Javna zdravstvena ustanovaUniverzitetski kliniki centar TuzlaKlinika za interne bolestiKARDIOPULMONALNA REANIMACIJA( Smjernice ERC 2005)Dr. Esad Brki

Prvi pokuaj reanimacije zabeleen je jo 800 godina pre nove ere. Vrlo rano u naoj istoriji telo rtve je pokrivano vruim pepelom, zapaljenim izmetom ili polivano toplom vodom, kako bi se vratio ivot u telo. 1500. god. je opisana metoda uduvavanja toplog vazduha i dima pomou meha u usta unesreenog. Arteficijalnu ventilaciju je opisao 1543.god. Versalliers, a tehniku disanja usta/na usta 1771.god. Tossach. 1770. god. opisana je inverzna metoda koja se bazira na prastaroj tehnici korienoj jo u Egiptu pre 3.500 god. kada je rtva vezivana za noge i podizana uvis sa nogama iznad glave i sa istovremenim pritiskom na grudni ko, ime se ostvarivao ekspirijum, a oslobaanje grudnog koa je omoguavalo inspirijum. 1812. god. spasilake ekipe na plaama prikljuuju konja reanimacionom timu. rtva izvuena iz vode, prebacivana je preko sedla, pa je konj gonjen da tri du plae. Kasnije, 1856. god. Marshall Hall uvodi metodu okretanja rtve sa stomaka na bok 16 puta u minuti. 1892. god. francuski autori preporuuju istezanje jezika. 1950. god. organizacije poput amerikog Crvenog krsta agresivnu kampanju edukacije amerike javnosti. Sledei veliki korak u reanimaciji nainio je 1956.god. Zoll prvom spoljanjom defibrilacijom a, Dr. Kowenhoven 1960. god. uvoenjem spoljanje masae srca.

Slika 1. Metoda ibanjem Slika 2. Metoda zagrijevanja ABC Slika 3. Metod uduvavanja toplog vazduha mijehom ISlika 4. Inverzna metoda

Slika 5. Metoda kaenjem Slika 6. Metod sa buretom Slika 7. Ruska metoda Slika 8. Metoda gonjenja konja

Slika 9. Reanimacija metodom usta-na-usta 1961 US reanimatori uvebali su 10.000 ljudi u osnovnoj podrci ivota. 1962 Francuska: Prva primena defibrilatora koja je strogo rezervisana za medicinsko osoblje.Redding i Pearson opisuju jo vee uspehe koje su postigli korienjem adrenalina i drugih vazopresornih lekova

1966 U SAD-u je odrana prva nacionalna konferencija o kardiopulmonalnoj reanimaciji, na kojoj je preporueno da se medicinski kadrovi podue tehnici KPR u skladu sa standardima koje predlae Ameriko kardioloko drutvo (AHA). U Irskoj formirana prva mobilna jedinica intenzivne nege1967.Vanbolnika primena defibrilatora u Engles koj (Pantridge and Geddes).1970.-ih godina obraa se vea panja na cerebralnu reanimaciju u postarestnom periodu. Zapoet prvi program za paramedikuse u Seattle, Portland, Los Angeles, i Columbus.1973 Na drugoj meunarodnoj konferenciji u Vaingtonu ameriko udruenje kardiologa je ovlaeno da izradi normative za sve osnovne (Basic life support) i specijalizovane (Advanced life support) postupke reanimacije.1974 Ameriko udruenje kardiologa donosi i publikuje prve Standarde kardiopulmonalne reanimacije (Standards for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiac Care), koji se, zahvaljujui novim saznanjima u ovoj oblasti, revidiraju svake etvrte godine.

1979. Trea nacionalna konferencija SAD-a, a AHA izdaje nove preporuke i standarde 1980. 1986. i 1992. god.1980. Prvi implatirani defibrilator.1981. Program voenja CPR-a instrukcijama sa telefonske centrale dispeerskog centra hitne pomoi u Vaingtonu 1990. Odrana su dva simpozijuma u Evropi o vanbolnikom akutnom zastoju srca. Tada su izdate preporuke za praenje vanbolnikog akutnog zastoja srca "Utstein styl", nazvan po utsteinskom samostanu na Islandu u kojem je sastanak odran. American Heart Association predlae "Lanac preivljavanja": Rano pozivanje HMP/911, Rana CPR od strane oevica, Rana defibrilacija, Rana via ivotna potpora. 1992. Organizovan je ILCOR (International Lia-ison Committee on Resuscitation) koji radi u tri radne grupe: - BLS - Basic Life Support - grupa za osnovno odravanje ivota - ALS - Advanced Life Support - grupa za uznapredovalo odravanje ivota - PLS - Pediatric Life Support - grupa za uzna predovalo odravanje dece ukljuujui i novoroenad.2000 Prve meunarodne smernice u kardiopulmonalnoj reanimaciji2001. Utstein: odranje simpozijum o potrebi edukaciji u reanimaciji2003. Zakljuci o hipotermiji i defibrilaciji kod dece2005. Nove smernice u kardiopulmonalnoj reanimaciji

Osnovno odravanje ivota odraslihNE REAGIRAZVATI POMOOTVORITI DINI PUTNE DIE NORMALNOZVATI 12430 KOMPRESIJA2 UDAHA30 KOMPRESIJA

Redoslijed postupaka osnovnog odravanja ivota odraslihOsnovno odravanje ivota ini slijedei slijed postupaka Provjerite jeste li vi, rtva i ljudi u blizini sigurni.Provjerite stanje svijesti rtveNjeno protresite ramena rtve i glasno upitajte: Jeste li dobro?Ako odgovara: Ostavite ga u poloaju u kojem je naen, pod uvjetom da je okolina sigurna.Pokuajte saznati to se dogodilo i po potrebi otiite po pomo.Redovito provjeravajte rtvu.

Pozovite pomo Okrenite unesreenoga na lea i otvorite mu dine putove zabacivanjem glave i podizanjem donje eljusti Stavite ruku na njegovo elo i njeno zabacite glavu drei palac i kaiprst slobodnim kako bi mu mogli zaepiti nos u sluaju umjetnog disanja Vrke svojih prstiju stavite na vrh brade unesreenoga i otvorite dine putove podizanjem brade. Ako ne odgovara:

Gledajte pomicanje prsnog koa. Sluajte zvuk disanja nad ustima unesreenoga. Osjetite struju zraka na svom obrazu. Unutar prvih nekoliko minuta nakon kardijalnog aresta, unesreeni moe jedva disati ili rijetko i glasno hvatati zrak. To se ne smije zamijeniti s normalnim disanjem. Gledajte, sluajte i osjeajte najvie 10 sekundi, kako bi ustanovili da li unesreeni normalno die. Ako postoji i mala sumnja da li je disanje normalno, ponaamo se kao da disanje nije normalno.Odravajui dine putove otvorenima, gledajte, sluajte i osjetite disanje unesreenoga

Stavite ga u boni poloaj (vidi kasnije dio Boni poloaj). Poaljite nekoga ili sami pozovite/dovedite Hitnu medicinsku pomo. Provjeravajte da li trajno die Ako normalno die:

Poaljite nekoga po pomo ili, ako ste sami, ostavite unesreenoga i pozovite Hitnu medicinsku pomo; vratite se i ponite vanjsku masau srca ovim slijedom: Kleknite sa strane unesreenoga Stavite korijen dlana na sredinu prsnog koa unesreenoga Stavite dlan druge ruke na ruku smjetenu na prsni ko Isprepletite prste ruku i uvjerite se da pritisak nije na rebra. Ne vrite pritisak na gornji dio trbune upljine ili na donji dio prsne kostiPostavite se okomito na prsni ko unesreenoga, i ispruenih ruku utisnite prsnu kost 4-5 cm Nakon svake kompresije, otpustite pritisak bez odvajanja vaih ruku od prsnog koa rtve. Ponavljajte ritmom od oko100 puta u minuti (neto manje od dvije kompresije u sekundi).Kompresija i otputanje trebaju jednako trajati.Ako ne die normalno:

VRH PRSNE KOSTIMJESTO PRITISKA

9. Udruite vanjsku masau srca s umjetnim disanjem:

Nakon 30 kompresija ponovo otvorite dine putove zabacivanjem glave i podizanjem donje eljusti Pritiskom palca i kaiprsta ruke smjetene na elu unesreenoga zatvorite mekani dio nosa.Dopustite da mu se otvore usta, ali i dalje odiite donju eljust.Normalno udahnite, usnama obuhvatite usta unesreenoga; budite sigurni da dobro prijanjaju.Polagano upuhnite promatrajui odizanje prsnog koa unesreenoga; potrebna je otprilike 1 sekunda upuhivanja za dizanje prsnog koa kao pri normalnom disanju; to je efekasan udisaj.

Odravajui glavu zabaenom i bradu podignutom, odmaknite usta od unesreenoga te posmatrajte sputanje prsnog koa kako zrak izlazi Ponovno normalno udahnite i upuhnite u usta unesreenoga dajui mu tako dva efektna udisaja. Potom, bez odgaanja, ispravno postavite ruke na njegov prsni ko i napravite slijedeih 30 kompresija.Nastavite s vanjskom masaom srca i umjetnim disanjem u omjeru 30:2.Prekinite kako bi ponovno procijenili stanje samo ako unesreeni pone normalno disati; u suprotnom ne prekidajte reanimaciju.

Provjerite usnu upljinu unesreenoga i uklonite eventualnu opstrukciju. Ponovno provjerite da li je glava pravilno zabaena i da li je brada podignuta. Ne pokuavajte dati vie od dva udisaja prije nastavljanja vanjske masae srca

Ako je prisutno vie spasilaca, trebali bi se mijenjati svake 1-2 minute kako bi sprijeili umaranje. Pauza pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna.Ako poetni udisaj ne odigne prsni ko unesreenoga kao kod normalnog disanja, tada prije slijedeeg pokuaja:

10. KPR samo vanjskom masaom srca:

Ako niste sposobni ili niste voljni dati umjetno disanje, provodite samo vanjsku masau srca. Ako se provodi samo vanjska masaa srca, ona treba biti neprekidna i frekvencije 100/min. Prekida se radi ponovne provjere unesreenoga samo onda kada on pone normalno disati; u suprotnom se vanjska masaa srca ne prekida.

11. Nastavite reanimaciju dok: Struna pomo ne stigne i preuzme reanimaciju. rtva ne pone normalno disati. Spasilac ne bude iscrpljen.

Zakljuci s Konsenzus konferencije 2005. ukljuuju:Svaki puta kad se zapoinje vanjska masaa srca, spaavatelj bez odlaganja smjeta ruke na sredinu prsnog koa.Prsni se ko pritiska frekvencijom od 100/min.Treba paziti da se prsni ko utisne 4-5 cm (kod odraslih).Prsnom kou treba dozvoliti da se vrati u poetni poloaj nakon svakog pritiska.Jednako vrijeme treba utroiti na pritisak i vraanje prsnog koa u poetni poloaj.Prekidi u izvoenju vanjske masae srca trebaju biti minimalni.Pipanje karotidnog ili femoralnog pulsa ne treba koristiti kao mjerilo efikasnosti arterijskog protoka.

Upotreba automatskog vanjskog defibrilatora (AED)Postoje odreene napomene za sluaj kada AED-om rukuju laici i nemedicinsko osoblje.Standardni AED-i su pogodni za primjenu kod djece starije od 8 godina. Kod djece starosti izmei 1 i 8 godina koriste se elektrode za djecu odnosno pedijatrijski nain rada AED-a, ako je mogue; ako nije, AED koristimo na uobiajeni nain. Primjena AED-a se ne preporuuje kod djece mlae od godine dana.

Reanimacija u bolnikim uslovima

Za svaki sluaj kardijalnog aresta u bolnici potrebno je osigurati :

Prepoznavanje kardiorespiratornog aresta bez odgode.Pozivanje pomoi putem jedinstvenog telefonskog broja.Zapoinjanje KPR odmah uinkovitom vanjskom masaom srca, pomagalima za dini put, npr. depnom maskom i ako je indicirano, defibriliracijom unutar 3 minute.

Svi zdravstveni radnici bi morali biti sposobni prepoznati kardijalni arest, pozvati pomo i zapoeti KPR. Kad je prisutna jedna osoba ona se mora pobrinuti da pomo dolazi. Oprema i lijekovi za reanimaciju moraju biti dostupni u svim dijelovima bolnice kako bi se omoguila brza reanimacija bolesnika u kardiopulmonalnom arestu. Idealno, oprema (ukljuujui defibrilatore) i lijekovi za kardiopulmonalnu reanimaciju bi trebali biti standardizirani i posloeni po odreenom redu u cijeloj bolnici.

REANIMACIJA U BOLNICIZnakovi ivotaBolesnik je loe ili je kolabiraoZvati POMO i procjeniti bolesnikaNEDAZvati tim za reanimaciju

KPR 30:2S kisikom i pomagalima za dini put Staviti pedale/ minitorPokuati defibrilaciju ako je prokladnoProcjeniti ABCDEPrepoznati ilijeiti Kisik, monitor, i.v. putZvati tim za reanimaciju ako je prikladnoPredati timu za reanimaciju

Napredno odravanje ivotaPo pristizanju tima za reanimaciju

NAPREDNO ODRAVANJE IVOTA ODRASLIH

OSNOVNO ODRAVANJE IVOTA DJECENE REAGIRAZVATI POMOOTVORITI DINI PUTNE DIE NORMALNO5 UDAHA30 KOMPRESIJA2 UDAHA30 KOMPRESIJANAKON 1 MINUT KPRZVATI 124

NAPREDNO ODRAVANJE IVOTA DJECE

SINHRONIZIRANA ELEKTROKONVERZIJA DEFINICIJA:

Sinhronizirana elektrokonverzija je drugi oblik elektroterapije, koji se upotrebljava za rjeavanje pojedinih paroksizmalnih poremeaja sranog ritma ( ne za ventrikularnu fibrilaciju).

POSTUPCI PRI SINHRONIZIRANOJ ELEKTROKONVERZIJIPostupke 1 i 2 moemo preskoiti kod hitne elektrokonverzije.Bolesnik 6 sati prije postupka ne jede i ne pije.Bolesniku objasnimo postupak. Bolesnik bi trebao potpisati pristanak. Snimimo 12-kanalni EKG.

Ukljuimo defibrilator/monitor i prikljuimo kablove na elektrode na grudnom kou bolesnika te nadziremo EKG. Elektrode za nadzor EKG-a odmaknemo od mjesta za defibrilatorske elektrode. Neki aparati omoguuju i EKG nadzor i elektrokonverziju preko posebnih elektroda, tako da nisu potrebne dodatne EKG elektrode.

Odaberemo odvod u kojem su vidljivi visoki R zupci. Ako EKG promatramo preko defibrilacijskih elektroda, izaberemo na dugmetu paddles (eng. ruice). Standardne ruice defibrilatora ne bi trebalo koristiti za promatranje EKG-a, jer bi monitor mogao pogreno prepoznati R zubac, zbog pomicanja ruica na grudnom kou.

Ukljuimo sinhroni nain djelovanja. Na zaslonu monitora se moraju na R zupcima pojaviti sinhronizacijske oznake. Ako ih nema ili ako se pojavljuju na drugim mjestima u EKG-u, prilagodimo veliinu signala EKG-a, promjenimo odvod ili premjestimo elektrode.

Bolesnika sediramo i pazimo na prohodnost dinih puteva.Gel ili pastu za provoenje nanesemo na rune elektrode i postavljamo ih na grudni ko u anterolateralni ili anteroposteriorni poloaj (odabir se preputa ljekaru). Umjesto gela ili paste moemo koristiti i gelne maramice. Samoljepljive defibrilacijske elektrode za jednokratnu upotrebu mogu se upotrijebiti umjesto runih elektroda u oba poloaja.

Defibrilator napunimo do eljene energije.Kad je defibrilator napunjen, ponovo provjerimo jesu li sinhronizacijske oznake na pravom mjestu. Pritisnemo oba dugmeta za oslobaanje energije i drimo ih pritisnuta dok se defibrilator ne isprazni na prvom sljedeem R zupcu.Nakon oslobaanja energije provjerimo bolesnikov puls i vitalne znakove . Ako je potrebna ponovna elektrokonverzija, nekada je potrebno ponovno ukljuiti sinhronizaciju. Mnogi defibrilatori se nakon izvedene sinhronizirane elektrokonverzije sami vrate u asinhroni nain rada, dok neki nastave rad na sinhroni nain. Neophodno je dobro poznavanje opreme!

Ako bolesnikov ritam pree u ventrikularnu fibrilaciju, vratimo defibrilator na asinhroni rad, napunimo ga sa 200 J i bolesnika odmah defibriliramo.Nadziremo bolesnikove vitalne funkcije, dok se sasvim ne probudi. Ritam srca nadziremo nekoliko sati po zavretku postupka.Na kraju postupka iskljuimo defibrilator i dobro oistimo elektrode, prije nego ih vratimo u njihova kuita.

D E F I B R I L A C I J A

DEFINICIJA:

Defibrilacija je oslobaanje elektrine energije sranom miiu preko stijenke grudnog koa, a sa namjerom prekidanja ventrikularne fibrilacije ili ventrikularne tahikardije bez pulsa, defibrilatorom.Postupci prilikom izvoenja defibrilacije su sljedei:POSTUPAK DEFIBRILACIJE SA RUNIM DEFIBRILATOROM1. Ukljuite defibrilator. Provjerite, da li je sinhroni nain iskljuen.

2. Nanesite sprovodni gel ili pastu na elektrode ili namjestite provodne maramice na bolesnikov grudni ko. Ako upotrebljavate samoljepljive .elektrode za jednokratnu upotrebu, prikljuite ih na defibrilator i zatim ih namjestite na bolesnikov grudni ko (poloaj je opisan u postupku broj 5.). Samoljepljive elektrode su ve namazane gelom, tako da im nije potrebno dodavanje gela, paste ili provodnih maramica.3. Izaberite potrebnu energiju.4. Napunite defibrilator do eljene energije (pritiskom na charge dugme na defibrilatoru ili runoj elektrodi).

5. Ako upotrebljavate rune elektrode, vrsto ih pritisnite na osloboen bolesnikov grudni ko. Ameriko udruenje za srce (American heart Association-AHA) i Evropski savjet za resuscitaciju (Europian resuscitation councile-ERC) preporuuju pritisak od priblino 12 kg na svaku elektrodu. Prednju elektrodu postavite na gornji dio desne strane grudnog koa desno od grudne kosti i pod klavikulom. Postraninu elektrodu postavite na donji dio lijeve strane grudnog koa lateralno od mamile, tako da sredina elektrode bude u srednjoj aksilarnoj liniji. Ako se koristite provodnim gelom ili pastom, ne smijete dozvoliti da se razmae izmeu poloaja obje elektrode ili da dodirujete donji dio elektrode, jer to moe dovesti do iskrenja i opeklina.

6. Uvjerite se, je li svo osoblje, ukljuujui i izvoaa defibrilacije, odmaklo od bolesnika, postelje i sve opreme, koja bi mogla biti u dodiru sa bolesnikom.7. Istovremenim pritiskom na oba dugmeta za oslobaanje energije ispraznite defibrilator. Oslobodite dugme (kod automatskih i poluautomatskih defibrilatora neki od tih postupaka se izvode automatski).8. Provjerite uspjenost postupka provjerom bolesnika i monitora defibrilatora.

9. Ako ventrikularna fibrilacija i dalje traje, defibrilirajte u skladu sa preporukama ERC, i procjenite potrebu za medikamentoznom terapijom. Izmeu svih ovih postupaka nastavite sa postupcima osnovnog odravanja ivota.10. Na kraju iskljuite defibrilator i dobro oistite elektrode, prije nego ih vratite na odgovarajue mjesto.

Istorijat CPR