istorija jugoslavije_skraceno

8/12/2019 ISTORIJA JUGOSLAVIJE_skraceno

1/10

ISTORIJA JUGOSLAVIJE(EKMEDIC, BOZI, IRKOVI, DEDIJER)

Nacionani !"#!o"o$i

So%#ni&aU Sloveniji se pokret javio u vrijeme naglaene borbe za slovenaku nacionalnusvijest koja je jo ratovala sa predjelnim pokrajinskim imenom. Ovdje je tokavskigovor jo za vrijeme Napoleona bio odbaen. U vrijeme hrvatskog ilirizma uSloveniji postoji ilirski tabor, koji je sa sobom okupljao osamljene predstavnikesrednjih slojeva i nekoliko istaknutih imena kao to su Stanko Vraz. Najveatekovina ilirizma je u tome to je e!ikasno pomogao okonanju abecednog rata,koji se vodio tridesetih godina i uvo"enje glavnog abecednog al!abeta koji je

pomogao da Slovenci na"u najbolje pismo za svoj jezik. Nacionalni preporod uSloveniji bio je srazmjeran razvoju slovenakog drutva. #ominacija Nijemaca i$talijana u slovenakom gradu odredila je nemo tog preporoda koji teko dolaziu svoje nacionalne institucije.%kolska nastava se izvodi na latinskom i dijelom nanjemakom jeziku. &odine '()*. $zlazi prva istorijska knjiga na slovenakom

jeziku +#ogodovtine %tajerske zemlje, sa posebnim pogledom na Slovence.+ uSloveniji su se veinom pokretale njemake nacionalne institucije. onzervativnadomaa inteligencija veinom je okrenuta bila prema svetenikim zvanjima, inije se trudila mnogo da razvije nacionalni duh i jezik. opitarova gramatika'(-(. prvi je temeljit nauni pokuaj da se od lokalnih dijelom germanizovanihnarjeja stvori knjievni jezik i po mogunosti slovenaa abeceda koja e

zamijeniti staru bohoriicu, od tada e da traje stalni napor da se knjievni jezikkodi!ikuje./ranc 0olteko u svojoj gramatici '(1*. stjenjava osnovu knjievnog jezika nadolenjski dijalekt, kombinaciju latinice i irilice 2 metelic, uvjeren da je time daonovo pismo 3apadnim i 4unim S5ovenima. U ovo vrijeme tajerski svetenik6eter #ajnko, daje svoju verziju azbuke. 7 slovenaki knjievni jezik zasniva sena tajerskom narjeju. Ova borba za uzdizanje jednog dijalekta pokazuje da seSlovenci jo uvijek nisu dovoljno integrisali u naciju. 8u se pokrajinska imenabore za dominaciju. #o '()(. ovdje jo uvijek u sloveniji nema nacionalnesvijesti. Narodni pokret se dijeli na dva osnovna tabora9 konzervativni idemokratski. #ominira konzervativni koji se zasniva na ustupcima bekog dvora

Slovencima u jakom porastu kola i industrije. 6olitiki ton mu je batinjen od4orneja opitara, koji je bio protiv svakog rjeenja izvan 7ustrije. #emokratski tonje bio u manjini, a i tu se ideologija krila u poeziji i neobaveznim simpatijama zaseljaki svijet. 8on su mu dali istaknuti pisci9 /rance 6reern, 7ndrej Smole, i0atija :op. Najvei domet u ovom procesu izvan umjetnosti je poretanjeseljakih i zanatlijskih Novica '();., vo"enih na nedotjeranom, ali i jedinstvenomknjieevnom jeziku, a pod urednitvom sekretara lajvajza, koji se lino bolje snalazio u njemakom nego u slovenakom jeziku.

1


2/10

Ma'#$oni&aU ovo vrijeme javljaju se i prvi preuranjeni vijesnici makedonskog nacionalnogpreporoda. 8urski drutveni sistem ne doputa preporoditeljsku akciju i ona zapretpostavku mora jo da ima jednu drugu civilizaciju. Nacionalni preporodi naturskom podruju, koji ve postoje tj. >osna i &rka, imale su svoje matice izvan

ovog sistema. 7li rad oko crkava i crkvenih knjiga pokazuje tendencije koje ekasnije doi do veeg izraza. iril 6ejinovi, iguman manastira 8etova,objavljuje '('?. knjigu u >udimu9 +Ogledalo+ na makedonskom jeziku, kao i+Utjeenije grijenim+ '()-. u Solunu. Ovi prvi rasplamsaji su jo u znaku tenjiza opteslovenskim osloba"anjem naroda u 8urskoj.

R#%oci&a *+*+-

MAKEDONIJA vjerovatno nije dotaknuta revolucijom, jer se ovdje ne spominje.SLOVENIJA

Nezadovoljstvo sistemom i nerazvijenost junih Slavena odrediti e njihovomjesto u revoluciji '()(. Odvijala se uglavnom kod junoslavenskih naroda u@absburskom carstvu. 6roblem u Sloveniji je bilo ujedinjenje pokrajina unacionalnu maticu i stvaranje nacionalne svijesti Slovenaca. U @rvatskoj senajprije trebalo rjeiti agrarno pitanje i ujediniti @rvatsu kao samostalnu jedinicunasuprot Ugarske. U Vojvodini je revolucija trebala da demokratizuje drustvo, anarodu osigura srpski politiki identitet. 6odrucje #almacije bi trebala da seokrene od 0lecana i ujedini sa @rvatskom. 0anja turska podrucja imala su cilj dau 8urskoj otvore bugarsko i srpsko pitanje. 0e"utim, revolucija nije uspjela darjei probleme koji su se vukli decenijama.

Seljaki nemiri su buktali u proljee '()(. U Sloveniji su nemiri bili po selimai gradovima. #ok u >eu dolazi do proglaenja novog ustava, to je angaovaloslovenako drutvo koje bilo rascjepkano na tri tabora9 konzervatici, liberali idemokrati. #alje socijalne nemire je ublaio dekret o ukidanju kmetstva A.septembra, pa ce karakteristika revolucije u Sloveniji biti odvojenost nizih slojevaod srednjeg staleza koji se borio za konstruisanje nacionalne ideje. 8ezilo sepreure"enju @abs.carstva na !ederativnom principu i sa Sloveijonm kao jednomcjelinom. Ugasit ce se nemir kada car proglasi novu re!ormu u kojoj se Slovenijagubi u nekoliko cjelina. Slovenci na celu sa 0atijom 0ajarom trazili su daodrzavaju svoj posebni sabor. Veina slovenakih zemalja zajedno sa 7ustrijomulazila je u Njemaki savez, pa su '*. ). '()(. bili pozvani da biraju poslanike zaOpteBnjemaki parlament u /rank!urtu. >ilo je Slovenaca koji su mislili da samoNjemaki savez moe sigurati Slovencima samostalnost, ali je druga struja trailaostvarenje ujedinjenja Slovenaca u 7ustriji izvan zajednike njemake drave.&lavna tekovina revolucije u Sloveniji bilo je isticanje programa UjedinjenjaSlovenaca. 8akvo rjeenje zahtjevala je jedna grupa bekih Slovenaca 'C.marta'()(. Nacrtan je lik ujedinjenje Slovenije, zatita slovnake narodnosti, jedinstvo

2


3/10

slovenakog knjievnog jezika, pravopisa i njegovo uvo"enje u kole. 8aujedinjena Slovenija ostae slovenaki nacionalni program za nekoliko decenijakasnije. Uvo"enjem novog ustava u martu '()C. 6rekinuta je bujna aktivnostpreure"enja slovenakih zemalja., da bi se laganom letargijom do '(*'. politikeokolnosti zavrile u apsolutizmu. Opti rezultat poraza revolucije bio je da su

ukinute sve njene poltike tvorevine, i proglaen je politiki apsolutizam./eudalizam je bio ukinut, udareni su temelji novom drutvu.

.OLITIKA MA/ARA .RED REVOLUCIJU

3asjedanje ma"arskog i hrvatskog sabora '()A. Na hrvatskom saboru serazmatralo o uvo"enju narodnog jezika u javni ivot, dok je ma"arski sabor bioza uvo"enje ma"arskog jezika u cijelu Ugarsku. 3a lokalnu upotrebu u @rvatskojostaje latinski, a u Dijeci italijanski. 0a"ari ele od >ea vie ustupaka. #vor

pristaje na ove zahtjeve, pa prvo ma"arsko plemstvo pod vodstvom >aanija'A.mata '()(. ukida !eudalnu zavisnost seljaka, i time je od carevine stvorenadrava gdje vladaju dva narodaBNjemci i 0a"ari. 8o bi trebala postat nekapersonalna unija , ali se nisu mogli lako konsolidovati. U aprilu u >eu je uvedenoktorisani ustav sa dvodomnim sistemom, car je imao pravo veta. U $stri i#almaciji ustav je angaovao gornje slojeve, a u Ugarskoj jeziki i seljakiproblem je komplikovao revoluciju. 0a"arizacija je dovodila u pitanje nacionalneegzistencije, pa se gase simpatije za 0a"arsku revoluciju.

.OKRET U VOJVODINI I .E0TI

U Vojvodini i 6eti Srbi su !ormirli nacionalne odbore, ojaano srpskogra"anstvo je po vojvodanskim gradovima preuzimalo je zastavu borbe odErkve. 6rvi zahtjevi Srba u Ugarskoj su pravo na upotrebu narodnog jezika,zatita vjeroispovjesti, redovna dravna sluba, godinje sazivanje sabora,poerske olakice, gradska samouprava, sudstvo...8aj pokret e brzo evoluirati,iod lokalnih zahtjeva prei e se traenje veih zahtjeva kao to je9 nacionalnadravna autonomija, pri emu se posebna Vojvodina vidjela u dravom okviru sa@rvatskom. 0itroploit 4osi! Dajai e sazvati anrodnu skuptinu pred masomljudi sa krstom. 8a skuptina e u arlovcima '.maja '()( izabrati patrijarha ivojvodu. 3ahtjevala se ravnopravnost srpskih institucija. Na Vjonoj granici

F6anevo,3emunG dolazi do ustanaka i gra"anstvo rui stare uprave i !ormira senacionalna garda i sloboda tampe, a seljaci poinje da djelu manastirsku i druguzemlju.

Na skuptini u Sremskim karlovcima u maju '()(. !ormira se Srpski glavniodbor za vo"enje nacionalnih poslova, teilo se autonomija i !ormiranje SrpskeVojvodine. Eela oblast pokreivena je bila anrodnim odborom, koji je mjenjaostaru vlast koja je bila razorena. 3bog toga je revolucija je u Vojvodini najdubljesprovedena. /ormirala se nova vojska iz svojih sredstava, a vojvoda je bio

3


4/10

pukovnik Stevan %upljikac. &lavi odbor vodi Hor"e Stracimirovi. 0a"ari se nisuslagali sa majskom skuptinom pa napadaju arlovce u junu '()(. Snaga0a"ara je bila u konjici, a Srba u pjeadiji, al rezultat bitaka do kraja '()(. je bionerjeen. Ustanici su oslobodili >aku i >anat, me"utim u novoj vladi je nestaoonaj revolucionarni duh.

.o1$ic# "#%oci *+-23

6oslije poraza u junoslavenskim zemljama nastupa duboka kriza, mani!estira seu dva kljuna segmenta9 5agano okretanje pravca istorije od narodnih pokreta ipobuna ka konsolidaciji gra"anskog drutava, te razdvajanje seljakih poreta odlegitimnih politika stabiliziranih drava. U Sloveniji je tada domaa kapitalistikaprivreda imala vie koristi od provedene agrarne re!orme. 6olitiki okvir i stabilnaosnova toga uspona, kao i prva podloga temeljima novog drutva, bio je politiki

apsolutizam, koji se carevim Silvesterskim patentim od ;'. '1. '(*' uvodi uEarevini i po ministru unutranjih poslova 7leksandru >ahu dobija naziv >ahovapsolutizam.U Sloveniji su izvrene neke administrativne promjene, a obeanjeda e se u pokrajinama uvesti sabori ostalo je na papiru. Od '(*;. proglaeni susvi listovi osim Slovenskog crkvenog asopisa koji se zbog naslova prekrstio u3godnja #anica. 5uka 4eran i dr. >lajvaz su bili protiv ujedinjenja i udarili sutemelje modernom slovenakom klerikanizmu. Nisu ignorisali naciju nego su jestavljali na poseljednje mjesto, a '(?-. biskup Slomek je govorio da Slovencimoraju ostati svjesni katolici, prije svega 7ustrijanci, a tek onda Slovenci. U ovomopem adminitstrativnom pomjeranju Slovenija je pridodata @rvatskoj, '(*). pase tu kao i u drugim pokrajinama uvodi kao slubeni njemaki jezik.

.oi4i5'i "a6%o& *237*89

So%#ni&aOsnovni program slovenake politike ovoga doba je bio program UjedinjeneSlovenije iz '()(.. 0etodi kojima se on eli ostvariti je bio jo uvijek legitiman, au skladu sa potrebama da se narod tek mora odgojiti u politikoj svijesti. ?-Btihgodina otvaraju se itaonice. Najznaajnija je u 5jubljani oko koje e se stvoritiSlovenska matica i #ramsko drurvo. 6jesnik 0iroslav Vilhar '(?;. izdati e

asopis Naprej, a urednik i glavni pisac je bio /ran 5evstik. Odani katolikoj vjeri,koju uzdiu iznad nacije, konzervativci se bore za pravo Slovenaca, da u svakojpokrajini imaju posebno predstavnitvo u vidu pkrajinskih nacionalnih kurija. Onebi se mogle sastajati i na opte pokrajinskim skupovima u zemaljskim saborimakoji bi imali posebne nacionalne domove. 8a ideja iznijta je na skupu politikihprvaka 1*. Septembra, '(?* u 0ariboru, tzv. 0ariborski program. 6olitike borbekonzervativaca i liberala vode se kroz itaonice koje su centri lektire ibesjednitva, kroz novine i optenarodne skupove. 5iberali se ne odriu projekta

4


5/10

Ujedinjene Slovenije iz '()(. #ok konzervativci 2 Staroslovenci i kad ponu daomekavaju svoja politika stanovitva, i prikljuuju se optem pokretu tabora,ostaju u sri legitimnosti, koji bi Slovencima popravili neto samo u okviru starogstanja. 6roeti demokratskim duhom, oni tee evazionom cilju UjedinjeneSlovenije, koju nastoje izvojevati rijeima i na svean nain. 8aborski pokret bio

je veoma moan pokret koji je impresionairao cijelo drutvo i jedno vrijeme uspiou pokuaju sjedinjavanja obje struje slovenake politike u jednu. ada poslije'(A'.tabori jenjavaju obnovie se ona stara !ormula diobe konzervativaca iliberala, pa su zbog toga na izborima koji se se odrali '(A;. nastupali odvojeno.

Ma'#$oni&aDasparana u nekoliko vilajeta i sa jakim unutranjim administrativnimgranicama, 0akedonija je imala drugaiji politiki razvitak. 6olitiki nju poinjeujedninjavat makedonski nacionalni preporod. On se odvija u borbi sovje kole iposebnu crkvenu organizaciju. 3ahtjev za slovenskim vladikama izaziva duboksukob sa Earigradskom patrijarijom, koja podrava &rke i ne izlazi u susret

slovenskom stanovnitvu da mu se da crkva njegovog jezika. 3a razliku odostalih nacionalnih pokreta na >alkanu, 0akedonc e posljednji dobiti svojenacionalne institucije da preko njih ubrzaju razvoj nacionalne svijesti.Sve do 'C)). $nstitucije iz oblasti kulture, prosvjete i politike bie u rukamasusjeda i zbog toga proces institucionalinizirane izgradnje nacionalne svijestisilno okasnio. U nacionalnom preporodu istiu se dva brata 0iladinova u Ohridu,#imitrije i onstantin, kao i prosvjetni radnik 4ovan #inot. >raa 0iladinovisura"ivali su sa saradnicima u cijeloj 0akedoniji , posebno sa braom Dobev.arakteristika ove !aze makedonskog nacionalnog preporoda je u tome to jeduboko bio proet slovenskim duhom. Opi protivnici sa sjevera su bili helenci,zatim Srbija koja je imali interes za ovo podruje kao i to bugarska buroazija

gleda na 0akedoniju kao na svoj prostor. Veliki udio u makedonskom pitanjuimala je politika ruskih careva, koja je izbijanjem krimskog rata malo potisnuta.Dusija podrava jedinstvo pravoslavne crkve na >alkanu, odnosno jednstvenuEarigradsku patrijariju. ada Dusija gubi rimski rat orjentira se na pomaganjebugarskog nacionalnog pokreta, koji je u 8urskoj bio najjai, te pomae >ugarimau rjeavanju ovog pitanja. Od tada poinju srpske akcije u 0akedoniji i sukobioko ovog podruja sa >ugarskom. Od '(?(. U >eogradu poinje sa radomodbor za pomaganje srpske prosvjete u 0akedoniji i Staroj Srbiji, u kome seangauju Nii!or #ui i Stojan Novakovi. Ono to je uticalo na stagnacijunacionalog pokreta i njegovog razvoja svakako su 9 velika odvojenost sela igrada i Slabost makedonskog nacionalnog preporoda. 6roces je podstaknut

dodatno iseljavanjem makdeonskog gradskog svijeta u susjedne drave,prvenstveno u >ugarsku i Srbiju. ada je 1(. !ebruara '(A-., priznata >ugarimaautonomna crkva u svim slovenskim oblastima osim >osne, Sandzaka, i grkihdijelova, priznata je ne samo crkvena nego i vjetaki odre"ena nacionalnabugarska granica. Sultanovim beratima iz '(C-. i '(C) dozvoljeno je bugarskimprelatima da organiziraju svoju crkvu u 0akedoniji. $ako pravoslavni 0akedoncise od >ugara razlikuju neto9 slino Srbima slave krsnu slavu i slino &rcimaimendan. 8urci pokuavaju da sprijee vrenje koje je uzrokovano nacionalnim

5


6/10

preporodima, hapenjem glavnih makedonskih preporoditelja koji su pored svihslabodti i nevjetine, bili sposobni da na"u pravi izlaz. #imitrije 0iladinov bio jeoptuen da j ruski agent pa je interniran. ada se pokazalo da je pojaanakontrola odailjanja knjiga iz Srbije u makedonska i bugarska uilita ne uspjeva,8urska se rijeila da ivim zidom ogradi Srbiju od svojih slovenskih susjeda, pa

se oko Srbije poinje stvarati zatitni pojas koji je bio naseljen :erkezima.

."o:ii $";4%a $"a

So%#ni&a

&eneralno karakteristike rtva u @abrsburskom carstvu su u tome, sto se tadrutva razvijaju u sjenci uspona ,a"arskog i njemakog drutva. Stvaranjekapitalistikog zemljinog veleposjeda na ruevinama !eudalizma u >absburskojmonarhiji ostavljalo je seljaka izvan politikog mehanizma, a to je za poslejdicuimalo da se zapadne oblasti jugoslavneskog anroda ne izjednaavaju saustonim u drutvenom mentalitetu. 0entalitet starog aristokratskog drutva u

cjelini je sauvan i prenesen u naredne decenije, tim prije to je propalo plemstvoi cijela vladajua klasa poslije '()C. $ ive od legende da su oni oslobodili narodod !eudalnih okova a ne narod njih. Od '(A; izgra"uje se eljeznika mrea u0onarhiji. Slovenija je na juom eljeznikom putu >e 2 8rst, kojim ide glavniaustrijski uvoz. od Slovenaca je ovakav razvoj pogoravao drutvene uslove zaujedinjenje nacije. Stvaranje novog drutva pogodovalo je jo vie nego kod@rvata, strancima koji po razbijenim slovenakim pokrajinama sainjavaju gornjeklase, i intelektualne stratume i negdje cijelo gradsko stanovnitvo. Slovencinemaju svog plemstva, koje kapital iz agrarne re!orme bar djelimino sauvati uokviru nacionalnih poslov. 6olovina Slovenaca ivi u pokrajinamana njemakom iitalijanskom etnikom veinom i predstavlja samo ugroenu nacionalnu manjinu.

#ruga polovina I$I st9 B slovenaki narod doivljava promjene, razvija seindustrijsko dr, prije bilo koje junoslovenske drave, stanovnitvo biljei velikiporast, Stvaraju se industrjski centri9 8rst, a 5jubljana od 'C'-. sa )' --- ljudi,zatim 0aribor, Eelje, >eljak, 4aseniceJ Slabost ovog drutva je to se u njemu nevidi slovenaka nacionalna da. Kkonomski i socijalni progres nosi stranac.A-Btih godina po eskom uzoru se otvaraju tedionice, cilj tedionica je bio da sepreko njih nacionalna buroazija odupre dominaciji stranog kapitala. $ndustirjskaakcionarska drutva su zasnovana na njemakom i !rancuskom kapitalu.

Ma'#$oni&a

Od rimskog rata, muslimansko gra"ansko stanovnitvo, u 0akedoniji azadujeustupajui mjesto hrianskom. O tome govori putopisac >jankoni. 0alo je bilomusliimanskih seljaka i oni su u veini bili muslimani slovenskog porijekla.Njvei grad izuzev Soluna ne prelazi iznad ;- --- ljudi.Od Soluna Vardarskomdolinom idu trgovaki karavani za >&, nosei duhan, pamuk, vunu i kou.Od '(*?. Earska otomanska banka ima svoje !ilijale po 0akednoiji, turkse vlastipo selima !ormiraju seoske kase, za pomo zemljoradnicima. $zra"uje se prugaSolun 2 Skoplje , koju je '(A). @ri produio do osovske 0itrovice, a namjera je

6


7/10

bila da se produi do >osne sto nije uspjelo. >osna je ostala bez pruge zaEarigrad, pa e je tek kasnije povezati 7ustrija >rod sa Srajevom i to poslije'(AC. , koja e biti poslije '(C'. produena do 0etkovia, odakle je imala vezusa &ruom i 3elenikom. Leljeznice po Srbiji poinju se graditi poslije '((- F >& 2Ni '((), Ni Vranje '((?G . 0odernije drumove po >i@ poinje graditi Omer

paa 5atas, SarajevoB 8ravnik, koji e skratiti put do Sarajeva na Savu. 3a vlade8opal Osman eri! pae, ove komunikacije e se proiriti, iako e ostati praksada se gradi kulukom i uz prinudu. #rvo je glavni industrijski i izvozni kapital. Uopticaju je po >osni , turski i austrijski novac i ovaj posljednji posebno nakonuvo"enj papirnog turskog novca kaima. Stanovnitvo se uglavnom bavilopoljoprivredom i to stoarstvom, seljak je dijelom lsobodan a dijelom kmetovskmodnosu.

K4"a

U drugoj polovini 'C. stoljeu broj prosvjetnih i kulturnih insitucija znatno jenapredovao. 8aj broj prosvjetnih i kulturnih objekata se sve vie poveavao.U Srbiji Stari 5icej je pretvoren '(?;. u Veliku kolu, dogradnjom i irenjem taustanova postepeno je izrasla u Univerztet evropskog ranga, iako e se statusuniverziteta !ormirati tek nakon 'C-* god. U @rvatska, Univerzitet e biti otvorentek '(A). 6a se vrijednost njegovih diploma ne priznaje u cijelom carstvu napoetku. U jugoslavenskoj nauci javljaju se velika imena9

5$N&V$S8$79 Hura #anii, Vatroslav 4agi, 8omo 0areti F on je napisaonaunu gramatiku < hrvatskog ili srpskog jezika=GJ

@$S8OD$O&D7/$479 Stojan Novakovi, $van ukuljevi Sakcinski ,$larion

Duvara, /ranjo DakiJ

6D$DO#NK N7UK9 4osi! 6ani kojii je bio botanar i matematiar 0ihailo6etrovi.

Ovaj rast kulture prati jaanje svih kulturnih institucija. U 3agrebu se otvara


8/10

'(A- god. 3ajedniko za sve je to e knjievnici do pojave realizma traititutoite u nacionalnoj ideologiji.

KNJIEVNOST

Najistaknutiji knjievnici u drugoj polovini 'C. stoljea9 kod Srba su to Vuk

aradi i 6etar 6etrovi Njego. Njegoev &orski vijenac doivjet e dvadesetizdanja i postat e najitanije djelo kod Srba. Na njemu e se pred kosovskogmita izgraditit etika srpskog nacionalnog pokreta u narednom vijeku. Bod @rvatasu to 5judevit &aj i $van 0aurani koji je pozna po djelu Smrt SmailBage:engia. Bod Slovenaca9 4ornej opitar i /rance 6reern sa svojim djelomSonetni venac.

Srpski pjesnici9 6jesnik 4ovan 4ovanovi 3maj9 bio je srpski liriar, patriotski idjeiji pjesnik. 6ored njega, Hura 4aki koji je bio pjesnik, dramatiar i slikar5aza osti pjesnik i pisac nacionalnih drama.

@rvatski romantizam9 istaknuti su 7ugust %enoa, 0irko >ogovi, i 5uka >otiJ

od Slovenaca 9 /ran 5evstik, kojoi je pisao pjesme, prozu, politike eseje,.6okuava je da slovenaki jezik oistiti od njemakog uticaja, Svojim djelompostavljao je slovenako nacionalno pitanje. Najznajnija pripovjetka mu je0artin rpan s Vrha. 6ored njega jo su znaajni bili9 Simon 4enko i 4anez8rdinaJOsnovna razlika romantizma i realizma9 Domantiari njeguju epsku poeziju istihovanu nacionalnu dramu, dok novi narataj realista njegiue roman, poklanjajuveliku panju gra"anskom i malogra"anskom drutvu.

U srpskom realizmu istaknuti su 5juben aravelov i Svetozar 0arkovi koji imadjela 6evanje i miljenje, Dealnost u poeziji.

njievnici kod Srba9 5aza 5azarevi, Sima 0atavulj. od @rvata9 Kvgenijeumi, 7nte ovai, kao i istaknuti pjesnik 9 Silvije Strahimir ranevi, tepripovjeda Vjenceslav Novak.

Slovenski realisti9 4anko ersnik, 7nton 7kerc i $van 8var.

M6i'a

Najznaajnija pojava u drugoj polovini 'C. stoljea bila je pojava je nacionalneopere, u poetku vie kod Slovenaca i @rvata nego kod Srba. od Slovenaca tosu bili &ustav $$pavec, /ran &erbi i 7nton /oerster, od Srba9 ornelije

Stankovi i Stevan 0okranjac FDukovetiG

Li'o%na ?no14

5agano se likovna umjetnost uklapala u evropske tokove. Slikari su se kolovali u6arizu, 0inhenu, 8emivaru,. U @rvatskoj prvi ilirski slikar bio je Vjekoslav aras,zatim slikari 4osip Dai, 0iroslav raljeviJ

8


9/10

G"a@an1'# 1oo$#, 14a%ni 1i14#?i i !oi4i5'# 14"an'#

U Srbiji se politika oslanja na grad i inovnitvo, a u zemljama pod habsburkomvlau u politici uestvuje onaj bogatiji sloj stanovnitva i donekle bogatiji seljaci,koji su potisnuti u pozadini. U @absburkom carstvu uveden je centralizamustavu '(?'. 6oslanike su slala predstavnika izborna tjela, iz junoslavenskihzemlaja bilo ih je iz #alamcije, $stre, %tajerske, ranjske. 6oslanici su biranidirektno i usmeno preko izbornika. U @rvatskoj se izborni sistem '(?'. draosistem iz '()(. ada su se nagodili sa 0a"arima, @rvati su '(?(. slali svojeposlanike u zajedniki sabor. $zborne re!orme '(A;. u austrijskom i '(A). uugarskom djelu carstva nisu mjenjale nista ni '((1. Samo se vie teiloautonomiji. Srbi iz Vojvode nisu imali administrativnu autonomiju, samo su u

crkvenim saborima imali predstavnitvo koji je slalo svojih 1* predstavnika do'(A'. na sabor, a od te godine *- predstavnika.

U Srbiji je ustavni razvoj iao u drugom pravcu, prema parlamentarizmu. 8einavo"enja drave prelazi na gradove i buroaziju. 3akon o narodnoj skuptinikneza 0ihaila '(?'., birako pravo su imali oni koji su plaali porez. Skuptinasazvana svake tree godine. 6oslije smrti kneza 0ihaila radilo se na promjeniUstava. '(?C stanje je poboljano, ali je ipak zadran kruti centralistiki sistem,vlada nije odgovarala skupini i '(A). je pala vlada prvi put u historiji Srba.Dazlika politikih stranaka u Srbiji i ostalim junoslavenskim zemljama, jer sutenje Srba bile gra"anske slobode i tenja za samostalnost. 8u organiziranapolitika stranka poinje sa srpskim liberalizmom koji raste na ruevinama

poretka ara"or"a i Obrenovia. Vode ga 4ovan Disti i 4evrem &ruji, a ideologVladimir 4ovanovi. Oni su smatrali da se problemi u monarhiji mogu rjeitimirnnim putem. &lavni suparnci cu im konzervativci pod vodstvom 0ilutina&araanina i 4ovana 0arinovia, a od '(('. Napredna stranka postaju. #ok eSvetozar 0arkovi teiti srpskoj demokratiji i o tome kako Srbija moe bitislobodna kad i okolni narodi budu slobodni. Njegopvi nasljednici stvorit e sprskisocijalistii pokret i radikalnu stranku.

U @rvatskoj politike stranke izrastaju iz ilirskog vremena. Narodna stranka jebatina ilirske tradicije. #o '(A-. te stranke u @rvatskoj i #alamciji su zajednikipokret Srba i @rvata. #ue narodne stranke u @rvatskoj us bili %trosmajer i

/ranjo Daki. $deja stranke je bila junoslovenska, al se u prvi plan stavlja@rvatska. &lavni rivali su im bili unionisti u @rvatkoj, a u #almaciji autonomisti.Nauspror Nardone stranke bila je @rvatska stranka pod vodstvom Starevia ivaternika koji su se zalagali za oslobo"enje @rvatske od svaijeg uticaja s vanai potrebi osmamostaljenja. Fgovori se ovdje o prvatvu, tako da nema potrebe da

ja piem, nauili smo G

9


10/10

U Sloveniji su se vrlo kasno upoznaju politike stranke, tek od donoenja Ustava'(?A. moe se govoriti o politikim udruenjima, ali se ona jo uvijek nepretvaraju u politike partije. 5iberali i konzervativci se razdvajaju krajemosamdesetih godina u posebne politike stranke. 6rvo se cijepaju '((C. u &orici,

pa onda pod utjecajem #rugog katolikog kongresa, '((C. kranjski konzervativciosnivaju u 5jubljani atoliko poliltiko drutvo, na ta reaguju liberali pa zatoosnivaju Slovensko drutvo. Ovo katoliko drutvo je kasnije preimenovano uatoliku narodnu stranku. 5iberali se od '(C). nazivaju Narodnom naprednomstrankom. Od '(C?. u Sloveniji poinje da postoji i 4ugoslovenskasocijaldemokratska stranka. Onda od '((C. 6rvi slovenski klerikalizam, u kojeme da se istaknu dva najznaajnija imena 7nton 0ahni i ljubljanski biskup 4akob0issia. Oni nastoje uvesti osnovno katoliko naelo u sve oblasti politikogivota. 4anez rek je bio obrazovani pop koji se oslanjao na seljatvo i jedan dioradnitva. Udario je temelje slovenakom klerikanizmu. Ve '(CA. ujedinila su sesva katolika radnika udruenja u Slovenako kransko socijalno delvasko

zvezo. Od '(C(. Slovenaki klerikalizam se povezuje sa @rvatskom strankomprava i njegov predstavnik se na pravakom kongresu izjasnio za prikljuenjeUjedinjene Slovenije @rvatskoj na osnovi hrvatskog dravnog prava. >itnaposljedica razvoja politikih stranaka kod 4ugoslavena i njihovih ideologijasastojala se se u tome sto sa poetka narednog vijeka evoluiraju unacionalistike parije. 6oetkom narednog vijeka vjerovat e se da nacionalizmanije bilo prije (-Btih godina,

10

istorija jugoslavije_skraceno

Documents