timočki privrednik - početna timocki... · web: twitter: @rpkzajecar ... tradicionalna jela i...
TRANSCRIPT
PRIVREDNIK BESPLATAN PRIMERAK IZLAZI TROMESEČNO GODINA IX BROJ 27 DECEMBAR 2014. .
Regionalna privredna komora Zaječar
Adresa: Nikole Pašića 37, 19000 Zaječar, Srbija
Tel/Fax: +381 19 421 411, +381 19 421 412
E-mail: [email protected]
Web: www.rpkza.rs
Twitter: @RPKZajecar
Facebook: www.facebook.com/RPKZajecar
YouTube: www.youtube.com/user/RPKZajecar
Timočki
U OVOM BROJU
STRANA 1
DODELA GODIŠNJIH PRIZNANJA RPK ZAJEČAR
STRANA 2
MEĐUNARODNI SAJAM
“ZDRAVO – DOMAĆE – PRIRODNO”
STRANA 4
KOMORIJADA NA BORSKOM JEZERU
STRANA 5
RADNI TIM ZA MODERNIZACIJU KOMORSKOG
SISTEMA
STRANA 5
OKRUGLI STO: “ODRŽIVI RAZVOJ KOMORSKOG
SISTEMA”
STRANA 6
PRIVREDNA DELEGACIJA SLOVENIJE U BORU
STRANE 6-8
SEDNICE:
Upravni odbor i Skupština RPK Zaječar
Zajednička sednica OU industrijskih delatnosti i
Centra za EOI
Zajednička sednica OU poljoprivrede , šumarstva i
vodoprivrede i Centra za kvalitet
OU infrastrukturnih delatnosti
OU uslužnih delatnosti
STRANA 8
PREZENTACIJA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA
STRANA 9
SKUPŠTINA UDRUŽENJA POSLOVNIH ŽENA
TIMOČKE KRAJINE
STRANA 10
- U POSETI PREDSEDNIKU PKS
- POSETA POTPREDSEDNIKA PKS
STRANA 11
PREDSTAVNICI AMBASADE INDONEZIJE U
ZAJEČARU
STRANA 11-12
MEĐUNARODNI SAJAM PRIVREDE "“BRČKO 2014"
STRANA 13
- SAJAM ETNO HRANE I PIĆA 2014. U BEOGRADU
- REGIONALNI SAJAM PRIVREDE NOVA PAZOVA
STRANA 14
- PRIVREDNA IZLOŽBA U PANČEVU
- ŠIPURIJADA
STRANA 15
- PREZENTACIJA ZAKONA O RADU
- KONFERENCIJA „SPORAZUMNO FINANSIJSKO
RESTRUKTURIRANJE PRIVREDNIH DRUŠTAVA“
STRANA 16
- SEMINAR„SPORAZUMNO FINANSIJSKO
RESTRUKTURIRANJE “
- BUDUĆA OZNAKA GEOGRAFSKOG POREKLA
VINA
STRANA 17
- STUDIJA PROJEKTA “RUKA KOJA POMAŽE
- MEMORANDUM O SARADNJI
SA NARODNOM SKUPŠTINOM – ŽENSKO
PREDUZETNIŠTVO
STRANA 18
- POČETAK SARADNJE SA DIJASPOROM
FRANCUSKE
- PROJEKAT "RAZVOJ PREDUZETNIČKOG UČENJA"
STRANA 19
- PROJEKAT „FILM FRIENDLY“
- POSETA PEKARSKOJ INDUSTRIJI PANČEVO
- POSETA PREDUZEĆU „ALVETO“ BEOGRAD
STRANA 20
- MEĐUKOMORSKA SARADNJA – POVEZIVANJE
ČLANICA
- SARADNJA KOMUNALNIH PREDUZEĆA
SASTANAK PRIVREDNIKA GRADA ZAJEČARA
STRANA 21
INTERVJU SA NOVINARKOM LISTA TIMOK
STRANE 21-22
ТЕKUĆА PRIVRЕDNА KRЕTАNJА U PЕRIОDU I-IX
2014.
STRANE 23-24
RTB BOR—NOVA TOPIONICA
S T R A N A 1
DODELA GODIŠNJIH PRIZNANJA REGIONALNE
PRIVREDNE KOMORE ZAJEČAR
U Regionalnoj privrednoj komori Zaječar, 09.decembra 2014. godine održane su sednice Upravnog odbora i Skupštine
RPK Zaječar.
U okviru svečanog dela sednice Skupštine RPK Zaječar, dodeljena su godišnja priznanja Regionalne privredne komore
Zaječar i to:
• Privrеdnо društvо – FPM Agromehanika doo Boljevac,
• Nајbоlјi brеnd Timočke krajine „Zaječarsko pivo“- Hеinеkеn Srbiја dоо Zајеčаr,
• Еkstеrnа privrеdnа društvа, аsоciјаciје i ustаnоvе - Оpštinа Nеgоtin,
• Spоlјni sаrаdnik Kоmоrе (pojedinac) – Zоrаn Knеžеvić ,
• Spоlјni sаrаdnik Kоmоrе (instituciја) - Nаciоnаlnа аgеnciја zа rеgiоnаlni rаzvој,
• Privrеdnо društvо u uspоnu - Nikоlаs-trаdе dоо Zајеčаr.
Autor: Maja Milutinović
S T R A N A 2
MEĐUNARODNI SAJAM TRADICIONALNIH DOMAĆIH
PROIZVODA “ZDRAVO – DOMAĆE – PRIRODNO”
U Zaječaru je u organizaciji Re-
gionalne privredne komore
Zaječar završen dvodnevni
međunarodni sajam pod nazivom
„Zdravo-domaće-prirodno“. Ova
jedinstvena manifestacija održava
se treću godinu zaredom sa ciljem
promocije tradicionalnih, domaćih
proizvoda. Manifestacija je počela
17. oktobra u Sali Nacionalne
agencije za regionalni razvoj a
završena narednog dana, dodelom
zahvalnica učesnicima.
Otvaranju su prisustvovale brojne
zvanice, između ostalih Zdravko
Jelušić, potpredesdnik privredne
Komore Srbije, koji je otvorio
Sajam, g. Kostas Georgakos,
predsednik Udruženja trgovaca
severne Grčke, predsednici i pred-
stavnici opština Timočkog re-
giona i grada Zaječara, načelnici
Borskog i Zaječarskog okruga,
predsednici regionalnih privrednih
komora iz Srbije, gosti iz Bosne i
Hercegovine, Bugarske, Rumuni-
je, Grčke, kao i brojni privrednici,
članice zaječarske komore.
Privredna komora Srbije podržava
sve manifestacije regionalnog
karaktera, pa i ovu u Zaječaru, jer
su one veoma bitne, a veruje se da
će i stranci prepoznati potencijale
Timočke krajine i da će još
masovnije dolaziti na ovu mani-
festaciju, ali i uspostavljati dobre
poslovne odnose sa privrednici-
ma, izjavio je na otvaranju g.
Jelušić iz Privredne komore Srbi-
je.
U okviru ove manifestacije je
održan i radni sastanak u Grad-
skoj upravi na temu „Imate reč -
budite deo rešenja“, a prezento-
vana je i informacija o osnivanju
grčko-srpsko privredne komore
od strane predsednika Udruženja
trgovaca severne Grčke, g.
Kostasa Georgakosa. Na radnom
sastanku se govorilo i o problem-
ima u privredi sa obe strane grani-
ce.
Organizovana je i prezentacija
filma sа Studijskog putovanjа u
Sloveniju, Grupacije za ruralni
turizam Privredne komore Srbije,
a takođe je prezentovan i
prоizvоdni prоgrаm članice RPK
Zaječar FMP AGROMEHANIKA
АD, Bolјevac. U hotelu „Srbija
TiS“ su potpisani i Protokoli o
saradnji sa komorama Vidina,
Brčkog i Zrenjanina.
Ove godine posećenost je bila
veoma velika. Štandovi izlagača
su, osim u Nacionalnoj agenciji za
regionalni razvoj, bili postavljeni i
u centru Zaječara na mestu gde se
nekada sredom i subotom
održavala pijaca. Na štandovima
je predstavljeno lekovito bilje,
vina, rakije, med, mleko, hleb i
pecivo, rukotvorine, tradicionalna
jela i još mnogo toga.
Ovaj sajam je bio jedinstvena
prilika za kvalitetnu prezentaciju i
promociju ponuda i potencijala
izlagača, što ubuduće može biti
okvir i osnova za uspostavljanje
niza uspešnih kontakata, na
jednom mestu u relativno kratkom
vremenskom periodu sa većim
brojem potencijalnih kupaca i
potrošača, ali i samih
proizvođača.
S T R A N A 3
Mediji su preneli sledeće utiske sa
sajma:
Dino Kalešić, Sekretar udruženja
za trgovinu, ugostiteljstvo i turi-
zam Kantonalne privredne ko-
more iz Tuzle je prvi put učestvo-
vao na sajmu u Zaječaru.
- Tuzlanski kanton je predstavljala
delegacija sastavljena od desetak
privrednih subjekata. Sajam je
potpuno ispunio sva naša
očekivanja. Ova je bio pravi do-
maćinski sajam, sa dušom i puno
prijateljstva. Mi smo imali de-
gustacije dva dana i videli smo da
smo takvim jednim pristupom i
otvaranjem prema posetiocima
ostvarili naš cilj rekao je Kalešić.
Predstavnik naše dijaspore, Top-
lica Ignjatović, Zaječarac, koji
živi u Sloveniji, je takođe prvi put
na sajmu i zadovoljan je pre svega
posećenošću i organizacijom.
Predstavio je područje Olimia u
Sloveniji, kao i svoj zanat i pro-
izvode i suvenire od keramike.
Nenad Čebuković, koji je pred-
stavio proizvode iz naše dijaspore
kaže:
- Predstavio sam mini pivaru iz
Beča, u vlasništvo moje sestre, sa
sedam vrsta piva, koja ove godine
slavi 20 godina postojanja. Pre-
zadovoljan sam ovom mani-
festacijom , rekao je mladi Če-
buković.
Janošević Dragana iz Valakonja,
predstavila je mlin i pekaru i
njene proizvode razne vrste hleba,
kolače, peciva.
- Drugi put učestvujem na sajmu i
prezadovoljna sam. Ima dosta
izlagača, ali i posetilaca. Najepše
od svega je što su svi proizvdi
pravi i prirodni, izrađeni rukama.
Iznenadila me je ovolika
posećenost, i bilo je dosta pitanja
u vezi proizvoda, rekla je
Janošević.
Predsednik Regionalne privredne
komore Zaječara Dejan Tošić
kaže da je prezadovoljan.
- Prošle godine na sajmu je
učestvovalo oko 60 izlagača, dok
ih je ove godine bilo preko 100 -
iz Austrije, Slovenije, Grčke,
Bosne i Hercegovine, Bugarske,
Rumunije, Srbije,..
Po reakcijama ljudi se vidi da su
svi zadovoljni. Sledeće godine
očekujem da će biti još bolje.
Ovaj sajam ima veliki značaj za
promociju naših tradicionalnih
jela, pića, rukotvorina.... Na ovaj
način mi povezujemo naše indi-
vidualne proizvođače sa onima iz
drugih krajeva i mislim da smo u
tome uspeli, rekao je Tošić.
Po mišljenju izlagača, ali i poseti-
laca i organizatora, sajam je u
potpunosti uspeo. Svim učesnici-
ma su drugog dana sajma uručene
zahvalnice, a mnogi kažu da će
sigurno učestvovati i na narednim.
Autori:
Maja Milutinović
Tatjana Račić
S T R A N A 4
U hotelu „Jezero“ na Borskom
jezeru je od 28. do 30. novembra
2014. god. održan susret
regionalnih privrednih komora.
Susretu su prisustvovali
predstavnici privrednih komora
Vojvodine, Novog Sada,
Subotice, Sremske Mitrovice,
Niša, Kraljeva, Zrenjanina, Vidina
i Zaječara.
U okviru ovih susreta održan je
sastanak predsednika, sekretara i
saradnika iz komora na kome su
razmenjena iskustva u
dosadašnjem radu i iskazana
zainteresovanost za većom
međukomorskom saradnjom i
unapređenjem komorskih usluga.
Nakon sastanka, u okviru
slobodnih aktivnosti organizovana
su mini takmičenja u različitim
sportskim disciplinama.
U generalnom plasmanu, pobedila
je Maja Milutinović iz RPK
Zaječar.
U večernjim satima organizovana
je svečana večera tokom koje su
dodeljene simbolične nagrade za
učešće na ovom skupu kao i za
ostvarene sportske rezultate.
Specijalni gost bio je direktor
RTB Bor Blagoje Spaskovski
kome je i uručena nagrada za
doprinos razvoju Timočkog re-
giona, najviše priznanje koje do-
deljuje Regionalna privredna
komora Zaječar.
U nedelju, 30. novembra 2014.
god. je u direkciji RTB Bor or-
ganizovan sastanak sa Generalnim
direktorom g. Blagojem Spaskov-
skim koji je prisutne upoznao sa
radom industrijskog giganta. Na-
kon sastanka, koleginice i kolege
iz Komora posetili su radove na
izgradnji nove topionice i fabrike
sumporne kiseline u okviru
Rudarsko-topioničarskog basena
Bor.
Na kraju prisutni su posetili i
kafe „Jama“ na 412m ispod pov-
ršine zemlje gde su upoznati sa
metodama otkopavanja rude.
Autor: Tatjana Račić
I „KOMORIJADA“ NA BORSKOM JEZERU
S T R A N A 5
RADNI TIM ZA MODERNIZACIJU KOMORSKOG SISTEMA
Dana, 03. decembra 2014.god. u pro-
storijama Privredne komore Vojvodine,
održan je drugi sastanak Radnog tima
za modernizaciju i unapređenje rada
komorskog sistema Republike Srbije.
Sastanku su, osim predstavnika Radnog
tima, prisustvovali, dr Ulrich Zellenber
iz privredne komore Austrije, Martin
Knapp, direktor Delegacije nemačke
privrede u Srbiji i Stephan Heieck,
direktor GIZ projektas - ACCES – Pro-
gram for Private Sector Development in
Serbia.
U prvom delu sastanka, dr Ulrich
Zellenber je predstavio zakonski okvir,
organizacionu strukturu, usluge, javna
ovlašćenja i princip rada privredne
komore Austrije koja zastupa interese
privrede u zemlji i inostranstvu i
promoviše kako privredu Austrije, tako
i kapacitete samih komora. Nakon
prezentacije usledila je diskusija gde su
prisutni članovi Radnog tima imali
prilike da postavljaju pitanja i uporede
princip rada komora u Austriji i Srbiji.
U drugom delu sastanka dati su pred-
lozi za modernizaciju i unapređenje
rada komorskog sistema Republike
Srbije i dogovorene su dalje aktivnosti.
Autor: Dejan Tošić
OKRUGLI STO:
„ODRŽIVI RAZVOJ KOMORSKOG SISTEMA"
Dana 03.11.2014. god. predsednik RPK
Zaječar Dejan Tošić je prisustvovao
okruglom stolu predsednika regionalnih
privrednih komora Srbije na temu
"Održivi razvoj komorskog sistema u
svetu aktuelnih mera ekonomske
politike Srbije", koji je održan u
prostorijama RPK Niš. Formirana je
Radna grupa za izradu novog zakona o
komorskom sistemu, gde za taj posao
postoji podrška austrijske i nemačke
komore, kao i GIZ-a. V.D. predsednika
PKS Milivoje Miletić je tom prilikom
rekao da budućnost privrednog
komorskog sistema nije važna samo za
komorski sistem već za celokupnu
privredu Srbije. Zauzet je zajednički
stav da komorski sistem treba biti
jedinstven sa jasno definisanim javnim
ovlašćenjima, PKS treba da ima stolicu
na sednicama Vlade Srbije, da
komorski sistem bude u službi privrede
sa usaglašenim programima,
jedinstvenim informacionim sistemom i
jedinstvenim registrom članova. U
raspravi na okruglom stolu učestvovali
su predsednici regionalnih privrednih
komora u Srbiji.
Autor: Dejan Tošić
S T R A N A 6
U Regionalnoj privrednoj komori
Zaječar, 09.decembra 2014. godine
održane su sednice Upravnog odbora i
Skupštine RPK Zaječar.
Prezentovani su rezultati poslovanja
privrede Timočke krajine i Srbije u
periodu januar-septembar 2014. godine,
sa posebnim osvrtom na ostvarene
rezultate u industrijskoj proizvodnji,
spoljnotrgovinskoj razmeni,
zapošljavanju i nezaposlenosti, kao i
prosečnim zaradama. Prisutnim
članovima je predstavlјen i pregled
značajnijih događaja i rеаlizоvаnih
аktivnоsti u Kоmori u 2014.gоdini.
U okviru sednica jednoglasno su usvojeni
predloženi dokumenti Komore za 2015.
godinu. Usvojeni su program rada
Komore u 2015.g., finansijski plan i
odluka o visini članarine.
Jednoglasno su donete odluke o
pristupanju RPK Zaječar grčko-srpskoj
privrednoj komori sa sedištem u Solunu,
kao i odluka o jednokratnoj finansijskoj
pomoći Privrednoj komori Kosova i
Metohije.
Na sednici Skupštine RPK Zaječar
jednoglasno je za potpredsednika RPK
Zaječar izabran Saša Perišić, zamenik
generalnog direktora RTB-a .
Autor: Maja Milutinović
Privrеdnа dеlеgаciја Rеpublikе
Slоvеniје, kојu prеdvоdi prеdsеdnik
Privrеdnе kоmоrе Slоvеniје Sаmо
Hribаr Мilič, rаzgоvаrаlа је sа
rukоvоdstvоm Оpštinе Bоr,
rukоvоdstvоm RTB-а i prеdsеdnikоm
Rеgiоnаlnе privrеdnе kоmоrе Zајеčаr.
-Pоvеćаnjе sаrаdnjе је zајеdnički
intеrеs. Nаšа vrаtа su оtvоrеnа
slоvеnаčkim firmаmа zа svаki vid
sаrаdnjе, prе svеgа zbоg оtvаrаnjа nоvih
rаdnih mеstа – istаkао је prеdsеdnik
Оpštinе BоrŽivоrаd Pеtrоvić.
Prеdsеdnik Kоmоrе Zајеčаr је upоznао
prisutnе о trgоvinskој rаzmеni rеgiоаnа
sа Slоvеniјоm i pоtеnciјаlnim
mоgućnоstimа invеstirаnjа u nаš rеgiоn.
-Intеrеs RТB-а је dа zаpоsli lјudе, а
intеrеs Srbiје је dа puni budžеt. Nudimо
pоslоvni prоstоr zа оtvаrаnjе mаlih
prеduzеćа kоја ćе sе nаslаnjаti nа Bаsеn.
Мnоgо prоstоrа zа sаrаdnju imа u оblаsti
prеrаdе bаkrа, pоlјоprivrеdе, stоčаrstvа,
vinоgrаdаrstvа, prоizvоdnjе оrgаnskе
hrаnе, prеrаdе drvеtа u pеlеt i brikеt, аli i
nа pоdručјu еnеrgеtikе (iskоrišćеnjе
sunčаnе еnеrgiје, izgrаdnjа
vеtrоgеnеrаtоrа i mini hidrоеlеktrаnа).
Мi nudimо tеrеn, а Slоvеniја kаpitаl – mi
dоbiјаmо rаdnа mеstа, а zајеdnо
dоbiјаmо prоfit – rеkао је gеnеrаlni
dirеktоr RТBа-а Blаgоје Spаskоvski.
-Slоvеniја је izаšlа iz krizе i imа vеlikе
invеsticiје u Srbiјi јеr su uslоvi zа
privrеđivаnjе bоlјi nеgо u Slоvеniјi.
Slоvеniја i Srbiја gоdišnjе rаzmеnе rоbu
i uslugе u vrеdnоsti miliјаrdu еvrа. U
rаzmеni sа Srbiјоm nајvišе učеstvuје
еlеktrоmаšinskа, fаrmаcеutskа i hеmiјskа
industriја i pоlјоprivrеdа. Imаmо kаpitаl i
оbеzbеđеnа nеkа tržištа, pа zајеdnо
mоžеmо dоbrо dа pоsluјеmо. Uvеrеn
sаm dа ćеmо vrlо brzо sа grupоm
zаintеrеsоvаnih privrеdnikа dоći u Srbiјu
i dа ćеmо nаprаviti dоbrе rеzultаtе –
rеkао је prеdsеdnik Privrеdnе kоmоrе
Slоvеniје Sаmо Hribаr Мilič.
Autor: Milan Badivuk
ODRŽANE SEDNICE UPRAVNOG ODBORA I SKUPŠTINE RPK
ZAJEČAR
PRIVRЕDNА DЕLЕGАCIЈА SLОVЕNIЈЕ U BОRU
ZAJEDNIČKA SEDNICA ODBORA UDRUŽENJA
INDUSTRIJSKIH DELATNOSTI I CENTRA ZA EOI
Takođe su prisutni članovi pozvani da
prеdlažu aktivnosti kojima bi se dopunio
plаn rаdа člаnоvа Оdbоrа Udružеnjа i
Cеntrа zа ЕОI zа 2015. gоdinu.
U okviru tekućih pitanja bilo je reči o
problemima pojedinih firmi, kontroli
legalnih softvera po firmama, povraćaja
akcize, skupim studijama transfernih
cena i određenim planovima u 2015.g.
Autor: Maja Milutinović
S T R A N A 7
ZAJEDNIČKA SЕDNICA ODBORA UDRUŽENJA
PОLJОPRIVRЕDЕ, ŠUМАRSТVА I VОDОPRIVRЕDЕ
I CЕNTRА ZА KVАLITЕT
Na zajedničkoj sednici Odbоrа udružеnjа
pоljоprivrеdе, šumarstvа i vоdоprivrеdе i
Centrа zа kvalitet data je Infоrmаciја о
pоlјоprivrеdnој prоizvоdnji u Тimоčkој
Krајini 2014. O novim ЕU programima
koji su na raspolaganju za period 2014-
2020 godine prisutne je informisao Zoran
Marković, Rukovodilac projektnog
sektora iz Regionalne privredne komore
Niš.
Apliciranje za sredstva iz EU fondova je
složen proces i finansijska sredstva se
isključivo dodeljuju za unapred
isplanirane i razrađene projekte.
Zbog nedovoljne informisanosti javnosti
o konkursima i nepoznavanja postupka
pisanja projekata, iskoristi se manje od
30% ovih mogućnosti.
Takođe bilo je reči i uvođenju dualnog
modela obrazovanja u obrazovni sistem
koje je pokrenula Privredna komora
Srbije.
Autor: Dijana Dijanović
trenutna situacija u spoljnotrgovinskoj
razmeni u periodu januar-septembar
2014. godine, sa osvrtom na kretanja u
industrijskoj proizvodnji, zaradama,
zapošljavanju i nezaposlenosti u istom
periodu, na području Timočke Krajine i
Srbije.
Prisutnim članovima Udruženja i Centra
upućen je poziv da i na dalje mogu pri-
javljivati svoje probleme u poslovanju i
predlagati mere za njihovo prevazilažen-
je, u okviru akcije PKS „Imаtе rеč-
buditе dео rеšеnjа“.
U RPK Zaječar, 25.novembra 2014.g.
održana je zajednička sednica Ud-
ruženja industrijskih delatnosti i Cen-
tra za ekonomske odnose sa in-
ostranstvom na kojoj je razmatrana
SEDNICA ODBORA UDRUŽENJA
INFRASTUKTURNIH DELATNOSTI
odnos ne bude veći od 1:1,5. Trenutno u
nekim preduzećima odnos je 1:4. Cene
grejanja su na regionu uravnotežene i to
pre svega kod cena po utrošenoj energiji
što će ubuduće biti i jedino mogući
način obračuna. Sve toplane su grejnu
sezonu započele u predvidjenom roku,
ali je kod gotovo svih izražen problem
sa kvalitetom i kvantitetom energenata
koje treba nabaviti. Ono što preduzeća
očekuje kao zadatak koji je propisan
zakonom je da sve toplane moraju da
izrade tarifni sistem, a lokalne
samouprave kao osnivači moraju da
licenciraju svoje javno preduzeće za
grejanje. U nastavku sednice održana je
prezentacija novog Zakona o zaštiti
potrošača koji je stupio na snagu
22.septembra 2014.godine. Upoznavanje
sa najvažnijim novinama koje donosi
Zakon o zaštiti potrošača, i odgovore na
pitanja dali su predstavnici Ministarstva
trgovine, turizma i telekomunikacije.
Autor: Ivan Stojković
S T R A N A 8
SEDNICA ODBORA UDRUŽENJA USLUŽNIH DELATNOSTI
U Regionalnoj privrednoj komori Zaječar
je 19.novembra, održana redovna, VIII
Sedica odbora Udruženja uslužnih de-
latnosti. Prvi deo sednice je održan u
užem sastavu, na kom su članovi doneli
zaključak da treba oformiti radnu grupu,
koja bi zajedno sa predstavnicima RPK
Zaječar, obišla sve osam lokalne samou-
prave i argumentovano obrazložila
probleme u vezi enormnog povećanja
poreza na imovinu. Istaknuto je da su
poreze povećane više od 60%, a u po-
jedinim je taj procenat i preko 1000%.
Posustala privreda takve namete više ne
može da servisira i krajnje je vreme da se
u ovu oblast uvedu neki zajednički krite-
rijumi. Na sednici je bilo reči i o pre-
porukama koje su upućene Vladi u vezi
poboljšanja privrednog ambijenta.
Autor: Dragoslava Djokić
privredna komora Srbije pod nazivom
„Imate reč-budite deo rešenja“. Ovo je
bio dijalog privrede, države i struke i
prilika da se ukaže na glavne probleme
koje pojedini privredni subjekti imaju u
poslovanju, ali i da se predlože načini za
njihovo prevazilaženje. Tokom
sajamske manifestacije „Zdravo-domaće
-prirodno“ u Zaječaru je održan i radni
sastanak na istu temu. Članovima
Odbora data je mogućnost da iz svoje
oblasti ukažu na najznačajnije probleme
i daju predloge rešenja koji će biti
objedinjeni i poslati stručnim službama
Privredne komore Srbije. Članovi
odbora su detaljno analizirali cene
komunalnih usluga i početak grejne
sezone na našem regionu. Cena vode za
gradjanstvo je uglavnom uravnotežena u
svim komunalnim preduzećima, dok kod
privrede ima značajnijih razlika. Za sada
gotovo nigde nije ispoštovana preporuka
i zahtev da se uravnoteži odnos cena
prema gradjanstvu i privredi tj. da taj
U Regionalnoj Privrednoj komori
Zaječar, 19. novembra 2014. godine
održana je osma sednica Odbora
Udruženja infrastrukturnih delatnosti.
Članovi Odbora Udruženje
infrastrukturnih delatnosti delagiraju
se iz Grupacije za energetiku,
energetsko rudarstvo i geološka
istraživanja, Grupacije komunalnih
delatnosti, Grupacije za saobraćaj i
telekomunikacije i Grupacije za
gradjevinarstvo, industriju
gradjevinskog materijala i stambenbe
privrede. Na sednici su članovi odbora
informisani o nizu sastanaka sa
privrednicima koje je inicirala
PREZENTACIJA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA Na drugom, proširenom, delu sednice
Odbora Udruženja uslužnih delatnosti
izvršena je prezentacija novousvojenog
Zakona o zaštiti potrošača. Prezentaciju
su izvršile koleginice iz Ministarstva
trgovine, turizma i telekomunikacija:
Vesna Novaković, pomoćnica ministra,
Nevena Praizović, savetnica u Sektoru za
zaštitu potrošača i Mirjana Damjanović iz
tržišne inspekcije.
Poslednji deo sednice je protekao u
uzajamnoj diskusiji prilikom koje su pri-
sutni imali priliku da postavljaju konkret-
na pitanja i da dobiju konkretne odgovore.
Autor: Dragoslava Djokić
SKUPŠTINA
UDRUŽENJA POSLOVNIH ŽENA TIMOČKE KRAJINE
nekog javnog mesta ili lokala u kojem bi
članice reklamirale svoje proizvode,
ponuda edukacije finansijskog poslovan-
ja, organizovanje tribina o zdravlju žena
u gradovima Timočke krajine i dr.
Na kraju Skupštine generalni sekretar
RPK Zaječar, g. Milan Badivuk je
svečano dodelio članske kartice član-
icama Udruženja.
Autor: Dijana Dijanović
S T R A N A 9
izbor rukovodstva. Za predsednicu Ud-
ruženja je izabrana Aleksandra Blažare-
vić, diplomirani inženjer tehnologije iz
Zaječara.
Nova predsednica se zahvalilia na uka-
zanom poverenju i pohvalila dosadašnji
rad, energičnost, profesionalnost,
međusobnu saradnju članica, kao i
odličnu saradnju sa RPK Zaječar
Plan rada i finansijski plan za 2015. su
usvojeni uz nekoliko konkretnih pred-
loga članica kao što su organizacija
edukacija o zdravoj hrani, pronalaženje
Redovna izborna Skupština Udruženja
održana je 25.12.2014. god. u pro-
storijama Regionalne privredne ko-
more Zaječar. Skupštini su prisustvo-
vale članice Udruženja, preduzetnice i
poslovne žene iz Timočke krajine,
predsednik RPK Zaječar, g.Dejan
Tošić i generalni sekretar, g. Milan
Badivuk.
Skupštini se obratio generalni sekretar
RPK Zaječar koji je pozdravio skup,
članice Upravnog odbora Dijana Dija-
nović i Dragoslava Đokić su podnele
izveštaj o radu Udruženja za 2014.
godinu i finansijski izveštaj. U toku
trajanja Skupštine prikazan je film o
projektu Preduzetnice doprinose
razvoju ekonomske politike u novom
političkom kontekstu i potpisivanju
Memoranduma o saradnji sa Narod-
nom Skupštinom Srbije.
Članice Udruženja je pozdravio
predsednik RPK Zaječar, g. Dejan
Tošić i poželeo uspeh u daljem radu i
ponudio podršku Komore ženskom
preduzetnišvu i Udruženju.
Jedna od tačaka dnevnog reda je bio
U POSETI VD PREDSEDNIKU PKS I PREDSEDNIKU
KOMORE BEOGRAD
Predsednik RPK Zaječar Dejan
Tošić je 31.10.2014. god. posetio
VD predsednika PKS i predsedni-
ka komore Beograd, gospodina
Milivoja Miletića.
Dejan Tošić je prezentovao rad
RPK Zaječar, finasnijske rezultate,
reorganizaciju urađenu u poslednje
dve godine, kao i planove vezane
za istu. Na sastanku su razgovarali
i o budućnosti komorskog sistema,
razmenili su ideje i dosadašnja
iskustva na terenu, kao i o pla-
novima na dalje.
Tom prilikom je Dejan Tošić
izvestio predsednika o ideji za
organizacijom radionice u kojoj bi
učestvovali, kako predsednici i generalni
sekretari, tako i projektni timovi svih
komora. Cilj skupa bi bio da se radnici
komorskog sistema povežu na još viši
nivo, kako bi mogli da u budućnosti
sarađuju na prijektima, edukacijama i
prezentacijama, sve u svrhu što veće
pomoći privrednim društvima i
preduzetnicima.
Autor: Dejan Tošić
S T R A N A 1 0
POSETA POTPREDSEDNIKA PKS ZDRAVKA JELUŠIĆA
Dana 21.11.2014.god. potpredsednik
Privredne komore Srbije gospodin
Zdravko Jelušić je posetio Timočku
krajinu i Grad Zaječar, povodom Jubileja
40 godina Fabrike kablova Zaječar. Tom
prilikom je posetio RPK Zaječar,
upoznao se sa menadžmentom i
poslovanjem komore Zaječar, kao i
planovima na dalje.
RPK Zaječar čestita Fabrici kablova
Zaječar, pre svega uspešnu
privatizaciju, značajan Jubilej, kao i
nastavak uspešnog poslovanja.
Autor: Dejan Tošić
S T R A N A 1 1
Dana 25.11.2014.godine je u Galeriji
Narodnog muzeja održan radni sastanak sa
predstavnicima Ambasade Republike
Indonezije u Beogradu na temu izrade
plana za realizaciju programa u narednoj
godini iz oblasti kulture, umetnosti i
turizma.
Sastanku su pored otpravnika poslova
gospodina Widya Parsaoran Gultom-a,
prisustvovali i njegovi saradnici, ataše za
PREDSTAVNICI AMBASADE INDONEZIJE U ZAJEČARU
kulturu gospođa Khotijahtus Sadiyah kao
i gospođa Christy Yupiratu, zadužena za
administrativne i poslove finansija. Svoje
predloge za realizaciju novih
manifestacija u narednoj godini iz gore
navedenih oblasti dali su svi prisutni
saradnici iz Gradske uprave Zaječar,
Cekit-a, preduzeća Gitarijada,
Regionalne privredne komore Zaječar,
Hotela Srbija-TiS, likovnog društva
Zaart, predstavnici folklornih udruženja
iz Vražogrnca i Lubnice kao i kolektiv
Narodnog muzeja.
Regionalna privredna komora Zaječar je
pozvala delegaciju Indonežanske
ambasade da naredne godine učestvuje
na međunarodnom sajmu „Zdravo-
domaće-prirodno“, a dat je i predlog da
se organizuje sastanak predstavnika
privrede obe zemlje.
Naredni sastanak predviđen je za početak
2015. godine, sa tačnim definisanjem
manifestacija i programskog sadržaja.
Autor: Tatjana Račić
MEĐUNARODNI SAJAM PRIVREDE "BRČKO 2014"
XIII međunarodni sajam privrede "Brčko
2014", koji je okupio više od 150 izlagača
iz BiH i inostranstva, otvoren je
13.11.2014.god. prigodnom svečanošću u
prisustvu velikog broja privrednika,
političkih i javnih ličnosti distrikta.
Izlagači su svoje proizvode i usluge pred-
stavili u halama Luke Brčko na 3.000 m2 u
periodu od 13. do 16. novembra 2014.god.
Otvarajući ovu manifestaciju,
gradonačelnik Brčkog Anto Domić rekao
je da se isplati investirati u distrikt Brčko
i pozvao privrednike iz regiona da in-
vestiraju, jer im ova specifična lokalna
zajednica pruža pravnu bezbednost.
Potpredsednik Spoljno-trovinske komore
BiH Bruno Bojić rekao je da je Sajam
privrede „Brčko 2014" dobra prilika za
uspostavljanje poslovnih veza na
dugoročnim osnovama.
Dobrodošlicu učesnicima ove privredne
manifestacije poželeli su predsednik
Privredne komore distrikta Brčko
Veselin Panić, predsednik i pot-
predsednik brčanskog parlamenta Đorđa
Kojić i Adem Ribić i zamenik
gradonačelnika Brčkog Esed Kadrić.
S T R A N A 1 2
Nakon zvaničnog otvaranja i obilaska
Sajma organizovan je prijem kod
gradonačelnika Brčkog, gde je, između
ostalog, potpisan i Sporazumi o saradnji
između Privredne komore distrikta Brčko i
Regionalne privredne komora Zaječar.
Programom 13. međunarodnog sajma
privrede “Brčko 2014″ predviđeno je i
održavanje više tematskih konferencija,
okruglih stolova i prezentacija učesnika
manifestacije.
Veoma zapaženu prezentaciju imala je
delegacija Regionalne privredne komore
Zaječar i Narodnog muzeja Zaječar, koji su
ovom prilikom prisutnima predstavili kas-
noantički lokalitet „Felix Romuliana“ i
prirodne i privredne potencijale Timočke
krajine.
Na samom štandu RPK Zaječar pred-
stavljene su firme-članice: hоtеli
„Jezero“, Borsko jezero i „Falkensteiner“
Stara planina, Adonis doo, Sokobanja,
Nikolas Trade doo Zaječar, KGH
Inženjering doo, Zaječar, Radionica za
proizvodnju domaćih sapuna "Lady
Emilly", SUTR „Kristal“, Zaječar,
„Peduni doo” Bor, Narodni muzej
Zaječar – arheološko nalazište „Felix
Romuliana“ i Udruženje poslovnih žena
Timočke krajine a priređena je i
degustacija tradicionalnih jela i domaćih
vina.
Na kraju Sajma su dodeljivana priznanja
najuspešnijim izlagačima: Regionalna
privredna komora Zajećar dobila je
priznanje za najoriginalniju multi
prezentaciju.
Autor: Tatjana Račić
poreklom.
Proizvodnja prehrambenih proizvoda na
tradicionalan način je "srpsko zlato" i
neophodno je pomoći domaćem malom
proizvođaču, rekao je tom prilikom državni
sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i
zaštite životne sredine Željko Radošević,
najavljujući smotru.
On je istakao da je zaštita geografskog
porekla i brendiranje proizvoda veoma
važan proces za izlazak ovih prozivoda na
zahtevna međunarodna tržišta.
Sajam su, ispred Regionalne privredne
komore Zaječar, posetili predsednik Dejan
Tošić i Dragoslava Đokić, sekretar
udruženja, koji su se posebno zadržali na
štandu Adonisa iz Sokobanje, članice RPK
Zaječar.
Bila je ovo prilika za upoznavanjem sa
pojedinim proizvođačima – izlagačima koji
bi, eventualno, učestvovali na IV Sajmu ‘’
Zdravo-domaće-prirodno’’ naredne jeseni u
organizaciji RPK Zaječar.
Autor: Dragoslava Djokić
SAJAM ETNO HRANE I PIĆA 2014. U BEOGRADU
S T R A N A 1 3
I ove godine 9 i 10 oktobra , u okviru
Kompleksa sportsko rekreativnih bazena u
Novoj Pazovi tradicionalno je održan osmi
Regionalni sajam privrede.
Otvaranju sajma prisustvovao je veliki broj
zvanica, predstavnika republičkih i
pokrajinskih institucija kao i komorskog
sistema. Otvaranju je prisustvovala i
delegacija Regionalne privredne komore
Zaječar na čelu sa predsednikom Dejanom
Tošićem.
REGIONALNI SAJAM PRIVREDE NOVA PAZOVA
Na beogradskom sajmu je, u periodu od 26
-29.novembra, održan Sajam etno hrane i
pića, na kom je učestvovalo preko 350
izlagača, sa oko 1500 različitih
prehrambenih etno proizvoda. Sajam je
otvorila Ministarka poljoprivrede i zaštite
životne sredine Snežana Bogosavljević
Bošković, koja je rekla da Srbija ima
ogroman potencijal u proizvodnji
tradicionalnih prehrambenih proizvoda, da
država pruža podršku proizvođačima i
podsetila da u Srbiji ima više od 30
proizvoda sa zaštićenim geografskim
Predstavilo se preko 100 izlagača iz metalne
i plastične galanterije, prehrambene
industrije, auto industrije, hemijske
industrije, IT opreme, gradjevinarstva,
prerade drveta, mehanizacije, poljoprivrede,
turizma, ugostiteljstva, tekstila obuće i
kućne radinosti.
Osim izložbenog prostora, održane su i
prateće manifestacije, poput prezentacija na
teme: izvoz na tržište Ruske Federacije,
socijalnog preduzetništva, sive ekonomioje,
sajma zapošljavanja, (B2B) susreti
privrednika
U organizaciji Regionalne privredene
komore Zaječar , predstavila se i privreda
Timočkog regiona nastupom na
zajedničkom štandu na kome je svoje
proizvode predstavilo ukupno 8 privredna
subjekta.
Organizatori sajma su Sremska privredna
komora, Opština Stara Pazova uz podršku
Pokrajinskog sekretarijata za privredu,
zapošljavanje i ravnopravnost polova.
Autor: Ivan Stojković
Otvaranju sajma prisustvovao je veliki broj
zvanica, iz privrednog i društvenog života
kao i komorskog sistema. Otvaranju je
prisustvovala i delegacija Regionalne
privredne komore Zaječar na čelu sa
predsednikom Dejanom Tošićem.
Prisutnima se u ime grada Pančeva obratio
gradonačelnik Pavle Radovanov, predsenik
Regionalne privredne komore Pančevo,
gospodin Dragan Bosilj, a izložbu je
otvorio v.d. predsednik Privredne komore
Srbije, g-din Milivoje Miletić koji je
istakao upornost preduzetnika i ukazao na
još uvek prisutna ograničenja u njihovom
poslovanju. Pozvao ih je da preko
strukovnih udruženja i komora,
institucionalno formulišu predloge za
rešavanje problema. On je ukazao i na
nisku konkurentnost, što ne može biti
rešeno bez investicija.
Osnovni cilj organizacije ove manifestacije
je bio promocija i dalji razvoj
preduzetništva, malih i srednjih preduzeća
u gradu Pančevu, kao i u celom regionu. U
okviru sajma je posebno organizovan deo
predstavljanja i nastupa preduzeća u okviru
realizacije projekta prekogranične saradnje
Srbija-Rumunija, pod nazivom „Made in
Banat“.
Prvog dana sajma održani su susreti
privrednika, tzv. B2B susreti, a sve u cilju
podsticanja komercijalnih aktivnosti.
Autor: Ivan Stojković
PRIVREDNA IZLOŽBA U PANČEVU
S T R A N A 1 4
U selu Novo Korito održana je tradicionalna
međunarodna manifestacija “Šipurijada” .
Ova manifestacija je posvećena šipurku,
koji je po rečima organizatora stigao do
samih ulaznih vrata domaćinstava u ovom
selu.
„ŠIPURIJADA”
U organizaciji Regionalne privredne
komore Pančevo, Grada Pančeva i
Udruženja preduzetnika Pančeva, u periodu
od 22. do 24. oktobra održana je 4.
Privredna izložba – međunarodni sajam u
Pančevu. Generalni pokrovitelj
manifestacije bila je Vlada AP Vojvodine.
Pored mnogobrojnih izlagača izložbu je
karakterisalo učešće velikog broja
privrednih komora, kako iz Srbije tako i iz
BiH.
U organizaciji Regionalne privredene
komore Zaječar , predstavila se i privreda
Timočkog regiona nastupom na
zajedničkom štandu na kome je svoje
proizvode predstavilo ukupno 9 privredna
subjekta.
Ovo je osma po redu “Šipurijada” na kojoj
su učestvovali izlagači iz Srbije, Slovenije i
Bugarske.
Predstavili su se izlagači sa svojim
proizvodima od šipka, mlečnim
proizvodima, umetničkim radovima, starim
zanatima.
Kao i proteklih godina i ove je organizovan
literarni i likovni konkurs sa temom
“Šipurak”.
Prvo mesto u kategoriji likovnih radova
osvojila je Kalina Radenković, učenica OŠ
“Vuk Karadžić”, a specijalna nagrada u
kategoriji likovnih radova pripala je vrtiću
“Crvenkapa”.
U kategoriji najbolji aranžman, nagrada je
pripala Mateji Petrović iz OŠ “Vuk
Karadžić”, dok je u kategoriji literalnih
radova za najbolji proglašen rad Nede
Minić učenice OŠ “Dubrava".
Autor: Milan Badivuk
Na zahtev svojih stalnih članica, Regionalna privredna komora Zaječar je organi-
zovala prezentaciju nајznаčајniјih izmеnа iz оblаsti rаdа i prаvа pо оsnоvu rаdа sа
оsvrtоm nа kоlеktivnо prеgоvаrаnjе i pоtеnciјаlnе tеmе zа kоlеktivnе ugоvоrе.
Druga tema se odnosila na izmеnе Zаkоnа kоје sе оdnоsе nа zаrаdu, nаknаdе
zаrаdе i drugа primаnjа. Prezentatori su bili prеdstаvnici Мinistаrstvа zа rаd,
zаpоšlјаvаnjе, bоrаčkа i sоciјаlnа pitаnjа u sаrаdnji sа USАID Prојеktоm zа bоlје
uslоvе pоslоvаnjа.
Puna sala na petom spratu dovoljno govori o zainteresovanosti naših članica za ovu
temu, posebno konkretna pitanja koja su prisutni predstavnici privrednih društava,
javnih preduzeća, lokalnih samouprava, knjigovodstvenih agencija i drugi, nakon
prezentacije, postavljali g-đi Jesenki Čvoro i g-đi Gordani Budimović iz
Ministarstva. I dalje postoje nedoumice oko tumačenja pojedinih članova Zakona,
tako da je ovo bila prilika da se od merodavnih osoba čuju tumačenja i preporuke.
Autor: Dragoslava Djokić
S T R A N A 1 5
KONFERENCIJA
„SPORAZUMNO FINANSIJSKO RESTRUKTURIRANJE PRIVREDNIH
DRUŠTAVA“
Predsednik RPK Zaječar, g. Dejan Tošić
prisustvovao je 25.nоvеmbrа 2014. godine
konferenciji „Sporazumno finanasijsko
restrukturiranje privrednih društava - Novi
pristup rešavanju problematičnih kredita u
Srbiji“. Konferenciju su organizovali
Evropska banka za obnovu i razvoj
(EBRD) i Privredna komora Srbije (PKS),
u saradnji sa Partnerima za demokratske
promene Srbija, Advokatskom
kancelarijom Andrić, EMA Globalom
(SAD) i ADR Centrom (Italija).
Prisutnima su se obratili Željko Sertić,
ministar privrede Republike Srbije, Matteo
Patrone, direktor EBRD kancelarije u
Srbiji, Milivoje Miletić, v.d. predsednika
PKS, Nermina Ljubović, direktor PKS,
Catherine Bridge, glavni savetnik Tima
za pravnu tranziciju EBRD i Blažo
Nedić, iz Partnera Srbija.
Konferencija, kojoj je prisustvovalo
preko 180 domaćih i međunarodnih
eksperata iz oblasti bankarstva i privrede,
izazvala je veliko interesovanje javnosti.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati
projekta „Podrška primeni Zakona o
sporazumnom finansijskom
restrukturiranju (SFR) privrednih
društava“, ali i analiziran domet SFR-a,
imajući u vidu planove Vlade Republike
Srbije u domenu problematičnih kredita.
Zakon o sporazumnom finansijskom
restrukturiranju („Službeni Glasnik
Republike Srbije“, br. 36/2011) uređuje
posredovanje u postupcima sporazumnog
finansijskog restrukturiranja (SFR)
privrednih društava u finansijskim
teškoćama u okviru Privredne komore
Srbije.
SFR predstavlja važan mehanizam za
restrukturiranje korporativnih dugova,
naročito malih i srednjih preduzeća, kao i za
restrukturiranje problematičnih kredita,
uopšte.
Od avgusta 2013. godine, EBRD podržava
primenu SFR kroz ovaj projekat tehničke
pomoći, u saradnji sa PKS, i uz pomoć
međunarodnog konzorcijuma stručnih
savetnika koji čine Partneri Srbija,
Advokatska kancelarija Andrić, EMA
Global i ADR Centar.
Autor: Dijana Dijanović
PREZENTACIJA ZAKONA O RADU
Seminar „Sporazumno finansijsko restruktuiranje”
S T R A N A 1 6
Dana 27.11.2014. u turističkoj organizaciji Srbije, nakon uspešno realizovanog projekta Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine,
koji je finansirala Evropska unija, uz pomoć Nemačke organizacije za pomoć i saradnju (GIZ) u istočnoj Srbiji, predstavljeno Udruženje
proizvođača vina sa budućom oznakom geografskog porekla „Knjaževac“.
To je prvo udruženje koje je u Srbiji u zvaničnoj proceduri za uspostavljanje oznake za vino po EU
“PDO/PGI” sistemu geografskog porekla. Udruženje proizvođača vina sa budućom oznakom geo-
grafskog porekla „Negotinska Krajina“ je u završnoj fazi procedure za predaju aplikacije za
uspostavljanje ove oznake iz istočne Srbije.
Kako bi se proizvođačima vina pomoglo da što lakše dođu do novih oznaka, nakon trogodišnjeg
napornog rada uspostavljena je i nova rejonizacija vinogradarskih područja, gde su uz veliku pomoć
domaćih i italijanskih stručnjaka dati najbitniji klimatski, zemljišni, vinogradarski i vinarski ele-
menti za dokazivanje veze između karakteristika naših vinogradarskih područja i karakteristika vina
iz kojih ona potiču“, izjavio je državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede I zaštite životne sredi-
ne, Danilo Golubović. Pored gospodina Golubovića, projekat I aktivnosti su predstavili: Alexander
Grunauer – GIZ, Karl-Heinz Vogel, iz delegacije EU u Srbiji I Darko Jakšić iz Ministarstva poljop-
rivrede.
Udruženja vinara iz Knjaževca i Negotina su prva udruženja koja su ušla u ovu proceduru, shvativši
da je udruživanje jedan od najznačajnijih preduslova da se vinarska delatnost našeg regiona podigne
na jedan viši nivo. O ovome su na predstavljanju govorili Saša Jović I Nikola Mladenović,
predsednici Udruženja proizvođača vina sa oznakom geografskog porekla ‘’Knjaževac’’ I ‘’ Nego-
tinska krajina’’.
Ovom događaju je prisustvovao predsednik Regionalne privredne komore Zaječar g. Dejan Tošić.
Autor: Dragoslava Djokić
BUDUĆA OZNAKA GEOGRAFSKOG POREKLA VINA
Seminar je deo projekta „Podrška primeni
Zakona o sporazumnom finansijskom
restrukturiranju privrednih društava u Srbiji”,
koji u saradnji sa Privrednom komorom
Srbije i uz podršku Evropske banke za
obnovu i razvoj (EBRD), sprovodi
konzorcijum u sastavu Partneri Srbija,
Advokatska kancelarija Andrić, EMA Global
(SAD) i ADR Center (Italija). Cilj projekta je
unapređenje primene sporazumnog
finansijskog restrukturiranja kao novog
oblika uređenja poverilačko-dužničkih
odnosa u Srbiji i podizanje kapaciteta
Privredne komore Srbije, koja je Zakonom o
sporazumnom finansijskom restrukturiranju
definisana kao institucionalni posrednik u
ovom postupku.
Autor: Maja Milutinović
odnosno redefinisanje dužničko-
poverilačkih odnosa između privrednog
društva u finansijskim teškoćama i njegovih
poverilaca, prvenstveno banaka.
Cilj sporazumnog finansijskog
restrukturiranja privrednih društava je
blagovremeno prepoznavanje i rešavanje
finansijskih poteškoća i stvaranje uslova za
nastavak poslovanja dužnika.
Seminaru su prisustvovali predstavnici
banaka, privrednih društava, advokati,
izvršitelji, revizori, finansijski savetnici i
medijatori. Prisutni su se informisali o
neophodnim uslovima za primenu postupka
Sporazumnog finansijskog restrukturiranja,
prednostima koje donosi potpisivanje
sporazuma, kao i prednostima korišćenja
medijacije radi mirnog rešavanja sporova u
privredi.
Regionalna privredna komora Zaječar u
saradnji sa Privrednom komorom Srbije i
organizacijom Partneri za demokratske
promene Srbija organizovali su 28. oktobra
2014.g. seminar „Sporazumno finansijsko
restruktuiranje privrednih društava”.
Sporazumno finansijsko restrukturiranje
privrednih društava je sporazumno
restrukturiranje korporativnih dugova,
S T R A N A 1 7
STUDIJA PROJEKTA „RUKA KOJA POMAŽE"
Prојеkаt je kоncipirаn је nа nаčin dа
dоprinеsе unаprеđеnju uslugа sоciјаlnе
zаštitе kао i sаmоg pоlоžаја stаrih licа u
lоkаlnim sаmоuprаvаmа iz Zајеčаrskоg i
Bоrskоg оkrugа. Sprоvоdi ga Grаd
Zајеčаr, u pаrtnеrstvu sа оpštinаmа
Мајdаnpеk i Nеgоtin, i Cеntrimа zа
sоciјаlni rаd iz svе tri lоkаlnе
sаmоuprаvе uz stručnu pоdršku
Rеgiоnаlnе аgеnciје zа rаzvој istоčnе
Srbiје (RАRIS). Prојеkаt finаnsirа
Еvrоpskа uniја u оkviru prоgrаmа EU
EXCHANGE 4, kојi sprоvоdi Stаlnа
kоnfеrеnciја grаdоvа i оpštinа – Sаvеz
grаdоvа i оpštinа Srbije
Studija sadrži rezultate sprovedenog
reprezentativnog anketnog istraživanja
koji se bazira na potrebama starijih i
invalidnih lica za uslugom pomoći u
kući, na njihovim ličnim
karakteristikama, potrebama i
mogućnostima da ovu uslugu plaćaju u
potpunosti ili delimično .
Rezultati istraživanja omogućavaju
donošenje niza preporuka Centrima za
socijalni rad o položaju starih lica,
njihovim potrebama, porodičnoj
solidarnosti i podršci kao i postojanje
potrebe za uslugom pomoć u kući. Osim
toga rezultati će poslužiti Centrima za
socijalni rad za izradu Elaborata koji je
potreban radi podnošenja zahteva za
licenciranje ove usluge od strane
nadležnog Ministarstva za rad,
zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Autor: Dijana Dijanović
MEMORANDUM O SARADNJI SA NARODNOM SKUPŠTINOM
– ŽENSKO PREDUZETNIŠTVO
Udruženje poslovnih žena Srbije je u
prostorijama Medija centra u Beogradu
organizovalo konferenciju povodom
potpisivanja „Memoranduma o saradnji
sa Narodnom skupštinom Republike
Srbije“ u okviru projekta „Preduzetnice
doprinose razvoju ekonomske politike u
novom političkom kontekstu“.
Konferenciji je prisustvovao predsednik
RPK Zaječar, g. Dejan Tošič sa
predstavnicama Udruženja poslovnih
žena Timočke krajine, predstavnice
drugih lokalnih partnerskih udruženja
poslovnih ženai Ženske biznis mreže
„OsnaŽene“ sa Kosova, predstavnici
institucija relevatnih za privredu i mediji.
Centralno dešavanje konferencije bilo je
svečano potpisivanje Memoranduma o
saradnji sa Narodnom skupštinom
Republike Srbije. Značaj ovog čina je
utoliko veći što je to prvi put u istoriji
parlamenta da neko udruženje žena u
preduzetništvu ozvaničava saradnju sa
najvišom zakonodavnom institucijom u
zemlji. Na tehničkom nivou, saradnja će
se odvijati između Ženske
parlamentarrne mreže i Odbora za
privredu, regionalni razvoj, trgovinu,
turizam i energetiku. Memorandum o
saradnji predstavlja važan osnov za
buduću saradnju ne samo UPŽ Srbije,
već i svih drugih udruženja preduzetnica.
Ispred UPŽ Srbije dokument je potpisala
predsednicadr Sanja Popović Pantić, a
ispred parlamenta: dr Aleksandra Tomić,
predsednica Odbora za privredu,
regionalni razvoj, trgovinu, turizam i
energetiku i Marija Obradović,
predsednica Odbora za odbranu i
unutrašnje poslove i prva koordinatorka
Ženske parlamentarne mreže.
Tokom konferencije predstavljeni su i
rezultati na projektu „Preduzetnice
doprinose“. Prikazan je i film koji je
zabeležio sve aktivnosti projekta do
završne konferencije, a promovisana je i
specijalna publikacija o projektu.
Projekat je u poslednjih godinu dana
obuhvatio niz aktivnosti koje su se
sprovodile u sedam gradova Srbije:
Bački Petrovac, Beograd, Bujanovac.
Valjevo, Subotica i Zaječar.
Projekat je finansiran od strane
Delegacije Evropske unije u Srbiji i
Kancelarije za saradnju sa civilnim
društvom Vlade Republike Srbije.
Institucionalnu podršku projektu je
pružala Narodna skupština Republike
Srbije.
Autor: Dijana Dijanović
Regionalna privredna komora Zaječar
izradila je i predstavlila Studiju
“Potreba za uslugom kućne nege sa
finansijskom procenom u gradskim i
ruralnim sredinama na teritoriji Grada
Zaječara i opština Majdanpek i Negotin".
RPK Zaječar je izradila Studiju u okviru
projekta „HELPING HAND“ (’Rukа
kоја pоmаžе’’).
S T R A N A 1 8
POČETAK SARADNJE SA DIJASPOROM FRANCUSKE
diјаspоrе јugа Frаncuskе i RPK zајеčаr
pоdignе nа јеdаn viši nivо.
Тоkоm sаstаnkа su prеdstаvlјеnе
prеthоdnе аktivnоsti i prојеkti RPK
Zајеčаr sа diјаspоrоm, kао i аktivnоsti
Skupštinе diјаspоrе јugа Frаncuskе sа
mаticоm Srbiјоm. Bilо је rеči о
аktuеlnоm kоnkursu zа sufinаnsirаnjе
prојеkаtа Uprаvе zа sаrаdnju s
diјаspоrоm i Srbimа u rеgiоnu.
Prеdstаvlјеnе su pojedine firmе, članice
Komore, kоје imајu pоtеnciјаlа zа
pоvеćаnjеm spоlјnоtrgоvinskе rаzmеnе
sа Frаncuskоm. Таkоđе је ukаzаnо nа
pоstојаnjе zаintеrеsоvаnоsti оd strаnе
jednog broja firmi iz Frаncuskе zа
kоnkrеtnоm sаrаdnjоm u pојеdinim
оblаstimа. Ukоlikо аktivnоsti vеzаnе zа
sаrаdnju sа diјаspоrоm RPK Zајеčаr i u
nаrеdnоm pеriоdu budu sufinаnsirаnе оd
strаnе Uprаvе zа sаrаdnju s diјаspоrоm i
Srbimа u rеgiоnu, plаnirа sе uzvrаtnа
pоsеtа prеdstаvnikа RPK Zајеčаr i
zаintеrеsоvаnih privrеdnikа Тimоčkоg
rеgiоnа Frаncuskој.
Autor: Maja Milutinović
PROJEKAT "RAZVOJ PREDUZETNIČKOG UČENJA"
U okviru obeležavanja Evropske nedelje
preduzetništva i aktivnosti koje su
planirane u okviru projekta "Razvoja
preduzetničkog učenja" grupa učenika i
nastavnika posetila je Regionalnu
privrednu komoru Zaječar.
Predstavnici RPK upoznali su učenike sa
radom Regionalne privredne komore,
potencijalima naše regije, kao i značajem
razvoja preduzetništva.
Autor: Dragoslava Djokić
Rеgiоnаlnu privrеdnu kоmоru Zајеčаr,
17.11.2014.gоdinе pоsеtiо је g. Мilоvаn
Јоvаnоvić, prеdsеdnik Skupštinе
diјаspоrе Srbа sа јugа Frаncuskе. U
rаzgоvоru sа prеdsеdnikоm RPK
Zајеčаr, Dејаnоm Тоšićеm i sаrаdnicimа,
g. Јоvаnоvić је izrаziо zаintеrеsоvаnоst i
sprеmnоst dа sе sаrаdnjа izmеđu
10.12.2014. u opštini Negotin, u organizaciji Srpske filmske asocijacije, je održan Film Friendly okrugli sto.
Cilj sastanka je bio da se okupe predstavnici Film Friendly lokalnih samouprava u Istočnoj Srbiji (Negotin,
Kladovo, Majdanpek, Boljevac), koje je Srpska filmska asocijacija sertifikovala u junu 2014. godine. Na
sastanku su bili prisutni i predstavnici grada Zaječara, koji je u procesu sertifikacije.
Srpska filmska asocijacija želi da lokalne samouprave uputi u to kako se mogu razvijati kroz filmsku
industriju. Takođe, namera je i da im se ukaže na značaj filmskog turizma i sugeriše kako da svoje prirodne i kulturne resurse promovišu
kroz filmska i TV snimanja.
Prisutnima se prvo obratila Ana Ilić, izvršni director Srpske filmske asocijacije, koja je rekla da Zakon koji uredjuje ovu oblast već postoji
I da se već duže vreme čekaju podzakonski akti. Pored članova NALED-a, Srpske filmske
asocijacije, prisutne su bliže upoznali sa ovom temom I Petar Daković, menadžer lokacija,
Marko Jocić iz producentske kuće Viktorija film, Jelena Bujdić-Krečković, iz JP ‘’NP Đerdap’’
I Bora Dimitrijević iz Narodnog muzeja Zaječar, koji je govorio o zaštiti kulturnih spomenika
prilikom filmskih snimanja / primer Felix Romuliane/.
Goran Jovšić iz Turističke organizacije grada Smedereva je preneo iskustva iz svog kraja,
posebno prilikom snimanja na Smederevskoj tvrđavi.
Autor: Dragoslava Djokić
S T R A N A 1 9
POSETA PEKARSKOJ INDUSTRIJI PANČEVO
Na poziv direktora g-dina Slobodana
Zajića, Dejan Tošić- predsednik
Regionalne privredne komore Zaječar i
Ivan Stojković - sekretar udruženja, posetili
su prilikom boravka u Pančevu na
Privrednoj izložbi pekarsku industriju
Pančevo.
Pekarska industrija Pančevo je jedna od
vodećih industrijskih pekara na teritoriji
Srbije. Znanje i umešnost u oblasti
pekarstva bazirano je na tradiciji dugoj 66
godina. Proizvodni asortiman, koji je
jednim delom tom prilikom i degustiran su:
dnevne industrijske vrste hleba,
specijalne vrste hleba, pecivo, smrznuti
program, prezle i oblande.
U dužem i prijateljskom razgovoru,
razgovarano je o tekućem poslovanju
pekare, o trenutnim tržišnim uslovima
poslovanja i mogućnostima unapredjenja
poslovanja.
Predsednik privredne komore Zaječar je
pozvao pekarsku industriju Pančevo da
učestvuje na sajmu „ZDRAVO-
DOMAĆE-PRIRODNO“ , koji će po
četvrti put Regionalna privredna komora
Zaječar organizovati 2015. godine.
Autor: Ivan Stojković
PROJEKAT „FILM FRIENDLY“
Tokom boravka u Pančevu na Privrednoj
izložbi, Dejan Tošić predsednik Regionalne
privredne komore Zaječar i Ivan Stojković
sekretar udruženja, posetili su preduzeće
„ALVETO“ u Beogradu.
„Alveto“ je specijalizovano preduzeće za
izradu unikatnih i visoko serijskih
dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih
proizvoda metalne galanterije. Osnovano je
1986. godine. Ističe se sopstvenim
autorskim rešenjima i tradicionalno
visokim kvalitetom izrade ovakve vrste
proizvoda za sve republičke, privredne,
sportske i kulturne institucije. Sa
ponosom ističu i veliki broj kupaca iz celog
sveta.
Nakon obilaska proizvodnih pogona u
dužem i prijateljskom razgovoru,
razgovarano je o tekućem poslovanju i
trenutnim tržišnim uslovima poslovanja.
Sumirana je dosadašnja saradnja Regionalne
privredne komore Zaječar i preduzeća
Alveto i razgovarano o budućoj saradnji i
novim poslovim.
Autor: Ivan Stojković
POSETA PREDUZEĆU ALVETO BEOGRAD
S T R A N A 2 0
SARADNJA KOMUNALNIH PREDUZEĆA SA NAŠEG REGIONA
Dana 14. oktobra 2014 godine u
prostorijama Regionalne privredne komore
Zaječar je održan sastanak predstavnika
Javnog komunalnog preduzeća
“KOMUNALAC” iz Majdanpeka i Javnog
komunalnog preduzeća “HIGIJENA
ZAJEČAR” iz Zaječara. Sastanku su
prisustvovali direktori i finansijski
direktori oba preduzeća kao i
predstavnici Regionalne privredne
komore Zaječar.U toku satanka
razmenjena su iskustva o tekućim
problemima koja ova preduzeća imaju u
poslovanju i mogućnostima medjusobne
saradnje.
Autor: Ivan Stojković
MEĐUKOMORSKA SARADNJA – POVEZIVANJE ČLANICA
U Regionalnoj privrednoj komori Zaječar
dana 24.12.2014. g. održan je sastanak
privrednika Grada Zaječara.
Predsednik Komore, Dejan Tošić, ukratko
je rezimirao informaciju o formiranju
privrednog saveta Grada Zaječara u 2014.g.
i istakao činjenicu da ovaj privredni savet
nije verifikovan od strane gradske uprave, a
obećanje gradonačelnika je da će se
verifikacija sprovesti početkom 2015.g.
Član gradskog veća, predstavnik
privrednog saveta grada Zaječara, Dragan
Jovanović, podneo je izveštaj o svom
radu u gradskom veću ostalim članovima
privrednog saveta i privrednicima grada
Zaječara. Bilo je reči i o aktuelnoj
privrednoj situaciji u Zaječaru, kao i
mogućnostima da se utiče na poboljšanje
trenutnog stanja.
Ono što je većina prisutnih konstatovala
da Komora mora zastupati interese
privrede ispred gradske uprave Zaječar i
uticati na poboljšanje privrednog
ambijenta.
Izloženi su određeni predlozi privrednika.
Jedan od predloga je da se ispred
privrednika formira Fond za pomoć
institucijama, fizičkim licima i ostalima
kojima je ta pomoć potrebna. Formirala bi
se komisija koja bi odlučivala kome će se ta
pomoć prosleđivati.
Takođe, dogovoreno je i da se, na sledećem
sastanku, sagleda mogućnost organizovanja
jedne humanitarne donatorske zabave, koja
bi postala tradicionalna, a na kojoj bi se
prikupila sredstva za pojedine humanitarne
namene.
Prisutni su informisani o akltuelnoj situaciji
u komorskom sistemu Srbije.
Autor: Maja Milutinović
SASTANAK PRIVREDNIKA GRADA ZAJEČARA
U saradnjii sa kolegama iz Regionalne
privredne komore Valjevo, a u cilju
medjusobnog povezivanja naših članica i
doprinosa njihovom boljem i uspešnijem
poslovanju, dana 29.oktobra u Valjevu
organizovan je sastanak predstavnika firme
„Nilolas trade“ iz Zaječara- članice
Regionalne privredne komore Zaječar i
„Europrom“ d.o.o. iz Valjeva- članice
Regionalne privredne komore Valjevo.
Sastanak je organizovan u prostorijama
firme „Europrom“ i razgovarano je o
mogućnostima njihove medjusobne
saradnje, a po pitanju plasmana
proizvoda firme Nikolas Trade, vina
„NIKOLAS WINES“ u objektima
trgovinskog lanca Europrom. Europrom
trenutno u svom sastavu ima 32
maloprodajna objekta sa tendencijom
povećanja, a Nikolas trade u 2014. godini
očekuje prodaju od preko milion litara
vina. Nakon tog sastanka u Regionalnoj
privrednoj komori Valjevo održan je
sastanak predstavnika komore na kome je
razgovarano o dosadašnjoj saradnji ove dve
komore i o mogućnostima njenog
unapredjenja pre svega u oblasti
povezivanja članica. Razmatrana je
mogućnost organizovanja prezentacije
proizvodnog programa Fabrike
poljoprivredne mehanizacije
„Agromehanika“ iz Boljevca potencijalnim
korisnicima, sa teritorije delovanja
Regionalne privredne komore Valjevo i to
kako krajnjim korisnicima tako i mogućim
isporučiocima delova za potrebe
Agromehanike.
Autor: Ivan Stojković
S T R A N A 2 1
INTERVJU SA NOVINARKOM
- SEDAMDESET GODINA LISTA '' TIMOK ''
Retko koji lokalni i regionalni list može da
se pohvali činjenicom da, uprkos krizi i
turbulencijama, koje se dogadjaju u našem
društvu, posebno poslednjih godina, traje
već sedamdeset godina. Ovaj jubilej je bio
povod da malo izmenimo uloge i da
obavimo razgovor sa Draganom Živković,
novinarkom i aktuelnom urednicom lista.
Timočki privrednik: Ovo je zaista redak
jubilej, sedamdeset godina neprekidnog
izlaženja lokalnog, dnevnog lista, 5300
izdatih brojeva. Šta možete da nam kažete
o početku izlaženja Vašeg glasila?
Dragana Živković: Prvi broj
lista ,,Timok’’ u Zaječaru izašao je iz
štampe 10. januara 1945. godine, pod
imenom ,,Reč naroda’’. Pod tim imenom
izlazio je samo nešto manje od četiri
meseca, do 20. aprila kada mu je po nalogu
izdavača ime promenjeno u ,,Naš život’’.
Ali mu je i to ime bilo kratkovečno, samo
do 6. januara 1952. godine kada dobio
treće, današnje ime ,,Timok’’.
TP: Znamo da jedno glasilo čine novinari i
svi ostali ljudi koji rade u njemu?
DŽ: U sedam decenija, list su uređivala 23
urednika, a u njemu je radilo 60
profesionalnih novinara i oko 300 spoljnih
saradnika.
TP: Tokom svih ovih godina i tiraž se
menjao?
DŽ: Prvi broj lista štampan je na samo
četiri strane. A potom kako se društvo
razvijalo i list je dobijao sve veći broj
stranica. Rekord je dostigao godine 1975-
te kada ga je redakcija od 16 novinara
izrađivala 28 stranica u tiražu od 18.000
primeraka, Od tog broja 3.000 je
distribuirano timočkim radnicima na
privremenom radu u inostranstvu. Bio je
to način da naši ljudi koji su daleko od
rodnog kraja ostanu u kontaktu sa
zavičajem.
TP: Pored privatizacije lista, bila je još
jedna značajna reorganizacija?
DŽ: Najveću reorganizaciju Redakcija je
imala posle prvih 16 godina izlaženja.
Godine 1961. došlo je pripajanja lista
‘’Krajina’’- Negotin listu ,,Timok’’.
Tada su tri novinara ,,Krajine’’ prešli na
rad u Redakciju ,,Timoka’’ koji je
povećao broj rubrika i broj stranica.
Otvorena su stalna dopisništva u
Negotinu, Boru, Knjaževcu, nešto kasnije
i u Kladovu.
TP: Pomenuli smo privatizaciju. To je
bilo pre nepunih sedam godina?
DŽ: Na jednu neuspelu privatizaciju pre
toga nećemo se puno osvrtati. Ona je na
sreću nas novinara, a i čitalaca, iskrenih
prijatelja lista, poništena. Pre sedam
godina list je kupio vlasnik '' Narodnih
novina'', g-din Toma Radomirović. Pune
63 godine '' Timok'' je bio nedeljnik.
Posle ove privatizacije postaje dnevni
list, tj. kao dodatak matičnim novinama
za region Timočke Krajine.
TP: Mislim da bi za naše čitaoce bilo
interesantno reći nešto i o novinarima -
kako su se oni kalili, kako su
napredovali?
DŽ: Redakcija ,,Timoka’’ imala je
svojevrsnu školu novinara U njoj su se
novinarstvu učili brojni srednjoškolci, od
kojih su neki kasnije primani u stalni
radni odnos. Srpskom
novinarstvu ,,Timok’’ je dao desetak
vrsnih tekstopisaca. Dragoljub Milivojević
Uča i Petar Janković prešli su na rad
u ,,Politiku’’, Jevrem Damnjanović
u ,,Ilustrovanu politiku’’, Dragan Petrović
Bajadžora i Miodrag Valjević u ,,Večernje
novosti’’, nešto kasnije i mlađi novinari
Slavoljub Živković u ,,Politiku’’, i Miroslav
Stefanović u ,,Večernje novosti’’. ‘’Timok’’
je osposobio i dva mlada novinara koji su
prešli na rad u Redakciju, tada,
novoformiranog Radio Zaječara.
TP: Svih ovih godina ‘’ Timok’’ je pratio i
objektivno beležio događaje u Timočkoj
krajini. Sa aspekta Regionalne privredne
komore Zaječar, ‘’ Timok’’ je verno
oslikavao privredu regiona, pratio sve
važne događaje, uspone, ali i probleme
privrede i privrednika. Ukazivao je društvu i
državi kako prevazići probleme i stvarati što
bolji privredni ambijent za poslovanje,
zapošljavanje i podizanje životnog
standarda gradjana. Zato Vam čestitamo
ovaj značajan jubilej sa željom da još dugo
trajete i budete i dalje deo naših
svakodnevnih aktivnosti. Hvala Vama što
ste nam pružili zadovoljstvo da Vas bliže
upoznamo u jednoj obrnutoj ulozi od one na
koju smo godinama navikli, tj. da Vi nama
date intervju!
ĐŽ: Hvala i Vama na čestitkama i
dosadašnjoj saradnji koja je bila na
profesionalnom nivou! Svih ovih godina
postojanja list ,,Timok’’ se trudio da
blagovremeno, pravovremeno i istinito
informiše kako građane Zaječara tako i cele
Timočke krajine. Za sedam decenije
postojanja ,,dotakli’’ smo mnoge teme, a
novinari su se uvek trudili da događaje
verodostojno prenesu.Trudićemo se da i u
narednim godinama svojim tekstovima
opravdamo vaše poverenje i zadržimo
dosadašnji status.
Autor: Dragoslava Djokić
S T R A N A 2 2
I - Industriјskа prоizvоdnjа
U prvih dеvеt mеsеci 2014. gоdinе
industriјskа prоizvоdnjа nа pоdručјu
Rеgiоnаlnе privrеdnе kоmоrе Zајеčаr
mаnjа је u оdnоsu nа isti pеriоd 2013.
gоdinе zа оkо 6%.
U istо vrеmе, nа nivоu Rеpublikе Srbiје
оstvаrеn је pаd industriјskе prоizvоdnjе u
prvih dеvеt mеsеci 2014.g. u pоrеđеnju sа
istim pеriоdоm 2013. gоdinе оd оkо 6%.
Pоsmаtrаnа pо sеktоrimа, prоizvоdnjа u
Тimоčkоm rеgiоnu u pеriоdu јаnuаr-
sеptеmbаr 2014. gоdinе vеćа је kоd
prоizvоdnjе еlеktričnе еnеrgiје zа 0,1%,
dоk је smаnjеnjе prоizvоdnjе zаbеlеžеnо u
rudаrstvu zа 0,8% i u prеrаđivаčkој
industriјi zа 9,3%.
Аkо sе оsvrnеmо sаmо nа prеrаđivаčku
industriјu, оd ukupnо 16 industriјskih grаnа
kоје stаtistikа prаti u nаšеm rеgiоnu, rаst
prоizvоdnjе је оstvаrеn u sаmо 6 stаtističi
klаsifikоvаnih dеlаtnоsti, dоk је u 10
dеlаtnоsti zаbеlеžеn pаd prоizvоdnjе.
II - Spоlјnоtrgоvinskа rоbnа rаzmеnа
Privrеdа sа pоdručја Тimоčkоg rеgiоnа
izvеzlа је u prvih dеvеt mеsеci 2014.
gоdinе rоbu zа ukupnо 328 miliоnа dоlаrа,
štо је zа 6,5% mаnjе u оdnоsu nа izvоz
оstvаrеn u istоm pеriоdu 2013. gоdinе. U
ukupnоm izvоzu Rеpublikе Srbiје nаš
Rеgiоn učеstvuје sа 3%.
Ukupnа vrеdnоst uvеzеnе rоbе nа pоdručјu
Тimоčkе krајinе u prvih dеvеt mеsеci
2014. gоdinе iznоsi 241 miliоnа dоlаrа. U
ukupnоm uvоzu Rеpublikе Srbiје nаš
Rеgiоn učеstvuје sа mаnjе оd 2%.
Suficit u rоbnој rаzmеni sа inоstrаnstvоm
nа pоdručјu nаšе Kоmоrе u prvih dеvеt
mеsеci 2014. gоdinе iznоsi 87 miliоnа
dоlаrа, štо prеdstаvlја pоvеćаnjе оd 145%
u оdnоsu nа isti pеriоd 2013. gоdinе.
Nа nivоu Rеpublikе Srbiје u pеriоdu јаnuаr
-sеptеmbаr 2014. gоdinе zаbеlеžеnо је
pоvеćаnjе izvоzа оd оkо 6% (ostvareni
izvoz iznosi 11254 miliоnа dоlаrа), а
tаkоđе i pоvеćаnjе uvоzа оd оkо 5%
(iznоs uvоzа је 15516 miliоnа dоlаrа).
Zаbеlеžеnо је pоvеćаnjе dеficitа kојi
iznоsi 4262 miliоnа dоlаrа.
Оsnоvnа kаrаktеristikа izvоzа sа
pоdručја RPK Zајеčаr је dа u njеmu i
dаlје dоminirајu bаkаr i pоluprоizvоdi nа
bаzi bаkrа, еlеktrični prоvоdnici, mаšinе
zа prаnjе, оbućа, brоdоvi, pivо, еlеktrični
аpаrаti zа dоmаćinstvо, drvеni ugаlј,
dеlоvi sеdištа оd drvеtа... Nа strаni
uvоzа, pоrеd sirоvinа i pоluprоizvоdа nа
bаzi bаkrа, nаlаzе sе i rеprоmаtеriјаli zа
dоrаdnе pоslоvе, dеlоvi hidrаuličnih
turbinа, pivо, vеntili i urеđајi zа
prеčišćаvаnjе gаsоvа, ...
Nајvеći izvоznici su i dаlје RТB Bоr,
FBC Мајdаnpеk, ТF Kаblе FKZ Zајеčаr,
Gоrеnjе Zајеčаr, „Fаlc еаst“ Knjаžеvаc,
Brоdоgrаdilištе Klаdоvо, Pоmеtоn - ТIR
Bоr, FPМ Аgrоmеhаnikа Bоlјеvаc,
Grаnd inžеnjеring Bоr, "S.C.S. plus"
Knjаžеvаc, Моnidаn kоmеrc Nеgоtin,
IHP Prаhоvо Nеgоtin, „Grin
Intеrnаtiоnаl“ Knjаžеvаc, Аlmаg
Klаdоvо, Pеkо Knjаžеvаc, АТB FОD
Bоr, Spајić Nеgоtin, Cеntrаl H
Мајdаnpеk, itd. Štо sе nајvеćih
uvоznikа tičе, оni sе, kао i u prеthоdnоm
pеriоdu, nаlаzе nа listi nајvеćih
izvоznikа, sа tоm rаzlikоm štо su оvdе,
dоnеklе, zаmеnili rеdоslеd. Nа strаni
uvоznikа nаlаzе sе јоš i HЕ Đеrdаp
Klаdоvо, Pоrtаl Zајеčаr...
III – Prosečne zarade po zaposlenom
U Republici Srbiji prosečna neto zarada u
periodu januar-sеptеmbаr 2014. godine
iznosila je 43.918 dinara, što je za оkо
2% više nego u istom periodu 2013.
godine.
Na području Borskog okruga prosečna
neto zarada u periodu I-IX 2014. godine
bila je 47.001 dinara (što je za 7% višе
od republičkog proseka. U Zaječarskom
okrugu prosečno isplaćena mesečna neto
zarada u ovom periodu iznosi 37.664
dinara (ili za 14% ispod republičkog
proseka). Najveće prosečne neto zarade su
u opštini Bor (51.869 dinara), а najmanje
su u opštini Knjaževac (31.905 dinara).
IV – Zaposlenost i nezaposlenost
Nezaposlenost zаklјučnо sа 30.
sеptеmbrоm 2014. godine, smаnjеnа је za
698 lica u odnosu na kraj sеptеmbrа 2013.
godine. Ukupno je evidentirano 26.281
nezaposlenih, 13.733 u okrugu Zaječar i
12.548 u okrugu Bor.
Tokom perioda januar-sеptеmbаr 2014.
godine radni odnos je zasnovalo ukupno
24.954 licа, (10.084 u zaječarskom
okrugu, 14.870 u borskom okrugu).
Prestanaka radnih odnosa u posmatranom
periodu je evidentirano ukupno 24.875 ili
za оkо 4% više nego u istom periodu
2013. godine.
Detaljnije možete pogledati na:
http://www.rpk-zajecar.co.rs/sr/index.php/
vesti/470-kuc-privrdn-krtnj-u-pridu-i-ix-
2014gdin-n-pdrucu-imck-krin
Autor: Maja Milutinović
ТЕKUĆА PRIVRЕDNА KRЕTАNJА U PЕRIОDU I-IX 2014.
S T R A N A 2 3
U prisustvu
predsednika Vlade Srbije Aleksandra
Vučića, ministra za rudarstvo i
energetiku Aleksandra Antića,
ambasadora Kanade Filipa Piningtona,
predstavnika ambasade SAD-a,
poslovnih prijatelјa Basena, graditelјa
novih objekata, gostiju i građana Bora
23. decembra, u Rudarsko-
topioničarskom basenu Bor svečano je
obeležen završetak izgradnje nove
topionice i fabrike sumporne kiseline.
Sada sledi funkcionalno ispitivanje nove
opreme i tehnologije koje, po ugovoru,
traje tri meseca. RTB Bor će nastojati da
taj period skrati na mesec i po dana kako
bi prvu proizvodnju u novim
postrojenjima imao već za dva meseca.
Nakon funkcionalnog uhodavanja nove
opreme sledi palјenje peći i njeno
postepeno zagrevanje („tempovanje“)
koje traje 21 dan. Posle toga, očekuje se
prva katoda. Punu proizvodnju RTB Bor
imaće najduže za tri meseca, pa u Boru
više neće biti dima od marta naredne
godine.
Na svečanosti ispred nove topionice
generalni direktor RTB-a Blagoje
Spaskovski je istakao da je menadžment
Basena izvršavao zadatke, a da je Vlada
Srbije pomagala, nadgledala,
kontrolisala i vodila računa o svakom
utrošenom dinaru, naročito posle
odobravanja 30 miliona evra za
završetak objekata, čime je pokazala da
je ovo državni projekat:
Za izgradnju nove topionice i fabrike
sumporne kiseline u Boru utrošeno je
250 miliona evra (iako je studija
nezavisnih inostranih stručnjaka iz
2006. godine pokazivala da će nova
topionica koštati između 250 i 300
miliona evra). Osim što je bila garant
za robni kredit kod kanadske EDC
banke, država Srbija, odnosno
aktuelna Vlada, za završetak
izgradnje uplatila je Basenu Bor
dodatnih 30 miliona evra i time na
najbolјi mogući način stavila do
znanja koliko je ovaj projekat važan
Srbiji – rekao je Spaskovski.
Nova topionica i fabrika sumporne
kiseline od izuzetnog su značaja za Bor,
RTB BOR
SVEČANI ZAVRŠETAK IZGRADNJE NOVE TOPIONICE I
FABRIKE SUMPORNE KISELINE
S T R A N A 2 4
Timočku krajinu i Srbiju. RTB Bor će, s
jedne strane, udvostručiti proizvodnju
bakra, plemenitih metala i sumporne
kiseline, a sa druge – čista tehnologija
doneće i čisto nebo nad Borom i
okolinom. Zahvalјujući ovom najvećem
ekološkom i ekonomskom projektu na
Balkanu, Basen Bor će već od sredine
2015. godine postati motor industrijskog
razvoja Srbije.
- Zamena stare tehnologije toplјenja
novom, savremenom, autogenom
jedinicom sa fabrikom sumporne
kiseline koja će raditi u skladu sa
svetskim ekološkim standardima
opravdana je, pre svega, sa ekološkog,
ali i sa ekonomskog aspekta.
Modernizacijom topionice u Boru
emisija i imisija štetnih materija u
vazduhu, vodi i zemlјištu biće ispod
zakonom propisanih vrednosti, a u
isto vreme iskorišćenje sumpor-
dioksida i bakra biće 98,5 procenata.
To je za pet odsto bolјe nego do sada
što će zadovolјiti ekološke standarde
koji važe u Srbiji i Evropskoj uniji. U
početku, kada se u Boru budu
prerađivali i uvozni koncentrati,
finansijski rezultati kompanije biće
bolјi za 12 miliona dolara godišnje, a
nakon dve godine, kada bude bilo
dovolјno koncentrata bakra iz
sopstvenih rudnika, efekti će biti veći
za čak 24 miliona dolara godišnje.
Od zvaničnog početka izgradnje ovog
najvećeg ekološkog i ekonomskog
projekta na Balkanu, 28. juna 2011.
protekle su nepune tri i po godine. U
odnosu na svetska iskustva u izgradnji
kapitalnih projekata od nacionalnog
značaja, ovo je izuzetan uspeh. Tim pre
što je reč o brownfield investiciji i
činjenici da je bakar tekao sve vreme,
tik uz nju, u postojećim postrojenjima
koja će raditi do završetka
funkcionalnog uhodavanja nove opreme
i tehnologije.
Reč je o državnoj, a ne lokalnoj
investiciji jer će, između ostalog, od
njenog rada dobrobit imati i svi domaći
prerađivački kapaciteti, počev od
Jagodine, „Sevojna“, preko
„Novkabela“, Bora, Zaječara,
Majdanpeka, Prokuplјa, do niške
„Yure“. Investicija, dakle, povlači za
sobom mnoge korisnike proizvoda i
pobolјšava snabdevenost prerađivača
bakrom, ali im i omogućava, kada RTB
Bor izađe iz restrukturiranja i postane
kreditno sposoban, povolјniju tržišnu
klimu (jer će bakar moći da se prodaje i
sa odloženim plaćanjem, a ne avansno
kao dosad). Dodamo li i primer
sumporne kiseline, a u novoj fabrici
godišnje će se proizvoditi 400 hilјada
tona monohidrata, hemijska industrija u
Srbiji i obnovlјena proizvodnja
veštačkog đubriva biće znatno jeftinija.
RTB Bor će tako dodatno uticati na
direktno i indirektno povećanje bruto
društvenog proizvoda Srbije.
Generalni direktor Basena je naglasio da
je, uporedo sa izgradnjom nove
topionice i fabrike sumporne kiseline
RTB remontovao staru Flotaciju šlјake i
Fabriku za prečišćavanje vode i izgradio
Energanu snage 1,6 megavati koja će
davati 30 procenata električne energije
za novu topionicu i fabriku sumporne
kiseline.
Autor: Mlan Badivuk