FISKALNA POLITIKA RHFiskalna politika obuhvada mjere i postupke drave u vezi s prikupljanjem dravnih tj. javnih prihoda i njihovim troenjem (javni rashodi) radi obavljanja gospodarske i druge djelatnosti drave. Porezi su najvaniji javni prihod drave tj. oblik prisilnog davanja. Najpoznatiji porezi su porez na dohodak, na dobit poduzeda, na plade, PDV, troarine . Politika javnih rashoda obuhvada izdatke drave u najirem smislu radi obavljanja njezinih funkcija. Uloga fiskalne politike je postizanje planiranih makroekonomskih ciljeva: stabilnog gospodarskog rasta tj. poticanja proizvodnje, niske razine nezaposlenosti, stabilnosti domade valute, preraspodjele bogatstva, uravnoteene platne bilance i sl.Dravni proraun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke drave za jednu (fiskalnu) godinu, formulira ga Vlada, a prihvada Sabor RH. Prihodi dravnog prorauna sastoje se od: poreza (porez na dohodak, porez na dobit, porez na imovinu, porez na dodanu vrijednost, porez na prodaju, troarine, porezi na meunarodnu trgovinu i transakcije, itd.), socijalni doprinosi, pomodi, itd. Rashode dravnog prorauna ine: naknade zaposlenima, koritenje dobara i usluga, kamate, subvencije, socijalne naknade, itd. Funkcije prorauna: prikazuje najvanije ciljeve drave u fiskalnoj godini, slui kao instrument kojim drava utjee na ekonomsko stanje zemlje i sustav kontrole prikupljanja i troenja proraunskih sredstava. Razlikujemo: Konsolidirani proraun sredinje drave je zbroj primitaka i izdataka dravnog prorauna i prorauna izvanproraunskih fondova. Pri konsolidaciji se izostavljaju meusobne transakcije novca iz jednog dijela dravnog prorauna u drugi dio (izvanproraunske fondove). Konsolidirani proraun ope drave ine dravni proraun, proraun izvanproraunskih fondova te prorauni nica lokalne uprave i samouprave. Rezultat je konsolidacija odnosno ponitavanje meusobnih novanih transakcija izmeu tri prorauna. Ovaj proraun pokazuje realnu sliku veliine dravnog sektora. Izvanproraunski fondovi RH obuhvadaju Mirovinski i Zdravstveni fond, Zavod za zapoljavanje, Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, Dravnu agenciju za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka, Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, Hrvatski fond za privatizaciju i Hrvatske vode.Hrvatski sabor je u prosincu 2008. donio dravni proraun za 2009. Kojim su planirani ukupni rashodi od 128,9 mlrd kuna, a ukupni prihodi od 124,6 mlrd kuna. Planirani ukupni rashodi dravnog prorauna u odnosu na 2008. su porasli za cca. 4 %, a planirani prihodi su vii za 5,3%. U planiranju prorauna za 2009. krajem 2008. biljei se dakle 2,4 mlrd kuna deficita dravnog prorauna, ali smo nakon tri rebalansa doli do planiranog deficita od ak 9,3 mlrd kuna u kolovozu 2009.U prosincu 2009. godine Hrvatski sabor donio je dravni proraun za 2010. kojim se planiraju prihodi u iznosu 112,8 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 121,4 milijarde kuna. Proraun je raen na projekciji blagog rasta BDP-a za 0,5%, a predvieni deficit prorauna sredinje drave je 2,5% BDP-a. Trokovi reprezentacije smanjeni su s 50 milijuna kuna na oko 30 milijuna, materijalni rashodi smanjuju se za 645 milijuna kuna, subvencije za 1,2 milijarde (primjerice eljeznicama, poljoprivredi, itd.). Rashodi za mirovine se, pak, povedavaju za 582 milijuna kuna (na 34,6 milijardi kuna), rodiljne naknade za 110 milijuna (na 2,1 milijardu), djeji doplatak za 15 milijuna (na 1,8 milijardi kuna), raste i iznos za plade za oko 140 milijuna (na 22,5 milijardi kuna), rashodi za nezaposlene za 35 milijuna kuna, itd. Proraunom su predvieni i dodatni rashodi za obveze vezane uz zavrnicu pregovora s EU.Dravna potronja Potrebno je razlikovati potronju drave u BDP-u i udio dravnog prorauna u BDP-u. Potronja drave je zbroj ukupnih izdataka opde drave (vlade i lokalne uprave, te raznih fondova) u koji ne ulaze transferna pladanja kudanstava (kao to je socijalna pomod, pomod nezaposlenima itd.) i kamate na javni dug, ali ulaze u strukturu dravnog prorauna. Zato je udio dravne potronje u BDP-u manji od udjela dravnog prorauna u BDP-u. Udio dravne potronje u BDP-u Hrvatske ved godinama iznosi preko 50% u prosjeku to je znatno vie od prosjeka ostalih tranzicijskih zemalja i pokazuje znaajni socijalni karakter hrvatske drave, ali i neracionalno troenje javnih sredstava koje bi trebalo preraspodijeliti u financiranje dravnih prioriteta koji de povoljno utjecati na dugoroni gospodarski rast.Javni dug RH Javni dug je kumulativ proraunskih deficita drave iz proih razdoblja. Manjak prihoda u odnosu na rashode financira se zaduivanjem drave na domadem ili meunarodnom financijskom tritu. Krajem 2008. godine ukupan javni dug Republike Hrvatske iznosio je oko 135 mlrd. kuna to je u usporedbi s krajem 2007. rast od oko 6 %.Otvorenost prorauna RH Open Budget Indeks Open budget indeks (indeks otvorenosti prorauna) govori o dostupnosti i transparentnosti dravnog prorauna iroj javnosti koja je vrlo vana za suzbijanje korupcije i postizanje vede efikasnosti javnih usluga. U ciklusu istraivanja 2008., koje se odnosilo na fiskalnu godinu 2007., Hrvatska je ostvarila indeks 59 (na skali od 1 do 100) to ju svrstava u srednje transparentnu zemlju u svijetu po pitanju informiranosti o dravnom proraunu. Hrvatska je zauzela 14. mjesto na ljestvici od 85 zemalja, gdje su zapadne zemlje su najuspjenije. Od hrvatskih susjeda, najbolji rezultat ima Slovenija(73), a indeks za Bosnu i Hercegovinu je primjerice 44, za Srbiju 45, Bugarsku 57, za Rumunjsku 62 itd.Fiskalna decentralizacija RH Hrvatska je podijeljena na gradove (122), opdine (425) i upanije (20, i grad Zagreb). Svaka lokalna jedinica ima svoj proraun. Glavni problemi fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj vezani su za broj i veliinu lokalnih jedinica, proraun i proraunski proces. Stupanj centralizacije nekog sustava mjeri se udjelom rashoda sredinje drave u ukupnim izravnim rashodima, u kojemu je sredinja drava lokalnim jedinicama prenijela dio ovlasti za financiranje zdravstva, osnovnog i srednjokolskog obrazovanja te socijalne skrbi. Lokalnim jedinicama koje su preuzele decentralizirane funkcije drava ustupa vedi dio poreza na dohodak te dodatna sredstva iz tzv. Fonda za izravnanje. Prva faza procesa fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj zapoela je 2001. Povjerenstvo za decentralizaciju osnovano je 2004. Na alost, model fiskalne decentralizacije u RH nije ocijenjen kao uspjean. Naime, postoji problem zastoja u uinkovitom koritenju sredstava koje je drava prenijela lokalnim jedinicama. Razlozi neuinkovitosti su slabo utvren model fiskalnog izravnavanja koji se temelji na nedovoljno jasno utvrenim kriterijima dodjele dravnih dotacija te komplicirani sustav dijeljenja poreza.