mali vodič za uzgoj hrane u stanovima

Mali vodi za uzgajanje hrane u stanovima

Kako i zato uzgajati hranu u gradu

Zato uzgajati vlastitu hranu?

Uzgajanje vlastite hrane je kao tampanje vlastitog novca.Ron Finley, guerilla vrtlar

ivimo u dobu vladavine neoliberalnog trita i kapitala. U ovom drutvenom ureenju se hrana, koja je osnovna ivotna potreba koju svi dijelimo, tretira kao proizvod masovne potronje. Time je podvrgnuta zakonima trita- pojeftinjenju i ubrzanju proizvodnje. U ovoj trinoj utrci, sve se manje vodi rauna o kvaliteti hrane koju konzumiramo te se esto na policama trgovina nau prehrambeni proizvodi koji nam prije tete nego to nas hrane. Jedan od ekstremnih primjera i posljedica ovog pristupa je genetska manipulacija sjemenja, koje postaje neiskoristivo u drugoj generaciji pa se tako prisiljava uzgajivae hrane na kupovanje novog sjemenja od istog proizvoaa prekidajui tradicionalni viegodinji organski niz uvanja i selekcije. Industrijalizacija i monokultura u poljo-privredi sve vie devastira i opustouje Zemlju i tlo, te je krajnji as okretanju manjoj organskoj proizvodnji hrane u raznolikim vrtovima polikultura. No, kako da se pridruimo ovoj tihoj zelenoj revoluciji ako nismo sami ukljueni u proizvodnju hrane veih razmjera? Osim podravanja lokalnih uzgajatelja, odgovor lei i u vlastitom uzgoju hrane. ak i ako nismo u mogunosti uzgojiti svu hranu potrebnu za ivot, moemo ju unutar svojih mogunosti uzgojiti na balkonima ili u zajednikim vrtovima.

Trend uzgoja vlastite hrane poveava se proporcionalno s porastom cijene naftnih derivata, koji podravaju cijelu prehrambenu industriju transportom i infrastrukturom. Zdrava hrana postaje sve skuplja i nedostupnija roba, a ako se elimo hraniti s organski uzgojenim nepricanim voem i povrem, moramo potroiti vie novaca nego na to smo navikli u svakodnevnoj potronji. Uzgoj vlastite hrane prema tome doista i postaje slian tampanju vlastitog novca, poto nam se uloena sredstva viestruko vrate kroz plodove koje uzgojimo. No, bez obzira na to, vrijednost vlastitog uzgoja ne lei samo u novanoj utedi nego u ponovnoj uspostavi veze s prirodnim ciklusom saenja biljke, njenog rasta te konzumacije njenih plodova.

Krajnji cilj poljodjelstva nije proizvodnja ljetine, nego razvijanje ljudskih bia. Masanobu Fukuoka, poljodjelac, znanstvenik i filozof

ivimo u dobu vladavine neoliberalnog trita i kapitala. U ovom drutvenom ureenju se hrana, koja je osnovna ivotna potreba koju svi dijelimo, tretira kao proizvod masovne potronje. Time je podvrgnuta zakonima trita- pojeftinjenju i ubrzanju proizvodnje. U ovoj trinoj utrci, sve se manje vodi rauna o kvaliteti hrane koju konzumiramo te se esto na policama trgovina nau prehrambeni proizvodi koji nam prije tete nego to nas hrane. Jedan od ekstremnih primjera i posljedica ovog pristupa je genetska manipulacija sjemenja, koje postaje neiskoristivo u drugoj generaciji pa se tako prisiljava uzgajivae hrane na kupovanje novog sjemenja od istog proizvoaa prekidajui tradicionalni viegodinji organski niz uvanja i selekcije. Industrijalizacija i monokultura u poljo-privredi sve vie devastira i opustouje Zemlju i tlo, te je krajnji as okretanju manjoj organskoj proizvodnji hrane u raznolikim vrtovima polikultura. No, kako da se pridruimo ovoj tihoj zelenoj revoluciji ako nismo sami ukljueni u proizvodnju hrane veih razmjera? Osim podravanja lokalnih uzgajatelja, odgovor lei i u vlastitom uzgoju hrane. ak i ako nismo u mogunosti uzgojiti svu hranu potrebnu za ivot, moemo ju unutar svojih mogunosti uzgojiti na balkonima ili u zajednikim vrtovima.

Trend uzgoja vlastite hrane poveava se proporcionalno s porastom cijene naftnih derivata, koji podravaju cijelu prehrambenu industriju transportom i infrastrukturom. Zdrava hrana postaje sve skuplja i nedostupnija roba, a ako se elimo hraniti s organski uzgojenim nepricanim voem i povrem, moramo potroiti vie novaca nego na to smo navikli u svakodnevnoj potronji. Uzgoj vlastite hrane prema tome doista i postaje slian tampanju vlastitog novca, poto nam se uloena sredstva viestruko vrate kroz plodove koje uzgojimo. No, bez obzira na to, vrijednost vlastitog uzgoja ne lei samo u novanoj utedi nego u ponovnoj uspostavi veze s prirodnim ciklusom saenja biljke, njenog rasta te konzumacije njenih plodova.

Krajnji cilj poljodjelstva nije proizvodnja ljetine, nego razvijanje ljudskih bia. Masanobu Fukuoka, poljodjelac, znanstvenik i filozof

O uzgoju

Biljke su savren, jednostavan i odriv sustav- koriste se sunevom energijom, vodom iz tla i zrakom da bi proizvele plodove koji su im predodreeni genetikom. Osim vlage iz tla, one iz njega izvlae i hranjive sastojke i minerale ako ih u tlu mogu nai, a ako ne mogu, one su svejedno u stanju sintetizirati sve to im je potrebno za ivot. No, u tom sluaju one troe svu energiju na preivljavanje te nisu sposobne stvoriti krupne plodove, mesnate listove, krupne gomolje itd. Naa osnovna zadaa pri uzgoju je rasteretiti biljku od borbe za preivljavanje. Da bismo osigurali sastav tla s dovoljnim izvorom hranjivih sastojaka, nude nam se razni kemijski preparati na tritu koji dugorono tete biljci i naem zdravlju, no kao alternativa koja kvalitetom i praktinou nadmauje sve ove konven-cionalne metode, nudi se upotreba komposta. Prvi korak u kompostiranju je odvajanje otpada.

Kompostiranje Bio-otpad iz kuhinje je nadasve korisna sirovina, a svejedno njegova koliina u Hrvatskoj prelazi jednu treinu ukupne koliine otpada na deponijima. U ovakvoj situaciji, korisno bi bilo upotrijebiti taj otpad kao kompost u gradu, prije nego to se javi potreba za odvozom i zbrinjavan-jem. U kontekstu urbane poljoprivrede, ovaj problem najlake bi se rjeavao uslugom na razini grada i potrebnom infrastrukturom. Gotovo svi primjeri urbane poljoprivrede su istovremeno organski uzgoj, a prema nekim raunicama, trokovi tako proizvedene namirnice se sniavaju ak i do 90% u odnosu na konvencionalne metode uzgoja. Na razini kuanstva, kompostiranje je alat pomou kojeg moemo pravilno razdvojiti vlasititi otpad i jednim potezom pobrinuti se za sebe, biljke i smanjenje koliine otpada. Za jedinicu izrauna, kao kompromis izmeu standardne veliine balkona u stanovima i minimalne prehrambene potrebe jedne osobe, nametnula se jedinica 1m2 zemlje po osobi. Ova jedinica zemlje po osobi praktina je i za prijedlog arhitektonskim rjeenjima koja promiljaju aktivnosti uzgoja hrane i biljaka.

1 m2

Koliki je potreban udio komposta na povrinu zemlje od 1 m2

(dubine 20ak cm) u 1 godini?

> kroz praktino istraivanje dolazi se do brojke od oko 20 litara

> kulture odabrane za uzgoj na balkonu zahtijevaju upotrebu kom-posta pri presaivanju jednom do vie puta godinje

1 osoba

Koliko 1 osoba napravi bio-otpada u 1 mjesec?

> istraivanja ukazuju na oko 25 litara

Da bi se u godinu dana stvorilo 20 litara komposta (koji se koristi kontinuirano), potrebno je 60 litara bio-otpada

> da bi ostali unutar ovih granica, potrebno je probrati bio-otpad na koliinu od cca 5 litara u 1 mjesec

> proces stvaranja komposta traje 1.5 mjeseca (8 tjedana), u kojem od 7,5 litara bio-otpada nastaje 2.5 litre komposta

Zakljuak

> potrebna veliina kompostera za 1m2 je 6-8 l

> za komposter moe posluiti bilokakva plastina posuda s prijanjajuim poklopcem

> dobra ideja je imati 2 kompostera- dok se u jednom stvara kom-post, u drugom se skuplja bio-otpad

> kontinuirano kompostiranje u ovim gabaritima (kroz cijelu godinu) olakava osvijeivanje odnosa koliine odvojenog otpada i nastalog komposta te pravilno odmjeravanje potrebnih koliina za kulture koje uzgajamo

> kompostiranje ukljuuje probiranje sastojaka, procjenjivanje i doziranje omjera potrebnih sastojaka za kompost, tj. praenje recepture komposta

Voda

Osim osiguravanja kvalitetnog sastava tla kulturama koje uzgajamo, potrebno ih je i pravilno i prema specifinim potrebama zalijevati. Svakako prije uzgoja odreene kulture treba provjeriti koliko vode joj treba osigurati i predvidjeti u kojim posudama emo prenositi tu vodu do biljke. Ono to moemo promiljati u tom procesu odnosi se na ouvanje vode kao resursa. 2/3 Planete prekriva voda, 2% te vode je pitko, od koje je 65% (2/3) pohranjeno u ledenjacima. Iako u Hrvatskoj imamo dovoljno pitke vode, ona svakim danom biva sve zagaenija te ju je potrebno ouvati. Jedan od naina je sakupljanje kinice koja nam moe koristiti za zalijevanje biljaka, tuiranje, pranje rublja te ispiranje zahoda. Na ispiranje se potroi najvea koliina vode u kuanstvu- 33%, a izraunato je da samo 18% vode u kuanstvu zaista treba biti pitka. Kao tema uradi-sam projekta, izgradnja sakupljaa kinice detaljno je obraena na internetu, a moe biti zanimljiv, edukativan i prije svega koristan projekt. Takoer je praktino, ako smo u mogunosti, imati pristup kinici u blizini biljaka kako bismo zatvorili prirodni ciklus na jednom mjestu i utedili si posao donoenja vode iz slavine do biljaka.

Svjetlost i prostor

Idealni uvjeti uzgoja hrane na balkonu su da je to dvorini balkon okrenut prema jugu. Zapadni ili istoni balkon takoer moe posluiti, dok je sjeverni vrlo nezahvalan. Takoer je preporuljivo da nije s uline strane zbog plinova koji se isputaju u prometu i kojima su biljke izloene. Poto je prostor na balkonu obino skuen, vrt moemo dignuti u visinu.

Raspored biljaka ovisi o specifinim potrebama svake biljke za sunevom svjetlosti, a kao generalno pravilo moglo bi se postaviti:

ako uzgaja radi korijena ili ploda,vie sunca dat e vie roda.

Ako samo lie bere,pola sunce pola hlad utait e tvoju glad!

Kako uzgojiti vlastitu hranu u stanu?

Nakon to smo izdvojili prostor u kojem emo uzgajati, preostaje nam odabrati kulture koje elimo, zasukati rukave i krenuti u praksu.Nisu sve kulture jednako zahvalne za uzgoj na malim povrinama i u malim koliinama, te smo ogranieni na odreen broj jednostavnijih vrsta. Osim svog zainskog bilja, za uzgoj u stanovima i na balkonima najvie se preporuuju zeleno lisnato povre i lukovice (luk, enjak).

Susjed susjedu pomae

U prirodnim eko-sustavima, biljke ili pomau odreenim drugim biljkama (koje zauzvrat i njima pomau) da rastu pored njih ili ih sprijeavaju u tome. Radi se o kemijskom procesu balansiranja hranjivih tvari, u kojem odreene biljke otputaju tvari koje drugoj biljci trebaju ili u sluaju da obje kulture trae iste hranjive tvari, dolazi do borbe za preivljavanje. Pri saenju moramo voditi rauna o njihovom odnosu kako bismo ouvali taj suptilan balans koji priroda spontano odrava, u emu nam moe pomoi ova tablica:

vrsta dobar susjed lo susjed

grah kupus, jagode luk, enjak, komora

cikla grah, luk, enjak, salata, kupus

brokula, kupus,

cvjetaa, kelj

rumarin, krumpir, enjak, celer, luk

rajica, grah, papriice

mrkvasalata, rumarin,

graakjagode, kupus,

komora

salatamrkva, radi, jagode,

krastavac, grah

Kako uzgojiti vlastitu hranu u stanu?

Nakon to smo izdvojili prostor u kojem emo uzgajati, preostaje nam odabrati kulture koje elimo, zasukati rukave i krenuti u praksu.Nisu sve kulture jednako zahvalne za uzgoj na malim povrinama i u malim koliinama, te smo ogranieni na odreen broj jednostavnijih vrsta. Osim svog zainskog bilja, za uzgoj u stanovima i na balkonima najvie se preporuuju zeleno lisnato povre i lukovice (luk, enjak).

Susjed susjedu pomae

U prirodnim eko-sustavima, biljke ili pomau odreenim drugim biljkama (koje zauzvrat i njima pomau) da rastu pored njih ili ih sprijeavaju u tome. Radi se o kemijskom procesu balansiranja hranjivih tvari, u kojem odreene biljke otputaju tvari koje drugoj biljci trebaju ili u sluaju da obje kulture trae iste hranjive tvari, dolazi do borbe za preivljavanje. Pri saenju moramo voditi rauna o njihovom odnosu kako bismo ouvali taj suptilan balans koji priroda spontano odrava, u emu nam moe pomoi ova tablica:

luk, enjak mrkva, jagode, rajica, salata, kupus, cikla

perin, grah, graak, poriluk

paprika rajica, bosiljak, mrkva, luk

grah, kelj, kupus

krumpir kelj, kupus, korijandar, grah

krastavac, rajica

pinat

rajica

chili papriice

jagode, grah, graak

bosiljak, origano, perin, luk, mrkva,

celer

krumpir, kupus, kelj, komora

kelj, kupus

vrsta dobar susjed lo susjed

cherry rajica grah grahkrastavci

brokulabosiljak

origanokelj jagode

cikla

luk

kupus pinat

enjak

perin

zelena salata

chilipapriice

Prijedlozi za raspored sadnje (1m2)

cherry rajica

cherry rajica grah grah

brokula brokula

luk

luk

pinat pinatzelena salata

zelena salata

chilipapriice

chilipapriice

mrkva mrkva

cherry rajica

brokula

jagode

jagode

jagode pinat

pinatzelena salata

zelena salatacvjetaa

zelena salata

radi radi

mrkva

mrkva

kupus

Recept za kompost

U kompostnu mjeavinu se osim bio-otpada iz kuanstva mogu staviti i crvi koji ubrzavaju proces raspadanja. Ako se kompostira s crvima, moraju im se osigurati pravilni uvjeti za ivot, no uz pretpostavku da u stanovima nije praktino koristiti crve, osvrnut emo se na toplu kompostnu mjeavinu. Bio-otpad iz kuanstva dijeli se na ugljini i duini. Idealan omjer tvari bogatih ugljikom i tvari bogatih duikom je 25-30C : 1 N, ali to ne znai da su takvi i volumeni koje tvari bogate s ugljikom i duikom zauzimaju, u stvarnosti je upravo u volumenu poveznica ovog omjera (priblino zauzimaju jednak volumen). Tvari bogate ugljikom su po boji poznate kao smei bio-otpad a tvari bogate duikom kao zeleni. U smei materijal spadaju: suho lie, sijeno, slama, piljevina, drveno iverje, otpaci od rezidbe stabala i grmova. Za grane i sav deblji i vri materijal potrebno je dulje vrijeme raspadanja te se moe, ako je potrebno, odvojiti na posebnu hrpu i priekati da se raspadne. Nakon toga se raspadnuti materijal moe staviti u kompostnu hrpu. U zeleni materijal spadaju: zeleni korov, otpaci od voa i povra, ostaci pokoene livade (djetelina, lucerna...), otkosi trave. Takoer se moe koristiti talog od kave i vreice aja. Svi sastojci trebaju se nasjeckati na manje komadie jer se usitnjavanjem ubrzava proces kompostiranja. Proces kompostiranja takoer se ubrzava mijeanjem, trenjom i utopljivanjem kompostne

mjeavine, to se moe postii omatanjem kompostera u izolacijski materijal ili smjetajem kompostera na toplo mjesto. Glavni problem koji se javlja pri kompostiranju kod kue su neugodni mirisi, no to se moe sprijeiti i kontrolirati povremenim dodavanjem ake zemlje u mjeavinu te mijeanjem, ime se pospjeuje dovod kisika koji je kljuan za stvaranje komposta. Kompostna mjeavina vrlo je bogata mikroorganizmima (1 lica komposta sadri vie mikroorganizama nego to je ljudi na svijetu!) i mora se odravati zdravom. Ono to se ne smije dodavati u kompostu su bilokakvi materijali ivotinjskog podrijetla (kosti, meso, mlijeni proizvodi) te otpaci zaraenih biljaka (gljivicama ili bilokojim drugim oboljenjem). Kompost se dodaje u mjeavinu sa zemljom u koju sadimo u koliini od otprilike 30%. Takoer se moe dodati aka komposta svakoj biljci svaki put pri presaivanju.

Kada saditi/ sijati?

Uvjeti za uzgoj jestivog bilja i hrane na balkonima drukiji su od onih u vrtu. Biljke su zatiene od raznih napasnika koji vrebaju u prirodi, a prua nam se i mogunost da ih zatitimo od niskih temperatura (unoenjem ili prekrivanjem) i ekstremnih vremenskih uvjeta (tua, snijeg, jak vjetar...). S obzirom na ovu mikroklimu koju moemo odravati na balkonu, moemo uzgajati jestivo bilje i plodove tokom cijele godine. Primjerice, kelj i rumarin toleriraju i najnie temperature prosinca, sijenja i veljae. Veina biljaka proizvodi svoje plodove tokom ljeta, no neke sorte koje su otpornije na hladnou moemo zasaditi i u kasnu zimu da bi brali plodove na proljee, pa ponovno zasaditi u kasno ljeto za jesenski urod- npr. zelenu salatu, radi, ciklu i mrkvu. Sorte kojima osobito godi toplo vrijeme, kao to su rajica, paprika i krastavci, valja saditi u proljee.

Pametno je isplanirati to emo posaditi na mjesto jednokratnih biljaka jednom kad uberemo njihove plodove- primjerice salatu koju zasadimo poetkom proljea nabrat emo sredinom ili krajem 5.mjeseca, pa na njeno mjesto moemo posaditi papriku. U 9.mjesecu moemo ukloniti papriku te na njeno mjesto posaditi neku sortu otporniju na hladnou- opet salatu ili kelj.

Kalendar sadnje moe nam dobro doi kao misao vodilja, no treba imati na umu da su klimatski uvjeti drugaiji svake godine (i u razliitim podne-

bljima) te ih treba pratiti i prilagoavati im se. Uz kalendare koji uzimaju u obzir klimatske uvjete, postoje i kalendari temeljeni na mjeseevim mijenama, koji se najvie koriste u biodinamikoj poljoprivredi.

vrstavrijeme saenja/ sjetve vrijeme berbe

grah 4.-7. mjesec 6.-10. mjesec

cikla 3.-7. mjesec

brokula

mrkva

z. salata

8.-10. mjesec

3.-7. mjesec 6.-9. mjesec



luk 3.-5. mjesec 8.-9. mjesec

pinat 8.-9. mjesec 10.-4. mjesec

paprika

kelj

radi

endivija

perin

vrsta vrijeme berbe

6.-12. mjesec



7. mjesec 8.-12. mjesec




cvjetaa

rajica

2.-6. mjesec

vrijeme saenja/ sjetve

Klijanje prije presaivanja

Mnoge kulture poput rajice, paprike, krastavca i tikvice trebaju toplinu za svoj rast. Tikvice i krastavci rastu brzo i njih moete posaditi im zatopli na otvoreno. No, npr. rajice i paprike rastu sporo. Kako bi utedjeli vrijeme i produili sezonu, njihovo sjeme sijemo u zatvorenom prostoru, u toplini doma, uz osunani prozor. Iz doma ih potom presaujemo na otvorenu zemlju. Dobra je ideja imati posebno mjesto u domu za klijalite na koje sijemo sjeme razliitih kultura kako bi biljice stasale prije nego ih presadimo u vee posude. Ono mora biti na toplom i osvijetljenom, mora imati manji prinos vode kako se sjeme i osjetljive mlade biljke ne bi otetile, a presaujemo ih kad se razvije korijen i kad procijenimo da su spremne (svaka vrsta raste drukijom brzinom). Presaivanje je najbolje raditi naveer, jer im preko noi dajete vie anse da se prilagode na nove uvjete. Pri presaivanju valja biti paljiv i njean jer ga biljka doivljava kao stres, ali e s druge strane ojaati im joj se korijen pone primati za novu zemlju i izrasti e u jau biljku nego to je ona koju nismo presaivali.

Kontinuirano klijanje jedan je od naina kako osigurati kontinuirani prinos plodova u vrtu. Da bi stalno imali mladu salatu, trebate usporedno uzgajati i presadnice salate. Tako stalno pomlaujete vrt.

Klijalite najlake moemo izraditi od istroenih rola wc papira, praznih kutija za jaja, novina itd. Svakako je bolji izbor upotrijebiti neto to ve imamo kod kue i to bismo eventualno odbacili nego kupovati novi set stvari.

Klijanje prije presaivanja

Mnoge kulture poput rajice, paprike, krastavca i tikvice trebaju toplinu za svoj rast. Tikvice i krastavci rastu brzo i njih moete posaditi im zatopli na otvoreno. No, npr. rajice i paprike rastu sporo. Kako bi utedjeli vrijeme i produili sezonu, njihovo sjeme sijemo u zatvorenom prostoru, u toplini doma, uz osunani prozor. Iz doma ih potom presaujemo na otvorenu zemlju. Dobra je ideja imati posebno mjesto u domu za klijalite na koje sijemo sjeme razliitih kultura kako bi biljice stasale prije nego ih presadimo u vee posude. Ono mora biti na toplom i osvijetljenom, mora imati manji prinos vode kako se sjeme i osjetljive mlade biljke ne bi otetile, a presaujemo ih kad se razvije korijen i kad procijenimo da su spremne (svaka vrsta raste drukijom brzinom). Presaivanje je najbolje raditi naveer, jer im preko noi dajete vie anse da se prilagode na nove uvjete. Pri presaivanju valja biti paljiv i njean jer ga biljka doivljava kao stres, ali e s druge strane ojaati im joj se korijen pone primati za novu zemlju i izrasti e u jau biljku nego to je ona koju nismo presaivali.

Kontinuirano klijanje jedan je od naina kako osigurati kontinuirani prinos plodova u vrtu. Da bi stalno imali mladu salatu, trebate usporedno uzgajati i presadnice salate. Tako stalno pomlaujete vrt.

Klijalite najlake moemo izraditi od istroenih rola wc papira, praznih kutija za jaja, novina itd. Svakako je bolji izbor upotrijebiti neto to ve imamo kod kue i to bismo eventualno odbacili nego kupovati novi set stvari.

Neke ideje za izradu klijalita:oblikovanje vie slojeva novina,kutije za jaja,plastine ae,role wc papira...

Jo neki savjeti za uspjenu sadnju...

> tokom zime dobra je ideja zatiti korijenje od hladnoe tako da omotamo posude u izolacijske materijale kao to su navlake protiv mraza, mjehuriasti plastini omot (bubble wrap) ili u obinu deku; na ovaj sloj materijala moe se dodati i plastian omot kako bi se dodatno sprijeilo vlaenje> dobro je odabrati posude za biljke svijetlijih boja kako bi se sprijeile razlike u temperaturi- crne ili tamne posude na suncu zagrijavaju tlo a kasnije se hlade, to nije dobro za korijene biljaka> biljke u veim posudama e proizvesti vie plodova, nee se toliko brzo posuiti i imati e manje promjena u temperaturi tla> puno sorti ima svoje patuljaste varijante te je njih praktinije odabrati za uzgoj na balkonu

Ispuni i proiri

POSADIO/LA SAM NA DAN

ova knjiica izrasla je iz istraivanja

Maje Bokovi & Dorotee Kutlee

u Zagrebu, 2014.

knjiica margine_grey 1knjiica margine_grey 10knjiica margine_grey 11knjiica margine_grey 12knjiica margine_grey 13knjiica margine_grey 14knjiica margine_grey 15knjiica margine_grey 16knjiica margine_grey 17knjiica margine_grey 18knjiica margine_grey 19knjiica margine_grey 2knjiica margine_grey 20knjiica margine_grey 21knjiica margine_grey 22knjiica margine_grey 23knjiica margine_grey 24knjiica margine_grey 25knjiica margine_grey 26knjiica margine_grey 27knjiica margine_grey 28knjiica margine_grey 3knjiica margine_grey 4knjiica margine_grey 5knjiica margine_grey 6knjiica margine_grey 7knjiica margine_grey 8knjiica margine_grey 9

mali vodič za uzgoj hrane u stanovima

Documents