seminar.strat.razvoja

5/13/2018 Seminar.strat.razvoja - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/seminarstratrazvoja 1/17

1

SVEUCILISTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADZMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

SVEUCILISNI PREDIPLOMSKI STUDIJ ZABOK

Koncepcija i strategija razvoja hrvatskog turizma

Naziv kolegija: STRATEGIJA RAZVOJAMentor: Prof.dr.sc C.Stipanovic

Student: Dijana AndrocecMaticni broj: 18630/06 ± Z

Serijski broj: 000877 R-16

Smjer: Menadzment u turizmu

Zabok, prosinac, 2011.g.



2

SADRZAJ

UVOD.......................................................................................................3

1. ANALIZA SADASNJEG STANJA HRVATSKOG TURIZMA1.1 Turizam- fenomen svjetskih razmjera.........................................4

1.2 Turizam u Hrvatskoj....................................................................4

1.3 Hrvatski turisticki potencijal.......................................................6

1.4 SWOT analiza.............................................................................7

2. SCENARIJ RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA

2.1 Mogucnosti Hrvatske s obzirom na razvoj suvremenih tipova

turizma........................................................................................92.2 Odrzivi razvoj turizma...............................................................12

3.EDUKACIJA U MENAGMENTU I ZAPOSLENIH U

TURIZMU..........................................................................................13

ZAKLJUCAK....................................................................................15

Literatura............................................................................................17



3

UVOD

Hrvatski turizam se nalazi izmedu recidiva masovnog turizma i dogovorne

ekonomije i stremljenja prema suvremenim turistickim trendovima u cilju

repozicioniranja na europskom trzistu. Razvojna koncepcija i strategija moraju

premostiti postojece probleme i dati konkretan odgovor kako prednosti prirodno

resursne osnove transformirati u visoko kvalitetan i profitabilan turisticki proizvod

primjeren najzahtjevnijim turistickim potrebama.

Turizam je jedan od najvaznijih pokretaca razvoja gospodarstva u Republici

Hrvatskoj. Direktno i indirektno stvara oko 22% domaceg bruto proizvoda

1

, tevise od 40% cjelokupnog izvoza, sto ga bez sumnje stavlja medu kljucnekomponente nacionalne ekonomije i vanjskotrgovinske razmjene.

Hrvatska ima vrlo atraktivan turisticki potencijal, prije svega jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu bastinu. Taj se potencijal moze i mora intenzivnijevalorizirati u cilju stvaranja prepoznatljivog identiteta turisticke ponude Hrvatske,cime bi se povecala konkurentnost i olaksalo pozicioniranje na trzistu.

Struktura potraznje za Hrvatsku se u posljednjem desetljecu znacajno izmijenila.Dio bivseg emitivnog trzista je u potpunosti nestao, a mlada trzista istocne Europe

jo uvijek su nedovoljno razvijena da kvalitetno ispune prazninu u potraznji.

Turisti su generalno postali zahtjevniji, iskusniji a time i izbirljiviji. Izbor destinacije za godisnji odmor ovisi o slozenom paketu motiva i ocekivanja. Jedini

nacin da se Hrvatska repozicionira je prilagodavanje dinamici razvoja ikvalitativnim zahtjevima trzista, uz ocuvanje oskudnih prirodno-kulturnih resursakoji su temelj njene atraktivnosti.

Unatoc brojnim naslijedenim nedostacima (sezonalnost, kvaliteta i raspon usluga,niska prosjecna potrosnja, neadekvatan kadar) te visokim troskovima rada ikapitala, pozicija Hrvatske na medunarodnom turistickom trzistu je stabilna i svesnaznija. Broj gostiju

2 u Hrvatskoj raste od 1999. godine po prosjecnoj godisnjoj

stopi od 20%, te je u 2002 gotovo dostigao predratni broj gostiju od 8,5 milijuna.Da bi se osigurao razvoj Hrvatske kao konkurentne turisticke zemlje, potreban jeuskladen rad svih sudionika, javnih i privatnih, na svim razinama. Svi sudionici

1 World Travel & Tourism Council, ozujak 2003 2 Drzavni zavod za statistku, podaci takoder dostupni na web stranici Ministarstva turizma:

www.mint.hr



4

hrvatskog turizma okupljeni oko jasne zajednicke vizije, moraju djelovati zajedno ikoordinirano na uklanjanju prepreka ka ispunjenju strateskih ciljeva.

1. ANALIZA SADASNJEG STANJA HRVATSKOGTURIZMA

1.1 T urizam- fenomen svjetskih razmjera

Turizam je bez sumnje najjaca «industrija» svijeta, za mnoge zemlje znacajanizvozni proizvod te generator zaposljavanja. Obuhvaca siroki splet pojava i odnosakoji nastaju za vrijeme turistickog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo uekonomski, ve i u ekoloski, socijalni te kulturni aspekt zivota. U strukturnim

analizama i dugorocnim projekcijama turizam se ocjenjuje kao jedna odnajdinamicnijih pojava s gotovo neprocjenjivom vaznocu za razvitak svjetskoggospodarstva.

Usprkos oscilacijama u svjetskoj ekonomiji i raznim dogadajima koji narusavajuglobalnu stabilnost, turizam pokazuje fascinantnu otpornost na promjene uekonomskom i drustvenom okruzenju, to dokazuje cinjenica da dosad nisuzabiljezene negativne stope rasta. Prema izvjestajima WTO-a, ukupni svjetski

prihod od turizma za 2001. godinu iznosio je 462 milijarde US $, sa udjelom usvjetskom izvozu od oko 8%. U istom periodu, neto manje od 11% svih kapitalnihinvesticija na svijetu usmjereno je u turizam. Evidentirano je oko 700 milijuna

meunarodnih dolazaka, a stopa rasta iznosila je oko 4% godinje. Predvida se dae se broj dolazaka i prihodi od svjetskog turizma udvostruiti u 2010. godini.

1.2. T urizam u Hrvatskoj

Hrvatski turizam znacajno zaostaje za vodecim receptivnim turistickim zemljama,te ne valorizira dovoljno prirodnu resursnu osnovu. Osobito je to izrazeno unjegovom sezonskom djelovanju te nemogucnosti da privuce veci broj turista vansezone. Jos se nisu uspjeli prevladati recidivi dogovorene ekonomije i zaostajanje

turizma uslijed ratnih godina. Nije se znatno odmaknuo od zastarijelog modelamasovnog turizma. Nalazi se u krizi produkta, krizi marketinga, krizimenadzmenta i kadrova i krizi poslovne politike koja ne zna rjesiti problemkonkurentnosti, restrukturiranja i repozicioniranja hrvatskog turistickog sektora.

Nedovoljno profilirani razvoj je rezultat nepovoljne strukture ponude, upitne razinekvalitete usluge, nepracenja europskih i svijetskih trendova razvoja, neprimjerneorganizacije, neuvodenja standardizacije, neprimjerenih ekoloskih normativa. Ipak



5

vidljivi su konkretni pozitivni kvalitativni i kvantitativni pomaci koji rezultiraju povecanjem rezultata poslovanja i jacanjem nove svijesti o Hrvatskoj kao privlacnoj turistickoj destinaciji.

Trenutno stanje hrvatskog turizma se moze definirati kvalitativnim i

kvantitativnim pokazateljima. Stalno se potenciraju kvantitativni pokazatelji koji pokazuju turisticki rast- broj turista i ostvarenih nocenja (nije se jos dostigla razina predratnog poslovanja) , sto je osobito vazno kad se i na europskom trzistu osjeca

kriza i recesija (problem je opadanje udjela domacih turista, a bez njih nemakvalitetnog turizma. Punu afirmaciju hrvatskog turizma predstavlja 2005.godina uuvijetima kada sigurnost destinacije postaje jedan od najvaznijih motiva turistickih

putovanja. Dokaz pozitivnih tendencija je da je Hrvatska proglasena po izboru francuskih turistickih djelatnika najboljom mediteranskom destinacijom 2005.g.

zbog pozitivnog imidza na francuskom trzistu koji je pridonio 70% vecem dolasku

francuskih turista. I americki magazine ³ National Geographic Adventure´

proglasio je Hrvatsku najpozeljnijim svjetskim odredistem za 2006.godinu.Paralelno se presucuju pokazatelji koji otkrivaju neefikasnost turizma.

Najporazniji rezultat je dnevna potrosnja po turistu. To upucuje na zastarjeli nacin

razmisljanja o turizmu svojstven vremenu masovnog turizma gdje je osnovni cilj

bio napumpati broj turista i nocenja dok su financijski rezultati i profit imali

sekundarni znacaj. Ipak kvalitativna preobrazba hrvatskog turizma rezultira novom

strukturom turista, poboljsavanjem kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja poslovanja (rast broja turista, nocenja, potrosnje turista- prosjecna dnevna potrosnja turista je poraslo s 36 E 2001.g., na nedovoljnih 49 E 2004.godine). Po

nacionalnoj strukturi gostiju najbolji i najrastrosniji gosti su Britanci, na drugommjestu Francuzi pa na trecem Talijani.

TABLICA 1. Broj turista i nocenja u Hrvatskoj

GODINA BROJ TURISTA BROJ NOCENJAGODINA Domaci Strani Ukupno Domaci Strani Ukupno

1999. 1 307 3 443 4 750 5 214 21 348 26 562

2000. 1 305 5 831 7 136 5 137 34 045 39 182

2001. 1 315 6 554 7 859 5 020 38 383 43 403

2002. 1 375 6 994 8 319 4 981 39 711 44 692

2003. 1 469 7 409 8 878 5 312 41 323 41 323

2004. 1 500 7 912 9 412 5 281 42 515 47 797

Izvor: Drzavni zavod za statistiku RH, 2005.



6

1.3. Hrvatski turisticki potencijal

Najvazniji turisticki potencijal Hrvatske je Jadransko more. Jedinstvenekarakteristike mora (kristalna bistrina i cistoca) i obale (duzina i razvedenost - oko1.800 km duga, relativno rijetko naseljena obala sa preko tisucu otoka od kojih jetek 66 naseljenih) uz vrlo ugodnu klimu, vec su odavno prepoznate i koristene kaoglavna komparativna prednost hrvatskog turizma.

Izrazito razvedena obala sa otockim arhipelagom jedinstvenim na Mediteranu,s nizom slikovitih mjesta bogate kulturno-povijesne bastine nudi idealne

preduvjete za kupalisni turizam («sunce i more»), ali isto tako za ekskluzivnijinauticki turizam te za ulazak u trzine nise na podrucju sporta, kulture, dozivljaja

itd. Istrazivanje TOMAS je pokazalo da je osnovni motiv dolaska u Hrvatskusunce i more ± preko 90% gostiju. Bitno je napomenuti da relativno malo turistadolazi u Hrvatsku zbog njenih ostalih atraktivnosti i sadrzaja, poput kulture ili

ronjenja3, to potvrduje nuznost njihovog definiranja, oblikovanja i adekvatne

promocije. Neke kulturne znamenitosti koje imaju medunarodno priznanje, tek su djelomicno

iskoristene kao jedinstvene prodajne vrijednosti («Unique Selling Points»), kaonpr. Dubrovnik (stari grad), Pula (Arena), Split (Dioklecijanova palaca). Onihrvatskoj turistickoj ponudi daju identitet po kojem se razlikuje od ostalihSredozemnih konkurenata.

Unutrasnjost Hrvatske je turisticki jos uvijek nedovoljno ili lose iskoristena, iakone nedostaje potencijalnih turistickih atrakcija. Spomenimo npr. gradove vrlozanimljive povijesti i arhitekture; svetista; izvore termalne vode ljekovitihsvojstava; rijeke; skijalista od regionalnog znacaja; stare spomenicke i panoramskeceste; vinske ceste, nacionalne parkove i ostala zasticena podrucja. Za dinamicniji

razvoj turizma u kontinentalnim podrucjima potrebna je izgradnja adekvatneturisticke infrastrukture.

Turizam moze postati jedan od osnovnih pokretaca razvoja i u podrucjima ukojima je do sada bio marginaliziran, ukoliko postoji turisticki potencijal. Svaka

regija se mora usredotociti na razvoj takve turisticke ponude koje e imati najveciutjecaj na rast bruto domaceg proizvoda i zaposlenosti, koje su atraktivneinvestitorima, te koje iskoristavaju neki jedinstveni lokalni potencijal.

3 Izvor: studija TOMAS 2001, Institut za turizam.



7

1.4 SWOT analiza

Kvalitativni pokazatelji se mogu sublimirati u SWOT analizom i analizomstavova i zelja gostiju. Primarni motive dolazaka gostiju u Hrvatsku ( 2004.g.) suodmor i opustanje , zabava, nova iskustva i dozivljaji, upoznavanje prirodnih

ljepota i gastronomija. Najpozitivnije su ocijenjeni: prirodne ljepote, geoprometni polozaj, gostoljubivost stanovnistva, urbanisticka i arhitektonska skladnost mjera,sigurnost, ekoloska ocuvanost, cistoca mjesta. Nedostatak je izvanpansionska

ponuda (zabava, sport, manifestacije, aktivni odmor, kultura, shooping ) koja usvojoj sterilnosti nije odmakla od koncepta stereotipne ponude (sunce, more,

pijesak, bez izvedenih aktivnosti), dok se suvremeni trendovi prihvacaju samo udeklarativnom smoslu.

SLIKA 1.SWOT analiza hrvatskog turizma

HRVATSKI TURIZAM

Snage: Slabosti:- prirodne ljepote -zastario proizvod

- geoprometni polozaj -prometna infrastruktura- kulturno bogatstvo -zastarjelost koncepta smjestajne- prijateljska atmosfera ponude cjelokupne tur.destinacije

- gostoljubivost -nedorecena,neinventivna- okretanje trzisnoj ekonomiji izvanpansionska ponuda- sigurnost -nekvalitetna smjestajna ponuda

-sezonalnost poslovanja-nepostojanje imidza

O K OL INA

Prilike: Prijetnje:-diferenciranje i kvalitativno -promjena preferencija turistaunapredenje ponude -jacanje konkurencije

-implementacija inovativnih sadrzaja -nemogucnost odgovora na novu-potencijal cijelogodisnjeg poslovanja ponudu konkurenata(razvoj odgovarajucih proizvoda) -nedostatak razvojnog kapitala-promjena preferencija turista i neprimjerenost investicijskih-priblizavanje zeljama gostiju projekata-priblizavanje EU -nasljedena zakonska rjesenja-obrada novih trzista(Nova Europa) (privatizacija, stanovanje, stambeno



8

-repozicioniranje na europskom trzistu komunalni i imovinsko pravniodnosi)

-promjena zakonske regulative-vladavina monetarna i fiksalna

politika-pad kupovne moci

Izvor: C.Stipanovic; Koncepcija i strategija razvoja u turizmu; FTHM, Opatija, 2006.g.

U hrvatskom turizmu nema kreativnosti i generiranja aktivnosti , servis ianimacija turista nisu na razini konkurentskih zemalja.

Hrvatska u buducem turistickom razvoju treba afirmirati snage, limitirati slabosti,valorizirati prilike i minimalizirati prijetnje u okolini. Nuzna je implementacijanove razvojne tehnologije i uobliciti ih u vlastiti model razvoja primjeren novim

turistickim potrebama.

2. SCENARIJ RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA

Turizam novog doba biljezi velike promjene u svim segmentima poslovanja. Sve

ostrija trzisna konkurencija, promjene u okolini, prilagodavanje novom sustavutrzisnih vrijednosti I promjena afiniteta turista uvjetuje rusenje tradicionalne

ponude.

U dinamickoj okolini hrvatski turizam mora definirati misiju, ciljeve, strategije i portfolio plan. Potrebno je razviti vlastitu koncepciju razvoja kojom ce ostvaritikvalitativni i kvantitativni rast i razvoj te se repozicionirati na turistickom trzistu. Ne moze se improvizirati, izgraditi tur.proizvod bez jasne strategije i tako ocuvati

uspjeh na zahtjevnijem turistickom trzistu.´Ako pod vizijom smatramo tek gledisteda je turisticki sector jedan od najvaznijih, vitalnih sektora naseg gospodarstva,onda smo na sasvim pogresnom putu. Optimalnu viziju, san hrvatskog turizmanismo jos ni poceli sanjati, a bez toga-ma kako bilo daleko njegovo ostvarenje-tesko je definirati strateske pravce u turizmu.´

4Ne zna se da li je buducnost

hrvatskog turizma elitni turizam ili transformirani masovni turizam.

Na osnovu analize postojeceg stanja, nuzno je kreirati koncepciju razvojaturizma.Temeljni ciljevi su:

5

4Vukovic,B.; Paradoksi hrvatskog turistickog razvoja: Ekonomija; ZG, 1996.g. / str.12.

5Stipanovic,C.; Determinante konkurentske razvojne politike hrvatskog turizma,:FTHM, Opatija, 2004.g. / str.572.



9

-Inoviranje turisticke ponude temeljene na visoko kvalitetnoj industriji zabave,selektivnim sadrzajima, implementiranim trendovima s europskog trzista snaglaskom na autohtone vrijednosti I socio kulturnu dimenziju. Potrebno jeodrediti ciljni segment I proaktivnim marketingom prilagoditi se buducim

turistickim potrebama s ciljem ostvarenja konkurentnosti.-Itgradnja prepoznatljivog indentiteta koji ce asocirati na predanosti hrvatske ponude I repozicioniranje u svijesti potencijalnih turista kao prestizna destinacija

primjerena suvremenim potrebama trzista.

2.1. Mogunosti Hrvatske s obzirom na razvoj suvremenih tipova

turizma

Turisticko trziste danas je dinamicno i izrazito konkurentno. Opstanak na

trzistu uvjetovan je pracenjem suvremenih trendova kroz koje se identificirajutendencije kretanja potraznje, nove trine prilike, podrucja mogucih ulaganja iinfrastrukturne potrebe. Kod planiranja razvoja, identificiranje i implementacijadugorocnih trendova, adekvatno prilagodavanje turisticke ponude te uspostavljanjesuradnje aktera na svim razinama preduvjet je za daljnji razvoj, povecanjekonkurentnosti, ostvarenje veceg trinog udjela i rast koristi od turizma .

U suvremenim analizama preferencija trita potranje spominje se nekoliko prisutnih tipova turizma: ekoturizam, kulturni turizam, tematski turizam,avanturistiki turizam, te kruna putovanja i nautiki turizam. U svim tim

podrujima Hrvatska ima mnogo neiskoritenih potencijala.Ekoturizam se od beznacajnih pocetaka Äekoloski i socijalno odgovornog

nacina putovanja³ razvio u gospodarski bitan proizvod Äputovanja s prirodnom

komponentom³. Ekoturizam stvara mogucnosti za razvitak dosad turistiki slaborazvijenih regija, te za odrzavanje i financiranje zasticenih podrucja. Kod

ekoturizma razlikujemo dva bitna segmenta: male skupine s posebnim interesimaza ekoturizam koji na taj nacin provode citav odmor; te veliki broj onih koji odmor

provode npr. na plazi, ali takoder odlaze na Äkratke izlete u prirodu³. Hrvatski nacionalni parkovi te ostala zasticena podruja velike atraktivnosti,

sjajan su potencijal za razvoj ekoturizma, odrivog lovnog turizma, seoskog

turizma, odmora u planinskim podrucjima tokom cijele godine te izletnikogturizma. Prepreka znacajnijem razvoju je to podruja posebne prirodne vrijednostinisu pripremljena i opremljena za prihvat i kvalitetan boravak veeg broja gostiju.Razvojem pjesacke infrastrukture, sistema oznacavanja, odmorisnih punktova iadekvatnog prijevoza, znacajno bi se unaprijedio turisticki potencijal tih podrucja.Imperativ svakako mora biti stavljen na ocuvanje prirode i kontrolu prometa krozzasticene predjele.



10

Ekoloski proizvedena hrana jos je jedna komponenta vezana uz turizam iekologiju koja postaje bitan faktor u definiranju turistikog proizvoda injegovom diferenciranju na trzistu. Pretpostavke za proizvodnju ekoloske hrane injeno plasiranje kroz ugostiteljske objekte koji pruzaju usluge turistima potrebno je

sustavno razvijati i iskoristavati, jer se radi o segment turisticke ponude koji ce svevise dobijati na vaznosti.Kulturni turizam postaje sve znacajniji dio ponude. Na podrucju kulturnog

turizma treba identificirati trzisne nie s posebnim kulturnim interesima; a vrlo jecest slucaj da gosti tijekom odmora posjete neku manifestaciju ili spomenik kulture.

Kulturna je ponuda u Hrvatskoj, iako se cesto spominje, nedovoljno kvalitetno prezentirana. Poboljanjem oznaavanja kulturno-povijesnih spomenika, postavljanjem informativnih tabeli, prilagoavanjem radnog vremena muzeja,dvoraca i te atraktivnom prezentacijom znacajno bi se poveala kvaliteta kulturne

turistike ponude. Organiziranje sirokog spectra manifestacija i mastovito prezentiranje kulturnih vrijednosti pruza mogucnost da se na temelju kulturnih potencijala Hrvatske kreira turizam dozivljaja. Jedna od komponenti kulturno- povijesne bastine kojom je moguce prosiriti turisticku ponudu su autohtona jela.Raznolikost autohtonih jela Hrvatske moe postati jedana od komponenti koje edoprinjet razvoju razvoju gastro turizma.

Tematski turizam je postao jedan od najvaznijih katalizatora razvitka.Uglavnom se temelji na 3-E principu: zabava, uzbuenje, te obrazovanje(«Entertainment, Excitement, Education»), te ukljuuje turistiku ponudu i

sadrzaje koji kombiniraju ta tri elementa. Hrvatska svoj ogromni potencijalkulturne bastine te prirodnih ljepota moe na nebrojene naine kombinirati, te privui turiste jedinstvenim doivljajima.

Avanturisticki turizam tvori malu niu s tendencijom rasta. Budui da jedanas turistima dostupan gotovo svaki kut na planetu, ovaj segment ± po rijecimaSvjetske turistike organizacije ± zeli danas istrazivati visine planina, svemir,Antarktik i dubine mora. Primjer atraktivnosti te turistike nise je vise od 2milijuna putnika koji su sudjelovali u vonji podmornicama. Stoga izmeu ostalog,Svjetska turisticka organizacija predvida posebne razvojne mogucnosti za

podvodni turizam. Hrvatska ima prirodne potencijale za razvoj vrlo raznolike

ponude avanturistickog turizma, kao sto su rafting, canuing, cayaking, paragliding,let balonima, slobodno penjanje, off-road ture te mnogi drugi.

Hrvatska takoer ima potencijale za vjerski turizam, koji je i do sada bio prisutan u Medugorju i Mariji Bistrici.

Kruzna putovanja nude kao gotovo nijedan drugi nacin putovanja mogucnostda se u kratkom vremenu puno vidi. To objasnjava i velike stope porasta kodkruznih putovanja i izglede za proirenjem tog segmenta.



11

Zahvaljujuci dugoj obali i bogatstvu otoka hrvatska obala je savrsena pozornicaza intenzivni razvoj nautickog turizma i krunih putovanja.Zadovoljavanje potreba ovog segmenta potraznje ima potencijal postati znacajandoprinos ukupnom turistickom prometu Hrvatske. Jedan od do danas

neiskoristenih potencijala je iskoristavanja rijecnih puteva u ponudu kruznih putovanja.Zdravstveni turizam, jedan od znacajnih trendova danasnjeg turizma, takoder

moze pronaci svoje mjesto u hrvatskoj turistickoj ponudi. Morski zrak,talasoterapija te brojni izvori ljekovite termalne vode u unutrasnjosti trebajuodgovarajucu infrastrukturu da bi se pozicionirali na trzistu kao kvalitetnaturisticka ponuda. Jedna od velikih prednosti takvog turizma je mogucnost

poslovanja tokom cijele godine.Poslovna putovanja te kongresni i incentive turizam sve vise dobivaju na

znacaju. Taj je segment izrazito lukrativan, i odvija se uglavnom izvan glavne

ljetne turisticke sezone, to je dovoljan razlog za intenzivno poticanje njegovograzvoja u Hrvatskoj. Usko povezan sa kongresnim, ali specifican po svojojdinamici i image-u koji stvara, u Hrvatskoj se razvija i znanstveni turizam.Podupiranje institucija u organizaciji meunarodnih znanstvenih skupova iistrazivackih projekata, utjecalo bi na razvoj Hrvatske kao regionalnogakademskog i znanstvenog centra, koji ce privlaciti sve vise stranih strucnjaka,

znanstvenika, profesora i istrazivaca. Nuzan preduvjet za razvoj kongresnog iznanstvenog turizma je izgradnja kvalitetnih kongresnih centara u Zagrebu iDubrovniku.

Zagreb- Kongresni turizam- Zdravstveni turizam (ukljuenetoplice te popratni zabavnisadraji)- ukljuivanjeCentralna Hrvatska- Zdravstveni turizam (ukljuenetoplice te popratni zabavni

sadraji)- Ruralni turizam- Lov, ribolovSlavonija- Aktivnosti u prirodi- Ruralni turizam- Lov, ribolov



12

Istra- Golf - Ruralni turizam- Biciklizam

Kvarner i planine- Aktivnosti u prirodi

- Ruralni turizam- Ronjenje- Lov ribolovDalmacija Zadar- Nautiki turizam- Ronjenje- Sport, Biciklizam

Dalmacija ibenik - Nautiki turizam- Aktivnosti u prirodi- SportDalmacija Split- Nautiki turizam

- RonjenjeDalmacija Dubrovnik - Golf

- Aktivnosti u prirodi- Kongresni turizam

2.2 Odrzivi razvoj turizma

Cilj ove strategije je stvoriti okvir za razvoj kvalitetne turisticke ponude ikonkurentnosti hrvatskog turistickog trzista. Odrzivim razvojem turizma ispunjavase preduvjet za ravnotezu u kratkom i dugom roku, te stvara vrijednost za svesudionike trzista. Za postizanje postavljenih ciljeva, akteri na svim razinama, odlokalne do nacionalne, moraju postupati u skladu sa principima odrzivog razvoja.

Za ispunjenje tog cilja i postizanje dugorocne odrzivosti razvoja turizma,neophodno je:

razumjeti, prepoznati i zadovoljiti potrebe turista, jer ukoliko se neispune njihova ocekivanja, negativne implikacije osobnog dozivljaja

podijelit ce sa svima iz svog okruzenja, to uvelike steti imageudestinacije;

osigurati preduvjete za profitabilno poslovanje subjekata na trzistu,



13

jer stvaranjem pozitivne poslovne klime osigurava se uvjet za dolazak novih investitora i razvoj turizma u buducnosti;

investirati u obrazovanje i trening zaposlenih u turizmu na svimrazinama, zbog izrazitog osobnog kontakta sa gostima, te potrebe za

educiranim managementom; inzistirati na zastiti i obnovi prirodnog bogatstva, kao primarnogresursa hrvatskog turizma;

postovati kulturne vrijednosti i razlicitosti lokaliteta i rezidenataodnosno destinacija i njihovih stanovnika koji direktno imaju koristi odrazvoja turizma. Njihov odnos prema turizmu i turistima vitalan je zadojam koji zemlja ostavlja, utjee na zadovoljstvo gosta te na ukupnurazinu koristi od turizma;

osigurati kontinuiranu aktivnu ulogu drzave koja kroz razvojinfrastrukture, korigiranje zakonske regulative itd. uvelike utjece na turisticki

potencijal drzave, a dugorono ima velike koristi od njegovog razvoja.Samo ravnotezom u medusobnom odnosu i ispunjavanju potreba odnosno

ciljeva razlicitih sudionika na turistickom trzistu, stvorit e se stabilan idugorocno odrziv turisticki razvoj.

S obzirom na globalne ekoloske, socijalne i gospodarske izazove medunarodna je zajednica u Riu s Agendom 21 odredila okvir radi osiguranja odrzivog

razvitka koji Svjetska turistika organizacija konkretizira za turizam:

" Odrzivi razvitak turizma u obzir uzima potrebe danasnjih turista i turistickih

destinacija, no takoder stiti i poboljsava razvojni potencijal za buducnost.

Svi se resursi smiju koristiti samo u toj mjeri u kojoj su zadovoljeniekonomski, socijalni i estetski zahtjevi svih sudionika na turistickom trzistu."

3. EDUKACIJA MANAGMENTA I ZAPOSLENIH UTURIZMU

Ljudi su kljucni faktor uspjeha u turizmu. Ukupno zadovoljstvo gostijuturistickom ponudom direktno ovisi o kvaliteti usluge koju im pruzaju turistickidjelatnici, a uspjeh u poslovanju ovisi o tom kako se tim poslovanjem upravlja.

Jedan od prioritetnih strateskih ciljeva je povecanje udjela visokoobrazovanihkadrova u turizmu, te inzistiranje na konstantnoj edukaciji kadrova na svimrazinama, kako bi odrzali korak sa suvremenim tehnologijama i trendovima usvjetskom turizmu.

Ovom problemu mora se pristupiti na svim razinama. Sistem skolovanjaturistickih djelatnika mora biti planiran i koordiniran na nacionalnoj razini, ali



14

bez potpore obrazovnih i znanstvenih institucija, lokalnih vlasti i ulaganja uobrazovanje kadrova u samim poduzecima, efekt e izostati. Obrazovanjetreba pazljivo planirati i prilagoditi svakom turistiko-ugostiteljskohotelijerskomzanimanju. Izrazito je bitno strukturu obrazovanja koncipirati tako da ukljucuje

suvremene discipline, znanja i vjestine, te da znatan vremenski udio u obrazovanjuturistickih djelatnika dobije prakticna obuka.Treba poticati turisticka poduzeca za poboljsanje edukacije, ukljucujuci:

Investiranje u daljnju edukaciju vlastitih zaposlenika;

Zaposljavanje mladih, strucno obrazovanih kadrove, koje se potomeducira kroz praksu;

Praktinu nastavu za srednje i vise skole i fakultete Uvesti turizam kao obvezatan predmet u visim razredima osnovne skole

Lokalno treba organizirati i financirati obrazovanje turistikih djelatnikazajednicki od strane lokalne samouprave, turistikih poduzeca i profesionalnih

udruga, sa maksimalnom koordinacijom turistikih poduzeca sa ciljem daoptimalno koriste raspolozive resurse.



15

ZAKLJUCAK

Nacionalna strategija turizma turisticki razvoj temelji na ocuvanju iznimnoraznolikog prirodnog i kulturnog bogatstva; na principima odrzivog razvoja u

planiranju kvalitetne turisticke ponude; na adekvatnom trzisnom pozicioniranju i promociji te zajednikom djelovanju svih pojedinaca i strucnih institucija kojedirektno i indirektno sudjeluju u turizmu.

Dosljednom implementacijom usvojene strategije osigurat ce se dugorocnirast pozitivnih efekata od turizma, koji e na taj nacin ojaati svoju pozicijuznacajnog cimbenika gospodarskog rasta i generatora novih radnih mjesta.Za razvoj kvalitetne turisticke infrastrukture i ponude potrebna su znacajna

financijska sredstva, koja e barem jednim dijelom morati osigurati straniinvestitori i financijske institucije. Da bi hrvatski turizam postao dovoljnoatraktivan za privlacenje svjezeg kapitala, stopa povrata na sredstva investirana u

projekte u turizmu mora dostici nivo koji investitori mogu ostvariti investicijom usline projekte u drugim destinacijama. Razvoj u tom pravcu mogu je jedino

pravilnim pozicioniranjem turisticke ponude Hrvatske na svjetskom turistickmtrzistu u odnosu na raznolikost i kvalitetu ponude, te adekvatnim odnosom cijene idozivljaja. Uz ispunjenje tih uvjeta i adekvatno promoviranje Hrvatske kaoturisticke destinacije moguce je istovremeno postici povecanje iskoristenostituristickih kapaciteta i povecanje potrosnje turista, sto e rezultirati povecanjem

investicijske atraktivnosti projekata u turizmu.



16

Literatura:

1. Blazevic,B.; Turizam u gospodarskom sustavu, FTHM,Opatija, 2007.g.2. Dulcic,A.; Koncepcija razvoja hrvatskog turizma, FTHM (clanak)3. Stipanovic,C.; Koncepcija I strategija razvoja u turizmu, FTHM, Opatija,

2006.g.4. Stipanovic,C.; Determinante konkurentske razvojne politike hrvatskog

turizma, FTHM, Opatija, 2004.g.5. Strategija razvoja hrvatskog turizma 2010.; McKinsey, 20036. Strategija turizma za Hrvatsku, DEG 20027. Turizam i razvoj Hrvatske-Strategija razvitka Republike Hrvatske,

Institut za turizam, 2002www.mint.hr www.google.hr / koncepcija i strategija razvoja



17

seminar.strat.razvoja

Documents