2 o "ravilu koje je "o!nato ili bi moralo biti "o!nato u "oslovnim krugovima• Da se redovito "o3tuje u "raksi• Da isti "oslovni krugovi o2ekuju "rimjenu određenog obi2ajnog "ravila "ostu"anja• Da je na2in "oslovanja koji "revladava u određenom mjestu i vremenu

"olizijska pravila

4@. Bukob !akona

?ada u nekom "ravnom odnosu "ostoji element ino!emstva nastaje sukob !akona.a!likujemo "oseban i o":i ra!log nastanka sukoba !akona8

• O":i ra!lo!i su "ravila ra!grani2enja "rimjene "ro"isa8i. 6ravilo teritori"alnosti "rema kojemu se naionalni "ro"isi "rimjenjuju na sve

subjekte na teritoriju državeii. 6ravilo $ersonaliteta sadrži !ahtjev da se "ro"isi države "rimjenjuju i na sve

državljane neovisno o tome gdje se oni nala!e• 7oseban ra!log nastanka sukoba !akona jest kada određeni odnos ima međunarodno

obilježje( a to se događa onda kad "ostoji element inozemstva



4E. je3avanje sukoba !akona.7itanjima rje3avanja sukoba !akona bavi se "osebna "ravna disi"lina8 međunarodno "rivatno

"ravo $77) kao grana unutra3njeg "rava koja uređuje "rivatno"ravne situaije smeđunarodnim obilježjima. 'emeljna metoda rje3avanja sukoba !akona je metoda koli!ijskih

"ravila.?oli!ijska "ravila su "ravila doma:eg "rava država i ra!likuju se u i!boru okolnosti !a

"ove!ivanje $"ove!nie) koje mogu biti pravo sjedište suda #le$ %ori!, pravo mjesta ispunjenja

ugovora #le$ solutionis!, zakon mjesta sklapanja ugovora #le$ loci contractus!.

7olii"ske norme ne r"e+ava"u $ravnu situa!i"u% nego u$u,u"u na m"erodavno $ravo ko"etre#a $rimi"eniti&

4F. jerodavno "ravo.U ugovornim odnosima mjerodavno "ravo na koje u"u:uju koli!ijske norme su građanski ili!akoni o obve!nim odnosima koji uređuju "osebne oblike i o":a "itanja ugovornih odnosa. 5"r.8njemački &rađanski zakonik i Trgovački zakonik, švicarski 'akon o obveznim odnosima, (p)i

austrijski &rađanski zakonik i Trgovački zakonik, %rancuski i talijanski &rađanski zakonik i

trgovački zakonik, engleski *ales o% &oods +ct i ednoobrazni trgovački kodeks #-! *+D/a.

4. 7ravni "roblemi i "ravne tehnike.7ravni "roblemi koji se javljaju8

• &utomatsko u"u:ivanje na mjerodavno "ravo "utem naionalnih "ro"isa kojise ra!likuju i!borom i sadržajem "ove!nia $jer neka "rava "ri!naju

"ovrat$renvio)( a neka ne)( 3to dovodi ugovorne strane u "oložaj u kojemu jete3ko "redvidjeti i mjerodavno "ravo i re!ultat njegove "rimjene.

• Drugi "roblem se javlja !bog ne"rikladnosti i nedovoljne s"eijali!aijenaionalnih "ro"isa( !bog vremena kada su ti !akoni doneseni $1H.st)

7ravne tehnike kojima se rje3avaju ovi "roblemi su8 "rimjena "ravnih tehnika delokali!aijeugovora iKili i!jedna2avanje međunarodnog "rivatnog "rava.

4J. Ujedna2avanje koli!ijskih normi ugovornog "rava.7rihva:eno je da se !a ra!li2ite vrste ugovora određuje i ra!li2ita "ove!nia koja u"u:uje namjerodavno "ravo.

5a "odru2ju ugovora o "rodaji i !astu"anju !abilježene su neke konvenije8 "onvencija o pravu

koja se primjenjuje na međunarodnu kupoprodaju tjelesnih pokretnih stvari, konvencija o pravu

koja se primjenjuje na ugovorne obveze, te bečka konvencija o međunarodnoj prodaji.

6a ostale ugovore trgova2kog "rava i međunarodne ugovorne "rakse vrijede o":a "ravilau"u:ivanja na mjerodavno "ravo !bog nedostatka i!bora ugovornog "rava na temelju koli!ijskenorme "rava autonomije.

4H. je3enja hrvatskog "rava !a "itanje sukoba "rava.Badržaji koli!ijskih normi u!imaju u ob!ir "osebne okolnosti "osebnih vrsta ugovora i !a svakuod njih biraju "osebno "ravo "rema ojeni o "ravu najbliže vrste. Istodobno u!ima u ob!ir iokolnosti skla"anja ugovora i!među "risutnih i odsutnih stranaka8 mjerodavno pravo za ug. (

prodaji biti )e $ravo s"edi+ta $rodavao!a% a ako je ug. sklopljen između odsutnih strana tada

$ravo m"esta gd"e se a vri"eme $rihvata $onude nalailo s"edi+te8$re#ivali+te $rodavatel"a&6a ugovore koji se odnose na nekretnine isključivo je mjerodavno $ravo države na či"em seteritori"u nekretnina nalai&6a akesorni "ravni "osao( ako nije druga2ije određeno( "rimijenit :e se $ravo m"erodavno a glavni $osao&7ri"adnost "ravne osobe određuje se "ravom države "rema kojem je ona osnovana.



>G. 7ravna !nanost.7ravna !nanost je ne!aobila!ni i!vor s"o!naja o sadržaju( !na2enju( na2inu "rimjene uku"nostii!vora "rava međunarodne trgovine.7osebna !ada:a "ravne !nanosti je da na vrijeme i na jasan na2in obuhvati( ras"oredi i "rotuma2istalan ra!voj 9ormalnih i!vora i ostalih instrumenata međunarodnih trgova2kih "oslova.

>1. Bo9t laM.7od tim se na!ivom ra!umijevaju normativni tekstovi koji ne "ri"adaju ni jednoj od kategorija

"ri!natih 9ormalnih i!vora "rava.*o%t la0 se sastoji od normi različitog stupnja obvezatnosti i uvjerljivosti, te konsenzusa, ali ne

stvara obveze koje bi se mogle prisilno ostvariti.

Bastoji se od dvije sku"ine akata8 u "rvu se ubrajaju akti "o"ut deklaraija( re!oluija( odlukameđunarodnih tijela( !aklju2aka O":e sku"3tine U5-aL Drugu sku"inu 2ine konvenije(kodeksi "ona3anja ili modeli !akona koji !bog ra!li2itih ra!loga nisu nikad stu"ili na snagu.

5eki "rimjeri so9t laM-a8- kodeks "ona3anja transnaionalnih kor"oraija- nart kodeksa "ona3anja o trans9eru tehnologije

- kodeks "ona3anja u međunarodnoj konkureniji- re!oluija o ekonomskim "ravima država

>4. 'emeljna obilježja suvremene regulaije "oslovanja u međunarodnoj trgovini su8- 6ravno o#likovan"e ciljeva i mjera ostvarivanja ekonomskih politika

- 9iversi*ika!i"a i s$e!i"alia!i"a ekonomskih politika kao posebnih politika #npr.

Trgovinska politika, monetarna politika..!

- Interna!ionalia!i"a i uni*ika!i"a propisa o vanjskoj trgovini

- Nador i ograničena suverenost država u dono+en"u u$ravnih akata i $ro$isa- Nagli ravo" međunarodnih i doma,ih institu!i"a , koje djeluju na promicanju međ.

Trgovine

- :iren"e nam"ene% !il"eva i naravi $ro$isa javnog prava međ. Trgovine

>>. iljevi i u2ini djelovanja "ro"isa.7osljedie mogu biti "ravne ili ekonomske( "ovoljne i ne"ovoljne !a skla"anje i is"unjenjetrgova2kih ugovora.B ob!irom na te okolnosti radi se o "ro"isima 2ije djelovanje nije ograni2eno samo na ugovorneodnose trgova2kih "oslova( ve: ima odlu2an utjeaj na "laniranje ra!voja i oblikovanje

"oslovnih strategija "oslovanja na doma:em i ino!emnom trži3tu

>@. Bustav ili i!bor i!vora "ravaI!vori "rava :e biti( "rema Btatutu Btalnog međunarodnog suda biti8

- međunarodni ugovori% op)i ili posebni koji ustanovljavaju pravila izrijekom

priznata od država u sporu

- međunarodni o#iča"i kao dokaz op)e prakse prihva)ene kao pravo- o$,a načela $rava $rinata od !iviliiranih naroda- sudske r"e+id#e i naučavan"a na"$ovani"ih $u#li!ista kao pomo)no sredstvo za

određivanje pravnih pravila.



>E. Ujedna2avanje trgovinskih "olitika i "rava.'emeljni "ravni oblii kojima se ujedna2avaju trgova2ke "olitike su međunarodni vi+estranis$oraumi kojima se istodobno osnivaju i organi!iraju međunarodne organi!aije. 5"r8 Ugovoro osnivanju /6( B"ora!um %&''-a i s"ora!umi koji su re!ultat Urugvajskog kruga "regovora usklo"u %&''-a.7rakti2no( na univer!alnoj ra!ini( ujedna2avaju se "ro"isi država u vanjskotrgovinskom

"oslovanju( kao i na2in njihove "rimjene( i to "utem *vjetske trgovinske organizacije gdje prije

pristupa sve zemlje moraju prihvatiti paket od 12 sporazum, utanačenja i odluke3 -redbi 4'/a

kojima se jednoobrazno rješavaju pitanja izvoza, carina, sklapanja trgovačkih sporazuma s

državama nečlanicama, dampinga, subvencije, konkurencije idr.3 te *porazuma o pridruživanju

kojima se stvara obveza usklađivanja propisa i zakona država nečlanica sa zemljama 4'/a.

?rajnji ilj tih velikih "ravnih( "oliti2kih i organi!aijskih "othvata trebalo bi biti ostvarenjeslo#odne trgovine% otvorenih na!ionalnih trži+ta% te $redvidivosti i stalnosti uv"eta $oslovan"ako"a $otiče trgovinu i $utem n"e do#ro#it ravnom"erno ras$oređenu imeđu velikih država%odnosno gru$a!i"a država% i svih ostalih država&

>F. 5a2ela na koja se "o!iva "ravna literatura u ve!i s uku"no3:u "ro"isa javnog "rava

međunarodne trgovine su8- na2elo slobodne trgovine- na2elo slobode "rometa- na2elo rei"roiteta- na2elo naj"ovla3tenije naije- na2elo naionalnog "ostu"anja- na2elo !abrane diskriminaije- na2elo "o!itivne diskriminaije( nerei"roiteta i "omo:i u korist !emalja u ra!voju.

>. Dvostrani trgovinski ugovori. 5ajstariji "rimjeri takvih ugovora skla"ani su "oloviom 1Hst. "od na!ivom ugovori o

prijateljstvu, trgovini i plovidbi.

U tim ugovorima "revladavaju o":e i deklarativne 9ormulaije o obostranoj želji !a suradnjom(njima se uređuje "ravni "oložaj stranaa( osigurava sloboda trans"orta( "lovidbe i tran!ita i!ajedni2ka na2ela slobodne trgovine( rei"roiteta i nediskriminaije.Buvremeni dvostrani trgovinski ugovori omogu:avaju trajne "ovlastie "oslovanja na određenimtrži3tima u! isklju2enje svih drugih "odu!e:a.'akve "ogodnosti se objektiviziraju, ujednačavaju i usklađuju s op)im pravilima 5T(/a, ili 4'/

a. 'akođer je i o"seg mogu:ih "ogodnosti !natno manji( jer je uku"an "ravni okvir trgova2kera!mjene ve: uređen ili je u sklo"u /6-a ili %&''-a.U "raksi se dvostranim ugovorima ustanovljavaju m"e+ovite komisi"e 2ija je odgovornost

"ra:enje "rovedbe s"ora!uma. Odluke tih tijela obve!uju jer je na njih delegiran dio ovlastistrana ugovornia. sam djelokrug odlu2ivanja i ovlasti određen je ugovorom( ali doneseneodluke mogu biti vrlo konkretne i važne !a trgovinu tih država.arine i carinska suradnja s"adaju u "revladavaju:e "ovlastie koje si države međusobno daju.

6ačelno carinska tari%a može biti utvrđena u skladu s načelom jednakosti # tada :e se u robnojra!mjeni dviju država ista arinska sto"a koja vrijedi !a bilo koju državu)( ili prema

pre%erencijalnom načelu postupanja $gdje se !a određene "roi!vode i! !emlje ugovornieutvrđuje niža arinska sto"a). 'akva "itanja rje3avaju se ugovaranjem obve!e u!ajamnih

"ostu"anja "rema na2elu na"$ovla+teni"e eml"e&

>J. Ugovori o "otianju i !a3titi ulaganja.Ugovori kojima se uređuju međusobna "rava i obve!e u smislu stranih ulaganja - $ 7ilateral

8nvestment Treaties 9 78T! su s"eijali!irani "ravni instrumenti "otianja trgovinskih odnosa.Osnovna namjena tih ugovora je stvoriti "ovoljnu klimu !a strana ulaganja i "ovjerenje ulaga2a.O"seg !a3tite stranog ulaga2a ograni2ava se na "ravnu !a3titu naionalnog "ostu"ka tj. da ne:e

biti stavljen u ne"ovoljniji "oložaj od doma:eg ulaga2a glede "itanja uvjeta "oslovanja( "ore!a( "ristu"a doma:im sudovima isl. U o"seg !a3tite stranog ulaga2a ne s"adaju komerijalni ri!ii.



Ba stajali3ta ulaga2a najvažnije su obve!e koje država uvo!nia ka"itala "reu!ima u smisluobe3te:enja. ako je imovina stranog ulaga2a odu!eta u! do"u3tenje( država ugovornia seobve!uje is"latiti naknadu.

>H. Dvostrani ugovori trgovinski ugovori e"ublike Arvatske.e"ublika Arvatska "ri skla"anju dvostranih ugovora slijede:a "itanja rje3ava ovako8

a) carine - glede arina i drugih "ristojbi ugovara se klau!ula najve:eg "ovla3tenja "rimjenom koje :e se na svaku ugovornu stranku "rimjenjivati naj"ovoljniji "ostu"ak. 'e "ogodnosti ne odnose se na snižavanje arina kojim se ugovorna strana koristi ako je2lania /U-a ili ako su "ogodnosti dane u "ograni2noj trgovini ili u arinskoj uniji( !onislobodne trgovine ili gos"odarskim aranžmanimaP ili "ak ugovorene u sklo"u %&''-a.

b) način plaćanja – "revladava ugovaranje na2ina "la:anja kao is"unjenje trgova2kihugovora u konvertibilnoj valuti. ta se mogu:nost tuma2i kao daljnje otvaranje mogu:nostikom"en!aijskih "oslova ( tj "la:anja i!među ovla3tenih banaka.

) reeksport – "itanje reeks"orta uređuje se ugovaranjem obve!e države da i!daje!erti*ikate o $odri"etlu ro#e i o#venog odo#ren"a eml"e $odri"etla $roivoda areeks$ort&

d) sporazumi o cijenama – takvi s"ora!umi bi se trebali tuma2iti kao obve!a i ograni2enjadržava stranaka ugovora glede "osljedia ni3tavosti ugovora ili drugih ograni2enja "odu!e:a. s"ora!umi o ijenama mogu n"r. "redviđati da :e se "odu!e:a obiju državakoristiti tržišnim cijenama, važe)im međunarodnim cijenama teku)im svjetskim tržišnim

cijenama ili svjetskim cijenama.

e) zakon – ugovoriKs"ora!umi sadrže "osebnu odredbu o !akonima i "ro"isima koji se "rimjenjuju na trgovinske odnose "odu!e:a ugovornih strana

@G. 7ro"isi država kao i!vor "rava međunarodne trgovine.U tu se vrstu i!vora "rava ubrajaju "ro"isi koji se( ovisno o vrsti "oslova( uvijek "rimjenjuju ikoje ugovorne strane ne mogu isklju2iti ugovaranjem mjerodavnog "rava i onda kada "ostoji

"una sloboda i!bora.

ije2 je o "ro"isima koji8 uređu"u uvi"ete uvoa i ivoa i druga $itan"a $oslovan"a veana a uvo i ivo; $ose#no uređu"u $oloža" i $oslovan"e stranih $odue,a% iravnoograničava"u slo#odu ugovaran"a ili sank!ionira"u dio ili !i"eli ugovor kao dio "avnog $oretka&7odru2ja koja 2ine "ravni okvir "oslovanja na stranim trži3tima su8 carina, uvoz i izvoz roba,

strana ulaganja, trans%er tehnologije, državne nabavke, zaštita slobodne konkurencije, zaštita

potrošača, zaštita okoliša, sigurnosti i zdravlja.

@1. 7itanja uvo!a roba.7itanja uvo!a roba uređuje se tradiionalno arinskim !akonima kojima se uređuju "itanja

"ostu"ka arinjenja( arinsko "odru2je( arinski nad!or i ra!li2iti instrumenti arinske !a3tite.arine i kvote $koli2inska ograni2enja) temeljni su instrument uvo!a sa svrhom !a3tite

doma:ih industrija.Pravila o podrijetlu robe utvrđuju !a svaki određeni "roi!vod koliki mora biti( u "ostotku ili

"rema 9a!i "roi!vodnje( udio doma:e obrade ili doma:ih sirovina i određenih sastojaka. takose s"re2ava da se lutka sastavljena od dijelova "roi!vedenih u ?ini( a sastavljena u*ranuskoj( uvo!i kao 9ranuski "roi!vod.Necarinski propisi zaštite imaju sli2an u2inak kao i arinske mjere. ilj im je !a3tititidoma:u industriju i druge interese. oblii nearinske !a3tite su8 uvozne dozvole i količinska

ograničenja uvoza, propisi o standardima roba, pakiranju, obilježavanju i dr., damping,

subvencije i kompenzacija doma)oj industriji i izvoznicima, različita mjerila carinskog

vrednovanja roba radi održavanja osnove za carinjenje, inspekcije koje prethode transportu,

državne nabavke iz kojih su isključena strana poduze)a.



@4. ?ontrola i!vo!a roba.7odru2ja kontrole i!vo!a( u! manja ili ve:a ograni2enja i "osebne "ostu"ke( danas su sestandardi!irala i odnose se na i!vo!8

- oruž"a- $roivoda dvo"ne u$ora#e s o#irom na mogu,nost $rim"ene i u vo"ne svrhe- visoke tehnologi"e% $ose#no računala određene snage- sirovine strate+ke važnosti i ograničen"a i kontrole reeks$orta i ivoa u uv"etima

em#arga ili trgovinskih sank!i"a s o#irom na određene države

@>. 6a3titne mjere doma:ih industrija.ije2 je o jednostranim odlukama i mjerama samo"omo:i i to u vidu !abrana uvo!a ili drugimograni2enjima kojima se sus"endiraju doma:i "ro"isi ili obve!e međunarodnih ugovora( ili se

"ak "odu!imaju "rotumjere "rotiv država koje "rovode trgovinske "olitike koje su "rotivneobve!ama "reu!etim u međunarodnim trgovinskim s"ora!umima ili koje nisu "o3tene.

@@. 5ova "odru2ja trgovinskih "olitika .7odra!umijeva se "ravna regulaija i istodobno ujedna2avanje "ravnih standarda( 3to vrijedi !a

jedinstvene standarde na univer!alnoj ra!ini jer su se takvi "ro"isi ra!vijali najbolje i u3li u "rimjenu "rakse /U.7od tim se smatraju s"eijali!irana "ravila !a "odru2ja8 usluga, poljoprivrednih i tekstilnih

proizvoda, stranih ulaganja, i intelektualnog vlasništva, ulaganja u %inancijske usluge,

kretanje radne snage, telekomunikacije i usluga zrakoplovstvu.

@E. 7ro"isi o ino!emnim ulaganjima7rema "ravilu se "od "ojmom pravnog režima inozemnih ulaganja shva:aju "ro"isi !emaljauvo!a ka"itala( odnosno "ravni režim u skladu s kojim su mogu:a i!ravna ulaganja.Buvremena ograni2enja sadrže8

- prijavu ili odobrenje za stjecanje udjela preko određenog postotka u doma)em

poduze)u ili za svako stjecanje dionica koje kotiraju na burzi od poduze)a izvan

4-/a.- odobrenje radi kontrole koncentracije i obveza otkrivanja brojnih podataka o

stranom poduze)u koje ulaže stjecanjem udjela, tj kupnjom dionica. ti se propisi

jednako primjenjuju i na strane i na doma)e kupce.

- pravo nadzora države nad stjecanjem udjela i ulaganjima u osjetljive industrije, što

daje pravo vladi i drugim izvršnim organima da zabrane ili odrede posebne uvjete

za stjecanje osjetljivih industrija neovisno da li je stjecatelj doma)e ili inozemno

poduze)e.

I!bor osjetljivih industrija ra!likuje se u naionalnim "ravima( a "revladavaju 8 bankarstvo(igre na sre:u( osiguranje( novine( televi!ija( radio( telekomunikaije( avijaija( investiijski9ondovi i 9inanijske usluge.U "oku3aju ostvarenja iljeva stabilnog i "ou!danog "ravnog okvira osnovane su8 I

eđunarodni entar !a rje3avanje investiijskih s"orova od eđunarodne banke !a obnovu ira!voj0 &genija !a multilateralne garanije investiija0 te B"ora!um o trgovinskim mjeramakoje se odnose na ulaganja.

@F. 'rans9er tehnologije u međunarodnoj trgovini. "rijenos tehnologije ostvaruje se međunarodnim trgova2kim ugovorima naj2e3:e o ustu"anju "rava iskori3tavanja ra!li2itih "ravnih oblika intelektualnog vlasni3tva( sui generis ugovora okoo"eraiji ili savjetovanim uslugama ili kao sastavni dio ugovora o !ajedni2kim ulaganjima.7ostoje dva temeljna sustava kontrole i ograni2enja "rijenosa tehnologije( a to su8 sustaviravne kontrole ograničenjem slobode ugovaranja prijenosa tehnologije koje primjenjuju

industrijski manje razvijene zemlje uvoza tehnologije i sustav $osredne kontrole primjenom

prava konkurencije i pravnih instrumenata i judikature kojima se izuzimaju od zabrana prava

konkurencije.



5art kodeksa o trans9eru tehnologije i!radio je U5'&D. U tom su kodeksu "ravni standardikoji sadrže !abranjene i "retjerano ograni2avaju:e klau!ule ugovora o trans9eru tehnologije(odgovornosti i obve!e ugovornih stranaka( "oseban "oložaj !emalja u ra!voju( mjerodavno

"ravo i na2in rje3avanja s"orova.7o "itanju "rava intelektualnog vlasni3tva donesen je B"ora!um o trgovinskim as"ektima

"rava intelektualnog vlasni3tva ( sa glavnim iljem da se intelektualno vlasni3tvo !a3titi odkrivotvorina.

@. 7ravo konkurenije u međunarodnoj trgovini.7ro"isi "rava konkurenije utje2u na ugovore trgova2kog "rava u doma:oj i međunarodnoj

"raksi. ije2 je o "ro"isima javnog "rava kojima države 3tite javneKo":e interese( te stogaula!e u red im"erativnih "ro"isa. 5jihovo se djelovanje ne može "romijeniti ili "rekinutiautonomnim ugovaranjem ili i!borom mjerodavnog stranog "rava koje ne uređuje ta "itanja.

7rimjena "rava konkurenije o2ituje se samo u međunarodnim trgova2kim "oslovima i u "oslovanju na stranom trži3tu "utem "odu!e:a i "odružnia.

5aionalni "ro"isi država o konkureniji kao dio javnog "oretka "rimjenjivat :e se kad seugovor is"unjava u ino!emstvu. U slu2aju ne"o3tivanja "rava konkurenije sankije suslijede:e8 "rogla3avanje ni3tavosti ugovora( te visoke ka!ne $do 1GR od ostvarenog godi3njeg

"rometa). 'akve sankije dogodit :e se ne samo kod nedo"u3tenih ugovornih odredbi( ve: i u "raksi( kod i!ri2itih ili "re3utnih dogovora.

eđunarodni i!vori "rava konkurenije nala!e se u :eđunarodnim ugovorima ili

supranacionalnim propisima o konkureniji koji "ostoje kao jednoobra!ni !akoni o !a3titikonkurenije i vrijede u graniama države 2lania takvih međunarodnih organi!aija.

5a2in i "odru2je "rimjene "rava konkurenije najjednostavnije re2eno8 3to je !abranjeno nadoma:em trži3tu( do"u3teno je 2ak i i!ri2itim !akonskim odredbama i!van grania naionalnih

"ro"isa i interesa !a3tite.

&ko se radi o dvostranim ugovorima država tada se skla"aju dvostrani s$oraumi imeđudržava o $rim"eni n"ihovih akona o konkuren!i"i&

7ostu"ak ujedna2avanja "rava konkurenije na međunarodnoj ra!ini "o2eo je 8 odlukomugovornih stranaka <ATT=a o ograničavaju)im trgovačkim praksama kojom se preporučuje

državama članicama da pristupe savjetovanjima kada neke prakse mogu biti štetne za jednu

od članica &+TT/a3 reolu!i"a UNCTA9=a ko"a sadrži Sku$ načela i $ravila o kontroliograničava"u,e $oslovne $rakse koja je imala zahtjevan cilj prerastanja u projekt uni%ikacije

prava na međunarodnoj razini prava konkurencije3 te $rvi na!rt modela akona ili Zakon oograničava"u,i $oslovnim $raksama a $omo, eml"ama u ravo"u odgovara"u,e legisla!i"e&

iljevi kodeksa su otvaranje trži3ta( s"re2avanje i!vo!nih kartela( oblikovanje !ajedni2kih "ravila mono"oli!iranja ijenama i dam"ing idr.



III. U%OVOI o":i dio

@J. De9iniija trgova2kih ugovora8'rgova2ki ugovori kojima se ostvaruje "romet robe i usluga u međunarodnoj trgovinide9iniraju se kao ugovori s elementom ino!emstva. /lement ino!emstva u"u:uje da je ugovor

"ove!an s vi3e "ravnih "redaka to je njihova temeljna( no ne i jedina !na2ajka.Bvaki ugovor( da bi bio valjan( mora imati prihvat ponude, određen i dopušten predmet i

kauzu.

@H. /lement ino!emstva kod međunarodnih trgova2kih ugovora.6a obve!ne ugovore vrijedi da element ino!emstva "ostoji kad jedna od ugovornih strana imasjedi3te ili "rebivali3te u ino!emstvu.7rema ?onveniji U5-a o međunarodnoj "rodaji robe $,e2ka konvenija)( elementino!emstva u ugovoru je !astu"ljen ako ugovorne strane imaju svoj "oslovni nastan $nastankao sjedi3teS) na teritorijima ra!li2itih država.

EG. 7osebna obilježja međunarodnih ugovora $osim elementa ino!emstva).

7osebna obilježja su 8 pravne tehnike, tipologija, jezik ugovora, mjerodavno pravo, terješavanje sporova.

E1. 7ravne tehnike. 5a2elno( međunarodni su ugovori o"3irni( "ravno-tehni2ki složeni tekstovi kojima se detaljnouređuju sva "itanja određenog "ravnog "osla kako bi se i!bjegla "rimjena !astarjelih "rava.?ako kro! "ovijest( tako i danas ra!likujemo slijede:e temeljne "ravne tehnike sastavljanjaugovora8a) pravne tehnike common la0/a

b) pravne tehnike razvijene u zemljama kontinentalnog prava

) samoregulativni ugovori

E4. &d a)8 7ravne tehnike ommon laM-M.%ranie slobode oblikovanja ugovora u !emljama ommon laM-a određene su interesima javnog "oretka i "ravom konkurenije. 'a "ravila ne uređuju i!ravno sadržaje "ojedinihugovora.7ra!nine u ugovorima !a koje je mjerodavno ameri2ko ili englesko "ravo ne mogu se do"unitiu"u:ivanjem na o":e i "osebne "ro"ise o ugovorima.

E>. &d b)8 kontinentalno građansko "ravo.7rema sadržaju ugovori sklo"ljeni "rema kontinentalnom građanskom "ravu su o":enitiji(sinteti2ki( a "rema o"segu kra:i. sadržajno se ograni2avaju samo na najvažnije karakteristi2neelemente ugovornog odnosa( a !a sva ostala neregulirana "itanja ugovora u"u:uje se namjerodavno "ravo.

E@. &d )8 Bamoregulativni ugovori međunarodnog "rometa.Bamoregulativni ugovori vrlo su o"3irni i "ravno-tehni2ki složeni ugovorni obrasi. 5jima seželjelo i!bje:i nes"ora!ume 3to ih stvara u"otreba ra!li2itih "ravnih tehnika( te isklju2iti

"rimjenu naionalnih "rava ne"rikladnih složenim međunarodnim "ravnim transakijama.Bamoregulativni ugovori mogu biti8 izvorni, sastavljeni od obiju ili ponuđeni od samo jedne

ugovorne strane ili uni%icirani obrasci koje su sastavila međunarodna tijela.

Standardiirani o#ras!i su ugovori sastavljeni od strane međunarodnih organi!aija( "redstavljaju vrstu ti"skog ugovora i služe "odu!e:ima da imaju ve: sastavljen ugovor $ili bartemelj !a sastavljanje) jer se 2esto nema vremena sastavljati &d ho ugovor. $ad ho ug. kada

"odu!e:e samo sastavlja svoj ugovor !a "osao koji :e sklo"iti. 6a to treba vremena i nova( te je 2esto je9tinije "oslužiti se ve: sastavljenim standardi!iranim ugovorom.)



EE. 'i"ologija ugovora.7osebna obilježja ti"ologije međunarodnih ugovora su a! atipičnost ugovornih sadržaja i b!

autonomnost ugovornih oblika.

&d a)8 u "ravno-tehni2kom smislu ati"i2ni su ugovori detaljniji i o"3irniji. Bvi "ravni "ojmovi "osebno se obja3njavaju da ne bi do3lo do nes"ora!uma.<o3 kro! "ovijest je velika ve:ina ugovora sastavljena od elemenata ra!li2itih ugovornihmodela i instituta !bog ra!li2itih "rava i !akona !emalja koje sudjeluju u trgova2kom "oslu.I!tog ra!loga su se takvi ugovori ti"i!irali i ne "rimjenjuju se nigdje osim u međunarodnojtrgovini.ad b)8 &utonomnost ugovornih oblika "ravnih "oslova u međunarodnoj trgovini i!ražena jenastankom !natnog broja ugovora koji nisu "o!nati naionalnim "ravima( a rijetko se

"rimjenjuju u unutra3njoj trgovini.Oni se u "oslovnoj "raksi i "ravnoj literaturi "ojavljuju "od engleskim na!ivima koji se u

"ravilu ne "revode n"r8 ug. o leasingu( ug. o 9ranhisingu( ug. joint venture( ug. o knoM-hoM-uitd.

EF. <e!ik ugovora.

&ko ugovorne stranke ne "ri"adaju istom je!i2nom "odru2ju tada se kao službeni je!ikugovora odabire8 oba jezika, ili više njih, ovisno o broji stranaka3 ili se kao ugovorni jezik

uzima jezik neke trče, u ovom ugovoru neutralne, zemlje.

Ograni2enja "ri i!boru je!ika javljaju se kad je jedna od ugovornih strana država ili nekadržavna instituija ili ako naionalno "ravo neke "ravne osobe ne "ri!naje ugovor ako nijena"isan na je!iku te !emlje.Bloboda odabira je!ika regulirana je i %&''-om koji "redviđa da se "onude i ugovori skla"ajuna jednom od službenih je!ika %&''-a( dok vodi2 !a dobivanje !ajmova od I,D-a i kreditaeđunarodnog udruženja !a ra!voj "re"oru2uju u"otrebu jednog od je!ika uobi2ajenih umeđunarodnim transakijama.I!bor je!ika ra!likuje slijede:e oblike8a2 u$ora#u vi+e "eika kao služ#enih "eika

#2 u$ora#u "ednog "eika kao služ#enog% dok "e drugi samo $ri"evod i nesluž#en "e!2 u$ora#a "ednog služ#enog "eika ugovoraUobi2ajeno je da kao službeni je!ik bude odabran engleski je!ik( no i "ri tome treba "a!iti jer

je te3ko "rei!no i nedvosmisleno "revesti tekst. I! tog ra!loga u uvodu ugovora ili "reambulinabraja se i "obliže o"isuje sadržaj "ojmova koji su kori3teni u ugovoru.

E. jerodavno "ravo.jerodavno "ravo je ono koje se "rimjenjuje na ugovor u s"oru( ali i koje uređuje sva "itanjakoja nisu i!ri2ito uređena ugovorom. &ko se mjerodavno "ravo ne odredi dogovorno i navedeu ugovoru( tada :e biti određeno koli!ijskim normama.&ko stranke dogovorno odabiru mjerodavno "ravo tada :e kao takvo biti određeno "ravo jedneod strana ugovora ili "ak neko tre:e( neutralno "ravo.

&ko ugovorne strane ne mogu "osti:i dogovor tada se !a mjerodavno "ravo u!ima8a! "ravo tre:e države obi2aj je da se tada u!me "ravo neke neutralne države( n"r Tviarska(

&ustrija( Tvedska..b! jedno od jednoobra!nih !akona i konvenija uobi2ajeno je kada "ostoji odgovaraju:a

uni9ikaija !a konkretni ugovorni modelc! međunarodni trgova2ki obi2aji( le$ mercatoria "ri odabiru mjerodavnog "rava stranke :e

se voditi međunarodnim trgova2kim obi2ajima . suđenje na na2elu "ravi2nosti !na2i da sesui nisu dužni držati "ro"isa nekog !akona ve: odlu2uju na osnovi ugovora tj međ.trgova2kih obi2aja. %ranie slobode arbitara su "ro"isi o konkurenciji, trans%eru

tehnologije, radni propisi, i propisi o zaštiti potrošača.

EJ. je3avanje s"orova.Bloboda i!bora mjerodavnog "rava "roteže se i na slobodu i!bora sudi3ta nadležnog u s"oru.I! tog ra!loga stranke 2esto u ugovoru navode na2in rje3avanja s"ora ar#itražom&



->& Ar#itraža&&rbitraža se de9inira kao metoda "rema kojoj stranke svoje s"orove dobrovoljno "redaju narje3avanje ne"ristranoj osobi.&rbitraže su nedržavna tijela( a arbitre na listu arbitara stavljaju nadležne gos"odarske komoreili druge nedržavne instituije. Bvaka stranka bira jednog arbitra( liste arbitara( te odabranadvojia biraju tre:eg "redsjednika.Vrste i oblii arbitraže8a) stalno izabrano sudište pri ;&" / instituionalni je oblik arbitraže sa sjedi3tem u

6agrebu. &ko se odabire ovakva vrsta arbitraže tada ona mora biti i!ri2ito navedena. b) 8nstitucionalne arbitraže u inozemstvu 9 djeluju "ri naionalnim gos"odarskim komorama(

međ. tijelima ili stru2nim udruženjima. 5"r. &rbitraža "ri eđunarodnoj trgova2kojkomori u 7ari!u0 &rbitražni sud u =ondonu idr

c! +d hoc arbitraža sa sjedištem u ;rvatskoj

d) +d hoc arbitraža sa sjedištem u inozemstvu

d !oc arbitra"e se konstituiraju !a rje3avanje određenog s"ora( nakon 2ega "restaju "ostojati. Ugovaranjem ad ho arbitraže ugovara se i mjesto sjedi3ta ino!emstvo ili A.

&rbitraža se ugovara "utem s"ora!uma o arbitraži koji se skla"a u obliku kom"romisa ilikom"romisne klau!ule. a!lika i!među kom"romisa i kom"romisne klau!ule je u tome 3to sekom"romis dogovara kada s"or ve: "ostoji( a kom"romisna klau!ula se ugovara "rilikomskla"anja ugovora.

7rednosti arbitraže su8- br!ina( jednostavnost( te jednoste"enost "ostu"ka- rje3avanje s"orova s elementom ino!emstva elasti2nijom "rimjenom "ro"isa- arbitražno vije2e se sastoji i od stru2njaka koji "o!naju s"eijali!irane struke "ravilaus"orednog "rava( međ. "oslovnih obi2aja i ugovornu "raksu- ne"ostojanje nedržavnih sudova !a trgova2ke s"orove

- nesklonost državnim sudovimaOd arbitraže ra!likujemo kon!ili"a!i"u; to je "roes i!mirenja kao "oku3aj da se "ostigne "rijateljsko rje3enje s"ora u! "omo: tre:e osobe.

FG. Bkla"anje ugovora.Bkla"anju ugovora "rethodi !adovoljavanje sljede:ih stavaka8a) određivanje na!iva ugovora

b) "ismo namjere) o2itovanje o kontrolnom "aketud) "redugovorna odgovornost !a naknadu 3tetee) vrijeme i mjesto skla"anja ugovora

F1. &d a)8 na!iv ugovora.7re"oru2a se da na!iv ugovora to2no odgovara "redmetu ugovora koji stranke namjeravajusklo"iti. Ugovor je valjan i ako njegov na!iv ne u"u:uje nedvojbeno na vrstu( "redmet i

"rirodu ug. ili je naslovljen na!ivom o":eg roda( "ojma.Ugovor se mora is"unjavati kako je navedeno u ugovoru( a ne "rema na!ivu ugovora. Istovrijedi i "ri rje3avanju s"ora suda "rosuđuje "rema onom 3to je ugovoreno i mjerodavnom

"ravu( a ne na!ivu ugovora. a!likuju se glavni ug. i "redugovorni oblii "o"ut "isma namjereili "redugovor ili gentlemens agreement.



F4. &d b)8 7ismo namjere.7ot"isivanju ugovora "rethode "regovori. ?ro! njih dola!i do određenog stu"nja suglasnostiugovornih strana( na temelju kojih se sastavlja "ismo namjere. Ono može biti "ot"isano odobiju strana ili samo od jedne.7ravna literatura je sastavila "o"is mogu:ih ti"ova "isma namjere8- "isma kojima se utvrđuju iljevi koje stranke žele ostvariti ugovorima( vremenski redoslijed iras"ored "regovora- "isma namjere u kojima se utvrđuju "itanja o kojima je "ostignut s"ora!um i "itanja okojima "ostoje ra!li2iti stavovi- "isma namjere u kojima obje strane "ot"isuju "ostignut s"ora!um o u!ajamnim obve!ama okojima je "ostignuta suglasnost u! navođenje "reostalih "itanja koja :e biti "redmet nastavka

"regovora- "isma namjere kojima strane "redviđaju i najavljuju skla"anje ugovora nakon is"unjenjaodređenih uvjeta ili nastu"anja nekih događaja

F>. &d )8 o2itovanje o kontrolnom "aketu.O2itovanje o kontrolnom "aketu je i!vorno instrument 9inanijskog i bankarskog "rava( no

relevantan je !a skla"anje ugovora bilo koje vrste. 'akvo o2itovanje daje dru3tvo-majka iu"u:uje ga davaou kredita namijenjenog dru3tvu u kojem ima udjela( i time i!ražavas"remnost da :e( u slu2aju otežanih ili neurednih "odmirenja obve!a dati 9inanijsku "omo:.'im o2itovanjem stranka dobiva i sliku o odnosima ovisnosti i utjeaja i!među dru3tva majke ik:eri.7rimjeri sadržaja o2itovanja o kontrolnom "aketu8

O2itovanje o "oslovnoj "olitii 7otvrdna i!java o kontroli O2itovanje o utjeaju O2itovanje o solventnosti

F@. &d d)8 7redugovorna odgovornost !a naknadu 3tete.

Ugovorne obve!e "ravno nastaju "ot"isivanjem ugovora( no i"ak i "rije "ot"isivanja mogunastati i određene obve!e( kao i 3teta nastala nei!vr3avanjem tih obve!a( koju "ravo "ri!naje i3titi o3te:enu stranu "ravom na naknadu.Obve!e koje nastaju "rije "ot"isivanja ugovora su one nastale u toku "regovora koji sudugotrajni3 angažiraju ve)i broj stručnjaka3 proizvode znatne troškove3 otkrivaju se poslovne

tajne isl.

I! navedenog "roi!la!i da je "rije skla"anja ugovora "otrebno uložiti "uno vremena( osobnog ikvali9iiranog angažmana( tro3kova i ri!ika.

I!vori "rava !a naknadu 3tete u common la#-u nije određena naknada 3tete( ve: se smatra dase "regovori vode u dobroj namjeri( te da svaka strana ima "ravo odustati od skla"anjaugovora sve dok se isti ne "ot"i3e. 7ot"isivanjem ugovor stu"a na snagu. eđutim ommonlaM sankionira "ona3anje koje nije u skladu s na2elima "o3tenja i savjesnosti ili ako se radi onemotiviranom "rekidu "regovora.$alijansko pravo smatra da je na2elo "ravednosti i "o3tenja "ovrijeđeno ako jedna strana

"rekida "regovore be! određenog ili valjanog ra!loga( a kada su "regovori u 9a!i u kojoj jedruga strana o"ravdano vjerovala da :e do:i do !aklju2enja ugovora.%rancusko pravo navedeno vrijedi i !a 9ranusko "ravo( osim 3to oni ra!likuju na2elo

"redugovorne odgovornosti i na2elo !abrane !lou"otrebe "rava.Njemačko pravo se također temelji na na2elu "ravednosti i "o3tenja( a kao samostalnu "ravnuobve!u "ri!naje "redugovornu odgovornost( koja "roi!la!i i! danog "ovjerenja u "regovorimai "oslovnim kontaktima.&rvatsko pravo "o3tuje na2elo slobode ugovaranja( te kaže da svaka strana može "rekinuti

"regovore kad želi. 7osebno je regulirano "itanje "redugovorne odgovornosti koja jeokvali9iirana kao odgovornost !a naknadu 3tete 8



- ako je strana vodila pregovore bez namjere da sklopi ugovor( odgovara !a 3tetu nastaluvođenjem "regovora- ako strana koja je vodila pregovore u namjeri da sklopi ugovor' pa odustane od tenamjere bez osnovanog razloga.

Badržaj i oblii odgovornosti tj obve!e stranaka u "roesu "regovora8 Obve!a međusobnog i!vje3tavanja "odai koji su relevantni !a tok "regovora

trebaju biti otkriveni Obve!a "ovjerljivog "ostu"anja nadove!uje se na obve!u međusobnog

i!vje3tavanje( jer je "otrebno diskretno o"hođenje sa "rimljenim in9ormaijama. Obve!a nekori3tenja i 3irenja "oslovnih tajni

Bankije "o "redugovornoj odgovornosti ograni2avaju se naj2e3:e na tro3kove "regovora( noovisno o mjerodavnom "ravu kao naknada o"seg 3tete se može "ro3iriti i na naknadu dobiti da

je ug. sklo"ljen ili na naknadu !a "rilike koje su "ro"u3tene jer se "regovaralo sa odgovornomstrankom.

jerodavno "ravo ovisi o i!boru tj odlui nadležnog suda( a može ovisiti o vrsti "redugovorneodgovornosti. 6ahtjev !a naknadu 3tete može biti oijenjen kao građanskopravni

izvanugovorni zahtjev za naknadu štete ili naknadu štete proizišle iz ugovornih obveza ili kao

građanski delikt.

FE. &d e)8 Vrijeme i mjesto skla"anja ugovora.jesto skla"anja ugovora je mjesto u kojem je nastala "osljednja 2injenia nužna !a nastanakugovora $n"r "ot"is "osljednje ug. strane). U ugovoru se "ri "ot"isivanju na!na2uje datum vrijeme( te mjesto - grad u kojem se "ot"isao ugovor.?ada je rije2 o generi2kim ugovorima $masovnim ug. ili ug. 2iji su "redmet sirovine( "rimarni

"roi!vodi( žitarie isl) imamo na umu da oni 2esto skla"aju tele9onom tele9aksom( "isano isl.

'renutak skla"anja ugovora ra!grani2ava "redugovornu 9a!u( od 9a!e u kojoj se us"ostavljaju "ravne odnosi ugovornih obve!a. 'akođer( ovisno o vremenu kada je ugovor sklo"ljenodređuje se i mjesto skla"anja ugovora( koje može biti odlu2no !a određivanje mjerodavnog

"rava. Od trenutka skla"anja ugovora nisu mogu:e i!mjene i do"une ugovora( osim u!suglasnost svih ugovornih strana. Od trenutka skla"anja ugovora "o2inju te:i svi rokovi.

7ravni "roblem koji se javlja ti2e se "itanja određivanja mjesta i vremena skla"anja ugovorakod generi2kih i međunarodnih trgova2kih ugovora i! ra!loga 3to stranke naj2e3:e nisu

"risutne "ri samom 2inu skla"anja. I! tog ra!loga svaka strana može ra!li2ito tuma2iti vrijemei mjesto skla"anja ugovora( i time ra!li2ito !aklju2iti koje je "ravo mjerodavno "ravo.

Tto se ti2e i!vora "rava8 sva "rava imaju !akonska rje3enja koja su o"isana kao ra!ne teorije(no u "raksi te teorije( u slu2aju u"itnog vremena i mjesta skla"anja ugovora( u"u:uju na 2vrstestavove "ojedinog naionalnog "rava.Prema common la#-u ugovor je sklo"ljen u trenutku kad je "rihvat "onude ot"oslan.Prema europskim pravima(Tali"ansko i #elgi"sko $ravo teorija sa!nanja ug je sklo"ljen u trenutku sa!nanja da je

"onuda "rihva:ena ?rvatsko% n"emačko % austri"sko i nioemsko $ravo% te $rava skandinavskih emal"a@ teorija "rimitka ug je sklo"ljen u trenutku kada "onudila dobije i!javu "onuđenog da "rihva:a "onudu.ran!usko $ravo@ teorija i!jave ug je sklo"ljen u trenutku o2itovanja "rihvata "onude od

"onudioa( no također "rihva:a i teoriju sa!nanja.

:vi!arsko $ravo@ ugovor je sklo"ljen u trenutku "rihvata "onude( ali "ravni u2ini "o2inju odtrenutka ot"oslanja.



<<. Ponuda, opoziv ponude, te sadržaj ponude i opoziva ponude.

7onuda je "o!iv na skla"anje ugovora ili "rijedlog !a skla"anje ugovora koji mora biti u2injeni u"u:en određenim osobama.Ogla3avanje u"u:eno neodređeno broju osoba( slanje in9ormaija i kataloga nisu "onuda.I!laganje robe s na!nakom ijene smatrat :e se "onudom.

5užan sadržaj "onude u sastoji se i os bitnih sastojaka ugovora jer se smatra da je "rihvatom "onude sklo"ljen ugovor. 7rema ,e2koj konveniji( bitni sastoji ugovora su. ijena( "la:anje(kvaliteta( koli2ina robe( mjesto i vrijeme is"oruke( o"seg odgovornosti ili rje3avanje s"orova(ali i drugi uvjeti koji su bitni !a is"unjenje ugovora.'akođer "rema ,e2koj konveniji "ostoje uvjeti koji trebaju biti !adovoljeni da bi se "rijedlog!a skla"anje ugovora smatrao "onudom8- treba biti u"u:en jednoj ili vi3e određenih osoba- treba biti dovoljno određen- treba u"u:ivati na namjeru da se obveže ako "onuda bude "rihva:enaPri!vat ponude mora biti u svemu sukladan s ponudom' što uključuje suglasnost popitanju bitni!' ali i ostali! sastojaka ponude.

ko pri!vat nije u svemu sukladan s ponudom smatra se da je upućen poziv za novuponudu.ko ponu)eni pri!vati ponudu i istodobno predlo"i da se ona izmjeni ili dopuni smatrase da je odbio ponudu' te učinio ponudu s vlastite strane.

ommon laM "ak kaže da je "rihvat "onude važe:i us"rkos odredbama koje mijenjaju ili "ot"uno i!bauju neke odredbe i! "onude. 'akve do"unske odredbe smatraju se "rijedlo!imado"une ugovora i "ostaju njegov sastavni dio ako ne mijenjaju bitno ugovor( ako i!ri2ito neograni2avaju uvjete navedene u originalnoj "onudi ili ako je dano o2itovanje o odbijanjudo"unskih uvjeta.ommon laM kaže da je "onuditelj «gos"odar# "onude i stoga može "ostavljati na2in isredstva kojima se "onuda "rihva:a.

O$oiv $onude&rvatsko pravo' švicarsko pravo – o"o!iv "onude je mogu:( ali ako stigne navrijeme( a to je

"rije ili istodobno s "onudom.$alijansko pravo – do"u3ta o"o!iv do trenutka skla"anja ugovora odnosno "rije sa!nanja o

"rihvatu "onude*ommon la# kaže da su sve "onude o"o!ive "rije nego 3to su "rihva:ene( a o"o!iv mora biti

"rio":en "onuđenome.

7ri o"o!ivu "onudila može( i vjerojatno ho:e biti i!ložen sankijama odgovornosti !anaknadu 3tete "o!ivaju:i se na "redugovornu odgovornost.

jerodavno "ravo je ono koje se "rimjenjuje na ugovor. &ko ono nije ugovoreno( mjerodavno:e biti "ravo mjesta gdje se nala!ilo sjedi3te ili "rebivali3te "rodavaoa u vrijeme "rimitka

"onude.

F. Is"unjenje ugovoraUgovor "restaje redovitim "utem samo is"unjenjem( a ugovorni sadržaj može se i!mijeniti iliug raskinuti samo s"ora!umom obiju stranaka.

7ostoje situaije kada se is"unjenje ugovorenih obve!a "okaže "rete3ko. Btjeajem okolnostimijenja se ugovorna ravnoteža tereta i interesa ugovornih strana na 3tetu jedne od strana. 'adastrana kojoj je is"unjenje ugovora "ostalo otežano ili nemogu:e traži oslobođenje odugovornih obve!a raskidom ili i!mjenama ugovora.



eđu događaje koji !a trajanja ugovora mogu otežati ili onemogu:iti is"unjenje ugovoraubrajaju se "otresi( "o"lave i ostale "rirodne ne"ogode( ratovi( 3trajkovi i drugi ra!ni sukobi(velike "romjene u ijenama..U međunarodnoj trgovini "oslovni "artneri su i!loženi i $ose#nim rii!ima koji !ahtijevaju

"oseban ugovorni i "ravni "ostu"ak u nastojanju da se onemogu:i njihovo djelovanje na raskidugovora. 7rimjer nekih od "osebnih ri!ika8 političke promjene, mjere eksproprijacije imovine,

zabrane uvoza, promjene trgovinskih plitka zemlje, poreme)aji rizika=

Osim trajnih ugovora koji se skla"aju na rok duži od E godina u kojima je !bog dugogvremenskog "erioda "ove:an ri!ik "romjene bitnih okolnosti( u "odru2je "rimjene s"adaju islijede:i ugovori8 ugovori o consulting engineeringu, ugovori o istraživanju na%te i drugih

sirovina te eksploataciji na%te i sirovina, ključ u ruke o isporuci industrijskih postrojenja,

%inanciranje projekata, ug. o koncesiji, licenčni ug. s prijenosom kno0/ho0a=

FJ. askid ili i!mjene ugovora.askid ugovora određen je o":im ili "osebnim odredbama trgova2kih ili građanskih !akonika.a!likujemo slijede:e na2ine raskida ugovora8

- neispunjenje ugovora 9 sa svim "ravnim i materijalnim "osljediama kro! sku" i dugotrajansudski "roes gdje obje strane nisu ostvarile ekonomsku svrhu ugovorenog "osla./ raskid ugovora jednostranim otka!om jedne strane oslobođenje od obve!a be! "la:anjanaknade 3tete( "onovno sudski "ostu"ak( sa djelomi2nim is"unjenjem svrhe ugovora/ izmjena ugovora i održane ugovora na snazi ako je o tom "ostignut s"ora!um stranaka/ ugovaranje odredbi čiji sadržaj predviđa i uređuje pitanje nastanka događaja i postupak

izmjene ugovora

I!vori "rava8+imsko pravo( ono "o!naje dvije "ravne osnove oslobađanja od odgovornosti8i. "rema na2elu da nemogu:nost is"unjenja oslobađa od obve!e ugovorne se obve!e

gase ako nijedna strana nije kriva !a okolnosti koje su u!rokovale nemogu:nost.

ii. 7rema na2elu lausula rebus si stantibus "redviđa se da su novonastale okolnostiotežale is"unjenje ugovornih obve!a do te mjere da bi is"unjenje u!rokovalo "retjerani ne"ravi2an teret !a jednu ili obje strane.

%rancusko pravo( oslobađa od ugovorne odgovornosti ako se ugovorne obve!e nisu is"unilesamo !bog okolnosti koje se nisu mogle "redvidjeti niti s"rije2iti. Bubjektivna nemogu:nost(kao bolest ili smrtni slu2aj( ne oslobađaju od odgovornosti. *ranusko "ravo utjealo je na3"anjolsko( belgijsko( ali i neka neeuro"ska "rava $egi"atsko( alžirsko..)Njemačko pravo( ako su nastu"ile "romjene s kojima strane nisu mogle ra2unati( a rije2 je o

bitnim "romjenama koje dužniku otežavaju da is"uni svoju obve!u( mogu:a je "rilagodbasadržaja ugovora novim okolnostima ili oslobođenje od odgovornosti. 7romijenjene okolnostine:e biti ra!logom oslobođenja od odgovornosti8

&ko su "redvidive ili "o karakteru "osla "ri"adaju među "reu!ete ri!ike "osla

&ko se temelje na ri!iku "ogona do granie vi3e sile &ko je jedna ugovorna strana u vrijeme nastu"a takvih okolnosti u

!aka3njenju$alijansko pravo( ako je ne"redvidiv i neuobi2ajen događaj utjeao na ugovor tako da jeis"unjenje jedne od ugovornih strana "ostalo vrlo otežano( ta ugovorna strana može tražitiraskid ugovora.meričko pravo – impracticabillit,( ugovorne obve!e moraju se is"uniti i kad je teretis"unjenja ve:i od onoga koji se "redviđao u trenutku skla"anja ugovora i kada dužnik !anastajanje događaja koji su to "rou!rokovali nije kriv. eđutim <ednoobra!ni trgova2ki!akonik "redviđa "ojam im"ratiabillit koji o!na2ava situaiju u kojoj je is"unjenje "oslaekonomski nera!umno( te je i!ravna svrha "ravnog "osla ugrožena do te mjere da se stranke

oslobađaju ugovorne odgovornosti. Da bi se oslobođenje i!vr3ilo "otrebno je istovremenois"uniti slijede:e "ret"ostavke8



- nastu" događaja koji je is"unjenje obve!e u2inio im"ratiable( n"r smrt( "ožar( bolest(elementarne ne"ogode( rat( embargo..- !a nastu" događaja ne smije biti krivnja stranke koja traži oslobođenje- ne "ojavljivanje takvog događaja moralo je biti osnovna "ret"ostavka skla"anja ugovora.Osilaije na trži3tu "o "itanju ijena( dostu"nosti( "romjena trži3nih uvjeta idr nisu ra!log !aoslobođenje od is"unjenja ugovornih obve!a.nglesko pravo – rustration( "ret"ostavka je da je osuje:ena temeljna "ret"ostavka na kojoj

je ugovor sklo"ljen i to određenim događajem koji8- ne smije biti "redvidiv u trenutku skla"anja ugovora- "o "rirodi mora biti takav da bitno mijenja ugovor s ob!irom na ugovor u trenutku skla"anja- !a nastu" događaja nije kriva niti jedna stranka&rvatsko pravo( temeljna kone"ija hrvatskog "rava je klau!ula rebus si stantibus raskidradi "romijenjenih okolnosti. 7ravni kriteriji !a događaj "romijenjenih okolnosti8- okolnosti koje otežavaju is"unjenje ugovora- okolnosti !bog kojih se ne može ostvariti svrha ugovora- ako je o2ito da ugovor vi3e ne odgovara o2ekivanjima ugovornih strana i da bi "rema o":emmi3ljenju bilo ne"ravi2no održati ga na sna!i takav kakav jest.

askid ugovora može !ahtijevati ona strana kojoj je otežano is"unjenje obve!a "od uvjetomda8 nije bila dužna uzeti u obzir te okolnosti u vrijeme sklapanja ugovora, da je mogla izbje)i

ili svladati okolnosti ili da nije protekao rok za ispunjenje njezine obveze.

ogu:e su i!mjene ugovora( ali samo u! suglasnost obiju stranaka.

FH. Osiguranje "osebnih ri!ika međunarodne trgovine.6bog 2injenie da se neki događaji mogu "redvidjeti u međunarodne ugovore dodaju se i ra!neklau!ule koje uređuju "ona3anje stranaka u novonastalim( otežanim uvjetima. ?lau!ule koje seugovaraju su 8 hardship, viša sila i klauzula o posebnim rizicima.

6a "itanja osiguranja u naionalnim "ravima nema uni9iiranih rje3enja. 5avedene ugovorneodredbe moraju se oblikovati u graniama autonomije ugovora i odredbama mjerodavnog

"rava. U nedostatku "osebnih dogovora o tim "itanjima ( sud :e "onaj"rije u!eti u ob!ir

mjerodavno( naionalno "ravo.

eđunarodni i!vori "rava8- ,e2ka konvenija- "ravila eđunarodne trgova2ke komore- "ravila o mirenju U5I'&=-a- odredbe 5arta kodeksa u transnaionalnim kor"oraijama U5-a- 7ravilo o vi3oj sili i i!mjeni ugovora radi "romijenjenih okolnosti '?

G. Aardshi".Aardshi" odredbama ugovora se "oku3avaju "redvidjeti i rije3iti situaije u kojimane"redvidive okolnosti bitno mijenjaju ugovorno ravnotežu na 3tetu jedne od strana.

U slu2aju otvorenih i "rilagodljivih ugovora( ug. ne sadrži samo navedenu mogu:nost "romjene okolnosti( ve: to2no ra!rađen "lan i!mjene ugovora u takvim slu2ajevima. Bob!irom da nije mogu:e "redvidjeti sve mogu:e situaije( tada se ostavlja "rostora !a i!mjeneugovora nastale novim "regovaranjima( na temelju nove suglasnosti svih strana.?ada nastu"e događaji koje ugovorne strane nisu "redvidjele( a koje bitno mijenjaju ravnotežuugovora( "rema "ravilima '?-a( ugovorna strana kojoj je is"unjenje obve!a otežano može8- "odnijeti !ahtjev !a i!mjenu ugovora u ra!umnom roku od trenutka sa!nanja !a događaj injegov u2inak( i navesti ra!loge na kojim temelji svoj !ahtjev- te :e se ugovorne strane tada savjetovati radi i!mjene ugovora na na2elima "ravi2nosti&ko se strane ne us"iju usuglasiti tada na ras"olaganju imaju sljede:e mogu2nosti8i. u nedostatku s"ora!uma o i!mjenama u roku od HG dana od dana "odno3enja !ahtjeva

!a i!mjene ugovor ostaje na sna!i "rema i!vornim uvjetima



ii. ako suglasnost nije "ostignuta u roku od HG dana( strane mogu u"utiti "redmetBtalnom komitetu u '? koji :e im odobriti tre:u osobu ili odbor koji :e imatisavjetodavnu ulogu. Dobiveni savjeti i smjernie nisu obve!uju:i.

iii. ?ao i u to2i dva( samo 3to su smjernie i savjeti obve!uju:e "rirode( te "ostajusastavni dio ugovora

7rimjeri hardshi" klau!ula u ugovornoj "raksi8- $orene odred#e- klauule o $rom"eni i $rilagod#i !i"ene- klauula na"$ovla+teni"eg kli"enta= $ostu$no odstu$an"e= sta#ilia!i"ske klauule ili klauule $rotiv #udu,ih im"ena $ro$isa= klauule $rilagod#e ugovora o trans*eru tehnologi"e

1. Vi3a sila.Vi3a sila je takva ugovorna klau!ula koja "redviđa budu:e okolnosti koje mogu nastati( ali nakoje se nikako ne može utjeati i koje 2ine is"unjenje ugovora i!nimno otežanim ilinemogu:im.

Dva su kriterija "rema kojima se ra!likuju hardshi" i vi3a sila8i. "ravna "osljedia( ako se utvrdi "ostojanje vi3e sile( je raskid ugovora tj oslobođenjeod odgovornosti

ii. uvjet da se okolnosti "roglase «vi3om silom# je da se stjeajem okolnosti ne možeis"uniti ugovorna obve!a.

'e3ko je ra!likovati kada neki događaj s"ada u vi3u silu( a kada u hardshi". 5"r o":i 3trajk jevi3a sila jer je nemogu:e is"uniti obve!u. 5o 3trajk unutar tvorni2kog kruga nije dovoljanra!log !a raskid ugovora.

I!vori "rava !a "itanje vi3e sile sli2no je i!vorima "rava !a hardshi"0 naj"ou!daniji jeegulativa '?-a. 7rimjena te regulative kaže da "ostoji "ret"ostavka !a oslobođenje ododgovornosti ako se dokaže8

- da ispunjenje nije ostvareno zbog zapreka #rat pobune, revolucije, sabotaže, prirodnekatastro%e, eksplozije, požari, bojkot, štrajkovi, akti vlasti..! na koje dužnik nije mogao utjecati

/ da razumna ugovorna strana nije mogla predvidjeti zapreke i njihov u>činak na mogu)nost

ispunjenja ugovora u trenutku sklapanja ug.

/ i da stranka koja se poziva na prepreke ispunjenju ugovora nije mogla razumno spriječiti ili

svladati zapreke ili njihove učinke.

Ugovor se raskida tek nakon "roteka roka $koji određuju ugovorne strane( ako nisu odredilirok( tada se smatra ra!umni rok)( a svaka ugovorna strana ima "ravo raskida ugovorai!vje3:uju:i drugu stranu o tome.

U ugovornoj "raksi "ostu"ak u slu2aju vi3e sile $itiram)8 « +ko isporuka bude potpuno ili

djelomično onemogu)ena zbog djelovanja više sile, prodavalac )e kupca o tome odmah

izvijestiti tele%aksom, tele%onom ili pisanim putem. Prodavalac )e isto tako izvijestiti kupca i o ponovnom nastupu normalnih uvjeta. 6a zahtjev kupca prodavalac mora vjerodostojno

dokazati slučaj više sile.?

Uvjeti valjanosti ugovaranja vi3e sile8- da je klau!ula o vi3oj sili dio ugovora "ot"isana od strane svih strana- ako su u dokumentu odvojenom od ugovora( tada on mora nositi datum "rije skla"anjaugovora- da budu jasno i i!ri2ito oblikovane- da budu ra!umnog sadržaja i o"sega

4. 7osebni ri!ii.



7itanja "osebnih ri!ika naj2e3:e su ve!ana !a okolnosti is"unjenja ugovora trajne naravi umeđunarodnoj trgovini. Vi3e sigurnosti dobiva se sa 3to "rei!nijim o"isom ri!ika koji se želeukloniti( te su na temelju toga i!dvojeni naj2e3:i ri!ii koji se javljaju u "raksi.- ljudske radnje8

- rat( građanski rat( "obune( nemiri- 3trajkovi( obustave rada i drugi radni sukobi- "romjene "ro"isa i odluka vlasti

- ljudske radnje u 3irem smislu8- nesre:e( "ožar( eks"lo!ije( nuklearne katastro9e- bitni obrati i "romjene na međunarodnom trži3tu ili valutne "romjene- "oreme:aji komunikaijskih sustava

- "rirodni događaji.- vremenske ne"ogode $vulkanske eru"ije( "o"lave( udari groma( nevrijeme..)- "otresi

IV. /WU5&OD5I '%OV&Q?I U%OVOI "osebni dio

>. Ugovor o međunarodnoj "rodaji.Ugovor o "rodaji je i danas najra3ireniji instrument uvo!a i i!vo!a robe. 7osebna obilježjameđunarodne "rodaje i!ražena su "o "itanju8

- jerodavnog "rava i drugih "ro"isa koji se "rimjenjuju u međunarodnoj "rodaji( ara!li2iti su od "ro"isa mjerodavnih !a doma:u "rodaju

- 7osebnih "oslovnih obi2aja i o":ih uvjeta "oslovanja koji su karakteristi2ni !ameđ. "rodaju

- 5a2ina "la:anja- je3avanja s"orova u međ. "rodaji- 7osebnih ri!ika is"unjenja ugovora

/jerodavno pravoUgovor o "rodaji je jedini "ravni "osao međ. trgovine koji je uređen u svim naionalnim

"ravnim sustavima trgova2kog "rava( a istodobno su na međunarodnom "lanu uni9iirana sva "itanja skla"anja i is"unjenje međ. "rodaje. ?a+ka konven!i"a B <ednoobra!ni !akoni o međ. ku"o"rodaji i <ednoobra!ni !akon o!aklju2ivanju ugovora o međ. "rodaji tjelesnih "okretnih stvari. ečka konven!i"a o međunarodno" $roda"i B "rvi i!vor "rava i obve!a stranaka( ali samo akou ugovoru stranke nisu isklju2ile nje!inu "rimjenu.?onvenija se "rimjenjuje ako8 ugovorne strane imaju sjedišta u različitim državama, te ako

su obje rati%icirale "onvenciju ili ako na primjenu "onvencije upu)uju kolizijske norme

međunarodnog privatnog prava.

,e2ka konvenija uređuje ugovor o "rodaji roba( ali samo određena "itanja8- Bkla"anje ugovora o "rodaji roba( ne i usluga- *orme ugovora

- Obve!e "rodavaoa- Odgovornosti "rodavaoa !a nedostatke robe- Obve!e ku"a- 7rijela! ri!ika- Oslobođenje od odgovornosti i raskida ugovora

7onven!i"a o astari $ri međunarodno" $roda"i 7onven!i"a o akonu ko"i se $rim"en"u"e u sluča"evima odgovornosti $roivođača 7onven!i"e i $odruč"a ar#itražnog $rava Denevska konven!i"a o m"eni!i Denevska konven!i"a o čeku



O#iča"no $ravoU ommon laM-u "rednost u redoslijedu "rimjene trgova2kih obi2aja imaju op)i uvjeti

poslovanja, tipski ugovori i standardne klauzule ako su ih stranke izričito ugovorile i time

učinile sastavnim dijelom ugovora. 6a uređivanje "itanja "rijela!a ri!ika redovito se ugovara "rimjena I5O'/B-a 4GGG.( a !a "itanja na2ina "la:anja uobi2ajeno je ugovaranje "la:anja dokumentarnim akreditivom "o!ivanjem na "rimjenu jednoobra!nih "ravila !adokumentarne akreditive koje je i!radila eđunarodna trgova2ka komora u 7ari!u.U "odru2ju ugovora o "rodaji i!rađeno je najvi3e ti"skih ugovora i o":ih uvjeta namijenjenihra!li2itim vrstama robe kao "redmeta ugovora. Osim ti"skih ugovora trgova2kih udruženja

"roi!vođa2a određenih "roi!voda trgovima stoje na ras"olaganju i o":i uvjeti koje je i!radilakomisija U5-a !a /uro"u. Na!ionalno $ravo i im$erativni $ro$isi &ko je doma:e "ravo ugovoreno kao mjerodavno "ravo ili na njega u"u:uju koli!ijske norme(tada :e se glede "itanja skla"anja( valjanosti is"unjenja i "restanka "rimjenjivati "ro"isi kojiuređuju ugovor o "rodaji u doma:em "rometu. U tim slu2ajevima "rimjenjuju se građanski!akonii( trgova2ki !akonii ili !akoni o obve!nim odnosima( ovisno o !akonodavnom ustrojuu !emlji mjerodavnog "rava.

Im"erativni "ro"isi su oni koji "o jednakim uvjetima vrijede !a doma:a i strana "odu!e:a umjestu is"unjenja ugovora tj u mjestu gdje :e ku"ljena roba biti "rodana "otro3a2ima iliu"otrijebljena u "reradi.6a obve!e is"unjenja ugovora $rodavao!a u sve!i s is"orukom robe vrijedit :e "ro"isi o !a3titi

"otro3a2a( standardi sigurnosti robe( obve!no obilježavanje i naknadi 3tete koja je nastala naosobama.6a obve!e ku$!a ve!ane u! "la:anje mjerodavni su im"erativni "ro"isi !emlje sjedi3ta ku"aglede "itanja devi!nih ograni2enja i uvjeta "la:anja sa ino!emstvom.

O#lik ugovoraUgovori se redovito skla"aju u "isanom obliku jer je to uvjet dobivanja i!vo!nih do!vola(

jamstava( 9inaniranja i ostalog 3to "rati uvo! i i!vo!. ,e2ka konvenija "ri!naje i usmenoskla"anje ugovora u! "ostojanje svjedoka( međutim tako sklo"ljeni ugovori "onekad nisu

"ri!nat !bog im"erativnog "rava jedne od !emalja. 'o !na2i da !akon !emlje sjedi3ta jednestrane ugovora ne "ri!naje usmeno skla"anje ugovora( odnosno da svi ugovori moraju bitisklo"ljeni u "isanom obliku da bi bili valjani.

0klapanje ugovora7onuda je "rijedlog !a skla"anje ugovora u"u:en jednoj ili vi3e određenih osoba. 7rijedlogu"u:en neodređenom broju osoba smatrat :e se samo "o!ivom da se u"uti "onuda. Da bi

"onuda bila valjana "rijedlog mora biti8 dovoljno određen# ako prijedlog sadrži robu i izričito

ili prešutno utvrđuje količinu i cijenu ili sadrži elemente za njihovo utvrđivanje!.

Vrijeme skla"anja ugovora koji se skla"a "onudom je trenutak "rijema "onude od "onuđenog.O"o!iv "onude je mogu: ako ga "onuđeni dobije "rije nego "o3alje "rihvat "onude. I!nimkeod tog "ravila vrijede u dva slu2aja8 a! ako je ponuda neopoziva i to je na njoj naznačeno,

b! ako je ponuđeni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva, što proizlazi iz njegovog

ponašanja.7rihva:anje "onude mora biti i!ri2ito( i!javom ili "ona3anjem "onuđenog. 7re3utni "rihvatnije valjan.Ugovor je sklo"ljen u trenutku kad je "onuda "rihva:ena( a to je onda kad i!java o suglasnostistigne "onudiou. Ili može biti valjano sklo"ljen konkludentnim radnjama.

1spunjenje ugovoraUgovor je is"unjen kada su sve obve!e obiju stranaka is"unjene. Osnovne obve!e "rodavaoasu8 isporučiti robu, predati dokumente koji se odnose na robu, prenijeti vlasništvo na robu,

prodavalac odgovara i za pravne i materijalne nedostatke robe.

Osnovne obve!e ku"a su8 platiti cijenu i primiti isporuku.

Obve!e su is"unjavaju onako kako je "redviđeno ugovorom( a one obve!e 2ije is"unjenje nijeutvrđeno ugovorom is"unjavaju se "rema ,e2koj konveniji.



O#vee $rodavao!aa!likujemo 9i!i2ku is"oruku robe i is"oruku dokumenata.jesto is"oruke određuje se ugovorom individuali!iranjem "rostora $n"r skladi3te br1J( ul.7ravnih nauka 4( !agreb) ili "o!ivanjem na odredbe I5O'/Ba. &ko mjesto is"oruke nijeutvrđeno ugovorom tada se "rimjenjuje be2ka konvenija8

- &ko se roba mora "revesti tada je mjesto is"oruke prvi prijevoznik kojem "redajemorobu i "rate:e dokumente

- 0tavljanjem robe na raspolaganje u mjestu gdje se roba nalazi- U sjedištu prodavaoca u trenutku skla"anja ugovora( u svim ostalim slu2ajevima

Vrijeme is"oruke ili rok is"oruke je datum koji je naveden u ugovoru ili se na temelju ugovoramože odrediti. &ko se i! ugovora ne može odrediti to2an datum tada je rok ra!uman rok odskla"anja ugovora.Odgovornost !a "ravne i materijalne nedostatke8Obve!a je "rodavaoa is"oru2iti robu u skladu s ugovornim odredbama !a koli2inu( kvalitetu ivrstu "akiranja i !a3titu robe. 7rema konveniji roba ima materijalne nedostatke ako8

- 5ije "rikladna !a namjenu- 5ije "rikladna !a osobitu namjenu $!a koju je "rodavao !nao u vrijeme skla"anja

ugovora)- 5ema kvalitetu koja je "redo2ena u!orkom ili modelom- 5ije "akirana ili !a3ti:ena na na2in uobi2ajen !a takvu robu

Odgovornost !a "ravne nedostatke i intelektualno vlasni3tvo8,e2ka konvenija kaže da roba koju "rodavao is"oru2uje mora biti slobodna od "rava ili

"otraživanja tre:e osobe osim ako se ku"a složi "rimiti robu u! te uvjete.O#vee ku$!aObve!a ku"a je is"lata ijene( kao i udovoljavanje 9ormalnostima "redviđenim ugovorom iliodgovaraju:im !akonima i "ro"isima da bi se omogu:ilo "la:anje.&ko ijena nije određena ugovorom( tada se !a ijenu u!ima ona koja je bila aktualna utrenutku skla"anja ugovora u toj strui !a tu robu.jesto "la:anja( ako nije određeno( je sjedi3te "rodavaoa. &ko se "redaja obavlja is"orukom

dokumenata tada je mjesto "la:anja mjesto "redaje dokumenata.Vrijeme "la:anja je istodobno s is"orukom robe. ?ada "rodavala stavi na ras"olaganje bilorobu bilo dokumente kojima može ras"olagati robom( tada je ku"a dužan "latiti ugovorenuijenu.ijena se može sni!iti u slu2aju da roba nije usklađena s ugovorom. 'ada ku"a može sni!itiijenu ra!mjerno ra!lii i!među vrijednosti "rimljene robe i vrijednosti robe koja je trebala biti

"rimljena. *ormula8 7rilagođena ijena X vrijednost robe neusklađene s ugovorom

Bnižena ijena Y hi"otetska vrijednost robe usklađene s ugovorom

7reu!imanje is"oruke sastoji se od dva dijela8a) Obavljanje svih radnji koje "rodavaou omogu:uju i!vr3iti is"oruku

b) 7reu!imanje robe 9i!i2ko odno3enjeObve!e i rokovi "rigovora8 da bi ostvario prava koja proizlaze iz ugovora kupac mora

- Pregledati robu u što je mogu)e kra)em roku #odmah, bez odgađanja!

- - razumnom roku od trenutka njihova otkri)a poslati obavijest u kojoj navodi narav

nedostatka

6astarni rok !a istianje "rigovora je 4 godine od dana stvarne "redaje robe ku"u( ako nisuugovoreni dulji garantni rokovi.7ravna sredstva u slu2aju neis"unjenja7rava ku"a8

- 6ahtijevati is"unjenje ugovora- I!javiti da ugovor raskida u ijelosti ili u jednom dijelu- 'ražiti sniženje ijena- 6ahtijevati naknadu 3tete- 7rimiti ili odbiti "rijevremenu is"oruku



7rava "rodavaoa8- 6ahtijevati is"unjenje ugovora- Odrediti ku"u dodatni rok ra!umnog trajanja- askinuti ugovor - Odrediti sam s"ei9ikaiju robe- 6ahtijevati naknadu 3tete

@. 7ravna "itanja "rijela!a ri!ika u međunarodnoj "rodaji.7ravna "itanja ri!ika ograni2ena su na utvrđivanje "ravila !a ras"oređivanje ekonomskih

"osljedia "ro"asti ili o3te:enja robe koja je "redmet is"unjenja ugovora o "rodaji i!među "rodavaoa i ku"a.7ravna "osljedia "relaska ri!ika je da ugovorna strana koja snosi ri!ik mora "rimiti gubitak ili o3te:enje i ne može drugu stranu držati odgovornom. /konomske "osljedie sno3enjari!ika su8

'a prodavaoca gubitak ili umanjena vrijednost robe i gubitak i!nosa ijene robe 'a kupca gubitak ili umanjena vrijednost robe i "la:anje "unog i!nosa ijene robe7rijela! ri!ika "rema tradiionalnom rimskom "ravu de3ava se u vremenu i mjestu "rijela!a

vlasni3tva. 5eka naionalna "rava i danas se drže tog rimskog !akona vlasnik snosi ri!ik(međutim neki naionalni !akon rje3avaju "roblem "relaska ri!ika na slijede:e na2ine8i. &ko su "rijela! vlasni3tva ve!ali !a is"oruku stvari( a djelovanja

skla"anja ugovora ograni2ili na !asnivanje obve!no"ravnog odnosaii. &ko su "rijela! ri!ika uredili "osebno i odvojeno od "rijela!a

vlasni3tva7itanje "redaje robe ku"u može se shvatiti kao "redaja robe ku"u ili "ak kao "redaja robe

"rvom "rijevo!niku.7rema be2koj konveniji ri!ik "rela!i na ku"a od trenutka kada je i!vr3ena "redaja robe ili odtrenutka kada mu je roba stavljena na ras"olaganje $be! ob!ira da li je ili nije "ravodobno

"reu!eo tu robu)7rijela! ri!ika "redajom robe "rijevo!niku8

1. Distanijska "rodaja rije2 je o tome da mjesto gdje se roba na !ahtjev ku"a 3aljenije i mjesto is"unjenja ugovora. U tom slu2aju ri!ik trans"orta stvari je na ku"u4. 7rodaja s do"remom ako je do"rema $dostavaP) uklju2ena u "onudu( tada ri!ik

"rela!i na ku"a u mjestu is"unjenja ugovora( tj mjestu "redaje.>. 7redaja "rijevo!niku "ostoje tri mogu2nosti8

a) &ko je "otrebno "revesti robu( tada ri!ik "rela!i na ku"a $reda"om $rvom $revoniku

b) &ko je ugovorena obve!a "rodavaoa da robu "reda u određeno mjestu( kojenije sjedi3te "rodavaoa( ali u !emlji "rodavaoa $n"r luka ili grani2ni "rijela!isl). U tom slu2aju ri!ik "rela!i na ku"a tek kad roba bude "redana $ri"evoniku u m"estu ko"e ni"e n"egovo s"edi+te% a ni s"edi+te ku$!a.$dakle nenužno "rvom "rijevo!niku)

) 'r2i slu2aj je kada se "rodavao obveže "redati robu u određenom odredi3tu( ari!ik $relai na ku$!a u trenutku kada "e on $rimio ro#u

U slu2ajevima kada do "rodaje dola!i !a vrijeme "rijevo!a robe ,e2ka konvenija je "redvidila sljede:a "ravila8

- i!ik "rela!i na ku"a u trenutku skla"anja ugovora- i!ik u trenutku "redaje "rela!i "rijevo!niku koji je i!dao dokument kojim se

"otvrđuje ugovor o "rijevo!u ako okolnosti na to u"u:uju- 8znimka od primjene navedenih pravila vrijedi kada je prodavalac znao ili morao

znati da je roba izgubljena ili ošte)ena.

7redaja robe "rijevo!niku !amjenjuje stvarnu "redaju robe ku"u( te tim 2inom "rodavateljstje2e "ravo is"unjenja obve!e "la:anja od strane ku"a. 'o "ravo :e ostvariti "redo2enjemteretnie iKili ostalih ugovorenih dokumenata.



$roškovi(7rodavala8

- &mbalaža- I!vo!na arina i takse- &dministrativne "ristojbe- 'ro3kovi is"oruke- ?onentraije robe- Ishođenja dokumenata radi i!vo!a $"otvrde o "odrijetlu robe( standardima(

erti9ikati...)?u"a8

- 'ro3kovi trans"orta- Osiguranja robe u "rijevo!u- 7rimanja- Odno3enja uvo!nih "ristojbi- 7otvrda o do!voli stavljanja u "romet idr..

I5O'/B 4GGG.

/C+( *&( *&B( *O,( *( I*( 7'( I7( D&*( D/B( D/Z( DDU( DD7E. ?om"en!aijski ugovori.

?om"en!aijska trgovina obuhva:a vi3e ra!li2itih vrsta kom"en!aijskih "oslova kojima je!ajedni2ko to 3to je rije2 o $raksi veivan"a uvoa a ivo ro#e u eml"u $rodavao!a%ram"eni ro#e a ro#u ili uslugu um"esto $la,an"a B trgovina #e novčanih $la,an"a.a!likujemo vi3e vrsta kom"en!aijskih ugovora8 #arter% kvai#arter i kom$ena!i"skuku$n"u& arter,arter je dvostrani ugovor 2iji je "redmet i!ravna i simultana ra!mjena robe iste vrijednosti

be! ugovaranja naknade u novu. I!nimke su neki "osebni okovi ostvarenja ili "la:anjeavansa kao garanije da :e do:i do ostvarenja.

7vai#arter Ugovara se ra!mjena robe( ali samo djelomi2no jednake vrijednosti( a "reostala ra!likana"la:uje se u n nov2anim davanjima. Is"unjenje obve!a ne mora biti istodobno ve: seugovaraju rokovi..

Predmet ugovora i!ri2ito se navodi dvostruko obve!uju:a "riroda obve!a( tj da jerije2 o dvostranoj ra!mjeni robe i da svaka od dviju is"oruka 2ini "rotu2inidbu ovedruge is"oruke.

"ontrola kvalitete i uvrijeti isporuke "ot"uno i jasno ugovaranje kvalitete i vrsterobe je "osebno važno jer ugovori ne sadrže nov2ani i!ra! vrijednosti robe( te sesamo tim odredbama identi9iira "redmet ugovora. 7osebnom klau!ulom ugovoramogu se "redvidjeti do"u3tena odstu"anja od utvrđenih koli2ina.

7ankovne garancije jer je rije2 o nenov2anim transakijama dokumentarniakreditiv ne može s "rimijeniti

ijena s ob!irom da se radi o nenov2anim transakijama takvi ugovori ne sadržeodredbe o ijenama. eđutim( s ob!irom da je kod kva!ibartera dio ra!mjene inov2ani( utvrđuje se ijena !a onaj dio ugovorenih koli2ina robe koja nije "okrivenaekvivalentom ra!mjene robe. Ugovorena koli2ina i vrsta robe je utvrđena na temeljutrži3nih ijena gdje je koli2ina robe i!ražena u omjeru njihovih trži3nih ijena.

"lauzula o višoj sili i neispunjenje ugovora ako jedna stranka nije is"unila ugovor(i to je "otvrđeno arbitražom( tada druga strana ima "ravo odmah u novu na"latitivrijednost is"oru2ene robe. ijena i valuta "la:anja također se određuju.



7om$ena!i"ska ku$n"a?om"en!aijska ku"nja je o":i okvirni s"ora!um kojim se i!vo!nik "rodavala obve!uje nesamo is"oru2iti određenu robu nego ku"iti robu iKili usluge od uvo!nika ku"a( u visiniugovorene vrijednosti. visina takve "rotuku"njeP i!ražena je u novu u "ostotku uku"nevrijednosti robe koja se "rodaje. @iječ je dakle o najmanje dva ili više ugovornih aranžmana

među kojima okvirni ugovori određu"u o$,e uv"ete i glo#alne vri"ednosti% a sekundarniugovori $redmete i uv"ete is$oruke& Pravna veza tih ugovora uspostavlja se pozivanjem na

okvirni ugovor u svim naknadnim sekundarnim ugovorima.

(snovne ugovorne klauzule ugovora o kompenzacijskoj kupnji

-vodne odredbe 9 važno je odmah na "o2etku i!ri2ito navesti međusobnu "ove!anostugovora o kom"en!aijskoj ku"nji( ta da je u konkretnom ugovoru rije2 o dijelujeline ve: !aklju2enih ili budu:ih aranžmana.

"ompenzacijska klauzula 9 obvezuje se prva ugovorna strana A+B da )e od druge

ugovorne strane A7B kupiti robu ili usluge u vrijednosti A$B ili u vrijednosti od C<

sadašnje vrijednosti..

@okovi ugovor mora sadržavati rokove( te ras"ored is"unjenja obve!a. 5aj2e3:e seradi o rokovima od 1 do > godina. @obne liste 9 "o"is mogu:e robe i koli2ina robe koje stranka može ku"iti ili

određivanje 9iksne koli2ine i vrste robe koja :e se u određenom roku ku"iti "ontrola kvalitete i količine 9 s"ei9ikaija robe( njene kvalitete( erti9ikati... ijena 9 vrijednost s"ei9iirane robe i!ražava se u konvertibilnoj valuti. "lauzule o diobi tržišta 9 !abranjuju da se ku"ljena roba "rodaje određenim ku"ima

kao neka druga država ili drugi "odu!etnii( "odu!e:a.. ili "ak da se "rodaje uodređenoj regiji( n"r državi ili geogra9skom "odru2ju isl.

Eišestrani odnosi odgovornostiF 9 u is"unjenju ugovora može sudjelovati i tre:a strana "odu!e:e s"eijali!irano !a is"oruke određenih roba "utem kojeg druga stranka

is"unjava svoju obve!u is"oruke. -govorna kazna 9 u ugovornoj "raksi naj2e3:e se "redviđaju ka!ne u visini od E do4GR uku"ne ugovorne vrijednosti ra!mjene ili neis"unjenog dijela.

+izici kompenzacijski! poslova i!ik "rodavaoa ri!ii is"unjenja ugovora dostaviti ugovorenu robu "rema ugovorenimuvjetimai!ik ku"a "oliti2ki i trans"ortni ri!ii.

F. Ugovor o trgova2kom !astu"anju.konomska osnova i primjenaUgovor o trgova2kom !astu"anju je oblik "osredovanja u "rodaji robe i!među "roi!vođa2a ivlasnika robe i "otro3a2a i korisnika.

Ivo ro#e astu$an"emjerodavno "ravo koje vrijedi !a ugovor o !astu"anju ugovorne strane slobodno biraju0 uugovornoj "raksi to je naj2e3:e "ravo države u kojoj !astu"nik ima sjedi3te.U"ravni i ostali "ro"isi koji vrijede koji vrijede u sjedi3tu !astu"nika "rimjenjuju se kaoim"erativni "ro"isi be! i!nimaka i i!u!e:a.Uvo ro#e astu$an"emadi se o ugovornom odnosu s elementom ino!emstva !a koji vrijedi sloboda ugovaranjamjerodavnog "rava koje može biti "ravo ino!emne osobe( hrvatsko "ravo ili tre:e "ravo.oba koja se nala!i u konsignaijskom skladi3tu je vlasni3tvo ino!emnog nalogodava kojisnosi ri!ik !a slu2aj "ro"asti ili o3te:enja ili u slu2aju vi3e sile.2pći pojam zastupanjaO":i "ojam !astu"anja kaže da je to svako djelovanje u interesu nekog drugog. Prema

hrvatskom pravu zastupnik je osoba koja djeluje prema tre)ima u ime i za račun nalogodavca. 1 5e!nam to objasnit0 nisam ba3 skužila u knji!i( na strani 1J. "a "ro2itajte..



7ojam međunarodnog !astu"anja dakle bira mjerodavno "ravo( no ono se "rilagođavaim"erativnim "ro"isima !emlje sjedi3ta !astu"nika.1zvori prava?onvenije /6( te naionalna "rava( ommon laM-a i "rava /uro"ske !ajednie.0klapanje i sadr"aj ugovora 6ravni o#lik Ugovor može biti sklo"ljen u "isanom i usmenom obliku. Naiv 5a!iv je ugovor o !astu"anjuP( no i! sadržaja se vidi da li je uistinu ug. o !astu"anju ili se "ak radi o nekom drugom ugovoru.Ugovorne strane

5alogodava i !astu"nik. 7otrebno je u "reambuli ugovora jasno odrediti ovla3tenja i "ravni "oložaj !astu"nika u odnosu "rema nalogodavu i "rema tre:ima. 6roivod astu$an"a<edan "roi!vod ili ijela linija "roi!voda mora biti jasno naveden u ugovoru o !astu"anju(uklju2uju:i i njegova tehni2ka obilježja( te svrhu i namjenu. 7itanja koja također treba ureditisu8

- Osvajanje novih vrsta "roi!voda od strane nalogodava8 da li !astu"nik ima "ravo "rodavati ih( ili ne0 te da li je !astu"nik obve!an "rihvatiti inovaije nalogodava( ilinijeS

- 7ovla2enje i! "rodaje jedan ili vi3e vrsta "roi!voda od strane nalogodava8 sto!astu"nik može u2initi u tom slu2ajuS

Ugovorno $odruč"e7otrebno je ugovoriti i "odru2je u kojem !astu"nik ima "ravo djelovanja !a ra!liku od ostalih

"odru2ja u kojem nema "ravo u ime i !a ra2un nalogodava "rodavati "roi!vodeKusluge. 'o je "otrebno urediti !a slu2aj da nalogodava sam ili "ak "utem drugih !astu"nika želi trgovati natom "odru2ju. 6rava i o#vee nalogodav!a7rava8

- Davati u"ute o na2inu "rodaje i davati odobrenje !a skla"anje određenih "ravnih "oslova

- 'rajno voditi brigu o tome da !astu"nik bude obavije3ten i da "rati ra!voj "romotivnihaktivnosti "rilagođenih određenim "roi!vodima

Obve!e8- Obve!a i!vje3tavanja - nalogodava mora dostaviti !astu"niku sve u!orke modela i

dokumentaiju( ogla3avanja i "romoije..- Obve!a "la:anja naknade "rovi!ije

6rava i o#vee astu$nika7rava8

- 7ravo na dobivanje in9ormaija- 7ravo na is"latu naknade "rovi!ije

Obve!e8- 6a3tita interesa nalogodava- Bkla"anje ugovora s tre:im osobama- Obave!a obavje3tavanja- Bervisiranje i tehni2ka "omo:- Obve!a nekonkurenije

Tra"an"e i $restanak ugovoraUgovor o !astu"anju je trajni ugovor trgova2kog "rava. 7revladava sloboda stranaka davrijeme trajanja ugovora odrede na određeno ili neodređeno vrijeme. 6restanak i raskid ugovoraUgovor o !astu"anju "restaje redovitim "utem is"unjenjem i s"ora!umom stranaka.askid je mogu: u! uvjet noti9ikaije i to u !akonskim rokovima 2ija je duljina određenaUredbom( tj na !akonima donesenim na osnovi nje.



askid ugovora otka!om "rije isteka određenog roka trajanja ili be! "ro"isanih rokovanoti9ikaije mogu: je samo u slu2aju neis"unjenja ugovora i drugih ra!loga raskida otka!om uskladu s odredbama o":eg dijela ugovornog "rava koja se "rimjenjuju na ugovor. Naknada +tete u sluča"u $restanka ugovora7ravo na naknadu 3tete odnosno i!gubljene dobiti !astu"nik ne može dobiti8

- &ko je ugovor raskinut voljom nalogodava( ali !bog neis"unjenja ugovora od strane!astu"nika

- &ko je ug. raskinuo !astu"nik( osim ako su ra!lo!i "roi!i3li i! djelovanja i krivnjenalogodava ili bolesti ili dobi !astu"nika

5ajve:i i!nos naknade !a i!gubljenu dobit Uredba odmjerava i!nosom "rovi!ije !a jednugodinu obra2unato "rema "rosje2noj godi3njoj "rovi!iji na"la:enoj u "osljednjih E godinatrajanja ugovora. &ko je ug. trajao kra:e( tada se i!ra2unava "rosjek "roteklih godina.

. Ugovor o distribuiji robe i usluga2pći pojam i vrste

5a!iv «ugovor o distribuiji# temelji se na osnovnoj ekonomskoj 9unkiji8 distribuiji robe iusluga. 7ravo "o!naje ove vrste ug. kada je o distribuiji rije28 ug. o distribuiji( ug. o isklju2ivoj

distribuiji( ug. o selektivnoj distribuiji( ug. o isklju2ivoj nabavi( ug. o distribuiji motornihvo!ila( ug. o 9ranhisingu.Ugovor o distribuciji robeadi se o svojevrsnoj diobi rada i!među "roi!vođa2a i trgova na malo u "oslovima "rodaje.7roi!vođa2 ili is"oru2ila "reu!ima na sebe tro3kove i organi!aiju 9unkija una"ređenja "rodajeu svom "odu!e:u( a distributer obavlja "oslove "rodaje i ulaganja u "oslovni "rostor.1zvori pravaUgovori o distribuiji nisu jelovito uređeni ni u jednom "ravnom "oretku.3einicije distributeraommon laM8 distributer je osoba koja kupuje robu i preprodaje je za svoj račun neovisno o

osobi koja joj prodaje robu.

5aionalno( njema2ko( "ravo8 ug. o distribuciji je ugovor posebne vrste zaključen na određeno

ili neodređeno vrijeme kojim se jedna strana, distributer ili diler, obvezuje prodavati robu druge strane za svoj račun i u svoje ime, i kojim je diler integriran u prodajnu organizaciju

proizvođača.

//6( Uredba 1HJ>8 de%inira isključivu distribuciju kao dvostrane ugovore sklopljene samo

između dvaju poduze)a kojima se jedna strana obvezuje da )e samo drugoj strani isporučivati

određenu robu radi daljnje prodaje na cijelom ili određenom području zajedničkog tržišta.

3einicija proizvo)ača ili isporučioca robe7rema "ravu /6 druga strana ugovora može( ali ne mora biti "roi!vođa2 robe.Predmet ugovora7redmet ugovora je ustu"anje isklju2ivih "rava "rodaje određene robe "roi!vođa2a !a određeno

"odru2je. ,itni sastoji ugovora su8 Ustu"anje isklju2ivih "rava na ugovorom de9iniranom "odru2ju

7reu!imanje obve!a da :e "o3tovati "ravila "oslovanja i u"ute "roi!vođa2a kao uvjet jednoobra!nog "oslovanja

2bveze proizvo)ača( 7roi!vođa2 se obve!uje da ne:e nikome drugom na ugovorenom "odru2ju ustu"iti ista

ili sli2na "rava ili da ne:e "utem vlastite "rodavaonie ili !astu"nika konkuriratidistributeru

Obve!a is"oruke robe u kojoj nema odredbi o ijenama( koli2inama i rokovima Obve!a "rijenosa "oslovnih !nanja( tehni2ke i komerijalne "omo:i i suradnje u

"oslovima "romoije( 3to je "otrebno "obliže utvrditi u ugovoru2bveze distributera

U"otrijebiti svoje najbolje na"ore $best e99orts) u una"ređenju i eks"an!iji "rodaje

ugovorenih roba na ugovorenom "odru2ju Održavati odgovaraju:i "oslovni i skladi3ni "rostor



?u"iti ijeli asortiman ili određeni i!bor ili vrstu "roi!voda ili minimalne( ugovoromutvrđene( koli2ine od "roi!vođa2a

7rodavati ugovorene "roi!vode sa u"otrebom žiga "roi!vođa2a ili u ambalaži i "re!entaiji kako je utvrdio "roi!vođa2

7rovoditi "romotivne aktivnosti u "rodaji robe

?oristiti se "ro"agandnim na2inima "romoije koje je odobrio "roi!vođa2 7o3tovati ra!umna "ravila i instrukije "roi!vođa2a( omogu:iti mu nad!or nad "oslovanjem i redovito ga i!vje3tavati o re!ultatima "oslovanja( kao i "odu!etimmjerama una"ređenja "oslovanja

Plaćanje i cijenaUvjeti i na2in "la:anja robe utvrđuje se okvirno u ugovoru. Određivanje ijene( odnosno nje!ino

"ovi3enje "re"u3ta se "roi!vođa2u. Distributer može ugovoriti da ga se "ravovremeno obavijestio "ovi3enju ijena.2dgovornost za materijalne nedostatke proizvoda prema trećem7rema tre:emu o!na2ava ku"e "otro3a2e.7roi!vođa2 odgovara distributeru samo u graniama obve!a "reu!etih sukesivnim "reu!etimaranžmanima( i to na na2elima doka!ane krivnje( !a skrivene mane u! "oja2anu odgovornost !a

o"asne stvari.7itanja odgovornosti !a materijalne nedostatke moraju biti regulirana u ugovoru( i to kako !aodgovornost "roi!vođa2a "rema distributeru( tako i !a odgovornost distributera "rema ku"ima.Uredba /6-a kaže da se kao odgovorna osoba određuje "roi!vođa2( 3to može !na2iti "roi!vođa2robe ali i svaka osoba koja na "roi!vod stavlja svoj na!iv( tvrtku( žig ili druge !nakoveras"o!navanja "roi!voda.$rajanje i raskidUgovori o distribuiji su ugovori trajne naravi. 'rajanje i uvjeti "restanka i raskida moraju se uugovoru to2no utvrditi.U ugovornoj "raksi "revladava trajanje ugovora o distribuiji od 4 do > godine( 3to se smatrakratkim vremenom da bi se is"unila svrha ugovora. I! tog ra!loga neke !emlje traže minimumtrajanja od E godina( a raskid ugovora ograni2avaju o!biljnim u!roima( noti9ikaijom inaknadom 3tete distributera. Ugovaranje vremena trajanja ugovora o distribuiji mogu:e je nadva na2ina8 a) ugovaranje %iksnih kratkih rokova trajanja godinu dana protekom kojih, ako

nijedna stranka nije otkazala ugovor, ug. o distribuciji postaje ugovor sklopljen na neodređeno

vrijeme. b) ugovara se %iksni rok od 1 godine nakon proteka kojih se obje strane obvezuju

pristupiti pregovorima o obnavljanju , tj sklapanju ugovora trajnije naravi. Tre)a godina, u

kojoj pregovaraju, ne obvezuje ih da ponovno sklope ugovor.

Naknada šteteU ugovornoj "raksi redovite su klau!ule koje reguliraju "itanja raskida ugovora i naknade 3tete.

J. Ugovor o isklju2ivoj distribuiji.1zvori prava

Ug. o isklju2ivoj distribuiji uređen je "ro"isima /6-a( i to Uredbom 1HJ>.( Uredbom 1HJ@.( teU"utama o "rimjeni obiju Uredbi.2bilje"ja ugovornog odnosaObve!e ugovornih strana ugovaraju se na osnovi isklju2ivosti( 3to !na2i da sudionii tih ugovorastu"aju u isklju2ive međusobne odnose i u!ajamno se obve!uju da nikome drugom ne:e ustu"atiista ili sli2na "rava. 6rednost iskl"učive distri#u!i"e@

Una"ređenje distribuije Olak3avanje "romoije "rodaje "roi!voda( "oja2avanje marketinga( te stalnost nabave

$raionali!aija tro3kova distribuije) I "otro3a2i imaju koristi $n"r. lak3e dola!e do robe stranih "roi!vođa2a( koja se mora

uvesti..)

3einicija ugovora



-govori u kojima su ugovorne strane samo dva poduze)a i kojima se jedna strana obvezuje da

)e isporučivati određen robu radi daljnje prodaje #preprodaje! samo drugoj strani na cijelom ili

samo dijelu određenoga zajedničkog tržišta

Ugovore o isklju2ivoj distribuiji mogu:e je sklo"iti ako8 &ko se skla"aju i!među "roi!vođa2a i distributera &ko se ku"nja obavlja radi daljnje "rodaje &ko se "odru2je na kojem distributer uživa !a3titu odredi kao ijelo "odru2je(

!ajedni2ko trži3te ili geogra9ski o"isan dio. &ko se isklju2iva "rava odnose samo na teritorijalnu !a3titu

2dnosi isključivosti&ko se ugovara "ravo "rodaje kao isklju2ivo "ravo !na2i da dobavlja2 na određenomugovornom "odru2ju takva "rava ustu"a samo jednom distributeru i da ne:e sam "rodavati robuna tom "odru2ju( a distributer se obve!uje da :e nabavljati ugovorenu robu !a daljnju "rodajusamo od dobavlja2a koji mu je ustu"io isklju2iva "rava.I!nimke od !abrana "rava konkurenije "rimjenjuju se samo na "rodaju robe( a ne usluga uokvirima ugovora o isklju2ivoj distribuiji.

Dopuštena ograničenja

Obve!a da se ne "roi!vodi ili distribuira roba koja konkurira s robom koja je "redmetugovora o isklju2ivoj distribuiji

Obve!a nabave ugovorene robe radi "re"rodaje samo od ugovorene strane Obve!a da se u!drži od traženja klijenata i!van ugovornog "odru2ja u odnosu na

ugovorenu robu i da osniva 9ilijale( te da održava svako distribuijsko skladi3te i!vanugovornog "odru2ja

6edopuštena ograničenja

;orizontalni sporazumi ako je ugovor sklo"ljen i!među "roi!vođa2a iste robe ili robe kojukorisnii s ob!irom na njihova obilježja( ijenu i namjenu smatraju ekvivalentima.

7ove!ana "odu!e:a( a to su ona u kojima ugovorna strana i!ravno ili "osredno ima8o Vlasni3tvo nad vi3e od "olovie temeljnog ka"itala ili imovine "odu!e:ao

7ravo na u"otrebu vi3e od "olovie glasovao Ovla3tenje da imenuje vi3e od "olovie 2lanova nad!ornog odbora( u"ravnog

odbora ili tijela koji "ravno !astu"aju "odu!e:eo 7ravo u"ravljanja "oslovima

5edostatak alternativnih i!vora nabave !na2i da se distributer ne može koristitislobodom i!u!e:a "rednosti i slobodom ugovaranja restrikijskih klau!ula

B"re2avanje "aralelnog uvo!a8o Blu2ajevi kada jedna ili obije strane otežavaju "osredniima ili korisniima

o"skrbu robom koja je "redmet ugovora unutar !ajedni2kog trži3ta ili ako nemaalternativnih i!vora nabave( tada i!van !ajedni2kog trži3ta

o ?ada se koriste "ravima industrijskog vlasni3tva tako 3to dilere ili korisnikes"re2avaju da valjano obilježenu robu nabavljaju i!van ugovorenog "odru2ja ilida je "rodaju na ugovorenom "odru2ju

o ?ada is"unjavaju druga "rava ili "odu!imaju druge mjere kako bi s"rije2iledilere ili korisnike da ugovorenu robu nabavljaju i!van ugovornog "odru2ja ili

je "rodaju na ugovornom "odru2juUskraćivanje pogodnosti izuzeća(

?ada nema djelotvorne konkurenije na ugovornom "odru2ju s istom vrstom robe ilirobom koju korisnii smatraju ekvivalentnom s ob!irom na ijenu( namjenu i obilježja

?ada je "ristu" drugih dobavlja2a is"oru2ilaa !natno otežan na ra!li2itim ra!inamadistribuije u sklo"u ugovornog "odru2ja

6bog ra!loga druga2ijih od onih navedenih "od to2kama 1 i 4( kada "osredniima ilikorisniima nije omogu:eno nabavljati ugovorenu robu i!van ugovornog "odru2ja "o

uobi2ajenim uvjetima



?ada isklju2ivi distributer be! objektivno o"ravdanog ra!loga odbije na ugovorenom "odru2ju o"skrbiti određene vrste ku"aa

?da "rodaje ugovorenu robu "o neumjereno visokim ijenama2pseg primjeneUredba se "rimjenjuje na sve vrste "re"rodaje robe osim distribuije u "oslovnim jediniama

"rodaje i "otro3nje "iva( "re"rodaje ben!ina( na9te i na9tnih derivata u servisnim staniama.H. Ugovor o selektivnoj distribuiji<edan od na2ina da se "osluje i istakne na trži3tu je "utem eksklu!ivne robe( "o!natih

"roi!vođa2a i imalaa glasovitih žigova2pća obilje"ja ugovornog odnosaa!like i!među ug. o distribuiji i ug. o isklju2ivoj distribuiji i ug. o selektivnoj distribuiji su8

5ema ugovornog "odru2ja( niti teritorijalne !a3tite dilera Diler može biti trgova na veliko i trgova na malo Dobavlja2 je "o "ravilu i "roi!vođa2 robe Diler ne smije "rodavati robu nikome tko nije "rihva:en i uklju2en u sustav distribuije Diler može be! ograni2enja "rodavati robu "otro3a2ima u skladu s ugovorom

Ugovori o selektivnoj distribuiji nisu određeni "osebnom uredbom ?omisije /6-a1zvori pravaBelektivna distribuija nije uređena u međ. "ravu ve: se smatra odgovornim modelomdistribuije "ri 2emu "roi!vođa2Kdobavlja2 ograni2ava distribuiju robe samo na one dilere kojiis"unjavaju određene !ahtjeve i kriterije( "a ih !bog toga "rihva:aju u sustav.Proizvodi selektivne distribucije./lektroni2ki "roi!vodi( automobili motorna vo!ila( osobna ra2unala( nakit( satovi( "ar9emi(

"orulansko "osuđe( 9otogra9ske "roi!vode i novine0ustav selektivne distribucijeedovito obilježje ug. o distribuiji je da s on skla"a s vi3e distributera i samo sa jednimdobavlja2em. Iako su ti ugovori sklo"ljeni individualno i dvostrani su ( oni djeluju samo u

sklo"u svih ostalih ugovora koji se na!ivaju mrežom ili sustavom selektivne distribuije.Obilježja sustava selektivne distribuije. Distributer koji je skla"anjem ugovora "ristu"io sustavu selektivne distribuije može

robu "rodavati samo korisniima ili distributerima koji su dio određenog sustava Bustav odabira distributera temelji se na odobrenju koje se uvjetuje is"unjavanjem

određenih kriterija Distributer ne smije biti ograni2en u nabavljanju robe i od drugih dobavlja2a

(bjektivna kvalitativna mjerila

- kvali9ikaija dilera- s"osobnost( i!obra!ba osoblja !a"oslenih kod distributera u rukovanju i "rodaji robe- mogu:nost i s"remnost vr3enja "o"ravaka nakon "rodaje( kao i servisiranje- "rikladnost i o"remljenost dilerove "oslovnie !a "rodaju( dis"la i skladi3tenje

"vantitativna mjerila?vantitativna ograni2enja su ograni2enja "rema kojima je uku"an broj distributera ograni2en

JG. Ugovor o isklju2ivoj ku"nji1zvori pravaUredba 1HJ@ //6-a.Ugovorni odnosa!likuje se od ostalih vrsta ugovora o distribuiji "o jednom obilježju do#avl"ač nemateritori"alnu a+titu3einicija ugovora-govor o isključivoj kupnji je dvostrani ugovor kojim se jedna strana 9 preprodavač, obvezuje

drugoj strani 9 dobavljaču, da )e kupovati određenu robu speci%iciranu u ugovoru radi daljnje

prodaje samo od dobavljača ili od povezanog poduze)a ili drugih poduze)a kojima je dobavljač

povjerio prodaju svojih proizvoda.



7odru2je na kojem "re"rodava2 uživa !a3titu i stu"anj te !a3tite je "odru2je koje je određenouobi2ajenom "oslovnom redovitom djelatno3:u "re"rodava2a. 5aj2e3:e je to glavno "odru2je

"rodaje( a karakteri!ira se kao osnovni i najja2i instrument a"solutne !a3tite ugovornog "odru2jau ovoj vrsti ugovora.7re"rodava2 može "reu!eti ove obve!e8

- ?u"nja jelovitog i!bora robe- 7rodaja robe u! obve!nu u"orabu i istianje robnog žiga( ambalaže "re!entaije( i- 7rovedbe "romotivnih aktivnosti

Bankionira se8- &ko su ugovorene rei"ro2ne obve!e isklju2ivo ku"nje !a iste ili sli2ne "roi!vode- &ko je ugovorena isklju2iva ku"nja vi3e vrsta robe koje "o "rirodi( trgova2kim

obi2ajima nisu međusobno "ove!ane- &ko je vrijeme trajanja ugovora neodređeno ili dulje od E godina- &ko je godi3nji "romet barem jedne ugovorene strane ve:i od 1GG milijuna /U-ja4

Posebna pravila za isključivu kupnju piva i nateije2 je o djelatnostima "rodaje teku:ih "roi!voda( koji su u 3irokoj i svakida3njoj u"otrebi

"otro3a2a( a koji se "rodaju u malim koli2inama i !a 2iju je "rodaju "otrebna velika i ra3irena

mreža brojnih "rodajnih mjesta.6ajedni2ka osobina im je 3to su !a o"remanje "oslovne jedinie "otrebna !natna sredstva skojima mali trgova ne ras"olaže( "a je i!gradnja "oslovnog "rostora ili davanje u !aku"

"oslovne o"reme i "rostora 2esto "uta "osredovano od strane( i!ravno ili "osredno(angažmanom "roi!vođa2a is"oru2ioa.Odred#e o iskl"učivo" ku$n"i $iva-govori kojima se obavlja nabava piva su dvostrani ugovori sklopljeni između preprodavača s

jedne strane, a nabavljača s druge strane kojima se preprodavač obvezuje da )e kupovati samo

od nabavljača ili od drugih s njim povezanih poduze)a ili drugih poduze)a koje je nabavljač

ovlastio za distribuciju njegovih proizvoda određene vrste piva ili drugih pi)a koja su

speci%icirana u ugovoru i prodavati ih u poslovnoj jedinici namijenjenoj prodaji ili potrošnji

koja je određena u ugovoru. Preprodavač ima pravo na naknadu u obliku posebnih ekonomskih

ili %inancijskih pogodnosti.Do"u3tena ograni2enja8

- 7re"rodava2 se može obve!ati da ne:e nabavljati "ivo i druga "i:a od drugih "odu!e:akoja su iste vrste kao "ivo i ostala s"ei9iirana "i:a( te da :e "rodavati samo u jediniiutvrđenoj u ugovoru

- &ko "re"rodava2 "rodaje "ivo i "i:a drugih dobavlja2a tad ih mora "rodavati u boama(limenkama ili drugim malim "aketima.

5edo"u3tena ograni2enja- 5abavlja2 ne smije od "re"rodava2a !ahtijevati ugovaranje obve!e isklju2ive ku"nje

robe i usluga drugih "roi!voda osim "ivaVrijeme trajanja ugovora

- &ko je ugovorena isklju2iva ku"nja određene vrste "iva i drugih "i:a( a ugovore je

sklo"ljen na neodređeno vrijeme trajanja ili vrijeme dulje od E godina- &ko je "redmet ugovora o isklju2ivoj ku"nji samo "ivo( a ne i ostala "i:a( tada je

vrijeme trajanja ugovora u kojem se "rimjenjuju restrikijske klau!ule 1G godPosebne odredbe za sporazume o benzinskim postajamaoba koja je "redmet ovih ugovora su na9tni derivati na9tna goriva na ba!i na9tnih derivata iostala motorna goriva. 5a2in "rodaje određen je lokaijom i mjestom( a to je ben!inska "ostaja.U"utama se "obliže određuju vrste "roi!voda koji mogu biti8 motorno gorivo( di!elsko gorivo(kero!in ili druga goriva kao8 ulje !a loženje( teku:i "lin( "lin u boama i "ara9in. Bvi "roi!vodisu "redviđeni !a estovna motorna vo!ila( ne i avione ili "lovila. Ugovor o isklju2ivoj ku"njitih "roi!voda mora sadržavati s"ei9iirane vrste "roi!voda na9tnih derivata( te mjesto i na2in

"rodaje.

4 /U vjerojatno valuta "rije /Ua.. koliko bi to danas i!nosilo nemam "ojma( "a ako je "ro9. ekla i3ta o tomena kojem "redavanju ili seminaru molim nado"uniteKis"ravite i "o3aljite mi . thanX



Dopuštena ograničenja #preprodavač se može obvezati da ne)e činiti slijedeče!

- 7rodavati motorna goriva !a motorna vo!ila i ostala goriva koje is"oru2uju druga "odu!e:a u "ostaji određenoj u ugovoru

- U"otrebljavati motorna ulja ili srodne "roi!vode na ba!i na9te od drugih "odu!e:a ako je dobavlja2 ili "ove!ano "odu!e:e 9inaniralo ili omogu:ilo nabavu o"reme !a "odma!ivanje $lubriation ba) ili drugu o"remu !a "odma!ivanje motornih vo!ila

- Ogla3avati robu koju nabavlja od drugih "odu!e:a na "ostaji ili i!van nje samo ura!mjeru s udjelom te robe u njegovu uku"nom "rometu

- ?oristiti se o"remom koja je vlasni3tvo nabavlja2a ili "ove!anog "odu!e:a ili je9inanirana od takvih "odu!e:a ako je ta o"rema servisirana od strane dobavlja2a ilidobavlja2a "ove!anog s dobavlja2em "odu!e:a

6edopuštena ograničenja

- Obve!a isklju2ive ku"nje dugih "roi!voda osim goriva !a motorna vo!ila i usluge kojenisu i!ri2ito do"u3tene

- Obve!a !abrane ku"nje drugih "roi!voda od drugih "odu!e:a "o njegovu i!boru !a kojese "rema "ro"isima Uredbe ne može ugovoriti isklju2iva obve!a ku"nje ili !abranenabave

Erijeme trajanja ugovora

Ugovor o isklju2ivoj ku"nji te vrste "roi!voda mogu biti sklo"ljeni samo na određeno vrijeme ito kra:e od 1G godina. Ugovori sklo"ljeni na neodređeno vrijeme ili duže od 1G godina

"odliježu "reis"itivanju sa stajali3ta !abrana "rava konkurenije.

J1. Ugovor o distribuiji motornih vo!ila3einicija ugovora

Dvostrani ugovori u kojima se jedna strana #proizvođač! obvezuje isporučivati nova motorna

vozila i rezervne dijelove na određenom teritoriju 4'/a2 samo drugoj strani #diler! ili samo

drugoj strani i određenom broju drugih poduze)a u sklopu sustava distribucije2dnosi isključivosti7roi!vođa2 može "reu!eti obve!u da na ugovornom "odru2ju ne:e ni servisirati ni "rodavatirobu koja je "redmet ugovora. Diler uživa i teritorijalnu !a3titu jer na ugovornom "odru2ju

"roi!vođa2 ne smije imenovati druge dilere. 'a !a3tita nije a"solutna jer se može ugovoriti daako "ostoji o"ravdani ra!lo!i "roi!vođa2 može imenovati i druge dilere na istom teritoriju.O"ravdani ra!lo!i su "ove:ana "otražnja koji samo jedan diler ne može !adovoljiti.3opuštena ograničenja dilera 4što mu proizvo)ač smije zabraniti5(

- Diler ne smije "rodavati nova( konkurentna motorna vo!ila( niti "rodavati iliu"otrebljavati re!ervne dijelove ako oni kvalitetom ne odgovaraju ugovorenoj robi

"roi!vođa2a- Dorađivati ili mijenjati ugovorenu robu be! suglasnosti dobavlja2a

- Bkla"ati ugovor o distribuiji ili servisiranju be! suglasnosti dobavlja2a s "odu!e:imakoja djeluju na istom ugovornom "odru2ju

- 5e smije voditi 9ilijale ili "odružnie( skladi3ta i tražiti klijenta i!van ugovornog "odru2ja( kao 3to ne smije tre:oj srani "ovjeriti distribuiju ili servisiranje ugovorenerobe

- I!van ugovornog "odru2ja ne smije "rodavati ugovorenu robu ili usluge servisiranja "utem "osrednika

Obve!e dilera su da "ri obavljanju svoje djelatnosti "rimjenjuje minimalne standarde koji seodnose na8

- opremu poslovne jedinice i tehničke uređaje za servisiranje

- specijalističku i tehničku izobrazbu osoblja

- (glašavanje

> /6( danas valjda /US.. knjiga str 4>G



- prikupljanje, skladištenje i isporuku ugovorene robe klijentima

- 6aručuje robu od dobavljača u određeno vrijeme, u razmacima ne duljim od 2 mjeseca

- (država potrebne zalihe, modele za demonstraciju robe

- (bavlja popravke u garantnom roku, servisiranje bez naknade i druge popravke za

ugovorenu robu i druge odgovaraju)e proizvode

- -potrebljava rezervne dijelove samo iz ugovorenog programa

6abranjena ograničenja' koja za posljedicu mogu imati ništavost ugovora(- ?ada je na !jedni2kom trži3tu konkurenija !a ugovorenu ili sli2nu robu ograni2ena- ?ada "roi!vođa2 ili drugo "odu!e:e u sustavu distribuije krajnjim "otro3a2ima trajno i

sustavno otežavaju nabavu roba ili kori3tenje usluga- ?ada se tijekom duljeg vremenskog ra!doblje ijene i uvjeti nabave bitno ra!likuju s

ob!irom na države 2lanie- ?ada ijene nemaju objektivno o"ravdanje s iljem ili u2inkom diobe !ajedni2kog

trži3taijene se mogu razlikovati za F1 do F> za razdoblje kra)e od godine dana.

$rajanje i prestanak ugovora 5ajkra:e vrijeme skla"anja ugovora o distribuiji motornih vo!ila je @ godine. 6a takve ugovore

sklo"ljene na određeno vrijeme rok noti9ikaije otka!a je F mjesei "rije isteka trajanja ugovora.&ko se u tom roku ugovor ne raskine( smatra se da je ugovor sklo"ljen na neodređeno.&ko je ugovor "ot"isan na neodređeno vrijeme otka!uje se noti9ikaijom godinu dana "rijenamjeravanog raskida ugovora.I!nimke8

- ?ada je dobavlja2 obve!an "rema naionalnom "ro"isu ili na osnovi "osebnog ugovora "la:ati naknadu 3tete nakon "restanka ugovora( tada rok noti9ikaije može biti kra:i odgodine dana

- &ko je diler nov u sustavu distribuije( tada vrijeme trajanja ugovora može biti kra2e od@ godine( a ugovor sklo"ljen na neodređeno vrijeme može se raskinuti s otka!nimrokom kra:im od godine dana

J4. Ugovor o 9ranhisingu1zvori pravaB&D $ommon laM)8 &utomobil Dealers Da In ourt &t $&DD)( 7etroleum arketing7raties &t( 7ravilo Bave!ne trgova2ke komisije $*' rule)/uro"a8 Uredba @GJ2pća obilje"ja i sadr"ajUgovor o 9ranhisingu jedan je od oblika koo"eraije i!među "roi!vođa2kih i uslužnih "odu!e:a$davaoa 9ranhisinga) s jedne strane i trgovaa na malo i uslužnih radnji i "odu!e:a $"rimaoi9ranhisinga) s druge strane.Područje primjene i vrste djelatnosti*ranhising se gru"ira "rema osnovnim "odru2jima8

- Obavljanje usluga $uslužne djelatnosti)

- 7rodaja robe- 7roi!vodnja

7rema tome tri su osnovne vrste djelatnosti 9ranhisinga8a) *ranhising usluga

b) *ranhsing roba) Industrijski ili "roi!vodni 9ranhisingran!hising usluga; raliku"emo@

- Djelatnosti visokih ulaganja8o Aotelijerstvo $holida inn( sheraton..)o Ugostiteljstvo $mrs donut( entuk 9ried hiken..)o 6aku" vo!ila i o"reme $rent a ar( avis isl)

- Djelatnosti manjih ulaganja8o Bervisiranje



o Uređenje vrtova i nasadao Bigurnosto ?o!meti2ki saloni( rekreaijao ,e!gotovinski na2ini "la:anja

- Djelatnosti intelektualnog karaktera8o

Btru2an i!obra!ba i usavr3avanjeo Bavjetodavne uslugeo Otkrivanje stru2njaka

- Qiste ili intelektualne 9ranhising usluge8o Bavjetodavni servisio Uredi !a "osredovanjeo ,e!gotovinski na2in "la:anja

ran!hising ro#eDjelatnost 9ranhisinga robe je "romet( distribuija jedne ili vi3e vrsta robe radi "rodajekrajnjem ku"u "otro3a2u. 5aj2e3:e je rije2 o robi 3iroke "otro3nje jednog ili vi3e

"roi!vođa2a. Osnovno je to da se ona nala!i u "rometu !a3ti:ena žigom i drugim !nakovimaras"o!navanja davaoa 9ranhisinga( te da se "rodaje na na2in koji je 9ormuliran ukomerijalnom knoM-hoMu na osnovi s"eijali!iranog !nanja i iskustva "rimjerenog u"ravo tojvrsti robe Industri"ski ili tehnolo+ki *ran!hising Djelatnost takvih 9ranhisinga je i "roi!vodnja( tj obavljanje i nekih 9a!a tehnolo3kih "roesa u

"roi!vodnji( uglavnom "roi!vodnji hrane i "i:a. Bastojke "otrebne !a "roes "roi!vodnje kaon"r. /senije( !a2ine i sl. "rimatelj 9ranhise nabavalja kod davatelja. I! tog ra!loga se 2estotakav oblik 9ranhisinga smatra "rikladnim !a "roi!vodnju "i:a( "iva( "ekarskih "roi!voda isl.7arakteristike i8ili deinicija ranc!isinga9

- Ugovor o 9ranhisingu oblikovan je !bog nedovoljne djelotvornosti "rodaje "utemtrgova2kih !astu"nika odnosno ugovora o !astu"anju( komisiji i "osredovanju s jednestrane i visokih tro3kova ulaganja u vlastitu "rodajnu mrežu s druge strane

- *ranhising je svojevrstan oblik suradnje u djelatnostima komerijali!aije robe utrgovini na malo i davanje usluge- *ranhising je i svojevrsna strategija ra!voja( marketinga i 9inaniranja suvremene

"rodaje robe i uslužnih djelatnosti sa svrhom ra!voja djelatnosti i 3irenja trži3ta !a kojese smatra da je kvalitetnije i sigurnije od do sada "o!natih trži3ta

2bveze davatelja ranc!isinga(- a!vija "oslove i službe istraživanja i ra!voja "roi!voda- arketing- a!voj suvremenih oblika "rodaje- 7renijeti komerijalne tehni2ke in9ormaije- Osigurati "rethodnu obuku kadrova- Dostaviti "oslovne inovaije i in9ormaije

2bveze primatelja ranc!isinga(- Obavlja "oslove "rodaje robe- Daje usluge "otro3a2ima- 5astu"a !a svoje ime i !a svoj ra2un mora uložiti maksimalne na"ore !a us"jeh

"oslovanja- 7rimjenjivati i ekonomski iskori3tavati ustu"ljena !nanja i iskustva- Održavati objekt( "oslovni "rostor( o"remu i sredstva rada u skladu s ugovorom- Održavati standarde kvalitete- Quvati kao "oslovnu tajnu sve in9ormaije koje mu davala 9ranhisinga "renosi

/otivi davatelja ranc!isinga(- a!voj i rast "odu!e:a- aionali!aija ulaganja

- aionali!aija ri!ika@ 6a jo3 de9iniija vidi knjigu str 4>J. 5aslov %os"odarska osnovaP



- 7ove:anje konkurentne snage/otivi primatelja ranc!isinga(

- aionali!aija ulaganja- Bmanjenje ri!ika osnivanja i us"je3nog "oslovanja- aionali!aija tro3kova "oslovanja- Umanjenje "oslovnih ri!ika- aionali!aija rada

Nedostaci ranc!isinga(- ?lau!ula o isklju2ivoj "rodaji i ku"nji i drugi odnosi na osnovi isklju2ivosti- B"ora!umijevanje o ijenama- 5aknade "rimaoa 9ranhisinga kao nedo"u3ten na2in 9inaniranja malo"rodajne mreže

davaoa 9ranhisinga- 7rijenos ri!ika i odgovornosti "rema tre:ima- 'i"i2ni odnosi ekonomske nejednakosti

7oristi ranc!isinga za potrošače(- Una"ređenje !a3tite kvalitete i standardi!aije usluga

- Vi3a ra!ina !adovoljenja "otreba i interesa "otro3a2a( u malo"rodaji robe i kod uslužnihdjelatnosti- aionali!aija "oslovanja koja "ridonosi i sniženju ijena "roi!voda i usluga- Ve:e mogu2nosti malih trgovaa da us"je3no "osluju- Ve:e mogu2nosti "laniranja i ra!voja( istraživanja i una"ređenja kvalitete robe i usluga- Bmanjenje konentraije i gru"iranja ka"itala

Ugovorne strane-govor o %ranchisingu je dvostrani pravni posao između davaoca i primaoca %ranchisinga.

Davaoci %ranchise su velika "odu!e:a( imaoi žiga i tvrtke "o!nate i ugledne na trži3tu( "o "ravilu s dugogodi3njom "raksom i iskustvom. 5ema "re"reke da i novoosnovano "odu!e:e bude davao 9ranhisinga( no nije uobi2ajeno. Primalac %ranchise je "ravna ili 9i!i2ka osoba sa svojstvom neovisnog trgova( a koja stje2e

"ravo davanja "onude( "rodaje robe koju "roi!vodi ili distribuira davala 9ranhise K ili obavljausluge koje organi!ira( ustanovljava i usmjerava davala 9ranhise.2blik ugovoraU "raksi su to ugovori u "ismenom obliku( o"3irni tekstovi ti"a samoodređuju2ih ugovora(ti"ski obrasi koji sadrže una"rijed tiskane sve "ojedinosti te složene "oslovne transakije. 'osu također i adhe!ijski ugovori tj. jednoobra!na "onuda "otenijalnim "rimaoima 9ranhisingakoju oni mogu "rihvatiti u jelini ili odustati od takvog "oslovnog odnosa.Predmet ugovora mo"e biti(

- Ustu"anje isklju2ivih "rava "rodaje robe i obavljanja usluga na ugovornom "odru2ju- Ustu"anje "rava iskori3tavanja robnog ili uslužnog žiga- Ustu"anje "rava iskori3tavanja "oslovodnog knoM hoMa- Obavljanje usluga ovisno o dogovorenoj diobi rada

- Obavljanje nad!ora kao kontrole kvalitete "oslova "rodaje i usluga Prema -redbi GH>I razlikuju se tri bitna sastojka ugovora o %ranchisingu

i. -poraba zajedničke tvrtke ili žiga i jednoobrazni poslovni prostor iJili sredstva

prijevoza

ii. Prijenos kno0/ho0a

iii. (dredbe o trajnom prijenosu komercijalne ili tehničke pomo)i za vrijeme trajanja

ugovora

Eidi *usnotu-

2pće i uvodne odredbe ugovora- iljevi ugovora i suradnje- O"is ugovornih strana- 5abrajanje i o"is oblika industrijskog vlasni3tva

E 5a strani 4@E nala!e se "rimjeri 3to nisu 9ranhise i !a3to. ,ilo bi dobro "ro2itati.



- 6a3tita žiga i registraije- Ustu"anje isklju2ivih "rava "rodaje- Ugovorno "odru2je i !a3tita od konkurenije

6o $itan"u igradn"e% ada$ta!i"e i aku$a $oslovnog $rostora% kao i o#vee ku$n"e o$reme%o#veu a naveden može imati kako davala! tako i $rimatel" *ran!hise&Obve!a davaoa 9ranhise je i!obra!ba "rimatelja 9ranhisinga i !a"oslenika.Pristupnina ili depozit 4polog5Ugovori o 9ranhisingu redovito sadrže dvije vrste naknada u novu na koje se obve!uje

"rimala 9ranhisinga. 'o su pristupnine #%ee! i %ranchising naknada #roKalitK!.

Ugovor o 9ranhisingu mora sadržavati i!ri2ite odredbe da je "redviđena nov2ana naknada !a9ranhising( jer :e se ina2e smatrati da naknada nije ugovorena.Visina naknade se ugovara u "ostotku od ostvarenog "rometa roba ili usluga.( ili određenih vrstausluga iako se može odrediti i 9iksni i!nos naknade.7upoprodajne odredbeBvaki ugovor o 9ranhisingu sadrži uglavljivanja o obve!ama davaoa 9ranhisinga da :eku"ovati određene vr@ste robe( a vrlo 2esto samo od davaoa 9ranhisinga ili određenogdobavlja2a.

7redmet ku"o"rodaje kod 9ranhisinga robe su8 proizvodi ili asortimani više srodnih proizvodakoji davalac %ranchisinga proizvodi i prodaje putem mreže primalaca %ranchisinga.

Primalac %ranchisinga obvezuje se da )e redovito održavati dovoljne zalihe robe, te da)e

omogu)avati davaocu pristup u skladišta, spremnike i dr.

Elasništvo i rizik na primaoca prelaze tek u trenutku kupnje tj u vrijeme kako su ugovoreni

mjesto, rokovi i način isporuke.

Pravni posao i učinci prodaje nastaju tek zaključivanjem naknadnih sukcesivnih ugovora.

(pseg kupoprodajnih odredbi mora biti opravdan zaštitom žiga, ugledom, imageom i dr

davaoca %ranchise.

Pomoćni proizvodi i opremaije2 je o o"remi koja je nužna da "oslovni "rostor "rimaoa 9ranhisinga bude jednoobra!noo"remljen u skladu sa standardima i ti"om "rodaje koje utvrđuje davala 9ranhise. U ugovoru

se javlja tada klau!ula ve!ane ku"nje( 3to !na2i da "rodaja glavnog "roi!voda ili usluge uvjetujeku"njom drugih "roi!voda i usluga. Ve!ivanja u ku"o"rodajnim odnosima do"u3tena su ako seu konkretnom ugovoru i kone"iji uslužne ili druge djelatnosti utvrdi da je ku"nja takve itoliko robe uvjet standardne i ujedna2ene kvalitete i umjerene ijene( te jednoobra!nosti "onudeu skladu s "oslovnim knoM-hoMom.7no# – !o#?noM hoM je ekonomska "rednost !a 2ije iskori3tavanje onaj koji ga "osjeduje mora imati!nanje i tehni2ke s"osobnosti.Ugovaran"e i $ri"enosBtandardi "oslovanja koji 2ine knoM-hoM mogu se "renositi na vi3e na2ina8

a) na2elnim odredbama b) i!obra!bom "rimaoa 9ranhisinga i kadrova

) stru2nim savjetima osoba davaoa 9ranhisingad) uru2enjem dokumentaije i "riru2nika o "oslovanju

6riručnik o $oslovan"u'i"i2an sastojak ugovora o 9ranhisingu u kojem se nala!e "obliže i "ot"une u"ute koje tekomogu:uju usvajanje i "rimjenu "oslovnog !nanja i iskustva.Ci"ena kao standard $oslovan"aB"ora!umijevanje o ijeni usluga ili robe u malo"rodaji i!među davaoa i "rimaoa 9ranhisinganajstrože je !abranjeno( međutim "o!nati su "rimjeri i tehnike sugestija( "re"oruka ineobve!atnih una"rijed tiskanih jelovnika i tro3kovnika koji se redovito obnavljaju u skladu snovim standardima i asortimanom robe i hrane. Za+tita kno1=ho1a i $oslovna ta"na7redmet takve !a3tite su "oslovni sadržaj "odataka i vje3tina( ali i tehni2ka "ravila koja ne mogu

biti "redmetom "atentne !a3tite $ree"ture( organi!aija rada..) ili nisu radi 3tednje ili drugihra!loga "atentirani ili su "rotokom vremena i!gubili "atentnu !a3titu.



Usluge&ngažman davaoa 9ranhisinga tokom trajanja 9ranhisnog odnosa8 i!obra!be kadrova i stalnih kon!ultaija marketin3ke usluge obavljanje administrativnih i tehni2kih "oslova obavljanja 9unkije kontrole kvalitete( odnosno nad!ora ostali oblii i sadržaji tehni2ke i komerijalne "omo:i

Usluge marketinga'i"i2no je !a 9ranhising i ugovore o distribuiji da se utvrđuje jedan !ajedni2ki 9ondogla3avanja i "romidžbe u koji svaka stranka unosi ugovorom utvrđen i!nos sredstavanamijenjen "okri:u teku:ih tro3kova tih "oslova.Usluge administrativnih i tehničkih $oslovaU sklo"u usvojene diobe rada davala 9ranhise može se obve!ati da :e !a "rimaoa obavljatiodređene administrativne usluge( komerijalne i tehni2ke "oslove odnosno sve "oslove koji se

"o "rirodi mogu obavljati i!van sjedi3ta "rimaoa 9ranhisinga.7ontrola kvalitete – nadzoredovno se ugovara obve!a nad!ora( kontrole i ins"ekije davaoa 9ranhisinga nad radom iuku"nim "oslovanjem "oslovne jedinie "rimaoa 9ranhisinga.7ri ugovaranju i "rimjeni ovla3tenja nad!ora mora se istaknuti njegov karakter ali i "otanjeo"isati na 3to se sve ta ovla3tenja odnose.2graničenja prodaje opremeIako je o"rema u vlasni3tvu "rimaoa 9ranhise on ne može s njom slobodno ras"olagati(

"rodavati je( davati u !aku" isl. takva se ograni2enja moraju također i!ri2ito ugovoriti.7re"oru2uje se da se u ugovoru navede stavka koja "redviđa da davala 9ranhise može otku"itio"remu( "o ijeni umanjenoj !a visinu amorti!aije( ovisno o vremenu starosti sredstava$o"reme).$rajanje ugovoraUgovor o 9ranhisingu je ugovor trajne naravi. Ugovaranje vremena na koje je ugovoren ugovoro 9ranhisingu strane slobodno određuju.'i"i2no je !a 9ranhising da se ugovor !aklju2uje na određeno vrijeme od 1 godine ukombinaiji s "re3utnim obnavljanjem ugovora 2ime on "ostaje ugovor !aklju2en na neodređenovrijeme.Budska "raksa kaže da vrijeme trajanja ugovora mora biti u ra!mjeru sa sredstvima koje jeuložio "rimatelj 9ranhise tj dovoljno da se ona amorti!iraju.2tkaz i raskid ugovoraUgovorne strane suglasne su da je raskid mogu: "ri slijede:im slu2ajevima8

neis"unjenje bitnih ugovornih obve!a

ne"ridržavanje utvrđenih standarda "oslovanja "rimaoa 9ranhise neostvarivanje utvrđenih kvota "rodaje i "rometa krivi2na "resuda !a djelo "rimaoa 9ranhisinga nelikvidnost ili ste2aj "rimaoa 9ranhise umanjenje "rivredne vrijednosti žiga i tvrtke gubitak "rava u"otrebe "oslovnog "rostora ( otka! !aku"a ili na drugi na2in nestanak

"ret"ostavki "oslovanja ustanovljavanje hi"otekarnog "rava nad imovinom "rimaoa 9ranhise "rijevara "otro3a2a i lažno "redstavljanje uvredljivo o"hođenje s "otro3a2ima

*er ugovori sadrže valjane ra!loge i uvijete raskida ugovora.

Notiikacije i otkazni rokoviUgovor se raskida noti9ikaijom od >G do HG dana ili "ak ra!umnim rokom koji je "otreban dase "oslovanje !aklju2i ili is"ravi "ovreda. ok noti9ikaije ne može biti kra:i od >G dana.



askid je mogu: i be! noti9ikaije u slu2aju8 ste2aja( nelikvidnosti( krivi2ne osude( !a3tite odo"asnosti !a !dravlje ni sigurnost "otro3a2a( samovoljnog na"u3tanja "oslovanja.

J>. Ugovor o lieni "atenta.1zvori prava

/6 Uredba 4>@H( te ?odeks "ona3anja o trans9eru tehnologije2blik' registracija i odobrenje ugovora7ismeni oblik ugovora o lieni je obve!an.Ovisno o naionalnom "ravu "rimaoa liene( ugovori mogu biti "odvrgnuti "rethodnomadministriranju i to8

egistraiji "atenta "ostu"ak u"isa do!vole iskori3tavanja "atenta u registar koji sevodi "ri naionalnom uredu !a "atente. egistraija nije obve!na niti je uvjet !avaljanost lien2nog ugovora.

Odobrenje ugovora služi !a nad!or vanjskotrgovinskog "oslovanja 7rijava ugovora ili noti9ikaija ugovora o lieni ima !na2enje sa stajali3ta "rava

konkurenije $smatra se da je u skladu sa !abranama "rava konkurenije)

Predmet ugovora-govorom o licenci patenta ustupa se pravo iskorištavanja patentiranog izuma. Predmet licence

patenta redovito sadrži i ustupanje prava iskorištavanja kno0/ho0a i korištenje žiga.

2pseg iskorištavanja licence7otrebno je ugovoriti i o"seg iskori3tavanja liene i to s ob!irom na8a) stu"anj ograni2enja davaoa liene8 isključiva i ne isključiva

b) "odru2je iskori3tavanja liene8 ograničena i neograničena

(tvorena isključiva licenca "odra!umijeva se ugovaranje obve!a davaoa liene da ne:e naistom ugovornom "odru2ju ustu"ati drugim osobama istu ili sli2nu "atentnu lienu niti da :e onkonkurirati "rimaou liene.

'atvorena isključiva licenca "odra!umijeva sve kao i otvorena osim 3to sadrži i "ot"unuteritorijalnu !a3titu.

Paralelni uvoz imala "atenta koji je ra!vio djelatnost na međunarodnom trži3tu ugovaraustu"anje "rava iskori3tavanja "atenta istodobno s vi3e "roi!vođa2a u ra!li2itim !emljama. Načelno do$u+tena ograničen"a $rema Ured#i FG)>@

ugovorna obve!a "rimaoa liene da ku"uje tehni2ki bitne sastavne re!ervne dijelove isirovine ili !a2ine

teritorijalno ograni2enje u"otrebe "atenata i "rodaje "atentiranih "roi!voda !abrana kori3tenja i!uma nakon "restanka ugovora ako traje "atentna !a3tita !abrana "odliene ili ustu"anja "rava na "atent $asignaija) obve!a obilježavanja !nakovima davaoa liene 2uvanje "oslovne tajne knoM-hoMa i nakon "restanka ugovora suradnja u sudskim "ostu"ima "rotiv tre:ih osoba radi "ovreda "atentnih "rava

obve!a održavanja ugovorenih standarda kvalitete obve!a davaoa liene da "o3tuje i is"unjava obve!e koje "roi!la!e i! klau!ule

«naj"ovla3tenije naije# Za#ran"ena ograničen"a

odustajanje od tužbe "roduljenje trajanja ugovora nakon "restanka "atentne !a3tite ograni2enje konkurenije glede "itanja istraživanja( ra!voja "roi!vodnje.. "la:anje lien2ne naknade !a "roi!vode koji nisu uo":e ili su samo djelomi2no !a3ti:eni

"atentom ili knoM-hoM koji je "ostao o":e "o!nat koli2inska ograni2enja "roi!vodnje kontrola ijena

ograni2enja "rodaje "o ku"imaK"otro3a2ima teritorijalna ograni2enja koja nisu i!ri2ito do"u3tena



dogovorna "raksa odvijanja "oslovanja i is"oruke ili s"re2avanja "aralelnog uvo!a radionemogu:avanja međunarodne trgovine

2bveze primaoca licence:

obve!a najve:ih na"ora

garanije usklađenosti s doma:im "ro"isima obve!a skladi3tenja minimalne koli2ine "roi!vodnje ugovorni uvjeti nekonkurenije obve!a obilježavanja naknada 3tete i osiguranja ograni2enja djelovanja i!van ugovornog "odru2ja obve!e "roi!vodnje( dorade i ku"nje "roi!voda ugovaranje "roi!vodne koo"eraije obve!e ku"nje robe kontrola kvalitete "roi!voda i "oslovnih knjiga

"rodajna "olitika i marketing obve!a "la:anja8

o "ristu"nina $9ee) koja se "la:a jednokratno u utvrđenom i!nosu i o!na2avanaknadu !a ustu"ljeno "ravo iskori3tavanja

o lien2na naknada "la:a se !a vrijeme trajanja ugovora obro2no u "ostotku odostvarenog o"sega "roi!vodnje ili "rodaje lieniranih "roi!voda

Početak i prestanak ugovoraObve!a "rimaoa liene je da osigurava sve "otrebne do!vole i administrativne uvijete !a

"roi!vodnju( "rodaju i marketing lien2nih "roi!voda "rema doma:im "ro"isima u mjestu "roi!vodnje.Ugovori o lieni su trajni ugovori koji se ugovaraju na određeno ili neodređeno vrijeme u!

"ravo svake strane da u! "rimjereni rok noti9ikaije raskine ugovor.

7restankom trajanje "atentne !a3tite ugovor automatski "restaje.&rvatsko pravo6akon o industrijskom vlasni3tvu "redviđa o":u odredbu o !abrani ograni2enja "rema kojoj se

"od sankijom ni3tavnosti !abranjuje svaka odredba koja korisniku liene "ostavlja ograni2enjakoja ne "roistje2u i! "rava koje je "redmet ugovora ili je ne"otrebna !a o2uvanje tog "rava.

J@. Ugovor o lieni knoM-hoMa.3einicija kno#-!o#a<edna od de9iniija knoM-hoMa je da je to ekonomska prednost za čije iskorištavanje onaj koji

ga posjeduje mora imati naučne i tehničke sposobnosti u proizvodnji opreme.I

1zvori prava

?rvatsko $ravo@ Zakon o o#venim odnosimaUgovorom o lieni obve!uje se davala liene da stjeatelju liene ustu"i u jelini ilidjelomi2no "ravo iskori3tavanja i!uma tehni2kog !nanja i iskustva( žiga( u!orka ili modela( astjeatelja liene obve!uje se da mu !a to "lati određenu naknadu. 6ravo .Z=aVodi2 !a sastavljanje ugovora o međunarodnom ustu"anju knoM-hoMa u "roi!vodnji o"remeVodi2 !a sastavljanje ugovora o međunarodnom trans9eru knoM-hoMa u industriji inženjeringaUredba EEF.Uredba EEF kaže daje knoM-hoM !bir tehni2kih in9ormaija koje su tajne( bitne i koje se moguutvrditi u određenom obliku.

F ?njiga str 4FJ. bilo bi dobro to "ro2itati da ima3 "ojma o 2em se radi( nije mi se dalo to sastavljat.. U knji!i na str 4 imate jo3 "ar de9iniija( "a bi bilo dobro da ih "ro2itate. %ore navedenu de9iniiju objavila je /konomska ?omisija U5-a !a /uro"u



Ugovorne strane su davala! li!en!e kno1=ho1a kao "odu!e:e koje je ra!vilo određena !nanja ivje3tine "rimjenjive u "roi!vodnji i $rimala! li!en!e kno1=ho1a koji stje2e knoM-hoM i

"rimjenjuje ga u "roi!vodnji. 6redmet ugovora o li!en!i kno1=ho1a je "rijenos "rava u"orabe uku"nosti sada3njeg i budu:egtehni2kog !nanja davaoa knoM-hoMa radi "roi!vodnje "roi!voda ugovora ako je knoM-hoMtajan( !na2ajan i u "rikladnom obliku utvrđen.

O#vee $rimao!a li!en!e kno1=ho1a- 7rimala se obve!uje da :e "roi!vode ugovora "roi!voditi sam ili u "ove!anom dru3tvu

ili na osnovu ugovora s is"oru2ioem- 7rimala liene ne smije "rava "renesena ugovorom u"otrebljavati na "odru2ju i!van

ugovornog "odru2ja- Obve!an je osigurati kakvo:u i jednoobra!ne standarde !a "roi!vod- Bve "roi!vode obuhva:ene mora obilježiti o!nakom davaoa liene- Quvanje "oslovne tajne- Obve!an je "latiti naknadu !a ustu"ljeni knoM-hoM

O#vee davao!a li!en!e kno1=ho1a

- On sam ne smije iskori3tavati knoM-hoM na ugovornom "odru2ju niti :e drugim "odu!e:ima ustu"ati takva ili sli2na "rava- Obve!uje se "renijeti svu dokumentaiju kojom se "ismeno "renosi knoM-hoM na

"rimaoa liene- Odredba o naj"ovla3tenijem klijentu ako davao liene sklo"i ug o lieni knoM-

hoMa s nekim drugim "o "ovoljnijim uvjetima od onih "rema kojima je sklo"ljenugovor sa "rvim "odu!e:em( tada je davao obve!an i!mijeniti uvjete na bolje i "rvom

"odu!e:uJ

Tra"an"e i $restanak ugovoraUgovor o lieni knoM-hoMa skla"a se na rok ne dulji od 1G godina.Ukoliko je tijekom is"unjenja ugovora do3lo do "obolj3anja( inovaija isl knoM-hoMa tada seugovor automatski "roduljuje !a vrijeme dok knoM-hoM "restane biti tajan( !na2ajan ili

dovoljno utvrđen.U$ora#a kno1=ho1a nakon $restanka ugovora7rimala liene ne smije koristiti knoM-hoM nakon "restanka važenja ugovora( ako je knoM-hoM tajan i sve dok je tajan.?ada knoM-hoM "restane biti tajan( "rimala liene može ga koristiti( osim ako je on "ridoniootkrivanju sadržaja knoM-hoMa. 'ada je !abrana kori3tenja knoM-hoMa trajna i be! i!nimaka.

JE. Ugovor o savjetodavnim uslugama. Svrha ugovora o sav"etodavnim uslugama je rje3avanje određenog "roblema.Erste ugovora o sav"etodavnim uslugama>

1. O":e "oslovno u"ravljanje4. *inanijsko u"ravljanje

>. arketing i distribuija@. 7oslovno u"ravljanje u "roi!vodnji i u"ravljanje "roi!vodnjomE. U"ravljanje kadrovima i ra!vojF. 7oslovno u"ravljanje !a "rimjenu ra2unala

S$e!i"alia!i"e ugovora o sav"etodavnim uslugama1. O":e savjetovanje4. 7roblemsko savjetovanje>. B"eijali!irana savjetovanja@. Berijsko savjetovanjeE. 7rojektiranje managementa

Pregovori i pripreme za zaključivanje ugovora

J alo sretnije obja3njeno u knji!i na str 4J1H 6a obja3njenje vrsta i s"eijali!aije "ogledaju knjigu str 4J@-4JF



B ekonomskog stajali3ta !aklju2ivanje i is"unjenje ugovora o savjetovanju je investiija u "oslovnu "olitiku koja uve:ava dobit. I! tog ra!loga se skla"anju ugovora mora "ristu"iti s "ažnjom i "ri"remama "rimjerenim dugim investiijama.Ugovorne strane moraju ra!jasniti slijede:e8 savjetnik ne donosi nikakve odluke, savjetnik je u

određenom smislu ApovjerenikB za sva poduze)a za koja je prije djelovao i za poduze)e s kojim

je u pregovorima.

9e*iniran"e sadrža"a i o$sega sav"etovan"ae!ultat "regovora može biti !aklju2enje "osebnog ugovora o i!radi "reliminarne studije dijagno!e. 6rethodna studi"a?ad je rije2 o i!radi takvih studija u kra:em roku od 1 do 4 dana i u manjem o"segu( smatra seda taj !adatak savjetnik ne na"la:uje jer ula!i u njegove redovite oblike i tro3kove "oslovanja.U najra!vijenijoj "raksi obi2aj je da "odu!e:e naru2i takvu studiju od vi3e savjetnika( te natemelju tih re!ultata odlu2i s kime :e sklo"iti ugovor o savjetovanju.2blik i sadr"aj7re"oru2uje se o"3irno "ismeno 9ormuliranje kako bi se uredila sva "itanja te "oslovne

transakije. Usmeni oblik skla"anja ugovora se također može koristiti( no 2e3:e u "rvoj dekadira!voja ugovora.Bamo usmeni oblik skla"anja ugovora o savjetovanju bio bi mogu: u! !adovoljenje slijede:ihuvjeta8 da su savjetnik i poduze)e visoko pro%esionalno osposobljeni, da postoji potpuno

međusobno povjerenje i da su dobro upoznati sa uvjetima poslovanja i sa praksom obaju

poduze)a.

Ugovorne strane*avjetnik može biti s"eijali!irano "odu!e:e( ali i 9i!i2ka osoba kao samostalni savjetnik(stru2njak !a određeno "odru2je.

Primalac savjetodavnih usluga je onaj koji naru2uje "rovedbu savjetodavnih usluga.Predmet ugovora7rijenos !nanja i iskustva je samostalni "redmet ugovora i bitni sastojak ugovora u ugovoru o

savjetovanju. Sadrža" Ugovaranje "redmeta ugovora o savjetovanju o":enito se i!ražava kao savjetovanje radi

pripreme donošenja poduzetničkih odlukaB ( a dalje se navode "odru2ja savjetovanja "rema "odru2jima ili se de9iniraju uži "roblemi koje obrađuje ugovoreno savjetovanje.a!likujemo savjetovanje u osnivanju poduze)a i stvaranju poslovne koncepcije poduze)a i

savjetovanje o razvoju poslovne koncepcije poduze)a.

9irektne uslugeU sklo"u ove vrste ugovora "o!nata je i "raksa istodobnog ugovaranja usluga koje obavljajusuradnii i osoblje "odu!e:a davaoa. 'o su usluge i!obra!be kadrova "rimaoa( trajni nad!ornad "rimjenom i uvođenjem metoda i u"uta koje su sadržaj savjetovanja( tehni2ko vodstvo irukovođenje osobljem koje radi na "rimjeni studije ugovorene savjetovanjem idr.2bveze savjetnikaObve!e ovise o tome radi li se u ugovoru samo o savjetodavnim uslugama ili o složenomugovoru s elementima tehni2ke "omo:i i koo"eraije.

- Bavjetodavne usluge- Direktne usluge $n"r i!obra!ba kadrova( nad!or nad "rimjenom u"uta isl)- Bavjetnik je i!vr3ioa ugovora( kao i njegovi suradnii. U bilo kojem slu2aju savjetnik

odgovara !a radnje suradnika i !a njihov adekvatan i!bor - Obve!a stru2nog i!bora i i!obra!ba suradnika koji rade na is"unjenju ugovora- 'rajni nad!or nad i!vedbom i "rimjenom savjetovanja i njegovih re!ultata- U!imanje u ob!ir "osebnih okolnosti "rimaoa "ri i!radi temeljne anali!e stanja i

ra!rade "rijedloga rje3enja "roblema- U!imanje u ob!ir individualnih s"osobnosti i "rilagodljivosti "odu!e:a "rimaoa radi

realne "rojene ostvarljivosti( "rimjenjivosti "redloženih rje3enja



- 7rilagođavanje i i!mjene jednom "redloženih rje3enja u slu2aju ne"ovoljnog re!ultatanjihove "rimjene

- Određivanje stru2ne osobe i! "odu!e:a "rimaoa koja :e biti u stalnoj ve!i sasavjetnikom radi davanja savjeta u "ojedina2nim "itanjima i rje3enjima "roblema kojinastanu tijekom "rimjene savjetovanja

- Bavjetnik mora i!ri2ito i "ot"uno ugovoriti "redmet i sadržaj ugovora( ugovornihodgovornosti i na2ina is"unjenja.

2bveze primaoca%lavna obve!a "rimaoa je "la:anje naknade !a ustu"ljene savjetodavne usluge. U! to on semože obve!ati i na druge radnje( a to su8 suradnja tijekom is"unjenja ugovora0 2uvanje tajnostiustu"ljenih "odataka0 is"oruka dokumentaije...Erste i način određivan"a naknadeVisina i vrsta naknade mora biti i!ri2ito uređena ugovorom. U "raksi "revladavaju dva oblikaodređivanja naknada8 naknada po čovjeku i danu i paušalna naknada.

"ostoji i dopunska naknada #nagrada! 9 dodatni bonus u slu2aju us"je3no "rimijenjenogsavjetovanja.

Hokovi i način $la,an"aU "raksi je uobi2ajeno "la:anje u tri "o i!nosima jednaka roka8 i to "ri !aklju2ivanju ugovora1K> kao "redujam( 1K> na "olovii tijeka savjetovanja i 1K> na kraju i!vr3enja ugovora.Osim toga ugovori sadrže i klau!ule o naknadama stvarnih tro3kova savjetnika. U te tro3koves"adaju "utni tro3kovi( dnevnie( kori3tenje osobnog vo!ila( "la:anje smje3taja...

5akon "rovedenog savjetovanja( tj is"unjenja ugovora( savjetnik "odnosi obra2un u kojem se "osebno s"ei9iira satnia i svi materijalni tro3kovi.Poslovna tajnaObve!a 2uvanja tajnosti i "ovjerljive u"otrebe "odataka odnosi se na sve 2injenie i sa!nanjakoje je savjetnik stekao tijekom "ružanja svojih savjetodavnih usluga( a odnose se na9inanijske( organi!aijske i druge "odatke "odu!e:a "rimaoa.Obve!a 2uvanja tajnosti uklju2uje !abranu u"otrebe tih "odataka u vlastite svrhe ili njihovo

"reno3enje na tre:e osobe.Obve!a "ovjerljive u"otrebe tih "odataka "roteže se i nakon is"unjenja i "restanka ugovora( a "roteže se i na suradnike i !a"oslene u "odu!e:u savjetnika. 6ostavl"a se $itan"e da li sav"etnik može $rimi"eniti stečena iskustva na druga $odue,a Nato $itan"e ni"e odgovoreno@ ovisi o akonu ko"i se $rim"en"u"e da li to do$u+ta ili ne&&$rajanje ugovora

5e može se de9inirati( ali radi lak3eg "ra:enja možda je dobro odrediti rokove "rema 9a!ama u "roesu savjetovanja.Prestanak ugovoraUgovor o savjetovanju "restaje u skladu s o":im odredbama koje vrijede !a ugovore obve!nog

"rava "rema odredbama ugovora i mjerodavnim "ro"isima o ugovoru o djelu ili ugovoru ouslugama koji se "rimjenjuju i!ravno ili analogijom.

JF. Ugovori o koo"eraiji3einicije ugovora o kooperaciji

- -govor o kooperaciji je samostalan, pojedinačan i složen sporazum kojim se dva ili

više poduze)a obvezuju da )e ostvariti jedinstveno odlučivanje koje se odnosi na samo

jedan dio njihove djelatnosti

- -govor o kooperaciji je sporazum dvaju ili više poduze)a kojim se ona obvezuju da )e

razraditi ili provesti određeni program suradnje, a da se pritom ne)e ostvariti uvjeti ni

namjere ugovornih strana o nastanku poduze)a ili o njihovoj međusobnoj ovisnosti.

(p)a i zajednička obilježja ugovora o kooperaciji.

- Ugovorne srane su naj2e3:e dva ili vi3e "odu!e:a( no mogu biti i 9i!i2ke osobe- ilj im je ostvarivanje određene djelatnosti ili "rograma koo"eraije koji su u ugovoru

određeni i ograni2enog su o"sega- Ugovori o koo"eraiji su "ojedina2ni i ati"i2ni s ob!irom na "redmet i sadržaj



- Obve!e i! ugovora ne mogu se "renijeti na druge osobe( jer je rije2 o strogo osobnimobve!ama intuitu personaeB

;oint venture ugovori i kooperacija&ko se ne "osveti dovoljno "ažnje sadržaju ugovora tada se može dogoditi da ugovor okoo"eraiji "rema sadržaju ne bi is"unjavao uvjete o osnivanju trgova2kog dru3tva tj jointventure ugovora.

Obilježja koo"eraijskih odnosa8- avno"ravnost stranaka- avnoteža ugovorenih obve!a- 6ajedni2ko obavljanje nad!ora ugovornih strana glede is"unjenja ugovora i ostvarivanje

njegove svrhe i iljeva- a!novrsnost "ravnih oblika i osnova ugovora o koo"eraiji- U2ini na ograni2enje konkurenije koje mogu "roi!vesti skla"anje i is"unjenje takvih

ugovoraVrste i podjele

a!likujemo slijede:e koo"erativne odnose s ob!irom na "ravnu 9ormu8- Ugovore obve!nog "rava- Ugovori o osnivanju trgova2kih dru3tava kojima se stvaraju dru3tva be! svojstva "ravne

osobe $"artnershi")- Ugovori o osnivanju dru3tava sa svojstvom "ravne osobe $joint venture om"an)

Vrste ugovora o kooperaciji.Ugovori o !ajedni2koj "roi!vodnjiKs"eijali!aijiUgovori o ra!mjeni in9ormaija i u!ajamnim davanjimaUgovori o !ajedni2kom istraživanju i ra!voju $[D)Ugovori o !ajedni2koj "rodajiKnastu"anju na tre:im trži3timaUgovori o !ajedni2kom iskori3tavanju tehnologije?oo"erativni odnosi uređuju se i "osebnim ti"i!iranim ugovornim modelima gru"iranja

"odu!e:a8 ugovori o konzorciju i ugovori o joint venture.1zvori prava%rađansko "ravo mora sadržavati svojstva valjanog ugovora.?od "osebnih "ro"isa ovisi o naionalnom "ravu( kako ono uređuje ugovore o koo"eraiji( te :eoni vrijediti kao mjerodavno "ravo i s"eijalni "ro"isi.

J. Ugovor o istraživanju i ra!voju $[D).2bilje"ja i deinicijeO":i ti" ugovora o !ajedni2kom istraživanju i ra!voju de9inira se kao ugovor kojim neovisna

"odu!e:a ujedinjuju vlastita sredstva radi ostvarivanja neke djelatnosti ili "rograma istraživanja2ije :e re!ultate iskori3tavati !ajedni2ki ili samostalno.*iljevi i ekonomska svr!a(

- aionalnije do:i do kona2nog re!ultata- 7rvi korak ka budu:oj tje3njoj suradnji- &ko je ugovor sklo"ljen i!među ra!vijene !emlje i !emlje u ra!voju dola!i do trans9era

tehnologije- Otkrivanje nove tehnologije( novog "ostu"ka i novog "roi!voda- 7otenijalna dioba rada i time u2inkovitije istraživanje

1zvori pravaDvije su osnovne kategorije i!vora "rava8

- Bu"stanijalni i!vorni "ro"isi.- O":i "ro"isi građanskog "rava i "osebna "ravila autonomnog trgova2kog "rava

Predmet ugovora7rema Uredbi @1J "redmet ugovora može biti8

• 6ajedni2ko istraživanje i rad na ra!voju koji se obavlja u sklo"u "rograma koji de9inirailjeve !ajedni2kog "osla i "odru2je na kojemu se on ostvaruje



• 6ajedni2ko istraživanje i ra!voj "roi!voda ili "oslovnog "roesa i !ajedni2koiskori3tavanje re!ultata takvog istraživanje i ra!voja

• 6ajedni2ko iskori3tavanje "roi!voda na osnovi "rethodno is"unjenog ugovora o!ajedni2kom istraživanju

• 6ajedni2ko istraživanje i ra!voj "roi!voda be! !ajedni2kog iskori3tavanje re!ultata

7otrebno je utvrditi "rogram istraživanja( ras"odjelu !adataka( te "redvidjeti i "osebna sredstva7orištenje rezultata7otrebno je urediti u ugovoru da li je rije2 o re!ultatima istraživanja o i!umima koji se mogu ilinamjeravaju !a3tititi "atentom ili ne. 6atentirani iumi Vlasnik ili imala "atenta je ona strana koja je tijekom istraživanja otkrila novi "ostu"ak ili

"roi!vod i i!um !a3titila "rijavom "atentnom uredu.Vlasnik ili imala mogu biti i obje strane( 3to !na2i da su ovla3tene imati !ajedni2ku "rijavu

"atenta i ostvarivanje "rava koja i! tog "roi!la!e.Bvi sudionii u ostvarenju re!ultata se smatraju vlasniima "atenta&ko je "redviđeno !ajedni2ko vlasni3tvo nad re!ultatima istraživanja tada je "otrebno i urediti ina2in ostvarivanja vlasni2kih "rava( tro3kova "rijave "atenta i druge !akonske obve!e koje i!

tog "roi!la!e. Ne$atentirani reultati &ko re!ultati nisu ili ne mogu "ostati "redmetom "atentne !a3tite "otrebno je urediti ta "itanjaugovaranjem8

- Obve!e ra!mjene in9ormaija- 6a3titu knoM-hoMa- Uvjete iskori3tavanja knoM-hoMa- Uvijete "rijenosa !nanja i iskustva na tre:e osobe

3opuštena ograničenja(- Obve!a da se ne:e "roi!voditi "roi!vod ugovora ili "rimjenjivati "roi!vodni "ostu"i na

"odru2ju koje je re!ervirano !a drugu stranu- Obve!a da :e se "rimjena re!ultata istraživanja ograni2iti na jedno ili vi3e tehni2kih

"odru2ja "rimjene- Obve!a da se ne:e u ra!doblju od E godina od kada je "roi!vod ugovora stavljen u

"romet "rovoditi aktivna "rodajna "olitika na "odru2ju re!erviranom !a drugu stranu- Obve!a ugovornih strana da međusobno "rio":uju svaku s"o!naju i iskustvo ste2enu "ri

iskori3tavanja re!ultata.U odnosima s tre:im stranama8

- 5e:e skla"ati ugovore s tre:im stranama o istraživanju i ra!voju u "odru2ju na koje seodnosi "rogram istraživanja !a vrijeme trajanja is"unjenja "rograma ugovora

- Da :e surađivati sa tre:im osobama kojima je !ajedni2ki "ovjerena "roi!vodnja "otrebnih "roi!voda ve!anih u! istraživanje i ra!voj

- Da :e međusobno dijeliti obro2ne naknade $roalities) koje im tre:e osobe is"late

6abranjena ograničenja(- Ograni2enja u slobodi istraživanja i ra!voja s tre:im stranama u "odru2jima koja nisu "ove!ana s "odru2jima "rograma istraživanja ili nakon is"unjenja ugovora u istom "odru2ju

- 6abranjen je os"oravanje ste2enog intelektualnog vlasni3tva koje ugovorne strane na!ajedni2kom trži3tu

- Ograni2enja s ob!irom na koli2inu robe koja se može "roi!vesti- Ograni2enja u određivanju ijena- Ograni2enja "o "itanju stavljanja robe u "romet i vođenju aktivne "rodajne "olitike

nakon isteka roka od E godina od stavljanja "roi!voda u "romet- Vidi jo3 na strani >1@......

$rajanje i prestanak ugovora



Ugovori o istraživanju i ra!voju su ugovori trajne naravi sklo"ljeni na rok ne duži od 1G godina.Vrijeme trajanja ugovora ovisit :e o vrsti i o"segu "rograma istraživanja ( a može biti određeno injegovim ostvarenjem $ !na2i dok se ilj istraživanja ne ostvari).

JJ. Ugovor o ra!mjeni "odataka i in9ormaija.1zvori prava%rađansko "ravoPredmete ugovora7redmet ugovora je ra!mjena ra!li2ite vrste !nanstvenih( tehni2kih i komerijalnih "odataka(ra!mjena "atenata( knoM-hoMa i "odataka o tehnolo3kim "ostu"ima.Ugovorne strane su dva ili vi3e "odu!e:a koja se obve!uju is"uniti svoje obve!e "redaje

"odataka i in9ormaija osobno. Bmatra se da se radi o osobnim 2inidbama "a obve!e nisu "renosive.,udu:i da je rije2 o !amjeni nije "redviđena naknada u novu$rajanje ugovoraUgovornim stranama se "re"oru2uje ugovaranje vrlo kratkih rokova koje se može "re3utno

"rodužiti na neodređeno vrijeme trajanja ugovora.2bveze stranaka i način ispunjenja ugovoraDva su na2ina is"unjenja8

1. Bredi3nji ugovorni organ utvrđuje se odbor !a koordinaiju koji "rati i usmjeravara!mjenu "odataka i in9ormaija

4. I!ravna ra!mjenaO#vea čuvan"a $oslovne ta"ne se mora "osebno ugovoriti( !bog "ovjerljivih in9ormaija

kojima se rukuje.1skorištavanje preneseni! podataka7odai se ra!mjenjuju s određenom namjerom( te je "otrebno ograni2iti njihovo iskori3tavanje(ili barem se u"o!nati sa svrhom "riku"ljanja tih "odataka.

JH. Ugovor o s"eijali!aiji u "roi!vodnji.2pća obilje"jaBuradnja u "odru2ju "roi!vodnje može se ostvarivati kao "ojedina2na suradnja !a jednuodređenu "roi!vodnu 9a!u ili kao globalni s"ora!um koji obuhva:a ne samo sve 9a!e

"roi!vodnje ve: i "rethodno istraživanje i ra!voj "roi!voda i njegovu naknadnukomerijali!aiju1zvori prava

U ve:ini naionalnih "rava ovaj ugovor nije reguliran. 5a ra!ini /6-a donesena je Uredba @1.Predmet ugovora%lavni "redmet tih ugovora je !ajedni2ka "roi!vodnja jednog ili vi3e "roi!voda.Ugovorom se također de9iniraju sva "otrebna sredstva s kojima ras"olažu ugovorne strane radiostvarenja "redmeta ugovora.7redviđa se i ra!doblje "robne "roi!vodnje i ra!doblje redovite "roi!vodnje tvornie.Bvaka ugovorna strana obve!uje se na "roi!vodnju i is"oruku određenih vrsta i koli2ina robe.Ugovorom se redovito "redviđaju na2in i uvjeti i!mjene ugovora.*ijene proizvodaOsnovni na2ini i na2ela određivanja ijena "roi!voda moraju biti navedeni u ugovoru. Qesto se

"rimjenjuje i klau!ula naj"ovla3tenijeg klijenta.3opuštena i nedopuštena ograničenja – vidi u knjizi na strani <==$rajanje i prestanak ugovora



Ugovori o s"eijali!aiji u "roi!vodnji su dugoro2ni ugovori koji se us"ostavljaju na određenoili neodređeno vrijeme. 7o "ravilu vrijeme trajanja nije duže od 1G godina u! mogu:nostobnavljanja tj skla"anja novog ugovora.Ugovor se raskida noti9ikaijom ili ako se radi o dvostranim ugovorima tada ugovor "restajeotka!om jedne stranke ugovora.

V. /WU5&OD5/ O%&5I6&I</ BV</'B?/ '%OVI5/

HG. Bvrha i osnivanje međunarodnih organi!aija.eđunarodne organi!aije se osnivaju radi ostvarivanja iljeva i !adataka koje države ne moguostvariti same ili na bilateralnoj ugovornoj osnovi ili kada je ekonomski raionalnije djelovati na

međunarodnoj ra!ini objedinjenim sredstvima i međusobno "odijeljenim s"eijali!iranim!adaima.VrsteB ob!irom na "odru2je djelovanja i tendenije 3irenja 2lanstva ra!likuju se8

• -niverzalne :( koje su stvorene !a "ristu"anje svim državama svijeta neovisno onjihovom !emljovidnom "oložaju( veli2ini i gos"odarskoj ra!vijenosti

• @egionalne :( su one koje su s ob!irom na 2lanstvo !atvorene i ograni2ene naodređenu regiju

B ob!irom na djelatnost( svrhu i ilj O mogu biti8• Politička !ada:a im je save!ima( a "oslije i !ajedni2kim djelovanjem osigurati mir(

mirno rje3avanje s"orova među državama i !bližavanja država kao temelj svih drugihoblika međunarodne suradnje

• Trgovinske :( čija se djelatnost ostvaruje u području međunarodne trgovine,

%inancija, gospodarskog razvoja, a koje mogu biti

Univer!alne *( I,D( I*( ID&( +,( U5'&D( B'O( U5IDO idruge

egionalne - /U( /*'&( U... Bubregionalne &B/&5( 5&*'&... B"eijali!irane osnivaju se i djeluju u ra!li2itim tehni2ko

administrativnim( kulturnim i drugim "odru2jima koja !ahtijevaju!ajedni2ko djelovanje svih( ili vi3e država.

B ob!irom na 2lanstvo i osnivatelje ra!likujemo8 međunarodne, vladine i nevladine

međunarodne organizacije.

Ustrojstvo i djelovanje'emeljno ustrojstvo O-a sastoji se od dviju vrsta organa( a to su8

1. 6lenarna as"edan"a u kojima su !astu"ljeni di"lomatski "redstavnii svih država2lania

4. Ivr+ni organi 2iji su 2lanovi i!abrani "rema kriterijima utvrđenima u aktima oosnivanju.

Qlanovi i!vr3nih organa i "oložaj tih tijela ra!likuju se "rema stu"nju neovisnosti 2lanova uodlu2ivanju i glasanju( te "rema djelovanju. 'eđunarodne organia!i"e ko"e se o#rađu"u u kn"ii@Bvjetska trgovinska organi!aija0 /uro"ska unija i /uro"ska !ajednia0 eđunarodna banka !aobnovu i ra!voj0 eđunarodna 9inanijska kor"oraija0 eđunarodno udruženje !a ra!voj0

eđunarodni monetarni 9ond0 &genija !a multilateralne garanije investiija0 /uro"ska banka!a obnovu i ra!voj0 ?on9erenija U5-a o trgovini i ra!voju0 Organi!aija !a ekonomskusuradnju i ra!voj0 ?omisija U5-a !a međunarodno trgova2ko "ravo0 /konomska komisija !a



/uro"u0 Bvjetska organi!aija !a intelektualno vlasni3tvo0 eđunarodna trgova2ka komora0/uro"sko udruženje !a slobodnu trgovinu0 Bvjetska organi!aija !a turi!am0 Organi!aija !a

"rehranu i "oljodjelstvo0 B"ora!um o Brednjeeuro"skoj !oni slobodne trgovine.

H1. Bvjetska trgovinska organi!aija0uverene dr"ave i načelo slobodne trgovine'ri su osnovna smjera djelovanja države u vanjskoj trgovini i to8i. U odnosu na uvjete i "ostu"ak "ristu"a stranih "odu!e:a i trgovaa naionalnom trži3tuii. U odnosu na doma:e trgove i "odu!e:a koja djeluju i!van grania naionalnog trži3ta

iii. %lede "itanja "rijela!a( tran!ita strane robe kro! svoj državno"ravni teritorij<edini međunarodno"ravni "oredak s tendenijom da obuhvati sve države svijeta i "odvrgne ih!ajedni2koj disi"lini kojom se ostvaruje na2elo slobodne trgovine je Bvjetska trgovinskaorgani!aija +'O i nje!ina "rethodnia %&''.Nastanak i razvitak >$$-ane"osredno nakon 4.svjetskog rata i nakon kon9erenija u ,retton +oodsu koje su "otaknuleosnivanje *-a i I,D-a "ristu"ilo se "ri"remama !a osnivanje eđunarodne trgovinskeorgani!aije. ilj je bio da se u svjetsku trgovinu vrate i da se ostvare na2ela slobode( suradnje imultilaterali!ma i na taj na2in "ridonese stvaranju trajnog i 2vrstog ekonomskog "oretka teodržanju svjetskog mira.%&'' je usvojen u Nenevi 1H@. godine i djelovao je kao ugovorni instrument s mnogimobilježjima i u2inima međunarodne organi!aije.

Ivori i $ravna $riroda <ATT=aB"ora!um koji je stu"io na snagu 1. Bije2nja 1H@J. od tada je mijenjan i do"unjavan kako bi bolje "oslužio novim "otrebama svjetske trgovine. Prema svojim %ormalnim obilježjima &+TT je bio međunarodna konvencija čije odredbe u

cijelosti obvezuju sve države ugovornice. Drukčiji postupak vrijedi za posebne, naknadno

usvojene kodekse 9 sporazume. Bvaka se država ili ugovorna strana "rilikom "ristu"anja moralao2itovati o "rihva:anju svakog "ojedinog kodeksa tj da li ga "rihva:a ili ne. Obve!na je bila

"rihvatiti sve s"ora!ume Urugvajskog kruga "regovora( a to su "rija3nji kodeksi i novis"ora!umi.Urugvajski krug pregovora'emeljni dokumenti !avr3nog akta "regovora su8

- B"ora!um o osnivanju Bvjetske trgovinske organi!aije $arrakeh( 1HH@.)

- O":i s"ora!um o tari9ama i trgovini s "ridruženim s"ora!umima- O":i s"ora!um o trgovini uslugama- B"ora!um o trgovinskim as"ektima "rava intelektualnog vlasni3tva $'I7B)

%&'' H@ "reu!eo je uku"nost nei!mijenjenih "ravila %&''-a i! 1H@J. u! dodatak vi3emultilateralnih s"ora!uma( dogovora i odluka.1G

Način $rim"ene7ravo %&''-a obve!uje države 2lanie B'O-a d svoje "ro"ise( odluke i "ostu"ke usklade sodredbama %&''-a.7ravo %&''-a ne "rimjenjuje se i!ravno na 9i!i2ke i "ravne osobe( trgove( "odu!e:a i

"otro3a2e niti se oni mogu na njih "o!vati ili !ahtijevati njihovo is"unjenje "red naionalnimsudovima ili i!ravno "red organima B'O-a.7ogodnosti !a trgove( "roi!a3le i! %&''-a8

1G ?oji su to dodai vidi na srani >>E u knji!i.



- =iberali!aija i arinske "ovlastie- Btandardi!aija i "ojednostavljenje administrativnih "ostu"aka u i!vo!u i uvo!u- Djelotvornost trgovinskih "olitika u uvjetima slobodne trgovine i konkurenije- Btabilnost "ravnog ustroja( "ristu"u trži3tima robe i usluga- 6a3tite od !abranjenih "raksi uvo!a( nejednakosti u subvenioniranju idr.

0vr!a i ciljevi >$$-a

'emeljni i krajnji iljevi %&''-a je $ove,an"e na!ionalnog #ogatstva svake države ugovorni!ei a+tita individualnih slo#oda i imovinskih $rava trgova!a i $otro+ača i ivan na!ionalnih grani!a&eđunarodne !abrane %&''-a obve!uju države da se koriste trans"arentnim(nediskriminaijskim i "ove:anju blagostanja usmjerenim instrumentima "olitike.Bvrha %&''-a je da kodeks "ravila trgovine bude "rihva:en i "rimjenjivan( ako ne od svih( aonda od najve:eg mogu:eg broja država savjeta.0adr"aj >$$-a%&'' utvrđuje na2ela i "ravila "ostu"anja glede vođenja vanjske trgovine( a u tom djelu on seodređuje kao univer!alni kodeks dobrog "ona3anja država glede "itanja vanjske trgovine. Osimtoga %&'' sadrži i obve!na "ravila o organi!iranju8

•

7regovora o smanjenju arinskih tari9a koje "utem svoje ovlasti organi!ira iusmjerava• Bavjetovanja kojima obve!uje države da i!vje3tavaju i trže mi3ljenje o

trgovinskim mjerama i "ro"isima koje donose. Načela <ATT=a'emeljna na2ela %&''-a su8

1. 6abrana diskriminaije4. 6a3tita doma:e industrije "utem arina( a ne ograni2enjima uvo!a>. Obve!a savjetovanja država 2lania B'O-a@. e!ultat "regovora mora biti "ravilno oblikovanE. Obve!a rei"roitetaF. 5a2elo "omo:i manje ra!vijenim !emljama

6ravila $ostu$an"a 5ajobuhvatnije na2elo je !abrana diskriminaije ili !ahtjev nediskriminaije u međunarodnojtrgovine. 7lauula na"ve,eg $ovla+ten"a "ada jedna država daje drugoj državi povoljniji postupak #npr snizuje carine za određeni

proizvod! tada je obvezna odmah i bezuvjetno postupati na isti način s uvozom robe iz drugih

država članica *T(/a.

Obve!a najve:eg "ovla3tenja obuhva:a8- arinske sto"e- Dažbine ve!ane !a uvo! ili i!vo! robe- 5a2in obra2una takvih sto"a i dažbina- Unutarnjim trans9erom "la:anja !a uvo! i i!vo!- &dministrativnim "ostu"ima u ve!i s uvo!om i i!vo!om- Unutarnjim "ore!ima i dažbinama na uve!enu robu i "o"isima i uvjetima koji utje2u na

doma:u "rodaju robe7odru2ja i!u!eta od o":eg režima klau!ule najve:eg "ovla3tenja su države ommonMealtha(*ranuske unije( !emlje ,eneluXa i njihove nekada3nje kolonije i drugih "osebnih arinskihs"ora!uma koji vrijede i!među B&D-a i *ili"ina( 5ovog 6elanda i &ustralije i nekih !emalja=atinske &merike.U2ini i djelovanje8

- Omogu2uje se da država svoje "otrebe !a uvo!om !adovoljava i! naj"ovoljnijeg i!voranabave

- Ttiti se vrijednost bilateralnih konesija i "ridonosi se stabilnosti trgovine

- Omogu2uje se ostvarenje suverene jednakosti država neovisno o njihovoj sna!i- Obve!uju se države na jasnije i trans"arentnije "ostu"anje u trgovinskim "olitikama Na!ionalni $ostu$ak



Bvrha naionalnog "ostu"ka je s"rije2iti diskriminaiju i!među uve!ene robe i doma:ih "roi!voda na naionalnom trži3tu.Badržaj i o"seg6abrana diskriminaije s ob!irom na doma:e "roi!vode odnosi se na ra!li2ite "ostu"ke( 9a!e

"roi!voda od "roi!vodnje do "otro3a2a( a "osebno na8- Unutarnje "ore!e i dažbine- 7ro"ise i mjere koji uređuju "rodaju( "onudu( distribuiju( trans"ort i u"otrebu takvih

"roi!voda

7oličinska ograničen"a 5a2elo %&''-a je da je ograni2avanje i!vo!a i uvo!a "rema koli2inama !abranjeno i da osnovnido"u3teni oblik !a3tite doma:e industrije budu arine u uvo!u( a "ore! ili dažbine u i!vo!u.I!nimke( odnosno situaije kada se koli2ina uvo!aKi!vo!a može ograni2iti8

- 6abrane ili ograni2enja i!vo!a "rimjenjuju "ovremeno da bi se s"rije2ile o!biljnenesta3ie hrane i drugih važnih "roi!voda

- 6abrane i ograni2enja radi "rovedbe klasi9ikaije i kontrole standarda "roi!voda- Ograni2enja uvo!a "oljo"rivrednih "roi!voda i "roi!voda ribarstva radi "rovedbeodređenih vladinih mjera

Carinski $regovori i ras$ored !arinaIako u! mnogo i!nimaka( na2elo rei"roiteta davanja "ovlastia ostaje temeljni na2in vođenja

"regovora( a re!ultat tako ugovorenih sniženih arina "rimjenom klau!ule najve:eg "ovla3tenja "ro3iruje se i "rimjenjuje na sve ostale !emlje ugovornie.Ve!ane arinee!ultat arinskih "regovora je utvrđivanje arinskih sto"a na određenoj ra!ini ili ukidanjearina.<ednom utvrđene arine unose se u arinski ras"ored "o !emljama i kategorijama "roi!voda isastavni su dio %&''-a.

Države mogu ve!atiP arinske sto"e i i!van "regovora i rei"ro2nih ustu"aka ako time žele "otaknuti "roduktivnost i konkurentnost određenih industrija i "roi!vodnji.Osnovna "rednost koja "roi!la!i i! ve!ivanja arina jest u tome 3to je na taj na2in svimdržavama ugovorniama osiguran "ristu" na strana trži3ta "rema arinskim sto"ama ne vi3im odonih koje su ve!ane i utvrđene u ras"oredu.I!mjene ras"oreda utvrđenih arinaUgovorna strana koja želi "ovu:i utvrđene arinske konesije mora "rethodno u:i u "regovoreradi davanja kom"en!aije kao "osebnog oblika nov2ane naknade !a "ovla2enje arinskih

"ovlastia.7regovori se vode sa8

Ugovornom stanom s kojom je i!vorno ugovorena "ovlastia Ugovornom stranom koja ima interese glavnog dobavlja2a uvo!nika

7regovore o "ovla2enju arinskih konesija može se !a"o2eti8 U svako vrijeme u! odobrenje ugovornih strana koje obavljaju nad!or nad "regovorima 7rije isteka svakog tromjese2ja U svako vrijeme tijekom trogodi3njeg ra!doblja u! uvjet da se ugovorilo "ravo i!mjena

odobrenih konesija11

Inimke i iue,a6a3titne mjere $sa9eguard lause K ations)7ravo odstu"anja od "reu!etih obve!a nala!imo u ve:ini bilateralnih ugovora. 'akva seodstu"anja do"u3taju samo na određeno vrijeme i ako određene doma:e industrije !a"adnu ute3ko:e( a radi "ružanja nužne !a3tite.I!ri2ito se odobrava da se ugovorna strana jednostranom odlukom i!u!me od svojih obave!a u

jelini ili djelomi2no ili da "ovu2e ili i!mjeni tu"ljene konesije ako se utvrdi811 islim da su ovo stari "odai( nove ne !nam.... knjiga str >@@.



- Da se "roi!vod 3to ga "ogađaju te mjere uvo!i u ve:im koli2inama- Da je "ove:anje uvo!a re!ultat ne"redvidivog ra!voja i u2inaka obve!a %&''-a- Da takav "ove:an uvo! u!rokuje o!biljne 3tete ili da "ostoji mogu:nost nastanka

o!biljnih 3teta doma:oj industrijiU slu2ajevima o"asnih okolnosti u kojima bi odgađanje "odu!imanja mjera !a3tite moglonanijeti 3tetne "osljedie kojih bi bilo te3ko ukloniti( nije "otrebno obavje3tavati %&''.Dobrovoljno ograni2enje i!vo!a $voluntar eX"ort restrain V/)V/ su mogu:i re!ultati "regovora u okolnostima kada država 2lania namjerava "rimijeniti!a3titne mjere ili mjere dam"inga ili druge mjere ograni2enja uvo!a.

O":a i!u!e:a i mjere naionalne sigurnostiOvim odredbama nabrajaju se slu2ajevi i njima "rikladne( a %&''-u su"rotne mjere8

- jere "otrebne !a !a3titu javnog morala( života ljudi( životinja( bilja ili !dravlja- ?oje se odnose na uvo! i i!vo! !lata i srebra- 7otrebne !a "rovedu "ro"isa koji nisu su"rotni %&''-u( a odnose se na "rovedbu

arina( !a3titu od mono"ola( !a3titu "atenata isl- ?oje se odnose na "roi!vodnju u !atvorima

- Donesena radi !a3tite naionalnog bogatstva( "ovijesnih i arheolo3kih vrijednosti- ?oje se odnose na !a3titu u 2uvanju isr"ivih "rirodnih bogatstava- 7odu!ete u skladu s međunarodnim robnim dogovorima

?ada je u "itanju !a3tita naionalne sigurnosti stranke mogu u svojim "ostu"ima odstu"ati odsvojih obve!a i! B"ora!uma jer se %&'' ne "rimjenjuje8

i. 'ako da od ugovornih strana !ahtijevaju otkrivanje bilo kojih "odataka !a koje sesmatra da su "rotivni njihovim interesima sigurnosti

ii. 'ako da ih s"re2avaju u "odu!imanju mjera koje ugovorne strane smatraju svojim bitnim sigurnosnim interesima8

- B ob!irom na eks"lo!ivne materijale- &ko je rije2 o "rometu oružja i druge robe !a o"skrbu vojne o"reme- 6a vrijeme rata ili drugih i!vanrednih događaja u međunarodnim odnosima

iii. 'ako da s"re2ava državu glede "odu!imanja akija u skladu s obve!ama U5-ovaodržanja miraI!u!e:a7redviđeno je da svaka ugovorna strana može !ahtijevati i!u!e:e od bilo koje odredbe %&''-a(

"rivremeno i u! uvijete da takvo i!u!e:e glasovanjem odobri 4K> nat"olovi2ne relativne ve:ineugovornih strana u koje mora biti uklju2eno vi3e od "olovie ugovornih strana.Ograni2enja radi !a3tite "latne bilane?ad se "otvrdi da je radi !a3tite vanjske 9inanijske likvidnosti ili "late bilane "otrebno

"odu!eti mjere !a3tite uvođenjem koli2inskih ograni2enja uvo!a( države mogu "odu!eti takvemjere( ali samo da bi uklonile ne"osrednu o"asnost ili o!biljan "ad svojih monetarnih re!ervi.6emlje u ra!voju moraju doka!ati da su im monetarne re!erve nedovoljne( a ra!vijene !emljetakva ograni2enja mogu o"ravdati samo ako su njihove monetarne re!erve vrlo niske.

arinske unije i !one slobodne trgovinearinska unija je osnovana ustanovljavanjem jedinstvenog arinskog "odru2ja i to na slijede:ina2in8

- arine i druge ograni2avaju:e mjere trgovine ukinute su na uku"nu trgovinu ili nanje!in !natan dio i!među 2lania unije !a "roi!vode koji imaju "odrijetlo i! tih "odru2ja

- Bvaka 2lania unije "rimjenjuje u osnovi iste arine i druge "ro"ise o ra!mjeni robe sob!irom na druge !emlje ne2lanie

arinske unije su savezi država kojima se ustanovljava jedinstveno carinsko udruženje. arine

i druga necarinska ograničenja ukidaju se za ukupan ili znatan dio trgovine između zemalja

članica unije. Takvi uvjeti trgovine primjenjuju se samo za proizvode podrijetlom iz tih zemalja.

Prevladavaju industrijski proizvodi, a iz režima liberalizacije najčeš)e su isključeni

poljoprivredni proizvodi, primarni proizvodi ribarstva, šumarstva i rudarstva.



6ona slobode trgovine je !broj dvaju ili vi3e arinskih "odru2ja na kojima se arine i drugiograni2avaju:i "ro"isi ra!mjene ukidaju ili !natno smanjuju i!među 2lania !one !a "roi!vode

"odrijetlom s njihovih "odru2ja. 5eke od !ona slobodne trgovine8

- /uro"ska unija- /*'&- /*'&- B"ora!um o slobodnoj trgovini i!među B&D-a i ?anade- 5&*'& idr.

7rilagodbe i i!u!e:aOdredbe %&''-a "rimjenjuju se i u arinskim unijama i !onama slobodne trgovine( i to8

i. 7rimjena klau!ule najve:eg "ovla3tenja ne odnosi se na ustroj ra!mjene u tim "odru2jima

ii. Odredbe %&''-a "ro"isuju neka mjerila koje !one i unije moraju is"unjavati

Ne!arinske $re$rekeUrugvajski krug "regovora "riklju2io je %&''-u neobve!ne kodekse kao s"ora!ume koji 2inedio %&''-a i obve!uju sve države 2lanie B'O-a( a to su8

- B"ora!um o subvenijama i kom"en!aijskim dažbinama- B"ora!um o utvrđivanju arinske osnovie- B"ora!um o antidam"ingu- B"ora!um o tehni2kim "re"rekama trgovine- B"ora!um o državnim nabavkama- B"ora!um o "ostu"ima uvo!nih do!vola- B"ora!um o trgovinskim as"ektima "rava intelektualnog vlasni3tva- B"ora!um o trgovinskim mjerama u ve!i sa stranim ulaganjima

B"ora!um o subvenijama i kom"en!aijskim dažbinama

'im se s"ora!umom utvrđuju "ravila koja se "rimjenjuju na uvo!ne i i!vo!ne subvenije. %lede "itanja i!vo!nih subvenija ra!likuju se subvenije !a i!vo! sirovina od subvenija "roi!vodnje.B"ora!um o utvrđivanju arinske osnovie'im se aktom utvrđuju !ajedni2ki kriteriji !a utvrđivanje osnovie !a arinsko vrednovanjetransakijske vrijednosti( de9inira transakijska vrijednost i nje!ini uvjeti.B"ora!um o antidam"inguUvjeti u! koje bi se mjere dam"inga "rimjenjivale kao mjere "rotiv nelojalne konkurenijeuvo!a "od nižim $subvenioniranim) ijenama u svim !emljama koje obuhva:a kodeks %&''-asadržani su u tom B"ora!umu.

8zvozna cijena smatra se dampinškom ako je niže od cijene sličnog usporedivog proizvoda na

doma)em tržištu.

B"ora!um o tehni2kim "re"rekama trgovine

B"ora!um o standardima nastoji te "re"reke umanjiti i standardi!aiju "odvrgnuti !ajedni2kojugovornoj disi"lini.B"ora!um o državnim nabavkamaBvrha B"ora!uma je da se utvrde "ravila 2ije :e "rihva:anje i "rimjena "otaknuti međunarodnukonkureniju i u "odru2ju trgovine !a državne "otrebe javnih "odu!e:a.Da bi se ostvarila mogu2nosti ku"ovine "rema naj"ovoljnijoj "onudi( "otrebno je da !emljaku"a dođe u "oložaj i!bor naj"ovoljnije "onude ne samo na doma:em ve: i na međunarodnomtrži3tu.B"ora!um o "ostu"ima uvo!nih do!vola7oseban oblik nearinskih "re"reka mogu biti i ra!li2iti administrativni "ostu"i odobravanjauvo!a( kvota i drugih 9ormalnosti koje uve!ena roba mora is"uniti na "utu do "otro3a2a.B"ora!um "redviđa i!davanje automatskih i neautomatskih uvo!nih do!vola.B"ora!um o trgovinskim as"ektima "rava intelektualnog vlasni3tva 'I7B



Badrži nova i do"unska "ravila !a3tite "rava intelektualnog vlasni3tva koja se odnose nameđunarodnu trgovinu odnosno trans9er tehnologije. 7ola!i se od nedovoljne !a3tite "ravaintelektualnog vlasni3tva kao glavne !a"reke 3irenja "atenata( o!naka "odrijetla( žiga idr.B"ora!um o trgovinskim mjerama u ve!i sa stranim ulaganjima 'IB'emeljne obve!e ovog B"ora!uma je ukidanje ograni2enja uvo!a i i!vo!a i drugih ras"olaganjarobom koja je "roi!vod stranih ili !ajedni2kih ulaganja. 5aionalnim "ravima ne smije seograni2avati stranog ulaga2a da ku"uje ili da se u svom "oslovanju koristi određenim vrstama ilio"segom doma:ih "roi!voda( da o"seg uve!enih "roi!voda bude u ra!mjeru s ostvarenimi!vo!om doma:ih "roi!voda i da uvo! robe bude u ra!mjeru s ostvarenim "riljevom stranihvaluta.

2pći sporazum o trgovini uslugama – >$0'emeljni akt liberali!aije trgovine uslugama je O":i s"ora!um o trgovini uslugama %&'B. 9e*ini!i"a uslugeUsluge uklju2uju bilo koje usluge u bilo kojem sektoru osim u "odru2ju obavljanja javnih

ovlasti. 7ružanje usluga uklju2uje njihovu "roi!vodnju( distribuiju( marketing( "rodaju iis"oruku. Sektori usluga11 je glavnih sektora( a to su8

1) 7oslovne usluge4) Usluge komunikaija>) Usluge graditeljstva i inženjeringa@) Usluga distribuijeE) Usluge obra!ovanjaF) Usluge okoli3a) *inanijske uslugeJ) 6dravstvene i soijalne usluge

H) Usluge u turi!mu i "utne usluge1G) ekreaijske( 3"ortske i kulturne usluge11) 'rans"ortne usluge14) Ostale usluge

Načini $ružan"a uslugaUsluge ne "rela!e graniu kao roba( ve: se ili obavljaju na naionalnom trži3tu bli!u "otro3a2aili "otro3a2 "rela!i graniu da bi se njima koristio.%&'B je "redvidio @ temeljna na2ina K modusa "ružanja usluga( a to su8a) Obavljanje usluga "reko granie

b) 7otro3nja usluga u ino!emstvu) Davala obavlja usluge i!ravno na "odru2ju druge državed) Usluge se "ružaju "utem "rivremeno !a"oslene osobe

Za+tita i ograničen"a uslužnih d"elatnosti 6emlje 3tite doma:u uslužnu industriju "ro"isima koje uređuju "ružanje određenih usluga. 'imse "ro"isima mogu utvrditi "ro9esionalni ili tehni2ki standardi koji "rakti2no otežavaju ilionemogu:avaju "ružanje usluga stranog davaoa ili se utvrđuju teži i do"unski uvjeti !a stranogdavaoa ako on želi obavljati uslužnu djelatnost na stranom trži3tu.Ograni2enja "ristu"u trži3tu mogu se "ojavljivati u ra!li2itim obliima "a svaka država 2laniaima "ravo "rijaviti takve otežane okolnosti ili u "regovorima !ahtijevati njihovo ukidanje. 6ose#ne o#vee država7osebne obve!e države "reu!imaju tijekom "regovora koji se vode sa svakom državom2laniom koja "okaže !animanje "ojedina2no i !a svaki sektor i "odsektor odvojeno. 'ako

"reu!ete obve!e unose se u ras"orede u kojima se odvojeno navode o":e obve!e( a odvojeno "osebne obve!e !a "ojedini sektor.



Usvojene obve!e 2ine sastavni i "osebni dio %&'B-a( a "rimjenom klau!ule najve:eg "ovla3tenja "ro3iruju se na sve države 2lanie( dakle i na one koje nisu sudjelovale u "regovorima.O$,e o#vee država7rimjenjuju se na sve sektore i "odsektore usluga i na sve države8

- 7ro3irenje klau!ule najve:eg "ovla3tenja na uslužni "roi!vod i na davaoa usluga- 'rans"arentnost "ro"isa- eđusobna "ri!nanja kvali9ikaija i stru2nih !vanja "otrebnih !a obavljanje usluga- 7rovedba "ro"isa koji se odnose na mono"ole i isklju2ive is"oru2ioe usluga i kontrola

drugih "oslovnih "raksa koje ograni2avaju konkureniju- 7rovedba mjera liberali!aije trgovine- 5aionalni "ostu"ak do"u3ta se da država daje naionalni "ostu"ak samo !a

određene( a ne odmah !a sve sektore usluga i da !adrže ograni2enja koja "roi!la!e i!stru2nih kvali9ikaija kao uvjeta obavljanja određenih djelatnosti.

Iue,ao Ograni2enja radi !a3tite "latne bilane

o I!u!e:a !a javne nabavke državnih organao O":e i!u!e:a "otrebna radi !a3tite javnog morala i održavanja javnog reda( !a3tite života i

!dravlja ljudi idr o B"re2avanja obmana ili "revara kao "osljedia ugovora o uslugamao I!u!ei glede interesa sigurnosti

Način rješavanja sporova7ostu"i rje3avanja s"orova među državama "o!nati su "od kratiom DB7 $Dis"ute Bettlement7roedure).U novom sustavu rje3avanja s"orova i nad!ora nad "rovedbom obve!a "reu!etih stu"anjem u 2lanstvoB'O-a ustanovljavaju se 2vrsta hijerarhija( "ostu"ovna "ravila i rokovi( te djelotvorne sankije.?ao ka!nene mjere "redviđeno je8

- Obve!no "ovla2enje mjera trgovinske "olitike su"rotnih B'O-u

- 7la:anje kom"en!aija- Ukidanje trgovinskih "ovlastia koje je država do tada uživala "rema odredbama B'O-a

i re!ultatima arinskih "regovora*a!e rje3avanja s"orova su slijede:e8

a. 5e9ormalni "ostu"ak b. Obve!no savjetovanje države 2lanie koja je "okrenula "ostu"ak i države koja je "odu!ela

mjere koje se smatraju "rotivnima mjerama B'O-a. &ko savjetovanje ne us"ije "redmet se "rosljeđuje "oroti

7orotu sastavlja Ta"ni+tvo STO=a s "o"isa stru2njaka. 7orota "rovodi istraživanje i "riku"ljao2itovanja stranaka( te svoje i!vje3:e o "redmetu "odnosi Ti"elu a r"e+avan"e s$orova&&ko strana u s"oru "odnese žalbu na i!vje3:e "redmet se "rosljeđuje Stalnome žal#enom ti"elu STO=a& Btalno žalbeno tijelo "odnosi soju odluku 'ijelu !a rje3avanje s"orova koje donosi ka!nene mjere natemelju odluke( ili "resuđuje da do "ovrede nije do3lo..

H4. /uro"ska unija i /uro"ska !ajednia.Nastanak i razvitak Ugovor i 'aastri!hta i naivl"eUgovorom i! aastrihta unose se o"sežne novosti u "rogram i na2in djelovanja /6-a ali i novona!ivlje. Ugovor je "ot"isan . Velja2e 1HH4. ( a stu"io je na snagu 1. Btudenog 1HH>.'ri su temelja koja 2ine /uro"sku uniju8I. 6ajedni2ka vanjska "olitika i "olitika sigurnostiII. Buradnja u "odru2ju "ravosuđa i unutarnjih "oslova kao novi Ugovor uvedene !ajedni2keodgovornosti !emalja 2lania

III. /uro"ska !ajednia koja "ostaje /uro"ska unijalanstvo



I!vorne 2lanie osniva2i //6-a su ,elgija( *ranuska( =uksemburg( Italija( 5i!o!emska i 5jema2ka.7rvim odobrenim "ro3irenjem "ristu"anjem V. ,ritanije i Bjeverne Irske( Irske i Danske "otvrđene jekarakter otvorene međunarodne organi!aije.0vr!a i ciljeviBvrha osnivanja /6-a je ekonomska( i to una"ređenje životnih i radnih uvjeta ljudi( ekonomski idru3tveni na"redak !emalja( stalna eks"an!ija( uravnotežena trgovinska ra!mjena( te ostvarenje bliže!ajednie jedinstvenog "rivrednog "rostora i diobe rada.2rgani i načela odlučivanjaa!likujemo ove oblike odlu2ivanja8

i. %dje svaka !emlja odlu2uje da li :e "rihvatiti ili ne "onuđenu o"iju( te se "ona3asukladno svojom odlukom

ii. Bu"ranaionali!am( gdje se donesene odluke "rimjenjuju u svim !emljama( i njihovim "ravnim i 9i!i2kim osobama

Su$rana!ionaliam

Obilježja su"ranaionali!ma8- Bloboda i neovisnost organa i njihovih 2lanova od instrukija država i vlade- Donesene odluke i!ravno obve!uju sve države 2lanie i onda kada su donesene ve:inom

glasova- Odluke organa obve!uju i sve 9i!i2ke i "ravne osobe na njihovom "odru2ju- Qlanovi tih organa i!ravni su "redstavnii građana( a ne država

Ei"e,eQlanovi Vije:a su "redstavnii država 2lania( ministri "rema "oložaju. Oni imaju ovlasti dasvojim odlukama obve!uju vlade država 2lania. Bastav vije:a se mijenja ovisno o "redmetu okojem se ras"ravlja.Vije:e donosi odluku ve:inom glasova( ali se sve odluke "ravnog karaktera donosekvali9iiranom ve:inom.

ati9ikaije su uvjet !a stu"anje na snagu samo najvažnijih "ravnih akata. I!mjena i do"unaugovora o osnivanju i drugih konstitutivnih akata( trgovinskih ugovora sa !emljamane2laniama( uni9ikaija trgova2kog ugovornog( "ore!nog i drugih "rava idr.. 7omisi"a?omisija je i!vr3ni organ koji je u najve:oj mogu:oj mjeri neovisan o "ojedina2nim interesima iutjeaju država 2lania.Dvadeset 2lanova komisije imenovano je sa suglasno3:u svih država 2lania i u! "otvrdu/uro"skog "arlamenta sa !adatkom da djeluje u interesu 6ajednie( "ot"uno neovisno.?omisija je kolektivno odgovorna samo /uro"skom "arlamentu.'ri su gru"e osnovnih djelatnosti i 9unkija ?omisije8

- Oblikovanje mjera koje donosi Vije:e- Osiguranje ostvarivanja iljeva Ugovora

- Osiguranje "rimjene odredbi Ugovora o osnivanju /6-a .uro$ski $arlament 7itanja o kojima /uro"ski "arlament odlu2uje samostalno i donosi kona2ne odluke ograni2enasu na usvajanje budžeta /6-a i nad!or nad radom ?omisije.%lede "itanja odnosa sa !emljama sudioniama i "ristu"anja novih država /U-u kao i glede svih

"itanja unutarnjeg !ajedni2kog trži3ta !ahtjeva se suglasnost /7-a. Uskra:ivanje suglasnosti /7-a ima u2inak sus"en!ivnog veta. Sud Bud 2ini 4E odabranih sudaa i!abranih u! suglasnost svih vlada država 2lania. Buima u rau

"omažu "ravobranitelji.Bud obavlja 9unkije ustavnog međunarodnog( u"ravnog suda i suda !a rje3avanje radnihs"orova.Osnovna 9unkija suda je osigurati "o3tovanje i jednoobra!no tuma2enje "rava u "rimjeniUgovora.



Ugovor i! aastrihta dodijelio je Budu ovlasti određivanja globa i ka!ni državama koje ne "rovode sudske "resude. .konomski i so!i"alni od#or Osnovna mu je !ada:a da "rije dono3enja odluka i "ravnih akata( te oblikovanja stavova o!ajedni2kim "olitikama ras"ravi "rijedloge tih odluka i da mi3ljenje o mogu:im u2inima i

"osljediama koje te odluke mogu imati u određenim "odru2jima "rivrede i s gledi3ta njihovihsudionika $"roi!vođa2a( "otro3a2a( "rijevo!nika idr..) .uro$ska investi!i"ska #anka6ada:a ,anke je da vlastitim i!vorima sredstava i koriste:i se trži3tem ka"itala "ridonesera!voju !ajedni2kog trži3ta( a to ostvaruje davanjem !ajmova i jamstva( koji "rate "rojekte !ara!voj nera!vijenih "odru2ja u /6-u( moderni!aiju "odu!e:a i "rojekte od !ajedni2kog interesa!a vi3e država 2lania.U! to banka daje !ajmove i !emljama ne2laniama "rema kojima /6 vodi nekakvu "olitiku.

Heviorski sud

5ad!or nad "rihodima i rashodima kao i "ravilnim 9inanijskim "oslovanjem organa i službi/6-a obavlja evi!orski sud( sastavljen od 14 9inanijskih stru2njaka koji nad!iru i!vr3enje budžeta.Pravo uropske zajednice

5a!ivom 7ravo /uro"ske !ajednie obilježava se uku"nost "ro"isa kao 3to su ugovori ( "ro"isi(sudske "resude i dugi "ravni akti kojima se uređuju ra!novrsni unutra3nji i vanjski odnosi /6-a.7ravo !ajednie ra!likuje dvije temeljne vrste "ro"isa8

i. 8zvorno pravo 9 koje 2ini Ugovor o osnivanju /6-a( kao i svi ugovori o "ristu"anju /6-u( ugovori o "ridruživanju( trgovinski i drugi ugovori sa !emljama ne2laniama idr...14

ii. 8zvedeno pravo 9 nastalo je na osnovi ovlasti organa i! ugovora o osnivanju /6-a da oniglede ostvarenja iljeva i djelatnosti /6-a donose odluke "ravnog sadržaja i karaktera.

5"r8 uredbe3 smjernice #direktive!3 odluke3 preporuke i mišljenja i presude *uda

ProračunBtruktura budžeta oblikuje se i! slijede:ih i!vora8 carine, carine na uvoz poljoprivrednih

proizvoda3 zaštitne carine na še)er i glukozu3 nepovratni avansi3 porez na dodanu vrijednost

#E+T!.

7riku"ljenim sredstvima 9inaniraju se slijede:e "olitike8 agrarna, regionalna i socijalna

politika, politika istraživanja, energija, transport i industrijska politika, suradnja i razvoj

zemalja u razvoju, te ostalo..

Nastanak 6?<

uropska zajednica za ugljen i čelik Ujedinjenje "roi!vodnje ugljena i 2elika *ranuske i 5jema2ke. 4E. Br"nja 1HE4. "ot"isan jeUgovor o osnivanju euro"ske !ajednie !a ugljen i 2elik od strane F !emalja /uro"e8 ,elgija(

5jema2ka( *ranuska( Italija( =uksemburg i 5i!o!emska. 7regovorima se "ostiglo "ot"isivanje

Ugovora o osnivanju //6-a i /UO&'O-a koje se odgodilo 4. Ožujka 1HE.0porazum o pridru"ivanju 6-u Svrha i doseg Bvojim sadržajem i dosegom B"ora!umi o "ridruživanju nude model !a ra!rje3avanje temeljnih

"itanja !emalja Brednje i Isto2ne /uro"e nakon ras"ada totalitari!ma( a to su8a) Us"ostava bližih odnosa i!među /6-a i !emalja Brednje i Isto2ne /uro"e kao "rve 9a!e

njihove integraije u /6 b) Usklađena metoda i redoslijed "oslova "rijela!a i! državnih u trži3na gos"odarstva) Organi!irani "ravni okvir "olitika "omo:i ekonomskoj obnovi i ra!vitku

6ravna osnova 5a temelju 2lanka 4>J. Ugovora o osnivanju /6-a 6ajednia može s tre:im državama imeđunarodnim organi!aijama( skla"ati ugovore radi stvaranja udruženja.

14 ?njiga str >41> 7ro2itaj u knji!i str >>0 ja nisam ba3 shvatila



Cil"evi udružen"a- Osiguranje odgovaraju:eg okvira !a "oliti2ki dijalog ugovornih strana- Osnivanja "odru2ja slobodne trgovine i!među /6-a i "ojedinih država koje u osnovi

obuhva:aju njihovu jeloku"nu ra!mjenu- a!voj "rema ostvarenju drugih ekonomskih sloboda na kojima je !ajednia utemeljena- Utvrđivanje novih "olitika( "raksa i "ravila kao osnova !a integraiju "ojedinih država

"ot"isnia- Una"ređenje ekonomske( kulturne i 9inanijske suradnje- 7odr3ka na"orima oko ra!voja gos"odarstva i do"unjavanja "rijela!a u trži3no

gos"odarstvo- Osnivanje instituija "rikladnih !a djelotvornost udruženja

6odruč"e slo#odne trgovineIako se stu"anj ekonomskih integraija koje se "rovode u sklo"u "odru2ja slobodne trgovine

ra!likuje !ajedni2ko im je slijede:e8- Blobodna ra!mjena ograni2ena je na liberali!aiju robe( a ne obuhva:a usluge i ka"ital- 'ime se ne stvara !ajedni2ko trži3te država 2lania udruženja- Bvaka država !adržava samostalnost u vođenju svoje vanjskotrgovinske "olitike- 5a države i!van udruženja ne "rimjenjuju se "ravila koja vrijede unutar "odru2ja

slobodne trgovine/konomske slobode'ri su temeljne ekonomske slobode8

- Bloboda kretanja robe- Bloboda kretanja radne snage i obavljanja usluga- Bloboda kretanja ka"itala

6ajedni2ke odredbe

Ugovorne strane se obve!uju da ne:e uvoditi nove arine na uvo! ili i!vo! ili mjere istog u2inkaniti "ove:ati "ostoje:a arinska o"tere:enja.6a3titne mjereUgovaraju se u! uvjet da se time8

- Ttiti doma:a industrija u ra!voju- 6a3titne arine se ne "ove:avaju !a vi3e od 4ER ad valorem- Da !a3titne arine ne traju dulje od E godina

Hadna snaga% osnivan"e $odue,a i o#avl"an"e usluga7ri!naju se jednaka "rava radniima i! !emalja "ot"isnia !a"oslenih u /6-u glede radnihuvjeta( nagrađivanja i ot"u3tanja kao i doma:im !a"osleniima( ali samo onda ako je radnik!akonski !a"oslen tj legal em"loedOsnivan"e $odue,a

Osigurava se naionalni tretman stranim "odu!e:ima i 9i!i2kim osobama koje u smisluosnivanja "odu!e:a ne smiju biti stavljene u ne"ovoljniji "oložaj od onog koji imaju doma:a

"odu!e:a i državljani.Vlasni2ka "rava stranaaOd trenutka stu"anja na snagu B"ora!uma "odu!e:a 6ajednie imat :e "ravo stjeanjavlasni3tva( "ravo kori3tenja i !aku"a( te "ravo "rodaje nekretnina.6a3titne mjereBloboda osnivanja "odu!e:a može se ograni2iti8

- &ko se "rola!i kro! 9a!u restrukturiranja- &ko je "odu!e:e u o!biljnim te3ko:ama( osobito ako te te3ko:e uklju2uju o!biljne

soijalne "robleme- &ko je rije2 o novim industrijama u nastanku

6a"o3ljavanje stranaa



Do"u3ta se !a"o3ljavanje osoba vlastitih državljana u "odu!e:ima osnovanim u ino!emstvu( alisamo klju2nog osobljaP( a to su8 !a"oslenii vi3eg ranga i visokostru2ni kadar. 6ravila konkuren!i"e7ravo konkurenije6abranjeno je8

- Bvi s"ora!umi među "odu!e:ima( odluke udruga "odu!e:a i dogovorna "raksa 2iji jeilj ili "osljedia s"re2avanje( ograni2avanje ili naru3avanje konkurenije

- 6lou"otreba vladaju:eg "oložaja na "odru2ju /6-a ili !emlje "ot"isnie ili njegovu!natnom dijelu

Državna "odu!e:aDržavna "odu!e:a moraju se "odvrgnuti disi"lini "rava konkurenije( a na njih se odnose i!abrane konkurenije i !abrane dam"inga( državnih subvenija i drugih "ogodnosti koje bimogla ostvariti kao "odu!e:e "od u"ravom i od "osebnog interesa !a državu.

Državne subvenije

6ahtjeva se trans"arentnost državnih subvenija i ra!li2itih oblika "omo:i. Osim toga utvrđujese i obve!a godi3njeg međusobnog i!vje3tavanja o uku"nom i!nosu i ra!diobi "omo:usubvenija koje su dane.Državne nabave7odu!e:ima !emlje "ot"isnie osigurava se "ristu" natje2ajima i "onudama koje daje država u!uvijete koji ne smiju biti ne"ovoljniji od uvjeta kojima se koriste "odu!e:a i! !ajednie.Usklađivan"e $ravaOsnovni "reduvjet !a ekonomsku integraiju !emlje "ot"isnie u /6 je usklađeno naionalno

"ravo sa "ravom /6-a.7ravna "odru2ja usklađivanjaarinsko pravo, pravo trgovačkih društava, bankarsko pravo, porezno pravo i pravo

računovodstvenih poduze)a, intelektualno vlasništvo, zaštita radnika na radu, %inancijske

uslugu, pravila konkurencije, zdravstvena zaštita, zaštita životinja i bilja, propisi o prehrani, zaštita potrošača, uključivo i odgovornost za proizvod, posredni porezi, tehnička pravila i

standardi, transport i zaštita okoliša.

;edinstveno europsko tr"ište

Svrha i ada,aOd "rethodne kone"ije !ajedni2kog trži3ta i njegova dosada3njeg ostvarenja ono se ra!likuje

"o tome 3to sustavnim mjerama "redviđa uklanjanje svih "reostalih "re"reka slobodnog kretanjarobe( osoba( usluga i ka"itala( te na"okon i ukidanje grani2nih kontrola bilo koje vrste. 6ravni okviri "edinstvenog unutra+n"eg trži+ta1HJE. godine osnovana je ,ijela knjiga. U tom su dokumentu "rika!ani sadržaji i smjerovi

"romjena "o sektorima i "rivrednim "odru2jima.7ravni okviri osiguravaju jedinstveni ekonomski "rostor na kojemu :e djelovati trži3ne

!akonitosti. Bva euro"ska "odu!e:a nala!e se u jednakom "oložaju( a to "rije svega !na2i li3enadosada3njih instrumenata !a3tite od konkurenije "odu!e:a i! drugih država 2lania. 'ogu,a d"elovan"a na države člani!e 5a2elno i kone"ijski svi bi strane "artneri( uvo!nii ili banke( kada jednom udovoljeunutra3njim "ro"isima u !emlji /6-a u kojoj djeluju( morali mo:i "oslovati "o jednakimuvjetima kao i doma:a "odu!e:a( a to !na2i ostvarivati i sve "rednosti jedinstvenog trži3ta.Ukidanje naionalnih kvota

5aionalne( "osebne( !amjenjuju se o":im kvotama na ra!ini 6ajednie. 'akav režim imadjelotvoran u2inak !a !emlje 2lanie( no !a tre:e !emlje ima manje "ovoljan re!ultat.6a uvo!nike u /U to !na2i gubitak trži3ta na koji su "rije imali slobodan "ristu"( ali jednomostvaren "ristu" na trži3tu 6ajednie omogu:uje "ristu" na sva trži3ta( "a i ona koja ranije nisu

bila dostu"na.7ravila o "odrijetlu "roi!voda



Uvo! robe je slobodan ili odobren sa smanjenom arinom u godi3njim kvotama( u! uvjet da je "roi!vod u ijelosti "odrijetlom i! !emlje kojoj se odobrava slobodan režim( odnosno da je u!emlji korisnii "re9erenijala obavljen određen stu"anj obrade.

5aionalni "ostu"ak 5a temelju odredbi i! Ugovora o /6-u "roi!la!i da !abrana diskriminaije( koli2inskaograni2enja i naionalni tretman na2elno vrijede samo !a "ravne subjekte 6ajednie( ali ne i !a

"odu!e:a i! država ne2lania.7oložaj banaka,anke sa sjedi3tem u !emljama 6ajednie mogu obavljati 9inanijske usluge u svim ostalim!emljama 2laniama. ,anke 2ije je sjedi3te u !emljama ne2laniama 6ajednie nemaju takvu

"ovlastiu.Pravni okvir europski! tr"išni! strategija 6orast $roduktivnosti Btvaranjem jedinstvenog ekonomskog "rostora /6-a otvaraju se nove mogu:nosti kori3tenja

"rednosti u2inaka ekonomije( nje!ina obujma i 3irenja. <edna od tih "rednosti je smanjenjetro3kova "roi!vodnje "o "roi!vodu i vremenu i time "ove:anje o"sega "roi!vodnje.

Halikovan"e $roivoda'o se ostvaruje na ra!li2ite na2ine n"r. una"ređenjem kvalitete( obilježavanjem i !a3titom žiga(ra!vojem imidža( kori3tenjem djelotvornijih tehnologija i knoM-hoMa "roi!vodnje i "rodajerobe.Ugovorni o#li!i vertikalnih ograničen"aVertikalni ugovori uređeni su ne naionalnim "ravima( ve: "ravom /6-a8- Uredbom 1HJ>- Uredbom 1HJ@- Uredbom o gru"nim i!nimkama !a distribuiju motornih vo!ila 1@E- Uredbom @GJ Slo#odni stri"el!i ?omisija i Bud /6-a "oti2u slobodne strijelce i odobravaju paralelan uvoz. 5a taj se na2in

"oti2e konkurenija i integraija trži3ta( a "otro3a2ima omogu2uje ve:i i!bor robe u! tendenijusmanjenja ijena "utem konkurenije.Ova strategija slobodnih strijelaa koristi se ra!li2itim trži3nim uvjetima i ijenama ako sutrgovi na malo slobodni u i!boru dobavlja2a koji nudi nižu ijenu( a "otro3a2 koji je takođerslobodan u i!boru bira "rodavaoa ili onog trgova na malo koji je u "oložaju da "rodaje s

"o"ustom.1@

H>. eđunarodna banka !a obnovu i ra!voj I,D.Arvatska je 2lania od 1HH>.iljevi osnivanja I,D-a su8

7omaganje obnove i ra!voja 2lania( us"ostavljanje "rivreda ra!orenih ratom 7otianje stranih "rivatnih ulaganja Dugoro2no "otianje ravnomjernog ra!voja međunarodne trgovine radi do"rinosa

"orastu "roduktivnosti( životnog standarda i uvjeta rada..6adatak I,D-a je davanje strogo namjenskih !ajmova !a obnovu i "rojekte ra!voja i jamstvo!a !ajmove koje daju drugi !ajmodavi.I!vori sredstava I,D-a su8 ulozi članice3 raspisivanje vlastitih zajmova i uzimanje zajmova3

emisija novih dionica i prodaja obveznica3 redoviti prihodi koji potječu od otplate glavnice i

pla)anja kamata, te provizije i naknade za rizik odobrenih jamstava.

Organi u"ravljanja su sku"3tina guvernera( i!vr3ni odbor i "redsjednik.

H@. eđunarodna 9inanijska kor"oraija I*.Arvatska je "ristu"ila I*-u 1HH>.

1@ "ro2itaj jo3 na strani >H@



Osnovna djelatnost I*-a je una"ređenje gos"odarskog ra!vitka "rivatnih "roi!vodnih "odu!e:a!emalja 2lania( osobito u manje ra!vijenim "odru2jima do"unjavaju:i na taj na2in djelatnostkojom se bavi I,D.I*8- "ruža 9inanijsku "omo:( u suradnji s "rivatnim investitorom( "ri osnivanju( moderni!aiji i

"ro3irivanju "roi!vodnih "rivatnih "odu!e:a be! davanja jamstva o ot"lati od strane vlada!emalja 2lania- objedinjuje mogu:nosti !a investiijska ulaganja( doma:i i strani "rivatni ka"ital( te iskusnimenadžment

"oti2e i "omaže da se stvore uvjeti koji omogu:uju "riljev doma:eg i stranog ka"itala

HE. eđunarodno udruženje !a ra!voj ID&.Arvatska je 2lania od 1HH>.6ajmovi koje odobrava ID& osim ekonomskom ra!voju namijenjena su i "ove:anju

"roduktivnosti radi "otianja životnog standarda. okovi i drugi uvjeti !ajmova "rilagodljivi su iomogu:uju dulje rokove ot"late( i do EG godina. 'akođer se jednom utvrđeni uvjeti ot"late mogu

"rilagoditi gos"odarskom stanju !emlja.

HF. eđunarodni monetarni 9ond *.Arvatska je 2lania od 1HH4.Bvrha osnivanja *onda.- u"ravljanje "ravilima "ona3anja u ve!i s "olitikom valutnih te2ajeva( konvertibilnosti valuta i

"la:anja ve!anih u! transakije na teku:oj bilani.- osiguranje sredstava !emljama 2laniama tako da se mogu držati "ravila "ona3anja !a vrijemedok is"ravljaju ili "oku3avaju i!bje:i neravnotežu u "latnoj bilani- osnivanje instituije u kojoj se države mogu savjetovati i surađivati na međunarodnimmonetarnim "itanjima*ond je koni"iran kao dioni2ko dru3tvo.U"rava *onda sastoji se od . odbora guvernera( i!vr3nog odbora( te glavnog direktora.

%lavni i!vor sredstava su 2lanarine( ali i !ajmovi( te posebna prava vučenja, rezervna tranša,kreditna tranša i stand/bK sporazumi, produžena sredstva Londa, sredstva za %inanciranje

kompenzacija, sredstva za %inanciranje tampona udjela, dodatna sredstva %inanciranja.FC

H. &genija !a multilateralne garanije investiija I%&.Bve 2lanie Bvjetske banke( automatski su i 2lanie I%&-e.Osnovna djelatnost I%&-e je i!davanje jamstva !a gubitke koji "roi!iđu i! ulaganja koje je&genija "roijenila "rikladnim i "ovoljnim.&genija ne odobrava investiije( ali slobodno bira i "rojenjuje investiijske "othvate !a kojei!daje garanije( a i!daje ih samo !a ri!ike koji su određeni i o"isani u B"ora!umu( a to su8

i!ik trans9era valute i!ik eks"ro"rijaije i sli2nih mjera odu!imanja imovine ili vlasni2kih "rava

u"ravljanja( kontrole i koristi investiija. 6ahtjev !a i!davanje jamstva može !atražiti bilo koja( "ravna ili 9i!i2ka( osoba "od uvjetom8

o Da je 9i!i2ka osoba državljanin !emlje 2lanie osim !emlje doma:ina ulaganjao Da je "ravna osoba dru3tvo ka"itala osnovano i sa sjedi3tem u državi 2lanii

HJ. /uro"ska banka !a obnovu i ra!voj /,D./,D osnovana je 1HH4. kako bi "otiala tran!iiju !emalja Brednje i Isto2ne /uro"e "rematrži3nom gos"odarstvu.Qlanie ,anke su euro"ske i neeuro"ske države 2lanie *-a i /6 i /uro"ske investiijske

banke.,anka je organi!irana kao dioni2ko dru3tvo.

1E vidi obja3njenja i de9iniije u knji!i( str @G1(@G4



Organi u"ravljanja su (dbor guvernera, (dbor direktora i predsjednik uz jednog ili više

dopredsjednika.

HH. ?on9erenija U5-a o trgovini i ra!voju U5'&D.iljevi i !adai8

7romianje međunarodne trgovine( osobito i!među !emalja ra!li2itog stu"njara!vijenosti

I!rada temeljnih na2ela i oblika međunarodne trgovine i gos"odarskog ra!voja Ostvarivanje usvojenih na2ela i oblika međunarodne trgovine Usklađivanje djelatnosti ra!li2itih instituija U5-a koje djeluju na "odru2ju

međunarodne trgovine 7ri"rema i "rovedba vi3estranih ugovora kojima se uređuju "itanja međunarodne

trgovine1GG. Organi!aija !a ekonomsku suradnju i ra!voj O/D.Osim euro"skih !emalja ( 2lanie O/D-a mogu "ostati i neeuro"ske !emlje ako ih "o!oveVije:e. 'ako su O/D-u "ristu"ile 5ovi 6eland( ?anada( <a"an i B&D.ilj i djelatnosti O/D-a su "romianje gos"odarskog ra!voja i životnog standarda u !emljama

2laniama i una"ređenje ra!voja svjetske trgovine.

1G1. ?omisija U5-a !a međunarodno trgova2ko "ravo U5I'&=.6ada:a U5I'&=-a je ujedna2avanje !akona !emalja 2lania( a to 2ini8

Usklađivanjem rada organi!aija koje djeluju na tom "odru2ju 5astoje "ro3iriti krug 2lania "ostoje:ih konvenija( odredbi i s"ora!uma( da bi

ujedna2ili trgova2ko "ravo I!rada i "otianje novih međunarodnih konvenija 7ronalaženje na2ina jednoobra!nog tuma2enja i "rimjene međunarodnih konvenija i

jednoobra!nih !akona Bku"ljanjem i 3irenjem "odataka o naionalnim !akonodavstvima i novim dostignu:ima

Us"ostavljanjem i održavanjem ve!a s U5'&D-om( /konomskim i soijalnimvije:em U5-a i dr s"eijali!iranim agenijama koje se bave međ. trgovinom.

1G4. /konomska komisija !a /uro"u //.// djeluje na "odru2ju rje3avanja "itanja gos"odarskog ra!voja i međunarodne trgovine u/uro"i.I!rađuje ti"ske ugovore i o":e uvjete "oslovanja međunarodne trgovine.

1G>. Bvjetska organi!aija !a intelektualno vlasni3tvo +I7O.Arvatska je 2lania od 1HH4.'emeljna aktivnost je dono3enje međunarodnih "ravila i standarda na "odru2ju intelektualnogvlasni3tva( "osebno !a skla"anje međunarodnih ugovora i i!radu ti"ski "ro"isa( ugovora koji

olak3avaju registraiju i !a3titu i!uma( žigova i modela( te osiguravaju in9ormaije oindustrijskom vlasni3tvu( sadržaju "atentnih is"rava i međunarodnom registru žigova.

1G@. eđunarodna trgova2ka komora I.Qini je vi3e od E>GG velikih "odu!e:a( te vi3e od 1GG industrijskih i trgova2kih udruženja

"odu!e:a.Djeluje i "utem naionalnih odbora u FG !emalja( a na druge na2ine !astu"ljena je u jo3 EG!emalja.Bvrha joj je !astu"anje "oslovnih interesa 2lania na međunarodnoj ra!ini( !alaganje !aslobodnu trgovinu i uravnotežen ra!voj trgovine.7rovodi "rojekte uni9ikaije trgova2kog "rava.

1GE. /uro"sko udruženje !a slobodnu trgovinu /*'&.Qlanie /*'&-e su Island( 5orve3ka( Tviarska i =ihten3tajn.



ilj je bio us"ostavljanje !ona slobodne trgovine i ukidanje arina !a industrijske "roi!vode i "otianje trgovine "oljo"rivrednim "roi!vodima među !emljama 2laniama.7rema !emljama ne2laniama /*'& slobodno određuje arine i svoju trgovinsku "olitiku.

1GF. Bvjetska organi!aija !a turi!am +'O.Bvrha +'O-a je ra!voj i "otianje turisti2kih "utovanja i turisti2ke "onude( gos"odarski ra!vojturi!ma( ali i međunarodna i tehni2ka suradnja( 3to ostvaruje osiguravanjem !a3tite turista ituristi2kih objekata( te "riku"ljanjem i 3irenjem in9ormaija i statisti2kih "odataka o turisti2kojdjelatnosti.

1G. Organi!aija !a "rehranu i "oljodjelstvo *&O.iljevi organi!aije su8- "riku"ljanje( anali!a i tuma2enje "odataka u sve!i s "rehranom i "oljodjelstvom- una"ređenje međunarodne suradnje u !nanstvenim i tehnolo3kim istraživanjima( 2uvanje

"rirodnih i!vora- "rihva:anje suvremenih metoda "oljodjelstva( "obolj3anje "rehrane i ras"odjele hrane(

"ružanje tehni2ke "omo:i na !ahtjev vlada idr..

1GJ. B"ora!um o Brednjeeuro"skoj !oni slobodne trgovine /*'&./*'& je sklo"ljena 1HH>. i!među 7oljske( Qe3ke( ađarske i Blova2ke( a od 1HHF i Blovenije.Bnižavanjem arina i ra!vojem ra!li2itih oblika suradnje "oku3ava se "os"je3iti trgovinskara!mjena !emalja "ot"isnia./*'& je nadomjestak $ili odgovor) !a 2lanstvo u /U( u kojoj te !emlje nisu tada mogle

"risustvovati.

pravo međunarodne trgovine (skripta - 108 pitanja)

Documents