2 teorija meĐunarodne trgovine

7/28/2019 2 TEORIJA MEUNARODNE TRGOVINE

1/10

2 TEORIJA MEUNARODNE TRGOVINE

1. ime se bavi teorija meunarodne trgovine?- zato zemlje trguju, koje su koristi i trokovi meusobne razmjene- koje bi proizvode zemlja trebala izvoziti, a koje uvoziti,

- koji imbenici odreuju smjer, strukturu i obujam VT,- ime je odreen realni odnos cijena izmeu zuvoznih i izvoznih proizvoda,- koji je utjecaj ima VT na blagostanje svijeta, zemalja i pojedinaca

2. Kako su merkantilisti gledali na meunarodnu trgovinu?Zalagali su se za stimuliranje izvoza koje omoguava priljev zlata te zaograniavanje uvoza, koje znai njegov odljev protekcionizam. Smatrali su da sejedna zemlja moe obogatiti samo na raun drugih (ek.nacionalizam)Kada i gdje je bio popularan?17-19.st. u Njemakoj, panjolskoj, Portugalu i Francuskojto je bulionizam?

Zlato se smatra mjerom bogatstva i moi nacije.3. to je mehanizam cjenovno-novanog toka?

R. Cantillon je primjetio da poveanje koliine novca dovodi do poskupljenjazemljita i rada to vodi rastu cijena proizvoda, to e dovesti i do smanjenja izvoza.

4. Objasnite Smithovu teoriju apsolutnih prednosti. Koje su pretpostavketeorije?Ako jedna zemlja moe proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga ona imaapsolutnu prednost u proizvodnji te robe. Efikasnije znai da troi manje rada uproizvodnji jedinice proizvoda. Ako se zemljespecijaliziraju na temelju

aposolutnih prednosti tada trgovina nosi prednosti za obje zemlje, jer seopskrbljujemo proizvodom jeftinije nego to bi nas stajala samostalna proizvodnja(mijenjamo za dio proizvoda nae djelatnosti u kojoj postiemo izvjesnu prednost).Bogatstvo naroda je odreeno nacionalnom produktivnou, koja je odreenapodjelom rada i specijalizacijom. Pretpostavka je da je rad savreno mobilan unutarzemlje, te savreno imobilan meu zemljama.

5. Zadatak.Zemlja Proizvodnja po satu

U autarkiji Razmjena (specijalizacija)X Y X Y

A 4 3 8 0B 2 6 0 12Ukupno 6 9 8 12

a) Definirajte i objasnite apsolutne prednosti zemalja A i BApsolutna prednost zemlje A je u X jer u jednom satu proizvede vie X-a negozemlja B. Apsolutna prednost zemlje u B je u Y zato to proizvede 6 jedinicato je vie nego 2 jedinice koliko se za sat vremena proizvede u A. Dakle svaka


2/10

se zemlja treba specijalizirati u proizvodu kojeg efikasnije proizvodi, na tajnain poveava se ukupna proizvodnja (pa tako i potronja) proizvoda X i Y.

b) Prikaite grafiki podruje meusobno probitane razmjene A i BU autarkiji:Odnos razmjene u A je 1 jedinica X = 3/4Y=0,75Y (za zemlju A svaki odnos

razmjene pri kojem moe za 1 jedinicu X-a dobiti vie od 0,75Y nosi korist)Odnos razmjene u B je 1 jedinica X = 3Y (svaki odnos koji omoguuje dadobije 1 jedinicu X-aza manje od 3 jedinice Y-a)Dakle svaki odnos razmjene koji se nalazi izmeu 0,75 i 3 jedinice Y zajedinicu X-a je podruje obostrano probitane razmjene.A(1,0,75) i B(1,3) toke koje predstavljaju odnose razmjene A i B u situacijiautarkije i kroz njih se povlaepravci odnosa cijena (za zemlju A to je pravacY=0,75X, a za zemlju B Y=3X) koji ograniavaju podruje probitane trgovine.

c) Koje su koristi od trgovine za zemlju A ako je meusobni odnos razmjene szemljom B 2 jedinice X-a za 3 jedinice Y-a?Odnos razmjene je X=3/2Y=1,5Y i to se nalazi u rasponu probitane trgovine.Odnosno za 1 jedinicu X-a sad moe dobiti 1,5Y umjesto 0,75Y pa e X

izvoziti. A s druge strane 1Y=0,67


3/10

Trgovina meu zemljama je odreena time u emu je svaka zemlja relativno(relativna produktivnost rada)bolja (zemlja e imati komparativnu prednost uproizvodnji onog proizvoda u kojem vie prednjai, te e se specijalizacijom postiikoristi od trgovine za obje zemlje). Iz radne teorije vrijednosti proizlazi da su cijeneproizvoda X i Y u zem A:PxA = ax wAi PyA = ay wA(ax radno vrijeme potrebno

za proizvodnju 1X u zem A, ay radno vrijeme za proizvodnju 1Y u A, wA nadnica u zemlji A)U zem B:PxB = bx wBi PyB = by wBOdnos cijena proizvoda u zemlji A je jednak odnosu vremena uloenog uproizvodnju:PxA / PyA = ax / ay;za zem B:PxB / PyB = bx / by;Zemlja A ima komparativnu prednost u pr.X ako: PxA / PyA < PxB / PyBili ax / ay < bx / byili ax / bx < ay / byzbog toga je komparativna prednost zem B u Y-u.

7. Zadatak

Zemlja Proizvodnja po satuU autarkijiX Y

A 6 4B 1 3

a) definirajte i objasnite apsolutne i komparativne prednosti zemalja A i BZemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji X i Y, jer u sat vremena moeproizvesti vie oba proizvoda. Komparativna prednost zemlje A je u proizvoduX jer u njegovoj proizvodnji vie prednjai (6:1 > 4:3), te je stoga komparativnaprednost zemlje B u Y-u jer manje zaostaje.

b) Prikaite grafiki podruje meusobno probitane razmjene zemalja A i B

Odnos razmjene X-a za Y u autarkiji u zemlji A: 6X=4Y, X=4/6Y=0,67YOdnos razmjene u zemlji B: X=3YPodruje probitane razmjene je 0,67Y


4/10

Takoer je ovaj odnos razmjene blii situaciji autarkije u A pa e vie koristiimati zemlja B.

d) Koje su koristi od trgovine za zemlju A ako je meusobni odnos razmjene szemljom B 6 jedinica X-a za 4 jediniceY-aOdnos razmjene A i B je 6X=4Y, X=4/6Y=0,67; odnos razmjene je identian

odnosu u situaciji autarkije u A, stoga ona nema poticaj za razmjenu s obziromda pod istim uvjetima robu moe proizvesti u zemlji.


U autarkijiX Y

A 4 2B 2 1

a) definirajte i objasnite apsolutne i komparativne prednosti zemalja A i BApsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda ima zemlja A (X: 4>2, Y:

2>1). Komparativna prednost ne postoji s obzirom da A jednako prednjai uproizvodnji oba proizvoda (4:2 = 2 : 1).b) Prikaite grafiki podruje meusobno probitane razmjene zemalja A i B

ne postoji, pravci odnosa cijena se poklapaju za obje zemlje (A: 4x=2y,y=2xte B: 2x=y)


U autarkijiX Y

A 4 2

B 2 2a) definirajte i objasnite apsolutne i komparativne prednosti zemalja A i BApsolutnu prednost u proizvodnji proizvoda X ima zemlja A (X: 4>2). Priproizvodnji Y obje su zemlje jednako efikasne. Dakle komparativna prednostzemlje je u proizvodu X, a zemlje B u Y jer tu manje zaostaje odnosno nezaostaje.

b) Prikaite grafiki podruje meusobno probitane razmjene zemalja A i BOdnos cijena u zemlji A X=0,5Y, a odnos cijena u B je Y =X, pravac odnosacijena (Px/Py)A=1/4 /1/2 =0,5; pravac odnosa cijena (Px/Py)B =1/2/1/2=1


5/10

10. Zadatak.Zemlja Vrijeme za

proizvodnju 1jedinice (a,b)

Cijena po jediniciproizvoda (a*wA,

b*wB)

Cijena po jediniciproizvoda izraeno u

valuti X Y X Y X Y

A 1 sat 4 sata 10 40 15 60B 2 sata 3 sata 15 22.5 15 22.5

Pretpostavimo da u zemlji A 1 sat rada kota 10, u zemlji B 7,5 te da je teaj1=1,5

a) Definirajte i objasnite apsolutne i komparativne prednosti zemalja A i B?Gledajui vrijeme potrebno za proizvodnju vidimo da zemlja A ima apsolutnu (ikomparativnu) prednost u proizvodnji X-a, a zemlja B u proizvodnji Y jer svakatreba manje vremena za proizvodnju svojeg proizvoda.No ako pogledamo te odnose kada ukljuimo cijenu rada i teaj vidimo da jezemlja A podjednako dobra u proizvodnji X-a kao B, te da B ima apsolutnuprednost u proizvodnji Y-a jer ga proizvodi po manjoj cijeni (zemlja B izvozi Y

jer on ima niu cijenu nego u A 22.5


6/10

Nakon deprecijacije valute i aprecijacije valute , zemlja A ima apsolutnucjenovnu prednost u X, te zem B ima apsolutnu cjenovnu prednost u Y. Radi togae A izvoziti X, a zem B izvoziti Y.

d) Prikaite podruje meusobno probitane trgovine.Zemlja e izvoziti robujako jeajwARA < bjwB (u sluaju originalnog teaja za X

imamo (1*10*1,5=15) = (2*7,5 =15), ovaj se uvjet moe napisati i kao: aj/bj


7/10

raspolaganju (duina 0a ili 0e) se raspodjeljuje na proizvode X i Y. U toki aje sav rad uloen u proizvodnju Y, a u toki e u X, dok toke b, c, dprikazuju da se rad raspodjeljuje na oba proizvoda

2) U II kvadrantu prikazana je proizvodnja Y kao funkcija uloenog rada LY.3) U IV kvadrantu je prikazana proizvodnja X kao fja uloenog rada LX

4) U I kvadrantu su prikazane proizvodne mogunosti ovog gospodarstva pravac proizvodnih mogunosti u uvjetima konstantnih trokova kojipraikazuje kombinacije X I Y koje je mogue proizvesti uz maksimalnuuporabu rada. ako se kreemo iz toke a u toku b to znai smanjenjeproizvodnje proizvoda Y i odgovarajue poveanje proizvodnje X, daljnjejednako smanjenje Y-a omoguuje proporcionalno poveanje X sve dotoke e.

U uvjetima rastueg OT KPM je konkavna prema ishoditu (svako poveanjekoliine proizvoda X za dodatnu jedinicu e traiti sve vee rtvovanje proizvodaY) , a u uvjetima rastueg OT je knveksna prema ishoditu. Nagib KPM je dat sMRPT (granina stopa transformacije proizvoda) koliina jednog proizvoda kojegse moramo odrei da bi dobili jedinicu drugog MRPT=Y/X

15. Koje tipove KPM u uvjetima padajuih prinosa poznajete?Postoje konkurentski tip koji je prikazan tipinom KPM s opadajuim prinosima(konkavna prema ishoditu). Zatim tu su suplementarni tip dio outputa jednog odproizvoda nema utjecaja na proizvodnju drugog proizvoda na pojedinim djelovimaKPM (tu je ona vodoravna) i komplementarni tip dio outputa jednog proizvodauzrokuje rast proizvodnje i drugog proizvoda na pojedinim djelovima KPM (tu jeona rastua).

16. Prikaite i grafiki objasnite potpunu specijalizaciju i poveanje potronje kaoposljedice trgovine zemalja A i B uz odnos cijena (Px/Py)AB=0,25:

Zemlja Mogua proizvodnja uz LA i LB


8/10

X YA 32 4B 25 8Ukupno 57 12

Vidimo da zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji X-a, jer koritenjem

svoje radne snage moe proizvesti vie jedinica, te da B ima apsolutnu prednost u Yjer moe proizvesti vie nego A.

KPM krivulja oznaava maksimalnu proizvodnju i potronju u autarkiji. Nakonotvaranja prema trgovini se zemlje potpuno specijaliziraju na temeljukomparativnih prednosti i poinju trgovati po odnosu cijena 0,25.A stoga proizvodi 32 jedinice X, i 0 jedinica Y, a B proizvodi 8 jedinica Y i 0jedinica X. Mogua potronja u situaciji razmjene je vea nego u situaciji autarkije,jer kad zemlje trguju toka se potronje nalazi izvan KPM za pojedinu zemlju.Uzmimo neku toku potronje C vidimo da zemlja B moe sada uz istu koliinuY troiti vie proizvoda X (u iznosu BC), isto vrijedi i za zemlju A.

17. Prikaite grafiki koristi od trgovine za prethodni sluaj.

125,08

1

32

4 ====

=

A

AA

y

x MRTX

Y

p

p

32,025

8===

=

B

BBy

x MRTX

Y

p

p


9/10

DEF pokazuje maksimalne mogunosti proizvodnje obje zemlje. Toka E pokazujemaksimalno moguu proizvodnju proizvoda X (20 jedinica) i proizvoda Y (6jedinica) ako doe do potpune specijalizacije u proizvodnji onog proizvoda u kojemzemlja ima KP (E = toka maksimalne svjetske proizvodnje). Izlomljena krivuljaDGF prikazuje obrnutu specijalizaciju, toka G je toka neracionalnespecijalizacije. U podruje DGEF je smjetena proizvodnja obiju zemalja uautarkiji.

18. Prikaite grafiki i objasnite proizvoaevu ravnoteu.Ekonomija je efikasna kada proizvodi na svojoj KPM. Proizvoai proizvoda X eizabirati proizvoditi tamo gdje su relativni trokovi proizvodnje dodatne jedninice

X-a jednaki relativnoj cijenipo kojoj mogu prodati jedinicu X-a. Ravnotea je utoki gdjeMCX/MCY= PX/PY. Grafiki je proizvoaeva ravnotea u toki gdjepravac cijene u zatvorenoj ekonomiji tangira KPM.


10/10

U toki Q: MCX/MCY < Px/Py proizvoai ele proizvoditi vie X-a, a manje Y-aU toki Z: MCX/MCY > Px/Py proizvoai ele proizvoditi vie Y, a manje XU toki E: MCX/MCY = Px/Py -relativni trokovi = relativne cijene

19. to pokazuje krivulja indiferencije i kako se izvodi? Koje sve oblike krivulje

indiferencije poznajete? Prikaite grafiki i objasnite.Krivulje indiferencije je linija koja povezuje sve toke iste korisnosti za potroaa,(stoga su potroai indiferentni izmeu tih toaka jer im daju istu razinu korsnostiza potronju razliitih kombinacija X i Y). Oblici krivulje indiferencije krivuljanegativnog nagiba kada su proizvodi savreni supstituti i krivulja oblika L zaproizvode koji su savreni komplementi.

to je krivulja indiferencije udaljenija od ishodita to je ona povoljnija za potroaei prikazuje viu razinu zadovoljenja potreba proizlazi iz injenice da via krivuljaindiferencije znai takve kombinacije koje sadravaju vee koliine proizvoda.Nagib jegranina stopa supstitucije proizvoda MRSXY(iznos Y-a koji se morartvovati da bi se dobila dodatna jedinica X-a) = -(Y/X). MRS pada kako sepotronja X-a smanjuje s obzirom na Y pa je nagib negativan.

20. Prikaite grafiki i objasnite kako potroa maksimira ukupnu korisnost?21. prikaite grafiki i objasnite kako porast budetskog ogranienja djeluje na

potronju normalnih, a kako na potronju inferiornih dobara22.

2 teorija meĐunarodne trgovine

Documents