minber 3-4 u pdf-u

u •

glasilo islamske zajednice u hrvatskojcijena 20 kuna

tema broja:Islam na Balkanu

Dossier: Gunja

Intervju:Ahmet Tuta, veleposlanik Republike Turske

izlazi tromjesečnogodina 3, broj 3 - 4 / 2015.

r ...: , , ..

~ •

| 33_4 2014

mr. sc. Nermin ef. Botonjićglavni urednik

Poštovani čitatelji, pred nama je drugi dvobroj časopisa Minber - službenog glasila Islamske zajednice u Hrvatskoj. Želja i namjera nam je da Vam u ovom časopisu ponudimo bitne infor-macije o našoj zajednici kao i radove koji će približiti teme vezane uz islam i muslimane. Prvi dvobroj posvetili smo ulasku Hrvatske u EU s posebnim osvrtom na zemlje članice i pozici ju zajednica muslimana u njima. Ponudili smo Vam svojevrsnu “osobnu iskaznicu” članica EU kroz prikaz osnovnih podataka o broju i poziciji muslimana i zajednica. Na izmaku smo 2014. godine koja će ostati upamćena po brojnim aktivnostima i događajima. Posvetili smo se jačanju Zajednice i kadrovski i infrastrukturno te su, s tim u svezi, pokrenuti značajni projekti, među kojima su najvažniji izgradnja prvog objekta Islamske zajednice u Umagu, odabir idejnog rješenja za Islamski centar u Osijeku te završetak procedure prikupljanja potrebnih dokumenata za izgradnju Islamskog centra u Sisku. Dugujemo zahvalu našem Stvoritelju što nam je omogućio da živimo u zemlji ponajbolje uređenih odnosa kada je riječ o Islamskoj zajednici. Posljedično, imamo društvo neopterećeno islamofobijom koja sve više prerasta u antiislamizam u mnogim zemljama, ne samo u EU već i mnogo šire. Želeći podijeliti vlastita iskustva i pozitivnu praksu, u protekloj godini pokrenuli smo inicijativu kako bismo model uređenja pozicije, prava i obveza vjerskih zajednica primijenjen u Hrvatskoj predstavili i drugima. Tragom spomenute inicijative u ovoj godini muftija dr. Aziz ef. Hasanović susreo se s Papom Franjom i kardinalom Jean Louis Touranom s kojima je u Vatikanu razgovarao upravo o hrvatskom modelu i mogućnosti njegove primjene u drugim zemljama. Inicijativa je naišla na pozitivne reakcije u mnogim zemljama te je prerasla u projekt u kojemu, nakon iskazanog početnog zanimanja i radoznalosti, sve više zemalja želi učestvovati. Hrvatski model uređenja pozicije vjerskih zajednica u društvu pri-mamljiv je svima koji žele urediti poziciju islamske ili druge manjinske vjerske zajednice na svojoj teritoriji, a istovremeno izbjeći represiju i druge invazivne metode nespojive s demokrats-kim načelima koje u pravilu rađaju otpor i sprječavaju integraciju manjinskih zajednica. U cijeloj priči oko hrvatskog modela mnogi se pitaju kako je moguće da je zemlja s tako kratkim “demokratskim stažem” razvila tako visoke standarde kad je riječ o zaštiti prava vjerskih, pose-bice manjinskih, zajednica? Odgovor se krije u činjenici da Hrvatska sadašnji model nije raz-vila preko noći, već je tragala za najboljim rješenjem i isto razvijala u razdoblju duljem od 100 godina. Ako Bog da, 2016. godine, točnije 27. 4., obilježit ćemo 100 godina od priznanja islama kao jedne od religija, a koje se dogodilo u Hrvatskom saboru što predstavlja i početak institu-cionalnog traganja za rješenjem. Svakako, prilike u društvu, smjene nositelja različitih političkih i drugih planova i programa poboljšavali/pogoršavali su poziciju muslimana. Daleko od toga da je bilo bajno jer do postojećeg rješenja prošli smo trnovit put i smatramo da ćemo nuđenjem istoga druge poštedjeti velike količine uloženog, a ponekad i krvavog, napora. I dok neki sma-traju da je model primijenjen u Hrvatskoj bilo moguće realizirati zbog prisutnosti muslimana koji su porijeklom mahom iz regije, a samim tim i vrlo bliski po pitanju kulturnog, jezičnog, povijesnog i svakog drugog samo ne vjerskog naslijeđa, upravo zaboravljaju da, kada su u pitanju muslimani, baš povijest i nije bila naklonjena. Nedefinirano je područje Balkana koje je sve više od zemljopisne odrednice i koje zbog, u povijesti zabilježenih, na mahove čak i brutalnosti njegovih stanovnika, predstavlja veliku nelagodu u poistovjećivanju s istim bez obzira što su neke zemlje nedvojbeno njegov sastavni dio. Ovomu doprinosi i referiranje zapadnih medija na ovo područje u vrijeme ratova i agresija na ovim područjima. Od balkanskih ratova do Do -movinskog rata, kada je i stvorena kovanica “balkanisation”, ali i mnoge druge, malo toga pozitiv -nog ostaje što se može poistovjetiti s Balkanom. Zato nije ni čudo što s njega svi “bježe”. Naravno, s ovog, u percepciji Zapada nakaradnog, Balkana se ne bježi fizički, već mijenjanjem svijesti pojedinaca i društva da se neslaganja i nesporazumi ne rješavaju isključivo nasiljem, već kvalitet-nim projektima i rješenjima koje će građane učiniti sretnima, zadovoljnima i veleposlanicima svoje zemlje. Ako je Republika Hrvatska i bila smještena u okvire Balkana s početka devede-setih, danas ona to sigurno više nije, zbog brojnih promjena i iznalaženja kvalitetnih rješenja, posebno u polju definiranja pozicije vjerskih zajednica. U usporedbi s drugim napred nim zem-ljama, ako u drugima baš trenutno i nije, u ovom polju Hrvatska je itekako konkurentna.U ovom broju ponudit ćemo Vam, pored ostalog, pregled broja i osnovnih značajki muslimana i islamskih zajednica u zemljama Jugoistočne Europe. Iako je uvriježeno mišljenje kako su Osmanlije donijele islam na ova područja, zapravo, istina je da su ovi krajevi u doticaj s islamom došli koje stojeće ranije. Također, imat ćete priliku pročitati što se radilo u našim medžlisima i džematima, kako su radile naše ustanove, koje smo aktivnosti imali i, nadam se, tekstove kojima ćete se okoristiti. Najveći trag u našem sjećanju i srcima ostavila je tragedija s kojom su se suočili stanovnici Gunje i okolice uzrokovana nezapamćenom poplavom. Kako nam opomena ne bi “iskliznula” s uma, u ovom broju posvetili smo prostor i zbivanjima u Gunji.

Uz želju da i idući broj, ako Bog da, dočekate zdravi i u dobru, primite mahsuz selam i pozdrav!

RIJEČ UREDNIKA

MiNBer u GuNji, u očekivanju obnove od šteta nastalih u poplavi.

4 | | 53_4 20143_4 2014

Rukopise i fotografije ne vraćamo

iMpressuMMINBER: Glasilo Islamske zajednice u HrvatskojCijena: 20 kuna

izdavač: Mešihat Islamske zajednice u HrvatskojTomašićeva 12/2, 10000 Zagreb, Republika HrvatskaTelefon: 01/4614-473 // Faks: 01/4550-521

za izdavača: Muftija dr. Aziz ef. Hasanović

ureÐuje: redakcijski kolegij

GlavNi uredNik: mr. sc. Nermin ef. Botonjić

zaMjeNik GlavNoG uredNika: Avdo ef. Imširović

izvršNi uredNik: Kemal Mujičić

TajNišTvo redakcije: Emina Hodžić

Grafički i likovNi uredNik: Dino Trtovac

prijeloM, Grafički dizajN: Ana Zubić i Marin Jukić

redakcija: Muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanović,Muftija Ševko ef. Omerbašić,Mr. sc. Nermin ef. Botonjić,Avdo ef. Imširović,Kemal Mujičić,Mevludi ef. Arslani,Aldin Dugonjić

kuNski i devizNi žiro-račuN:PRIVREDNA BANKA ZAGREBRAČKOGA 6, 10000 ZAGREB-CROATIABroj računa: HR22 2340 0091 1000 85466SWIFT code PBZGHR2X

Tisak: GRAFOMARK d.o.o. J. Lončara 2f, 10090 Zagreb

za Tiskaru: Mato Marković

Naklada: 1000 primjeraka

35.

MufTija – čovjek dijaloGa i Mira

118. - 123.

Elvis DEumić: UVOD U ISLAMSKE FINANCIJE (1) 86. - 91.

MUSLIMANKA NETA KAO APOSTOL 92.

muftija ŠEvko Ef. omErbaŠić:NAJVEĆI DONATOR ZAGREBAČKE DŽAMIJE 93. - 95.

Mešihatu Islamske zajed-nice u Hrvatskoj i muftiji dr.

Azizu ef. Hasanoviću dodijeljena nagrada Hrvats-

kog helsinškog odbora

TurskaIZVOR EUFRATA

I TIGRISA

Mersad ef. krešTiĆ

sADRžAJ

14. - 29.

dossier GuNja

Priredio: KEMAL MUJIČIĆ

30. - 36.

Razgovor s AHMETOM TUTOM, Veleposlanikom Republike Turske

37. - 41.

aNdrea riMpfŠEHEr ilok

Muzej grada Iloka čuva, između ostaloga,

priče i tajne starog šehera.

fEHim NamEtak: BOŠNJACI U HRVATSKOJ U VRIJEME OSMANLIJSKE VLASTI 42. - 43.

bErmiN mEŠkić: IZBORI U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI U HRVATSKOJ 45. - 47.

NErmiN Ef. botoNjić: ISLAMSKA ZAJEDNICA U HRVATSKOJ KROZ 2014. 48. - 53.

muftija ŠEvko Ef. omErbaŠić: ISLAMSKI SVIJET U 2014. GODINI 54. - 56.

KURRA HAFIZ, MR. SC. AZIZ EF. ALILI:

UTJECAJ MELODIOZNOSTI KUR’ANA

NA KULTURNU BAŠTINU BIH 57. - 61.

62. - 73.

muftija Dr. sc. aziz Ef. HasaNović:RJEČNIK KOJEGA SMO DUGO ČEKALI 74. - 77.

avDo imŠirović: O JEZIKU, RODE, DA TI POJEM 78. - 79.

alDiN DugoNjić, EDiNa mEŠić:2014. GODINA HALALA 80. - 85.

sEaD alić: JEZIK EVOCIRANJA MISTERIJA 96. - 101.

mirza mEŠić: KUR’AN O NASILJU 102. - 104.

sulEjmaN ČiČić: DOBRA I LOŠA PRISJEĆANJA NA KRAJU JEDNE ŽIVOTNE ETAPE 105. - 109.

abDulaH Ef. imŠirović: PRIČE IZ ZAGREBAČKE MEDRESE DR. AHMEDA SMAJLOVIĆA 110. - 113.

EmiNa mEŠić: KRATAK PREGLED AKTIVNOSTI VJERSKO-PROSVJETNE SLUŽBE U 2014. GODINI 114. - 117.

UVODNIK 3.

MERHABA, ŠTO IMA? 6. - 13.

GOTOVO 100 STIPENDISTA 34.

Mersad ef. krešTiĆ

TeMa Broja islaM Na BalkaNu

6 | 3_4 2014

MerhaBa, šTo iMa?

| 73_4 2014

MerhaBa, šTo iMa?

Ove su godine Klagenfurt posjetila naša djeca, a o zanimanju za izlet najbolje govori da su nam bila potrebna četiri autobusa. U Islamskom centru održan je i Stručni seminar za imame i mu alli- me, te pred-ramazanski sastanak. Krajem mjeseca nam je stigao i mjesec ramazan, a već treću godinu za redom u suradnji s općinom Bajrampaša iz Istanbula organizira se zajednički iftar sa svim džematlijama. Dok dže matlije uživaju u turskim specijalitetima prvog iftara, mogli su gledati i slušati program ilahija i kasida kojeg izvode Turci, a i čuti čestitke povodom ramazana upu-ćene od gradonačelnika, veleposlanika Repu blike Turske i muftije.Sedmi mjesec je bio ispunjen ramazan-skim aktivnostima. Pored okupljanja velikog broja džematlija na teravih-namazima džematlije su imali priliku slušati i učenje 4 mukabele svaki dan: mukabele poslije sabah - namaza, mu -kabela za žene prije podne - namaza, ikindijska tradicionalna mukabela i svakako mukabela sa zaista velikim značajem, a to je dječja mukabela koja se održava već tri godine prije ikindije namaza. U mjesecu ramazanu su se pri-godnim programom obilježile i mu -barek noći Bedra i Kadra. Poslije rama-zana, tradicionalno se drugi dan rama-zanskog bajrama povodom Dana šehida uči tevhid poginulim braniteljima mus-limanima za Hrvatsku i nakon toga ispred spomenika poginulim brani-teljima se prouči dova.U osmom mjesecu i džematlije i imami su bili na godišnjim odmo rima, pa su i aktivnosti bile manje. Džematlije i imami, koji su ostali u Zagrebu, su opre-mili nekoliko kamiona humanitarne pomoći za poplavljene u Gunji.Deveti mjesec je mjesec početka nove nastavne godine i upisa djece u novu mektepsku godinu. Održavaju se sjed-nice Muallimskog vijeća, nastavničkih vijeća u školama, te raspored grupa i nas tave Islamskog vjeronauka. I ove godine je upisano 1500 djece na Islam- ski vjeronauk u 50-ak različitih osnov-nih škola i na mektepsku nastavu subo-tom i nedjeljom u Islamskom centru

Zagreb. Nastavile su se održavati i sve redovne tribine: tribina četvrtkom “Dr. Sulejman Mašović“ u Kongresnoj dvo-rani, tribina hadisa petkom, omladin-ska u amfiteatru omladinskih prosto-rija, tribina tefsira za odrasle “Večer Kur’ana i džemata” u Kongresnoj dvo-rani, te omladinska tribina tefsira po -nedjeljkom navečer u omladinskim pro storijama. Vijeće žena i muallime su organizirale izlet u gradove dolinom rijeke Vrbasa. Ono što je bitno naglasiti je da već drugu godinu za redom u naš centar dolaze studenti iz Turske, njih 240 koji pod pokroviteljstvom turske vlade, obilaze balkanske zemlje. A u dio svoga programa su uvrstili posjet Islamskom centru Zagreb.Deseti mjesec, mjesec dana Hadždža, mjesec kurbana, mjesec Mešihatovog tradicionalnog bajramskog prijema kada su nas u čestitarskom raspoloženju posjetili predsjednik Republike Hrvat-ske, predsjednik Sabora RH, grado-načelnik, brojni ministri, zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi diplomat-skog zbora, predstavnici svih vjerskih zajednica, ravnatelji osnovnih škola i mnogi drugi. Ono što je obilježilo ovaj Bajram zasigurno je i bajramski koncert u KD Vatroslav Lisinski, koji je bio hu -manitarnog karaktera. U ovom mjesecu se u Islam skom centru Zagreb održava i najveća manifestacija na ovim prosto-rima kad je riječ o djelovanju džemata i islamskih centara uopće, a to je Eu -ropsko kur’an sko natjecanje, koje se u Zagrebu odr žalo 21. put. Na kraju na - t je canja prouči se veliki mevlud u pre-punoj Zagrebačkoj džamiji. Od ove godine su u sklopu vjeronaučne nastave organizirani i aktivi za što bolju vjeronaučnu i mektepsku nastavu, pa ih za sada u Zagrebu ima tri: od 1. – 4. raz reda osnovnih škola, od 5. - 8. raz-reda i aktiv srednjoškolaca.U studenom imali smo velike izbore u svim našim zajednicama, pa i u Zagrebu.

MERHABAIZ siskaaleM ef. crNkiĆ

Protekla godina u Medžlisu IZ-e Sisak protekla je u znaku bogate pano-rame raznolikih vjersko-prosvjetnih sadržaja, aktivnosti i programa te ćemo izdvojiti događaje za koje držimo da su obilježili godinu obzirom na njihov sadržaj, poruku ili značaj.Posebno smo, kao Medžlis, ponosni i za -dovoljni sa određenim novoutemelje-nim programskim sadržajima koji su po konceptu i prijemu kod džem’atlija obogatili vjersko-prosvjetni život Me -d žlisa u 2014.godini.U 2014. godini, pored džem’atskog me -vluda u čast rođenja poslanika Muham-meda a.s. kao neizostavnog džem’atskog obilježavanja mjeseca rebiu-l-evvela, Muallimsko Vijeće MIZ Sisak uz sve-srdnu podršku IOM-a MIZ Sisak u mje-secu rebiu-l-evvelu iniciralo je i or gani-ziralo još dva nova programska sadržaja koji su naišli na izniman prijem i zado-voljstvo džem’atlija.Seminar “Muhammed a.s. – osoba koju vrijedi upoznati” organiziran je u raz-doblju 19. 1. – 27. 1. 2014. Intencija i želja Medžlisa Sisak bila je da se kod dže-m’atlija poveća interes za pohađanjem sire (životopisa) poslanika u mjesecu obilježavanja njegovog rođenja što bi rezultiralo kvalitetnijem poznavanju Poslanikovog životnog puta uz brojne

ne Može biti ljePši početak godine nego kada u prvom mjesecu Gregori jan- skog kalendara biva i mjesec rebiu-l-evvel, mjesec nagovještaja rađanja novih ideja. Tako je i u džematu Zagreb, nakon nekoliko dana školskog odmora dušu napojila mevludska noć 19. 1., a program je vodio jedan od naj bo ljih interpreta-tora Kur’ana, ilahija i me vluda naš glavni imam kurra hafiz Aziz ef. Alili.Bilo je u siječnju još lijepih zbivanja u našem džematu, a izdvojio bih izvrsno i vrlo poučno gostovanje mr. sc. Belme Bešlić, na tribini dr. Sulejmana Mašo-vića, s temom “Položaj žena u jedno-roditeljskim po rodicama”. Budući da u našem dže matu ima veliki broj jedno-roditeljskih obi telji, predavanje je zaista bilo korisno i edukativno. Mnogi se uvijek žale na da našnju omladinu, a mi bismo svoju omla dinu pohvalili. Naime djevojke i momci organizirali su huma-nitarni tje dan, skupili novac i otplatili dug jed nom našem džematliji koji nije imao nikoga svoga, a ostavio je dug u jednom sveto-klarskom dućanu. Svid-jelo mi se da su se pritom zabavljali, jer su organizi rali sijela i natjecanja u pri-premi pala či na ka i prikupili po trebnu svotu novca, te vratili dug. U drugom mjesecu je sve mektepske grupe posjetio muftija dr. Aziz Hasa no-

vić, te sa muallimima i mu alli -mama održao i sjednicu. Odr žan je i trodnevni se minar za imame o mekamima učenja Kur’ana, te predavanje za sve džematlije. Ono što je obilježilo ovaj mjesec jeste Treća srednjoškolska mek-tepska parla o nica koja je imala naslov “Mediji i mla di“, a imali smo goste iz Sarajeva, Olova, Ljubljane, Rijeke i Siska. Sred-njoškolci su iznosili svoje sta-vove o pozitivnim i negativnim stranama interneta i druš tvenih mreža. Treba istaknuti da je održan i susret svršenika 4. ge -neracije medrese Dr. Ah meda Smajlovića. Navečer smo imali i Večer ilahija i kasida za sve dže- matlije. Treći mjesec, mjesec proljeća u Islam skom centru

Zagreb, obilježen je promocijom knjige Muftija Ševko ef. Omer bašić, autora i priređivača muftije dr. sc. Aziza ef. Ha - sa novića. Promociji su prisustvovali predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović, gra donačelnik Grada Zagreba Milan Ban dić, te brojni uglednici političkoga, vjerskog i javnog života, a radovali smo se i promociji 150. broja Biltena, mje sečnog glasila MIZ Zagreb. U sklopu mektepske nastave odrađen je projekt “Humanost na djelu” na ko jem su dječica prikupljala kućne po trepštine i podijelili siromašnim dže- matlijama.Koncem trećeg mjeseca srednjoškolci su organizirali izvan-učioničku nas-tavu na Bundeku. Izlazak u prirodu tri odje ljenja imao je za cilj izazvati do živ-ljaje učenika kroz sportske igre, na -tjecanja, razgovor i dru ženje. Iako svaki od muallima djecu prati još od ranog os nov noškolskog razdoblja, bila je to prilika za njihovo bolje upoznavanje i pra vilnije peda goš ko djelovanje u ra -zličitim situacijama. Održano je i sre-dnjoškolsko na tjecanje na razini Rija-seta kroz kviz o siri Muhammeda, a.s. Posljednji dan trećeg mjeseca je u dža-miji održan pro g ram “Kur’an u mom srcu“, kojeg su pripremila djeca/po -laznici mekteba sa svojim učiteljima.

Početkom četvrtog mjeseca, Vijeće žena MIZ Zagreb posjetile su Sanski Most. U OŠ dr. Vinka Žgan ca održan je 7. susret pod na slovom “Suživot i tolerancija“. U projektu sudjeluju svi učenici odre -đenog razreda, ravnateljica i pedagog ško le, nastavnica hrvatskog jezi ka i vjero učitelji. Uz Mersada ef. Kreštića, priključila se i m. Emina Mešić, vjersko-prosvjetna referentica pri Mešihatu IZ u Hrvatskoj. Mjesec svibanj je jedan od najpretrpani-jih mjeseci. Svakodnevno nas posje ćuju tri ekskurzije os nov no školaca i srednjo-školaca kako bi se upoznali s islamom. Obilježili smo i “Dane bijele trake“. Bila je postavljena izložba i kroz tjedan su održavana razna predavanja i gosto-vanja majki prije dor čanki. Održana je i Svečana akademija 4. generacije Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smaj-lovića, a potom i 15. mektepsko natje-canje MIZ Zagreb. Krajem mjeseca je održano i Državno vjero naučno mek-tepsko natjecanje. Ono što je najviše traga ostavilo u našim srcima jesu svakako poplave u Bosni i Slavoniji. Džematlije su se uključile u prikupljanje pomoći. Prigodnim pro-gramima su obilježene mubarek noći Lejletu-regaiba i Lejletu-miradža. Kao i svake godine omladina je sudjelo-vala u projektu “Dani Šefika Peze ro-vića”. Poslije športskih natje canja pro-učava se Jasin-i šerif, a pored džamije na spomen obilježju poginulim musli-manima kratke sure-i šerif i pro učimo dovu za poginule muslimane u ratu za slobodu i nezavisnost Hrvatske. U ovom školskom polu godištu, u zagre bačkom mektebu su održane i četiri radionice za predš kolsku djecu: “Lijepo pona-šanje”, “Ha lal, zdrava prehrana”, “Sura En-nahl (pčela)” i “Simboli islama”Šesti mjesec je mjesec kad učenici zavr-šavaju školu, a tako se i aktivnosti svode na završne svečanosti. Kao i svake go -dine MIZ Zagreb organi zira u zadnjem nastavnom mektepskom vi kendu sve-čanost hatmaša, dodjelu diploma i na -grada za najus pješ nije nat je catelje. Klagenfurt u Austriji bio je mjesto tradi-cionalnog izleta mektepskih polaznika.

MERHABAIZ zaGreBaMersad ef. krešTiĆ

8 | 3_4 2014

MerhaBa, šTo iMa?

| 93_4 2014

MerhaBa, šTo iMa?

U petak, 29.08.2014. nakon džume-namaza sisačke džematlije na budući vječni svijet ispratile su svoga najstari-jeg džematliju, najstarijeg člana Islam-ske zajednice u Sisku i najstarijeg had-žiju sa ovih prostora, hadži Zufera Bužinkića. Hadži Zufer Bužinkić svo-jim (dugim) životom ispunjenim do -brim djelima i ljubavlju prema islamu i Islamskoj za jednici zaslužio je prisus-tvovanje muftija, ali i dženazu sa veli-kim brojem klanjača.Nezamislivo je govoriti o počecima i stasavanju Islamske zajednice u Sisku bez spomena ovog dobrog insana koji je u nekoliko navrata obnašao dužnost predsjednika tadašnjeg Odbora Islam -ske zajednice u Sisku i to baš u turbu-lentnim i nimalo lahkim vremenima kada se mnogi nisu htjeli poistovjećivati sa Islamskom zajednicom.“Upoznaj, moli, surađuj” je sadržajno bogat projekt koji je započeo radioni-cama u školi, a nastavit će se kroz izlet vjerskim objektima na području grada Siska i okolice, održavanjem među-religijskog Okruglog stola te na kraju zajedničkim duhovnim koncertom.Svečana akademija povodom Nove 1436. hidžretske godine “Nek se srca otvore” postala je prepoznatljiv kulturni vjerski događaj grada Siska. Medžlis islamske zajednice Sisak šestu godinu organizira i održava javno obilježavanje Nove hidžretske godine kroz Svečanu akademiju “Nek se srca otvore”. Dom kulture Kristalna kocka vedrine bila je popunjena do posljed njeg mjesta da primi sve posjetitelje sadržajno boga-tog i raznolikog programa čiji je cilj bio prezentirati ljepotu, bogatstvo i radost života u vjeri, kulturi i tradiciji. Po seb-nost ovogodišnjem programu dali su hor Behram-begove med rese iz Tuz le kao posebni gosti koji su dojmljivom izvedbom ilahija i kasida te interpre-tacijom recitala i kur’anskih poruka o Hidžri ukrasili Svečanu aka demiju.

MERHABAIZ varaždiNaaBdulah ef. iMširoviĆ

kada su Me nazvale kolege iz redak-cije Minbera i kada je poslije selama uslijedilo ono uobičajeno: merhaba, što ima u Varaždinu?, znao sam da vrijeme na koje se odnosi moj odgovor mora obu hvatiti nešto duži period. Naime, držim da generacije poslije nas trebaju iz ove rubrike imati mogućnost rekon-struirati život naših medžlisa. Nažalost u prošlom broju Minbera nemamo va -raž dinskog medžlisa a u to se vrijeme desio važan događaj koji je bitno odre-dio daljnji život ovog medžlisa. Zato ćemo krenuti s mjesecom studenim prošle godine.Naime petak i subota, 8. i 9. studenoga bili su doista svečani. Ta je dva dana bilo zaista lijepo biti musliman u ovom drevnom gradu, jedno vrijeme i glav-nom gradu Hrvatske, gradu baroka i vedrih ljudi. U ta dva dana proslavili smo dva desetljeća od formiranja Va -raž dinskog džemata, a u ta dva deset-lje ća muslimani su u Varaždinu našli svoj novi dom budući da su ih iz njihovih domova protjerali oni kojima je sve mâlo, koji svugdje gdje su došli napravili helać. U ta dva desetljeća kupljena je, uređena i obnovljena Kuća islama, Va -raždinski mesdžid. I ta je Kuća islama bila povod da Mešihat Islamske zajed-nice Hrvatske i Varaždinski džemat proslave vrijedan jubilej Sje verno-za-

padne Hrvatske. Gostoljubivi va raž-dinski muslimani pozvali su u goste brojne uglednike. Aldin Dugonjić, di -rektor našeg Halal-centra, pobrinuo se da naši par t neri u halal-projektu spon-zoriraju taj hairli jubilej, muftija dr. Hasanović pobrinuo se za punu podršku svih gradskih i crkvenih tijela. Mešihat je podijelio priznanja i pohvalnice mnogim varaždinskim mu s limanima, od onih koji su u Varaždinu već četvrtu generaciju, do svih imama koji su gradili i izgradili džemat i naših poslovnih partnera u halal-projektu. Muftija je pozvao i svoj Savjet glavnih imama na sastanak u Varaždinu, pa je i njihovo prisustvovanje dalo ovom jubileju po -sebno lijep ugođaj. Posebno zahvalju-jemo hotelu “Turist” čiji smo gosti bili ta dva dana. Njihovo domaćinstvo bilo je pravo muslimansko – s puno duše i srca, puno srdačnog domaćinskog ugo-đaja. Od same činjenice da su nas u sobi dočekali Kur’ani i tespihi, do biranih halal-jela, majstorski pripremljenih.Drugi važan događaj desio se 18. travnja 2014. kada je varaždinska mladež formi-rala svoj Omladinski klub musli ma na (OKM), pa su to proslavili u petak jed-nom dobro organiziranom roš ti ljadom. Zahvaljujući braći Salajdinu, Ned-žmedinu i Samidinu Aliliju, Hasanu Tanoviću, Enesu Bajriću, Đemilu Kara-

pouke i poruke integrirane u naše sva-kodnevno življenje islama, a krajnji rezultat je afirmiranje i osnaživanje ljubavi prema dosljednijem slijeđenju sunneta Allahovog Poslanika a. s. Pre-davanja su održavana svake večeri na kon klanjanja jacije-namaza, a po -sjećenost je bila vrlo dobra, 18 dže m’-atlija različite životne dobi.Vjerska manifestacija-priredba PO -SLA NIK U MOM SRCU (30.01.2014.) organizirana je po prvi put na ovakav način i u ovom obliku. Riječ je o prvom javnom programu u organizaciji Me - d žlisa islamske zajednice Sisak održa-nog u čast obilježavanja rođenja posljed-njeg Božjeg poslanika Muhammeda a.s. Že ljeli smo da barem jedan mjesec u go -dini, kroz sve osnovne škole i jednu sred nju školu, osmislimo program upoz navanja naših učenika i mladih s “najboljim uzorom i primjerom svih vremena i za svaku generaciju”. Namjera nam je bila da mjesec rebiu-l-evvel zaokružimo i ukrasimo ovom mani-festacijom koja je imala edukativni, pro-motivni i društveni karakter.Edukativni karakter kroz programsku shemu čiji je cilj bio da djeca i mladi u 90 minuta programa osvijetle, prezen-tiraju lik i život poslanika Muhammeda a.s.u različitim oblicima:

a) niži razredi kroz pjesmu, stih, recital, ilahiju i kasideb) viši razredi kroz Školski sat o Poslaniku, radove i promišljanja o razlozima ljubavi i slijeđenja Po -slanika u svakodnevnom životu na -vodeći njegove životne uloge kao oca, supruga, djeda, imama...

U Medžlisu IZ-e Sisak obilježena su dva značajna međunarodna datuma kroz prikladan program.Prvi značajan datum je 28. siječanj koji se obilježava kao Svjetski dan vjerskih sloboda. S tim u svezi, prvi put učenici-polaznici islamskog vjeronauka u Petrinji i Mošćenici obilježili su taj dan kroz prikladan i poučan program pre-zentiranja bogatstva i ljepote života u radosti svoje vjere pred učenicima i učiteljima spomenutih škola. Učenici

od 1. do 4. razreda prezentirali su se kroz recitale “Islam mi je vjera” te krat-ki igrokaz “Selam-pozdrav mira” dok su učenici od 5. do 8. razreda imali malo zahtjevniju točku, a to je “Bajram u mom domu” kroz koju su izrazili i svoja dramska umijeća. Drugi značajan datum kojeg smo prvi put obilježili u protekloj godini, a malo se o njemu zna je Svjetski dan hidžaba, 1. veljače. Kampanja obilježavanja Svjet skog dana hidžaba potekla je iz New Yorka na inicijativu jedne studen-tice muslimanke s hidžabom koja je poslije terorističkog napada 2001.godine počela doživljavati razne neu-godnosti od strane svojih kolega radi nepoznavanja islama, kao i neznanja razloga njenog prakticiranja hidžaba.Tako je došla na ideju kampanje kao sredstvo poticanja vjerske tolerancije i razumijevanja pozivajući sve žene, muslimanke koje ne nose hidžab kao i nemuslimanke da na samo na jedan dan pokušaju osjetiti što znači nositi hidžab. Taj dan nije čin obožavanja već učin-kovit način da se promjeni nepravilno viđenje hidžaba, stoga je prošle godine prvi put obilježen Svjetski dan hidžaba.Sisak je bio prvi grad u Hrvatskoj u kojem se obilježio Svjetski dan hidžaba protekle godine, i to na način kako je zamislila studentica iz New Yorka, a to je javno pozvati žene različitog vjerskog opredjeljenja da na jedan dan osjete hidžab, prodefiliraju gradom s hid ža-bom te porazgovaraju sa ženama koje su pokrivene. Akciji obilježavanja Svjet-skog dana hidžaba u Sisku pridružile su se mnoge ugledne žene iz društva, a među njima društvena aktivistica Daša Poredoš – Lavor koja je osobni dojam doživljaja ovog dana podijelila na svjet-skoj stranici World’s hijjab day.29. ožujka 2014., ostat će zabilježen i upisan u anale Bošnjaka i muslimana Siska kao dan najvažnijeg kulturnog događaja kroz svečano otvorenje Sre-dišnje knjižnice bošnjačke nacionalne manjine u sklopu Narodne knjižnice i Čitaonice Vlado Gotovac u sisačkom naselju Caprag.

Nakon osnovanih 9 središnjih knjižnica nacionalnih manjina u Hrvatskoj i to: mađarske, češke, slovačke, austrijske, talijanske, albanske, rusinske i ukra-jinske, srpske, slovenske na red je došla i Središnja knjižnica bošnjačke nacio-nalne manjine koja je svoj prostor i sjedište dobila u Sisku, gradu otvorenih vrata za multikulturalnost, multikon-fesionalnost i mjesto ugodnog življenja za Bošnjake.Tjedan se obilježava povodom Svjetskog dana kulturne raznolikosti te se kroz četiri dana predstvalja pet nacija. Cilj ove manifestacije koja se obilježava povodom Svjetskog dana kulturne raznolikosti ima samo jednu poruku, a to je vjerovati i živjeti životno ges-lo: “Prijatelji iznad svega”.U cijeloj organizaciji su isključivo vjer-ske organizacije i udruge te u njemu sudjeluju samo djeca. Manifestacija nas tavlja promociju zajedništva, lje-pote i radosti življenja u svojoj vjeri i kulturi, a ujedno promovira zajedničke vrijednosti kroz kulturu ponašanja, komuniciranja, poštivanja i uvažavanja.Čitav program je koncipiran kroz po -ruke djeca-djeci.U subotu 31. svibnja 2014. u Sisku je obilježen prvi put Dan bijelih traka kroz simboličan, mirni, dostojanstven mi -mohod građana centrom grada s omo-tanim bijelim trakicama oko ruku kao i projekcijom igrano dokumentarnog filma “Prijedorsko ljeto ‘92“. Centar za certificiranje halal-kvalitete objavio je Natječaj za najbolju halal-reklamu, fotografiju ili crtež. Naš Medžlis se odlučio za produkciju halal-reklame i naš pionirski i amaterski poduhvat urodio je plodom koji je rezultirao na -gradom za 1. mjesto za najbolju ha lal-reklamu.Ovaj ramazan ostat će upamćen kao četrdeseti ramazan i Bajram u našem džem’atu. Ramazan je protekao u znaku bogate panorame ramazanskih du -hovnih aktivnosti, a izdvajamo ovo-godišnji IFTAR S HALALOM u orga-nizaciji Cen tra za certificiranje halal - kva litete.

| 113_4 2014

Allah dž.š. je htio da se ovo dvoje mladih upoznaju i da sklope brak u Puli.Sretni smo i zahvalni Allahu dž.š. što nam je omogućio da se odazovemo i pri-teknemo u pomoć unesrećenima zah-vaćenih poplavama koje su pogodile Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Od mah nakon prvih informacija o obimu poplava Medžlis Pula pokrenuo je akciju prikupljanja pomoći unesre-ćenima. Nisu prikupljana samo nov-čana sredstva nego i prehrambeni pro-izvodi, odjeća i obuća. Prva pomoć je dostavljena stanovnicima stradalima u Gunji, 20. 5. 2014. g. Uza veliku pomoć džematlija, privrednika grada Pule, gradskih i županijskih vlasti, raznih udruga prikupljeno je, 23. 5. 2014. g., više od 14 tona hrane i drugih potrep-ština te se pomoću sedam teretnih kom bija dostavilo ugroženima na području mjesne zajednice Zavidovići (Žepče, Topčić polje, Šerići...). Također dostavili smo pomoć i u Medžlisa IZ Sanski Most, a za potrebe mještana koji su pogođeni posljednjim elementarnim nepogodama dostavljena je donacija. Donacija je bila u vidu jedne tone krum-pira, raznovrsnih prehrambenih arti-kala te sredstava za higijenu.Također, dostavljena je i posebna hrana za djecu koja boluju od bolesti celijakije. Naime, predstavnici Medžlisa Pula su prvi koji su u Sanski Most donijeli određenu količinu hrane koja ne sadrži gluten. Hrana je uručena predsjednici Udru-ženja oboljelih od ove bolesti, gospođi Edini Musić.Učenici Medžlisa Islamske zajednice u Puli sudjelovali su na državnom natje-canju iz islamskog vjeronauka. Učenik Ammar Mrkalj, iz sedmog razreda osvojio je drugo mjesto, također, učenik sedmog razreda Mersudin Buljić osvo-jio je treće mjesto. Naši srednjoškolci su također bili uspješni. Učenik prvog razreda tehničke škole, Erdal Šehalji, osvojio je treće mjesto. Na natjecanju iz siere poslanika naše učenice Emina Reka i Amela Alić osvojile su treće i četvrto mjesto te zajedno sa vjero-učiteljicom m. Sadžidom Jukan pos-

jetile Istanbul. Uza prisustvovanje veli-kog broja internacionalnih učača i hafiza Kur’ani Kerima, od 26. 5. - 2. 6. 2014. godine u Islamskoj Republici Iran, u Teheranu, održano je 31. inter-nacionalno natjecanje učača Kur’ana. Omeru ef. Omanović, imamu iz Pule, pripala je čast i zadovoljstvo da pred-stavlja Republiku Hrvatsku. Na tom natjecanju sudjelovao je veliki broj učača i hafiza Kur’ani Kerima iz 73 zemlje svijeta. Kako se približavao kraj mjeseca juna, znali smo koji nam mjesec dolazi usu-sret. To je mjesec Ramazan. Poseban mjesec u životu svakoga muslimana. Temeljni ibadet u mjesecu Ramazanu je post i tijekom tog mjeseca nema djela koje može biti ravno postu. Naravno, mogu se činiti i razna druga djela, ali post ništa ne može zamijeniti. Buharija bilježi od Ebu Hurejre, r.a, da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: “Uzvišeni Allah je rekao: ‘Svako čovjekovo djelo pripada njemu, osim posta, koji pripada Meni i Ja ću za njega nagraditi!” Ovaj hadisi-kudsi nam govori da Allah dž.š. samo post pripisuje sebi, iako se i druga dobra djela kao što su namaz, sadaka i sl. čine radi Njega. Potaknuti ovim hadisom, na području Medžlisa islamske zajed-nice u Puli bile su organizirane mnoge aktivnosti. Teravih-namazi su se kla-njali u Puli, Rovinju i Vodnjanu. U Puli su teravije predvodili glavni imam Esad ef. Jukan i Omer ef. Omanović, dok je teravih-namaz u Rovinju pred-vodio bivši učenik medrese, Semir Imeri, a u Vodnjanu svršenik Islamske gimnazije Nermin Ahmetović. Posje-ćenost na teravih namazima je bila velika unatoč kasnom vaktu. Organi-zirana je bila i mukabela. Muška mu -kabela i već drugu godinu imamo i žensku mukabelu koja se učila poslije ikindije namaza. Ovdje možemo slo-bodno istaknuti da je broj džematlijki i džematlija koji su učili mukabelu bio veliki i molimo Allaha dž.š. da ih na -gradi za njihov trud. Drugi dan rama-zana, džematlije su bile pozvane u Rijeku na iftar koji je organiziran pod pokroviteljstvom turske općine Bay-

rampaşa. Petnaeste noći mjeseca Ra -mazana imali smo organiziran iftar za sve džematlije. Taj iftar je bio poseban jer su nam gosti bili iz Zagreba, ruko-voditelj Halal centra Aldin Dugonjić sa suradnicima Nedimom Omerovićem i Edinom Mešić. Oni su se pobrinuli da hrana koja je tu noć spremljena bude halal tj. prema halal standardu, pa su s tim u vezi, trgovine koje imaju halal proizvode donirale određenu količinu hrane koju su naše vrijedne džematlijke spremale. Zadovoljni smo kako je pro-šao naš zajednički iftar i, ako Bog da, nadamo se da će sljedeće godine biti još bolji. Svake noći bio je organiziran iftar, ili kod naših džematlija u njiho-vim domovima ili u našem dža mijskom dvorištu. Za skoro svaki iftar u dvorištu džamije bile su zaslužne vrijedne dže-matlijke i naše muallime. Ovdje bismo mogli posebno izdvojiti dan kada je jedan naš polaznik mektepskog vjero-nauka odlučio obilježiti dan svog ro -đenja te je sa svojim roditeljima orga-nizirao iftar za djecu. Njih je to jako razveselilo i bilo je lijepo vidjeti toliko djece koja se vesele iftaru. Inače MIZ Pula po svojoj tradiciji svake godine priprema iftar za djecu te je tako i ove godine organiziran. Bilo je prisutno preko 40-ero djece.U nazočnosti velikog broja vjernika, a povodom Ramazanskog i Kurban baj-rama, klanjan je bajram namaz. Održan je i prigodni program prisje ćanje vakifa MIZ Pula. Medžlis Pula nakon namaza posjetili su predstavnici Grada i Žu -panije.Povodom nastupanja Nove 1436. hidž-retske godine najmlađi članovi, pola z-nici mektepskog i školskog vjeronauka, izveli su poseban program. Svoj djeci Medžlisa Pula podijeljeni su novo go-diš nji paketići, oko 250. Naravno, u ovo me svemu, nismo zaboravili djecu u Rovinju, kojima smo podijelili oko 50-ak paketića. Ukratko, ovo su najvažnija događanja u 2014. koja smo podijelili s vama.

10 | 3_4 2014

MerhaBa, šTo iMa?

moviću, Muwafaqu Al-Abduliju, Enveru Pavici, Zendelu Pajazitiju i drugima, kao i naporima Mešihata IZ Hrvatske i ra -zumijevanju varaždinskih struktura vlasti danas u Varaždinu imamo doista lijep i ugodan mesdžid. Uz redovite aktivnosti koje spadaju u rad svakog medžlisa mladi su se trgnuli i osnovali OKM. Upravo zato Islamska zajednica Hrvatske toliko inzistira na mladima i nudi im niz pogodnosti.Osnivanje varaždinskog OKM mladi su htjeli proslaviti jednim posebnim druženjem sa džematlijama Varaž din-skoga džemata, kojemu pripadaju, osim Varaždinske, još i Međimurska i Kri-ževačko-koprivnička županija. Dru-ženjem će se upoznavati, nalaziti za -jedničke interese itd. Valja znati da u Varaždinskom džematu nema naciona-lne skupine koja prevladava. Među džematlijama imamo Albanaca, Boš-njaka, Hrvata, Roma, Sirijaca, Suda-naca, Alžiraca, Turaka, Iračana…Prilikom džuma ili bilo kojih drugih islamskih događanja nema odvajanja u nacionalne skupine, jer svi u ovom dže -matu znaju da smo jedno u Allahu Mi -lostivom. Tako je i među mladima. Po -če tak svoga stalnog druženja i dje lo-vanja omladina je obilježila roš ti ljadom. Sama je izdvojila sredstva za roštiljadu a pripomogli su i njihovi roditelje do -nijevši kolače, sokove, sladoled…Ovogodišnji ramazan je bio posebno svečan. Bilo je teravih namaza i iftara, onih koji su pripremale pojedine dže-matlije, onaj džematski, pa posebno lij ep iftar koga je pripremio Centar za halal certificiranje... Posebice mi je, međutim, ostao u sjećanju iftar kojega je priredila naša mladež.Na fotografiji vidite obitelj Am jada Amaneha, kako stiže s obitelji na iftar, u petak, 25. 7. 2014.Naravno, ruke su pune darova, a srca ramazanske topline i ljepote.Dušu bih ogriješio kad ne bih spomenuo inicijatora tog mlađahnog iftara, Enesa Bajrića iz Čakovca koji je sa svoja dva sina upravo sjajio kao nur dobrote i radosti. Sve se stopilo u jedno: odlična i ukusna halal-hrana, hladni sokovi i

topla kahva, ramazanski razgovori, ali pravi ugođaj bio je na kraju iftara.Naime, tada, prije teravije, Mirza ef. Mešić vazio je u prostoru džamije. Oko njega su se okupili varaždinske dže-matlije i slušali, rekao bih žubor i cvrkut Mirzinih riječi. Činilo se zapravo da je taj vaz bio razgovor Mirza-efendije s varaždinskim džematlijama, a nije. Go -vorio je samo Mirza. Taj njegov govor bio je tako ugodan. Na kraju vaza Mirza je varaždinskim džematlijama poklonio nekoliko svojih knjiga.Na kraju, mislim da je važno spomenuti neke nedavne događaje.Izbori za članove Medžlisa, predsjed-nika Medžlisa i člana Sabora su protekli u izuzetno pozitivnoj atmosferi. Izlaz -nost je bila 75% onih koji su imali pravo glasa. Imenovanje i konstituiranje no vog medžlisa je protekla u najljepšoj atmosferi. Pošto su, po prvi put, na izbornoj listi bile i dvije žene od kojih je jedna i izabrana za članicu Medžlisa odmah je potekla inicijativa za formi-ranje vijeća žena. Ovih dana radimo na uređenju prostorije koja bi bila njihov kutak gdje će se moći pripremiti za na maz i klanjati džume i druge namaze ali gdje će se moći sastajati, poradi edu-kacije ali i druženja i drugih aktivnosti.Sada imamo lijep objekt u kome mo -žemo provodite sve svoje aktivnosti. Taj lijepi objekt je, međutim, samo jedna lijepo adaptirana obiteljska kuća. Mi, međutim, želimo da nas nešto asocira i na našu vjersku i kulturnu baštinu. Tako smo odlučili da uredimo lijepu bašču zasađenu voćem i cvijećem, u čijem će središtu biti šadrvan. Ovih smo dana zasadili voćke i izbušili bunar, tako da će u šadrvanu prskati prirodna čista voda. Uskoro krećemo i s izgrad-njom šadrvana. Nadamo se da ćemo već idućeg ljeta uz žubor vode biti mirisnih behara i raznog cvijeća. Želimo da među našim susjedima svoj islam svjedočimo ljepotom koja je prva naša muslimanska odlika.

MERHABAIZ puleesad ef. jukaN

islaMska zajednica u Puli, u pro-teklom je razdoblju, u 2014. godini, zabilježila veliki broj aktivnosti.U drugom mjesecu, 22. 2. 2014. godine, Medžlis islamske zajednice Pula, ugo-stio je uvaženog profesora i dekana Fa -kulteta islamskih nauka u Sarajevu, prof.dr. Ismeta Bušatlića. Profesor Is met Bušatlić je poslije akšam namaza održao predavanje. Tema, Bošnjaci u svijetu i Bošnjaci za vrijeme Osmanske imperije, bila je veoma zanimljiva i po učna. Početkom trećeg mjeseca u prostorijama našeg medžlisa, održan je 2. regionalni susret islamske omla-dine. Našoj omladini iz Istarske žu -panije i Rijeke, obratili su se svi glavni imami pojedinih medžlisa i naravno voditelj ureda za Da’wu i mladež mr. sc. Mirza Mešić. Također, u Umagu je održana svečanost polaganja kamena temeljca za budući Islamski kulturni centar Umag. To je bila velika radost za cijeli džemat. Samom polaganju ka -mena prisustvovao je veliki broj dže-matlija iz Pule.Godišnje imamo nekoliko šerijatskih vjenčanja ali ovo je bilo veoma zanimljivo; naime, 16. 3. 2014. g. šerijatski brak sklopili su Sabahudin Selimović i Amel Ouadah. Amel Ouadah je podrijetlom iz Alžira, a Sabahudin iz Pri je dora, ali

| 133_4 2014

predavanje. Za žene našeg Medžlisa bio je organiziran jednodnevni izlet Počitelju, Buni i Mostaru. Također je uspješno organiziran odlazak naših predstavnika na Susret islamske mla-deži u Rijeci.Prvi put smo imali organiziran posjet djelatnika i suradnika muzeja Splita koji je zaista imao svoj poseban značaj jer je riječ o sugrađanima koji su veoma uspješni u svojim strukama, a također, imaju vrlo značajnu ulogu u turističkoj prezentaciji grada. Odnedavno, je i naš Medžlis uvršten u turističku kartu Splita.Ono po čemu smo možda posebni jest činjenica da pored nas egzistiraju, u svega nekoliko stotina metara, tako-reći u susjedstvu – Židovska općina i Srpska pravoslavna općina s kojima imamo zaista dobru suradnju i redo-vite blagdanske posjete.

MerhaBa, šTo iMa?

u ProtekloM razdoblju (kraj prethodne i tekuća izvještajna godina) dogodila se jedna od možda najbitnijih stvari za rad i funkcioniranje MIZ-e Umag. Nakon što je lokacijska dozvola postala valjanom, te plaćanjem komu-nalnih naknada, moglo se započeti s gradnjom IKC Umag. Svečanost pola-ganja kamena temeljca održana je 15. 3. 2014.g. i to je datum nakon kojeg se piše nova povijest našeg džemata. Nakon svečanosti polaganja kamena temeljca pristupilo se odabiru izvođača radova, prikupljanju novčanih sred-stava te drugim aktivnostima vezanim uz samu izgradnju Islamskog kulturnog centra Umag. Do današnjeg dana (25. 11. 2014.g., op.a.) zgrada IKC-a je izgra-đena i pokrivena što je urađeno u veoma kratkom razdoblju. Slijedeća faza je pri-kupljanje sredstava za stolariju što je jedna od najvažnijih stavki pri samoj gradnji. Nadamo se da ćemo, uza Božju pomoć, u doglednom razdoblju svečano proslaviti otvorenja zgrade IKC-a Umag.Na području MIZ-e Umag (Umag, Buje, Brtonigla, Savudrija, Novigrad te odne-davno i Buzet) vjerski život se odvija ponajprije u mesdžidu u Umagu kroz dnevne namaze, džume, obilježavanje mubarek dana, osobito tijekom mjeseca

ramazana. Sukladno potrebama i željama džematlija odre-đene aktivnosti poput mevluda, tevhida, akika i dova po razli-čitim osnovama se odr ža vaju i u kućama. Treba nagla siti da ovakve manifestacije pobude kod ljudi osjećaj radosti i zado-voljstva, jer imaju zajednicu u kojoj mogu naći svoj duhovni smiraj, onda kada je neka pri-goda za veselje, ali i kada je u pitanju žalost.Školski vjeronauk se uspješno odvija u tri osnovne škole:1. O.Š. “Marije i Line”, Umag2. O.Š. “Mate Balote”, Buje i3. O.Š. “Vazmoslava Gržalje”, Buzet.Školski vjeronauk pohađa 58 učenika i prema dostupnim in -

formacijama to je 80% od ukupne po -pulacije muslimanske djece u školama na području našeg džemata.Vjeronauk u mektebu se održava subo-tom u Bujama i Umagu te nedjeljom u Umagu i Buzetu. Mektebski vjeronauk pohađa 33 djece predškolskog i školskog uzrasta. Nije potrebno posebno isticati važnost mektepskog odgoja, ali i ovom prigodom treba pozvati sve roditelje čija djeca nisu uključena u mektepsku na -stavu da to čim prije urade jer vjerski odgoj je jedan od najvećih emaneta i dugova prema našim potomcima.Prioritet u narednom razdoblju je zavr-šetak izgradnje IKC-a Umag i sva pažnja je ponajprije usmjerena na aktivnosti vezane za izgradnju. Budući da živimo u vremenu u kojem su financijske po -teškoće zahvatile i veliki broj naših članova, pa je time i zadatak teži i kom-pleksniji. Prigoda je i ovo da pozovemo sve one koji mogu da svojim prilogom pomognu završetak gradnje IKC-a Umag.

MERHABAIZ uMaGaelvediN ef. posavljak

12 | 3_4 2014

Prije svega, na Početku bismo upoz nali cijenjene čitatelje s “osobnom iskaznicom” Medžlisa Islamske zajed-nice Split. Medžlis je osnovan 1983. godine, a prema popisu 2011. godine, u gradu Splitu živi 959 (0,54%), a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2282 (0,50%) muslimana. Broj obitelji članova Medžlisa prešao je 200, s time da i dalje ima značajan broj obitelji koje nisu članovi naše zajed-nice. Na žalost, splitski Medžlis i dalje je podstanar kad je riječ o mesdžidu, jer desetljećima koristi gradski prostor za kojeg plaća najamninu. Svi koji su bili podstanari znaju da podstanarstvo nije ugodno ni dobro kao trajno rje-šenje. Mnogobrojne aktivnosti i doga-đanja obilježile su 2014. godinu u splitskom Medžlisu. Kao značajnije uspjehe, naveli bismo uspjehe na vje-ronaučnom planu od kojih bismo is -takli sve veći broj polaznika. Zatim, prvu dječju ramazansku mukabelu koju je inicirala muallima Suada Had-žić te uspješno završila uz veliki trud marljivih polaznika vjeronauka – učača Kur’ana. I na godišnjem natjecanju iz islamskog vjeronauka splitski natjecatelji ostva-rili su zapažene rezultate. Učenica Amra Hodžić je osvojila 1. mjesto u

kla si trećih razreda i Shefkije Doroci 3. mjesto u klasi osmih razreda osnovnih škola. Dvije polaznice vjeronauka, Shefkije Doroci i Hatidža Hadžić, veoma uspješno su predstavljale naš Medžlis na prvom (revijalnom) natjecanju polaznika vjerona-uka u učenju Kur’ana na razini Islamske zajednice u Hrvat-skoj, održanom u Islamskom centru u Zagrebu.Tijekom vjeronauka u ovoj go -dini organizirane su različite radionice za polaznike vjero-nauka kao što je “O halalu učim – halal oznaku tražim” gdje su djeca organizirano u trgovina- ma pronalazila i popisivala ar -tikle s halal certifikatom Cen -tra za certificiranje halal kva-

litete pri Mešihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj. Zatim su imali radionice izrade maketa džamije “Gradim dža-miju jer džamija izgrađuje mene”, sli-kanja na platnu “Islam u srcu”, te zad-nje izrade maketa Kabe i dizajniranje tespiha. Splitski Medžlis sve je bolje afirmiran i percipiran na nivou Grada i Županije. O tome najbolje svjedoči činjenica da su ih prošloga Kurban-bajrama, prvi put u povijesti splitskih muslimana, posjetili župan Zlatko Ževrnja, grado-načelnik Ivo Baldasar i predsjednik Gradskog vijeća – Boris Ćurković. Na zadnjem bajramskom prijemu, pored spomenutih prisustvovali su i predstavnici vjerskih zajednica, boš-njačkih udruga te ravnatelji osnovnih škola u kojima se održava islamski vjeronauk. Ono što posebno rado ističemo, jesu mnogobrojne organizirane posjete učenika osnovnih i srednjih škola iz Splita i Županije. Samo u ovoj godini više stotina učenika imalo je prigodu obići splitski mesdžid, i kroz govor i multimedijalno predavanje glavnog imama upoznati se s osnovnim obi-lježjima i značajem islama i molitvenog prostora, kao i osnovnim činjenicama o Islamskoj zajednici u Hrvatskoj i

splitskom Medžlisu. Ovi posjeti zna-čajni su i vrijedni iz mnogo razloga. Svakako je jedan od najvažnijih što su to naši sugrađani koji ovim posjetima dobivaju drugačija i pozitivna saznanja o islamu i muslimanima što je jako bitno za izgradnju dobrih odnosa u društvu i među religijama, kako na lokalnoj, tako i na državnoj razini. Posebno ističemo našu redizajniranu Internet stranicu (www.medzlis-split.hr) koja je informativno namijenjena članovima Medžlisa, ali je koncipirana tako da olakša mnogobrojnim gostima i turistima u sezoni pronalaženje mes-džida kojeg je, u labirintu splitskih uli-čica najstarije jezgre Grada, zaista ne -kada veoma komplicirano pronaći.Članovi Medžlisa, pored preuzimanja mjesečne vaktije mogu pronaći najave određenih događanja u Zajednici ili vijesti o njima, te tjedne hutbe.Za muslimane splitskog područja zna-čajan događaj je bio i otvaranje prvog restorana sa halal certifikatom, od nosno, restorana koji je u potpunosti i po svim standardima halal za muslimane. Kako je to važno za domaću populaciju muslimana isto tako važno je i za sve veći broj turista muslimana koji su se do sada iščuđivali kada bi im kazali da ne postoji halal restoran i slično tome, u Gradu i okolici. Riječ je o restoranu Ištah (www.istah.hr) kojeg uspješno vodi član naše Zajednice gospodin Onat Ozyurt.Djelatnici Centra za certificiranje ha lal kvalitete u našem medžlisu odr -žali su i edukaciju za djelatnike ovog restorana, naravno prije dobi va nja spo menutog certifikata.Od posjeta službenih uglednika Islam-ske zajednice u Hrvatskoj, ističemo veoma sadržajan posjet predsjednika Mešihata, muftije, dr. Aziza ef. Hasa-novića, 26. 1. 2014., prigodom kojeg se susreo sa polaznicima vjeronauka i izrazio svoje zadovoljstvo vidnim napretkom u radu.Značajan je bio i prvi ramazanski po -sjet kurra hafiza, mr. sc. Aziza ef. Ali-lija splitskom Medžlisu, prigodom kojeg je imamio teravih namaz i održao

MerhaBa, šTo iMa?

MERHABAIZ spliTavahid ef. hadžiĆ

'

,,

GUNJA

dossier: GUNJA

Priredio: KEMAL MUJIČIĆ

16 | | 173_4 20143_4 2014

velike kiše u svibnju 2014. godine, čuvena ciklona Donat, uzrokovale su poplave golemih razmjera. Savski nasip nije izdržao tu silnu vodu nasip je pod pritiskom pukao na dva mjesta kod Rajevog Sela i Račinovaca i voda se izlila u prisavska brodska i županjska naselja: Gunju, Račinovce, Rajevo Selo, Bošnjake, Vrbanju, Drenovce, Strošince, Đuriće, Posavske Podgajce i Soljane. Ne ćemo ovdje govoriti o pretpostavkama, nego samo donijeti ono što nam je bilo dostupno i što smo već pomalo zaboravili. Dakle, količina oborina u BiH je, kako netko reče, podsjetila je na Nuhovo a.s. doba. Valja reći da se prosječni protok rijeke Save kod Županje iznosio između 1000 -1100 m3/s, a 16. svibnja 2014. godine iznosio je 5500 m3/s. I neodržavani nasipi nisu izdržali. Evo kako to izgleda na karti poplavljenih područja u županjskoj posavini: Sava je probila nasipe 17. svibnja i otada počinje teška sudbina poplavljenih naselja. Najteže posljedice pretrpjela je Gunja. Prema podacima koje je objavila Državna uprava za zaštitu i spašavanje, ukupno je spašeno 5.880 životinja od čega 2.683 goveda, 2.762 svinje, 313 ovaca, 60 koza te 62 kopitara, a prikupljeno je više od 180 tona leševa životinja. “U Gunji je situa cija katastrofalna. Ovako nešto sam do sada vidio samo u filmo vima. Prije dva sata sam sa vojskom bio u centru sela. U Gunji više nema niti jedne kuće, a da voda nije barem do balkona ili do krova. Toliko je voda duboka da se neke kuće niti ne vide ispod nabujale vode”, rekao je načelnik Općine Gunja Hrvoje Lucić.Predsjednik Vlade Zoran Milanović, posjetio prvih dana područja katastro-falne poplave dvaput, kao i Predsjednik Republike Hrvatske. Tom je prigo-dom predsjednik Vlade rekao je da će država osigurati nove kuće svima koji su stradali u poplavama, te da će zatražiti da se utvrdi postoji li odgovornost zašto mještani poplavljenih područja nisu ranije evakuirani. I mnogi drugi dužnosnici viđeni su tih dana u poplavljenim naseljima. “Država će osigurati svima nove kuće i tražit ću da vidim postoji li odgovornost zašto ljudi nisu evakuirani ranije” izjavio je novinarima Milanović, dodajući kako će se utvrđivanje odgovornosti zatražiti za općinsku, županijsku i državnu razinu odlučivanja. Po njegovim riječima, mora se utvrditi zašto se čekalo s evakuaci-jom i nije li se moglo ranije reagirati. Naravno, svi su stanovnici Hrvatske pomogli su svojim prilozima poplavom pogođenim stanovnicima. Međutim, dimenzije poplave su doista bile katastrofalne, tako da se više nije moglo sigurno živjeti u tim slikovitim prisavskim naseljima. Među prvima su svoju humanost pokazali i svi muslimani u Hr vat -skoj. Predsjednik Mešihata, muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanović, odmah je okupio veleposlanike islamskih zemalja i odveo ih u Gunju, mjesto gdje je poslije Drugog svjetskom rata podiglo prvu džamiju u Hr -vatskoj. Tada je i “pala” ideja da se unesrećenim stanovni cima po -mogne tako da se, uz pomoć Hrvatske vojske. Skupili smo najvažnije događanja u Gunji i prikazali na ovim stranicama kako bismo svi zajedno imali pravu sliku. Upravo zato su i ove tablice unutar teksta: broj stanovnika Gunje po nacionalnosti, po vjeri i tablica koja na najbolji način ilustrira što znači 2000 toplih obroka dnevno, od 28. lipnja, kad je javnu kuhinju otvorio predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović.

dossier: GUNJA dossier: GUNJA

18 | | 193_4 20143_4 2014

dossier: GUNJA

je projekt popravka škole te popravka Doma za djecu s posebnim potrebama koji bi zajednički uradile Hrvatska voj -ska i oružane snage Indonezije, Irana i Azer baj džana te je iskazan veliki in -

teres za ovu inicijativu. Na kraju, vele-poslanici su se složili da će pokušati sve u okviru svojih moguć nosti kako bi do -prinijeli da se pomogne povratku i nor-malizaciji života.

Ukupno Hrvati Albanci Bošnjaci Crnogorci Mađari Makedonci Rusi Rusini Slovaci Slovenci Srbi Ukrajinci ostali izjasnili se ne izjašnjavaju nepoznato u smislu se vjesrske pripadnosti

3.732 2.244 11 1.108 1 2 1 1 23 2 1 124 1 8 188 11 6

100,00 60,13 0,29 29,69 0,03 0,05 0,03 0,03 0,62 0,05 0,03 3,32 0,03 0,21 5,04 0,29 0,16 % % % %

guNja: STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011.

Ukupno Katolici Pravoslavci Protestanti Ostali kršćani Muslimani Židovi Agnostici Nisu vjernici Ne izjašnjavaju Nepoznato i skeptici i ateisti se

3.732 2196 162 2 1 1.295 1 2 23 43 7

100,00 58,84 4,34 0,05 0,03 34,70 0,03 0,05 0,62 1,15 0,19

guNja: STANOVNIŠTVO PREMA VJERI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011.

dossier: GUNJA

delegacija Predvođena muftijom dr. Azizom ef. Hasanovićem u sastavu: veleposlanik Republike Indonezije – Nj. E. Agus Sardjana; veleposlanik Islam -ske Republike Iran – Nj. E. Ebrahim Ta hirijan Fard; veleposlanik Azerbaj -džana – Nj. E. Kamil Khasiyev; član Mešihata i ravnatelj Islamske gimna-zije – Mevludi ef. Arslani; tajnik Me -šihata – mr. Nermin ef. Botonjić; ruko-voditelj Centra za certificiranje halal kvalitete – Aldin Dugonjić te osoblje navedenih veleposlanstava posjetila je Gunju. Domaćini su bili Idriz ef. Bešić, imam u Gunji, te načelnik općine Gunja Hrvoje Lucić. Cilj posjeta je bio sagle-davanje razmjera štete te načina kako na najbolji način pomoći u oporavku devastiranog područja. Sva doma -ćinstva u Gunji su uništena, a o razmje- ru štete svjedoče brojne oznake na kućama koje su oz na čene za rušenje i koje se više ne mogu po praviti. I zrak u Gunji, u kojemu se osjeća isparavanje

zagađene vode iz zemlje, svjedoči šte -tama koje će se tek utvrđivati ispitiva -njem tla. Do džamije u Gunji, najstarije u Hrvatskoj, još uvijek se ne može doći vozilima. Rijetki prolaze vodenu bari-jeru u dubokim čiz mama. Hrvatska vojska i general Jurić pobrinuli su se da delegaciju prevezu vojnim vozilom do džamije. Idriz ef. Bešić dao je sažetu informaciju o tijeku događaja, a za ostalo riječi nisu bile pot rebne, sve smo i sami mogli vidjeti. Po tom je delegacija obišla džamiju koja je puna vodenog mulja, a smeđe linije na zidovima koje dosežu u vrh prozora ukazuju na visinu vode za vrijeme po topa. Inventar dža -mije je uništen, je dino je ostao jedan Kur’an na povišenom dijelu suh. Posjet su popratili mediji te su izjave u džamiji dali muftija i veleposlanici. Muftija je rekao da predstoji veliki posao te da je potreban angažman svih kako bi se stanje u Gunji što prije normaliziralo. Jedan od prvih koraka je stvaranje

uvjeta za instaliranje javne kuhinje koja bi osiguravala obroke za sve sa poplav-ljenog područja. U akciju se uključila i Hrvatska vojska koja će osigurati polj -sku kuhinju, a namirnice za pripremu obroka ćemo osigurati mi i to će biti potrebno, kako stvari stoje, barem na -rednu godinu. Stoga je muftija pozvao sve da ne posustaju u slanju po moći jer će najteži dio posla tek uslijediti. Nj. E. Tahirijan rekao je da su razmjere štete mnogo veće od onih koje se mogu vidjeti na televiziji te da je pomoć neophodna. Nj. E. Sardjana re kao je da će uputiti informaciju o do gađaju u Gunji narodu Indonezije kako bi se uključili u pomoći nastradalima. Nj E. Khasiyev rekao je da su razmjere štete velike i da je sva -kako potrebna i pomoć Među na rodne zajednice. Nakon obilaska Gunje, de -legacija je posjetila stožere Hrvatske vojske, Crvenog križa, Gorske službe spaša va nja i Centra za zaštitu i spaša -vanje. Na sastanku, ge neral Jurić naveo

muftija s vElEPoslaNicima u PoPlavljENoj guNjiNerMiN BoToNjiĆ

20 | | 213_4 20143_4 2014

Oružane snage su u prvoj fazi rada poljske kuhinje u Gunji provodili vete-rinarsko-sanitarni nadzor prijema, pri-preme i podjele hrane. Namirnice za kuhanje i pribor za konzumaciju hrane osigurava Mešihat Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj. U okviru ovog pro jekta Oružane snage će izvršiti obu ku lokalnih kuharskih timova koje će predložiti Islamska zajednica i op ći -na Gunja, a po završetku obuke lokalnih timova predat će na privremenu upo -rabu pokretnu poljsku kuhi nju s pri -padajućom opremom Mešihatu Is lam -ske zajednice u RH i općini Gunja.Ističući da će Oružane snage nastaviti s radom u Gunji, i to na uređenju objekta i okoliša Doma za djecu s posebnim potrebama “Zvjezdice” koje brine o 27-ero djece s područja Županjske Posa -vine, general Lovrić je rekao: “Mi ćemo u potpunosti obnoviti taj dom, a novac će se osigurati prije svega izdvajanjem

iz plaća djelatnika MORH-a i pripad-nika OS RH. Svaki zaposlenik će izdvo-jiti koliko može i smatra potrebnim, a dobit ćemo i neke donacije sa sred -stvima namijenjenim za obnovu. Čim radovi budu gotovi, Dom ćemo predati na uporabu djelatnicima i štićenicima”.Pripadnici Oružanih snaga su obavili čišćenje i odvoz otpadnog materijala iz Doma “Zvijezdice”, a odlukom ministra obrane i prema zapovijedi načelnika Glavnog stožera OSRH, 26. lipnja 2014. godine formirane su namjenski orga-nizirane snage za izvođenje inže nje r ij -skih, grubih graditeljskih i završnih radova.Za potrebe tog projekta djelatnici MORH-a i pripadnici OSRH počeli su humanitarnu akciju prikupljana novča -nih sredstava od kojih će se financirati nabava potrebnog materijala za obnovu i vanjske usluge koje ne mogu izvršiti pripadnici OS RH.

svaki DaN 2000 toPliH obroka za PoPlavljENEhttp://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/otvorena-pucka-kuhinja-u-gunji

Predsjednik Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ivo Josipović pustio u rad javnu kuhinju u Gunji

u gunji je 28. lipnja 2014., puštena u rad poljska pučka kuhinja, zajednički projekt Oružanih snaga Republike Hr -vatske i Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj. Tom događaju nazočili su predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH Ivo Josipović, na -čelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Drago Lovrić te predsjednik Me -šihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija Azis ef. Hasanović, kao i pred-stavnici diplomatskog zbora i vjerskih zajednica te brojni mještani Gunje.“Zadaća svih nas je da se osigura sigur-nost ljudi koji se vraćaju u svoje domove, kao i preduvjeti za njihov povratak. U isto vrijeme moramo voditi računa da napravimo sve da se ovako nešto ne ponovi”, rekao je predsjednik Josipović, dodavši kako smo svi svjedoci koliko se klima promijenila i da vremenske nepo-gode nisu iste kao prije, te je pohvalio ovaj projekt, pokrenut na inicijativu Mešihata Islamske zajednice u RH i uz logističku potporu Oružanih snaga RH.“Hrvatska je tijekom ove poplave pri-premila 30.000 obroka i podijelila 3.000 suhih obroka. Budući da znamo kako je kuhanje obroka otežano u situa-ciji kad nemate uređenu kuću i kuhi nju, Hrvatska vojska odlučila je zajedno s Općinom Gunja i Mešihatom islamske zajednice u RH utemeljiti poljsku kuhi -

nju i tako pridonijeti bržem povratku ljudi u Gunju”, rekao je general Lovrić. Dodao je kako će u početku kuhati vojni kuhari, no vrlo brzo to će preuzeti lo -kalno stanovništvo koje se već obučava.Na otvaranju javne pučke kuhinje, koja će do daljnjega svakodnevno osigura-vati 2000 toplih obroka za mještane u poplavi stradalih područja u Županjskoj Posavini, muftija Hasanović je istaknuo kako je to velika pomoć u ubrzanju obnove kuća i povratka stanovništva u svoje domove. “Ovdje su svi dobro došli, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost. Osnovni uvjet je da su ljudi u potrebi”, poručio je. Tom prigodom uručio je generalu Lovriću posebno priznanje Oružanim snagama RH u ime svih pripadnika Islamske zajednice u Hrvatskoj.“Ovo je velika stvar za Gunju i njene mješ tane. Gotovo je nemoguće raditi po deset sati dnevno na obnovi domova bez hrane. Sada smo i to riješili i nadam se da će to dodatno ubrzati radove na ob -novi”, rekao je načelnik Općine Gunja Hrvoje Lucić.Za potrebe otvaranja pučke kuhinje OS RH su premjestile pokretnu kuhinju iz Otoka, koja je do sada pripremala obro -ke za stanovništvo poplavom ugroženih područja, te je u Gunji izvršena montaža kuhinje, šatora, poljskih stolova i klupa.


22 | | 233_4 20143_4 2014

dr. sc. Ivo Josipović, koji je, pohvalivši realizaciju ovog projekta, istaknuo ka ko država mora učiniti sve “da ljudi koji se vraćaju na poplavljena područja budu sigurni, da imaju potrebnu infrastruk-turu i mogućnost obnove domova da bi mogli početi normalno živjeti i raditi.”Svakome moramo osigurati povratak, ali isto tako moramo gledati i u buduć-nost. Ovo nam se ne smije ponoviti. Očit o je da infrastruktura koju imamo na zaštiti neće biti dovoljna i moramo učinit sve da na jesen ne gledamo iste slike. Pozivam Vladu i Institucije koje brinu o borbi protiv poplava, ne u rujnu, već sada, da počnu brinuti o onome što će se možda ponoviti na jesen. Pred time ne smijemo zatvarati oči, poručio je Josipović.Otvorenjem Pučke kuhinje zadovoljan je i gunjanski načelnik Hrvoje Lucić, “jer će ljudi imati osiguran jedan topli obrok dnevno.” Do sada smo mi na teret Općine, iako Cr veni križ kaže da nismo smjeli nositi hranu u Gunju, prekršili naredbu i dije lili ljudima svakoga dana 400-500 bu reka i sendviča, jer bi bez toga teško izdržali deset sati rada na čišćenju i sa naciji. “Sada će nam biti lakše” - poručio je Lucić, dok je načelnik Glavnog stožera general Drago Lovrić najavio kako će u početku kuhati vojni kuhari, no vrlo brzo to će preuzati lo -kalno stanovništvo koje se već obučava. Za uspješnu realiza ciju pobrinuo se ge -neral Ivan Jurić, koji je sa svojim surad-nicima odradio veliki posao.Angažiran je jedan umirovljeni kuhar uz Županje, koji će biti glavni kuhar te osam žena iz Gunje koje će mu pomagati. Svi će za to primati i novčanu naknadu, koju će im osigurati Islamska zajednica, koja će osiguravati i namirnice za ku -hinju. Za sada to čini Crveni križ, koji je osigurao i namirnice za prvi dan. Sku-han je grah s junetinom, jer će jelovnik i inače biti prilagođen i potrebama osoba muslimanske vjeroispovijesti.


otvaraNjE javNE PuČkE kuHiNjEhttp://www.jutarnji.hr/foto--otvorena-pucka-kuhinja-u-gunji-mjesta-

ni-koji-dolaze-sanirati-domove-imat-ce-topli-obrok/1202385/

predsjednik rh ivo josipović sudjelovao je u otvaranju pučke kuhinje u Gunji. kuhinja je smještena u dvorištu džamije, a uspostavljena je zajedničkom suradnjom Mešihata islamske zajednice u rh i oružanim snagama rh.

više od 2.000 obroka svakoga dana bilo je na raspolaganju mještanima Gunje koji su dolaze čistiti i sanirati svoje po -plavljene domove u javnoj pučkoj kuhi-nji koja službeno počela s radom u dvo-rištu gunjanske džamije. Na inicijativu Islamske zajednice u Hrvatskoj i uz lo -gističku potporu Hrvatske vojske, koja je svoju poljsku kuhinju iz Otoka pre-mjestila u Gunju, realiziran je hvale vri-jedan projekt.Predsjednik Mešihata Islamske zaje -dnice Hrvatske muftija Aziz ef. Hasa-no vić istaknuo je kako je “kuhinja otvo-rena za sve ljude bez obzira na vjeru, naciju ili bilo koju odrednicu, kao što su i ljudi diljem Hrvatske nakon katastrofe koja je pogodila ovaj kraj u svoje domove primali sve ljude bez obzira na vjeru, naciju ili neku drugu odrednicu.” Dodao je da im je to bio jedan od prioriteta, koji bi trebao pomoći “ubrzavanju obnove kuća i stvaranju uvjeta za povratak lju-di.” Simbolično, kuhinja je s radom po -čela na prvi dan ramazana.Ramazan je bio orijentir da do tada ku -hinja mora početi raditi i hvala Bogu, uspjeli smo to realizirati. Kuhinja će raditi dok god to bude bilo potrebno, a očekujemo pomoć brojnih donatora, među kojima su i strane zemlje čiji su predstavnici danas ovdje s nama. No, osim ovoga poticat ćemo i obnovu infra-strukture, stočnog fonda, mehaniza-cije..., istaknuo je muftija Hasanović.Početku rada pučke kuhinje nazočio je i predsjednik Republike Hrvatske prof.

-------11

24 | | 253_4 20143_4 2014

se savske vode, nakon što je pukao na -sip, ciljano usmjere prema šumama u Spačvanskom bazenu, čiji dio je još pod vodom, iako je prošlo više od mjesec dana.S poplavljenog i ugroženog područja evakuirano je oko 13.000 ljudi, koji su u manjem broju organizirano smješte- ne, a naviše ih je kod rodbine i prijatelja. S poplavljenih područja uklonjeno je oko 10.000 odnosno 250 tona lešina uginulih životinja od kojih je oko 100 tona zakopano u jamu između Posav -skih Podgajaca i Drenovaca.Kelić je izrazio zadovoljstvo što, unatoč opasnosti, na poplavljenim područjima nije došlo do epidemija. Zahvalio je svima koji su sudjelovali i pomagali u obrani od poplava te pomoći ugroženim i stradalim područjima. Također je na veo kako se pod vodom našlo i oko 8000 hektara poljoprivrednih površina te da su savske vode nanijele oko mili-jardu prostornih metara mulja. Iza po -plave na stradalom području ostalo je, prema procjenama, između 80.000 i 100.000 prostornih metara otpada od čega je oko 60.000 prostornih metara otpada već odvezeno na deponije.“Sada želimo da se ljudi što prije vrate svojim kućama, to je naš konačni cilj. Život se u poplavljena područja mora što prije vratiti, a djeca na jesen krenuti u školu”, poručio je najavivši kako, na kon što je s radom prestao Državni stožer za zaštiti i spašavanje, s aktivno -stima polagano prestaje i Županijski stožer a sve buduće aktivnosti na stra -dalom području koordinirat će župa-nijski uredi i općinske vlasti stradalih općina.


ŠtEta oD PoPlavE u ŽuPaNjskoj PosaviNi vEća oD 1,7 milijarDi kuNavinkovci, 26. 6. 2014.

Podnoseći žuPanijskiM vijećnicima izvješće o stanju na stradalom pod ru -č ju, načelnik Županijskog stožera za zaštitu i spašavanje i zamjenik župa na Zdravko Kelić kazao je kako su najveće štete prouzročene na objektima, kojih je poplavljeno više od 7500, a šteta sa mo na njima procijenjena je na 1,2 mi -lijarde kuna. Nakon pucanja nasipa kod Rajevog Sela i Račinovaca 17. svibnja, Sava je u pot-punosti poplavila ta dva sela te sus-jednu Gunju i Đuriće, a djelomice Po -savske Podgajce i Strošince.“Od prvog trena naš je najvažniji pri-oritet bio i ostao zaštita osoba i imo -vi ne”, kazao je Kelić podsjetivši kako

su u poplavi smrtno stradale dvije osobe. Njima u počast, sjednica Župa -nijske skupštine stoga je započela mi -nutom šutnje.Govoreći o aktivnostima stožera, kazao je kako je vodostaj rijeke Save u danima prije probijanja nasipa rastao i dva met ra u dvadeset i četiri sata, da bi se zaustavio na visini od 1194 centimetra, što je za 127 centimetara više od dosad izmjerenog maksimuma vodostaja Save kod Županje. Visoki vodostaj Save iz -ravno je ugrozio grad Županju i šest posavskih općina s ukupno oko 35.000 stanovnika, naveo je Kelić, ustvrdivši kako bi gotovo cijelo to područje bilo pod vodom da nije donijeta odluka da

posebnu pažnju poplavljenim kraje-vima posvetio je premijer republike hrvatske zoran Milanović. Nekoliko je puta posjetio sa suradnicima i Gunju i učinio sve da vlada republike hrvatske obnovi poplavljene krajeve. veliki odjek imala je i njegova izjava: “ja da živim ovdje, sigurno bih tužio državu. ovdje nije došlo do prelijeva-nja već do puknuća nasipa i to je nešto što ne može proći bez posljedica. zato je država i odlučila o svom trošku obnavljati privatnu imovinu građana.” premijeru, svaka vam čast.

kad se voda povukla, gunj ski dugogodišnji imam, idris ef. Bešić, prvi je ušao u džamiju. imao je što i vidjeti, skupocjeni ćilimi i sve vrjednote našle su se sve u smrdljivom blatu. Nije znao čega bi se prvo dočepao da spasi, ako se spasiti može. Nažalost, ništa nije mogao spasiti…

26 | | 273_4 20143_4 2014

dossier: GUNJA

Međutim, stanovnici tih poplavljenih naselja vrlo su vrijedni ljudi, kad su se stekli uvjeti počeli su se vraćati u svoje mokre kuće. I tada je počelo čišćenje. Sve što je dotakla mutna i muljevita voda, morali su baciti u smeće.Sjećam se dobro kuće prijatelja Idriza ef. Bešića. Bila je to mala, tiha i uredna kućica, sva u mirisu i čistoći, s velikom bibliotekom. Sad kuća zjapi potpuno prazna, čeka red na rušenje, a Idriz-efendija šuti. U očima mu vidim vodu koja se slijeva niz njegove obraze. Vidim kako u toj vodi plivaju, umjesto riba, vrlo vrijedne knjige koje je Efendija sku-pljao cijeli svoj život. U njegovim uspo-menama, u njegovu životu, ama baš svuda, teče razorna savska bujica. A on se ne da. Pliva naš Efendija kao plivajući hodža, obilazi svoje džematlije… obi-lazi sve prijatelje, jer u nevolji smo svi jedan drugom prijatelji.U tom vodenom vremenu, kad je sa -gledao katastrofalne posljedice, naš se Muftija, dr. sc. Aziz ef. Hasanović, obve-zao da će u prostorijama namijenjenim mektebu i ako Bog dadne budućem Islamskom centru, koje je gotovo svojim rukama godinama gradio ef. Bešić, or -ganizirati pučku kuhinju. Uz pomoć Hrvatske vojske, pučka kuhinja odavno je počela raditi.Ta je kuhinja ubrzo postala mjesto gdje su se susretali, za sofrom, za stolom, svi stanovnici, bez obzira koje vjere bili. Čis tili su svoje kuće, uređivali bašče, gulili umjesto krumpira zidove kûća, pomagali jedni drugima, a kad je došlo

doba ručka, eto ih zaštićeni munarom gunjanske džamije u domu topline, u velikoj dvorani koja je adaptirana kao negdašnje menze; drveni dugi stolovi pokriveni čistim papirima, drvene duge klupe, zatim ljubazni i vrijedni akti visti i udarnici kuhari koji svaki dan moraju pripremiti i dvije tisuća obilnih porcija za sve njih, e kako bi barem u tom dijelu svojih poplavljenih života bili osigu-rani, zajedno s obiteljima. Neki od silnog posla ne stignu tu ručati, pa do -laze i svoju dnevnu prehranu nose golim kućama, da bi u toj hladnoj go lo-tinji barem nešto bilo toplo.Naprosto će obnova njihovih kuća i ži -vota potrajati, a s pučkom kuhinjom rješavaju se jednog velikog problema.Naš Mešihat zajedno s Hrvatskom vojs-kom, predvođenom brigadnim genera-lom Ivanom Jurićem, skrbi o svemu, ne samo o pučkoj kuhinji. Dakako, Idriz-efendija, organizirao je u goloj džamiji klanjanje bajramskog namaza. O tome kaže: Ovaj bajram posebno ćemo pam-titi, jer se prvi put u džamiji bajram na maz klanjao u prilično oštećenoj džamiji. Mesdžid smo improvizirali i klanjali bajram namaz. Narod iz općine Gunja i Drenovci doživio je tešku ka -tastrofu. Ovaj bajram posebno će nam ostati u sjećanju. Mnoge moje dže mat-lije i nisu u Gunji, nego su u Brčkom, Nijemcima, Lipovcu, Cerni i drugim mjestima i tu će obilježiti Ramazanski bajram. Kakva god da je situacija Baj-ram smo obilježiti svečano nadajući se da će već iduće godine sve ovo biti samo

dossier: GUNJA

bajram u guNji 2014. goDiNEkeMal MujičiĆ

nakon raMazanskog naMaza u Zag -rebu i druženja na terasi džamijskog restorana, već u devet krenuo sam u pravcu Gunje, s mr. sc. Nerminom ef. Bo tonjićem, tajnikom Mešihata i šefom Muftijina kabineta.Naime, Idriz ef. Bešić, glavni imam u Gunji, pozvao je muftiju dr. sc. Aziza ef. Hasanovića da u Gunji podijeli bajram -ski ručak sa svima onima kojima od one zlosretne poplave nije preostalo gotovo ništa do golog Života. Budući da Muf -tija nikad ne dolazi praznih ruku, to će za Bajram Gunja dobiti od našeg Me -šihata kombi pun i drugih vrijednih darova. E, taj kombi vozio je Nermin-efendija, a ja sam mu bio samo zna ti -željni su putnik.Znam ja dobro da mi muslimani Rama-zanski bajram obilježavamo sa svojim obiteljima, sa svojim najbližim. Ipak dr žim da su nam Ramazanskog bajrama 2014, građani poplavljene Gunje nekako najbliži. Ponovit ću, njima je poslije katastrofalne poplave ostao samo goli život. Jer u Gunji je i sve ostalo golo – kuće, zemlja, njive, bašče, škole, zdravs-tvena stanica, ljudi, džamija…Može se slobodno reći da u Gunji, kao i ostalim poplavljenim slavonskim po -savskim naseljima, život počinje iznad 2,5 metra od zemlje. Do te je visine sve golo. Život počinje tek od prvoga kata obiteljskih kuća, od tavana…Vlada Republike Hrvatske obvezala se da će svim stanovnicima poplavljenih naselja obnoviti i domove i sve ono što su imali u domovina i to doista i radi.

28 | | 293_4 20143_4 2014

PREHRANA GUNJE U BROJKAMA

220 kg mrkve

280 kg graha

300 kg luka

630 kg krumpira

100 l. ulja

120 kg brašna

50 kg soli

6 kg slatke paprike

2 kg ljute paprike

2 kg bibera

3 kg vegete

200 kg graška

200 kg mahuna

8 kg bijelog luka

300 kg piletine ili 140 kg junetine

620 kg junetine

20 kg tikvica

550 komada kruha od 750 grama

1800 obroka dnevno

TJEDNA POTROŠNJA

6600 kg mrkve

8400 kg graha

9000 kg luka

18.900 kg krumpira

3000 l ulja

3600 kg brašna

1500 kg soli

180 kg slatke mljevene paprike

60 kg ljute mljevene paprike

60 kg bibera

90 kg vegete

6000 kg graška

6000 kg mahuna

240 kg bijeloga luka

9000 kg piletine ili 4200 kg junetine

18.000 junetine

600 kg tikvica

16.500 komada kruha od 750

324.000 obroka

POLUGODIŠNJA POTROŠNJA

Oko 600 obroka dnevno dijelimo kod crkve, vozimo kombijem da mještani ne bi dolazili jer im je podaleko.

30 osoba angažirano u kuhinji rade svaki dan osim nedjelje,

Četiri vojne kuhinje kapacitet po 550 obroka,

Četiri kuhara profesionalca i četiri pomoćnika,

Angažirani su Islamska zajednica u Republici Hrvatskoj, kao nositelj projekta, zatim Crveni križ Republike

Hrvatske, Oružane snage – vojska i općina Gunja kroz tzv. javne radove, robne rezerve republike Hrvatske.

Jede se u kuhinji, ali se i nosi kući…

jedna ružna epizoda u našim životimaNa bajramski ručak pozvao je i mnoge uglednike: muftiju dr. Aziza ef. Hasa-novića, generala zbora Hrvatske vojske Dragu Lovrića, župana Božu Galića, predsjednik Hrvatskog crvenog križa dr. Josipa Jelića, načelnik općine Gunja Hrvoja Lucića, kao i načelnike općina Vukovarsko-srijemske županije i još nas nekolicinu.Muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanović bio je najzaposleniji. Svi su tražili njegovu ekskluzivnu izjavu i on se okretao li je -vo, desno i strpljivo odgovarao na novi-narska pitanja. Evo što je rekao: Ovo je jedan od dva najveća blagdana muslimana. Tako smo i svi mi muslimani u Hrvatskoj u tom ozračju jutros obavili bajramsku molitvu, a dnevni program provodimo s nama najrođenijima i onima koji zaslužuju našu pozornost. Danas smo izabrali da to bude Gunja, jer smatramo da je danas najvažnije i najpotrebnije biti u Gunji, s ljudima koji su i pored svih nedaća i poteškoća pokazali visoki stupanj strpljivosti i spremnosti da –

zajedno s ovim vrijednim i čestitim ljudima iz Crvenog križa, Općine, Županije, Hrvatske vojske, s nama – krenu u obnovu i na neki način vraćanja na ove prostore. Težak je blagdan, ali bilo je i za vrijeme Domovinskog rata teških trenutaka. Dobra volja i odlučnost, ustrajnost i upornost učinit će sve da drugi bajram dočekamo u boljem ozračju.Ručalo se u menzi.Poslije smo obišli graditelje i Gunje. Ekipa se posebno zadržala u školi za djecu s posebnim potrebama. Naravno, nema nikoga do upraviteljice koja nas je upoznala s djelovanjem škole. Vojni časnici, koji upravljaju obnovom škole upoznali su nas s onim što rade; vojnički precizno i kratko. Kad smo završili s obilaskom škole, Muftija, ef. Botonjić, Mevludi ef. Arslani i ja vratili smo se u gunjsku džamiju. Naime, zbog silnih obveza, nismo klanjali podne namaz, pa je Muftija odlučio da namaz nakla-njamo u toj goloj džamiji. I s tim kla-njanjem završavam priču o ovogodišnjoj bajramskoj Gunji.

30 | | 313_4 20143_4 2014

iNTervju: ahMeT TuTaVELEPOSLANIK REPUBLIKE TURSKE

Po vama, poštovani veleposlaniče, podržava li islam teror na bilo koji način?Riječ Islam dolazi od riječi mir te je Islam religija mira. Na stranu terorizam, samo prisiljavanje ljudi na prihvaćanje neke religije u suprotnosti je sa suštinom Islama. Islam je prije svega religija koja načelno zabranjuje netrpeljivost, mržnju i neprijateljstvo. Uzroci terora i borbi koje se danas odvijaju u povijesnim središtima kao što su islam-ske zemlje Sirija i Irak, nisu religija ili vjersko učenje nego strast za ostvarivanjem koristi i moći koja zlorabi različitosti. Iz tog se razloga teror ne može spominjati zajedno u kontekstu islamske civilizacije. Jednako kao što zapadnjačke rasis-tičke organizacije ne nazivamo kršćanskim tero-rom tako se ni zločini počinjeni u okviru izo pa-čenih skrupula ne mogu nazvati islamskim tero-rom. Stoga se svi zajedno moramo suprotstaviti poistovjećivanju Islama sa terorom.

islam na balkanu?Balkan je zapravo najljepši predstavnik Islama kao religije mira. Islam se na ovim područjima nije širio mačem. Balkan je, kao neizbježni rezul-tat svog geografskog položaja, jedinstven zem-ljopisni primjer gdje se na jednom mjestu susreću različite religije, kulture i etničke skupine koje interaktivno koegzistiraju. Zapravo se Islam na Balkanu počeo prihvaćati i prije nego što je Osmansko Carstvo započelo s osvajanjima, Islam je također upotpunio kulturni mozaik Balkana te formirao jednu civilizaciju na temelju plu ralizma.Tijekom pet stoljeća vladavine Osmanskoga Carstva Kršćani, Muslimani i Židovi zajedno su živjeli u miru. Ovakvo je civilizacijsko shvaćanje, gledajući na različitosti kao bogatstvo, sve do 19. stoljeća do razdoblja stvaranja nacionalnih država, uspjelo održati na okupu sve etničke,

ahmet Tutaveleposlanik republike Turske

islam je uPotPunio kulturni mozaik BalkanarazGovarao Mersad ef. krešTiĆ

vElEPoslaNik rEPublikE turskE u rEPublici Hrvatskoj Dao jE miNbEru iNtErvju NEtom Što jE stuPio Na vElEPoslaNiČko mjEsto. EkscElENcija aHmEt tuta PriPaDa oNoj mlaDoj i vrs-No obuČENiH turskiH DiPlomata s kojim jE Doista ugoDNo ra-zgovarati buDući Da sE NE ustruČava oDgovoriti Ni Na jEDNo PitaNjE. komuNicira laHko i sigurNo, glEDajući sugovorNika izravNo u oČi. NE ostavlja vas bEz oDgovora bilo Što Da ga Pi-tatE. mi smo krENuli u razgovor Na NjEgovo, DaklE i tur sko oČitovaNjE o svE NaglaŠENijEm islamofobiČNim stavom za-PaDNiH zEmalja o takozvaNom islamskom tEroru, a oNDa jE razgovor NastavljEN kao s PrijatEljEm kojEga Nismo Dugo viDjEli.

ahmet Tutai Mersad ef. kreštić

32 | | 333_4 20143_4 2014


glavnih ciljeva do 2023. godinu kada Turska slavi 100. obljetnicu postojanja, a ujedno je i jedan od glavnih elemenata našega novoobjavljenoga go spodarskoga programa. Turska ovu svoju vizi -ju temelji na znanju. Cilj nam je ubrzati tehnolo-giju s još većim ulaganjima u znanje, prilagoditi i prednjačiti u promjeni s politikom istraživanja i razvoja zajedno s inovativnošću, povisiti životni standard tako što bismo povećali ljudske resur se u okviru kvalitete i opreme te postići dinamično gospodarstvo. Kao što znate, Islam izuzetno cijeni znanost i znanstveni napredak te su zbog toga Muslimani ulagali mnogo truda u razvoj znanosti. Muslimanski znanstvenici doprinijeli su razvoju islamske civilizacije kao i islamskom društvu kroz pristup zasnovan na znanosti i novim otkrićima.

turska ostavština u Hrvatskoj?Osmanska ostavština na području Hrvatske jedna je od primarnih tema dnevnog reda u našim suradnjama na području kulture s ovom zem-ljom. Tako smo posvetili jedan važan dio naših aktivnosti Mostu Sulejmana Veličanstvenog čiji se ostaci nalaze u gradu Osijeku u Hrvatskoj. U arheološkim istraživanjima 2009. godine ot kri-veni su ostaci drvenog mosta dugog osam kilo-metara kojeg je 1566. godine dao izgraditi Su -lejman Veličanstveni kako bi uspjeli prijeći močvarna područja u okolici rijeke Drave i samu Dravu kojom su dolazili do Mađarske. U sklopu napora da se Hrvatskoj ponovo omogući da baš -tini most kao kulturno dobro, a koji se u raznim zapadnim izvorima spominje kao inženjersko čudo svoga vremena, u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske i osječkim instituci-jama naše je Veleposlanstvo također podržalo oživ lja vanje mosta i njegove okolice kao turističke rute te također i projekt simbolične ponovne izgradnje jednog dijela mosta. U okolici Zadra nalazi se jedan han koji se smatra jednim od najzapadnijih spomenika osmanske arhitekture koji je dao sagraditi osmanski ad mi -ral Jusuf Mašković 1644. godine. Vanjski dio hana nije se stigao dovršiti u ono vrijeme zbog Ma -škovićeve smrti te će se uskoro restaurirat pre ma gravurama. Osim toga, u gradu Ilok, u blizini grada Vukovara, na obali Dunava unutar zidina stare iločke tvrđe nalaze se hamam iz os manskog razdoblja i nasuprot njega turbe Baldo ken. No

kao što znate, islam izuzetno cijeni znanost i znanstveni napredak te su zbog toga Muslimani ulagali mnogo truda u razvoj znanosti. Muslimanski znanstvenici doprinijeli su razvoju islam-ske civilizacije kao i islamskom društvu kroz pristup zasnovan na znanosti i novim otkrićima.

vjerske i kulturne fundamentalne elemente ovoga područja. Da se danas i pokuša napisati drukčija povijest, imamo arhitektonska umijeća koja dočaravaju očevidnu stvarnost. Sarajevo je, primjerice, jedna minijatura takve civilizacije. Inače, čak ni u zemljama koje se smatraju visoko pluralističkima danas nije lako vidjeti grad u kojemu jedna pored druge stoje džamije, sinagoge i crkve sagrađene u 15. i 16. stoljeću no u svakom gradu na Balkanu odmah se uočavaju tragovi takve kulture. Primjerice, Osijek, koji je vjero-jatno svoje najbolje dane proživio u 17. stoljeću bio je jedan od važnih trgovačkih središta u kojima su zajedno koegzistirali Kršćanstvo i Islam.

zapadna civilizacija često ne razumije is lamski odnos prema ženama. recite, ka kav je položaj žena u turskoj? Može li biti pri mjerom?Republika Turska, koja za cilj ima suvremeno, demokratsko i egalitarno društvo, još od svog osnutka jednim od prioriteta obaveznim smatra reguliranje izjednačavanja ženskih s ljudskim pravima. Pravo na glasovanje te pravo da budu izabrane u mnogim se europskim zemljama os tvarivalo nakon II. Svjetskog rata, ponegdje čak i u sedamdesetim godinama prošloga stoljeća,

a Turkinje su svoje pravo na glasovanje i pravo da budu izabrane ostvarile 1934. godine, to je lijepi primjer. I dalje se trudimo unapređivati reguliranje tih prava. Danas je pozitivna dis-kriminacija prema ženama zajamčena Ustavnim pravom. Iz kuta gledanja ženskih prava možemo reći da to i nije tako česta praksa u svijetu. Turska na tom području uz svoje unutarnje provođenje mjera tako doprinosi globalnim naporima. Ono u čemu Turska prednjači je prvi međunarodni dokument na području borbe protiv nasilja nad ženama – Istanbulska konvencija – koja je zasad jedan od najvažnijih kamena temeljaca u tom području. S druge strane, razina koja je dosad ostvarena u primjeni ženskih prava smatra se pokazateljima stupnja razvoja zemalja. Stoga nam je uvijek cilj što bolje reguliranje/ primjenji-

vanje tih prava. Trudimo se osigurati jednakost u mogućnostima na području obrazovanja i stvaranju karijera. Primjerice, zadovoljstvo mi je vidjeti da je mo mentalno u Ministarstvu vanj-skih poslova Re publike Turske, čiji sam i ja zapo-slenik, otprilike zaposleno oko 40% žena i da je već sada više od dvadeset žena veleposlanica. Mnogo je turskih žena u poslovnom svijetu, umjetnosti i sportu te drugim područjima. Razina koju smo postigli svakako nije dovoljno i imamo još mnogo toga za učiniti. No smatram da je važno još više unaprijediti razinu ženskih prava u Turskoj kao muslimanskoj zemlji, važno je htjeti učiniti još više i važno je razbiti predra-sude te je važno da posta nemo primjerom ostalim zemljama u našem okruženju.

turska, kao jedna od svjetskih velesila, drži da je ulaganje u znanje važno. i prema ku r’a nu znanje je osnova religije. turska puno ulaže u obrazovanje svojih građana, ali ta kođer ne zanemaruje svoju lidersku poziciju islamske zemlje kojoj je stalo da muslimani diljem svijeta budu vrhunski obrazovani. kako sada stvari stoje?I da Turska nije velesila, istina je da je ona sila koja raste. Mi smo momentalno u svijetu sedam-naesti po veličini gospodarska sila i do 2017.

godine predviđa se da ćemo biti jedna od najbrže razvijajućih zemalja među zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) s rastom od otprilike 5,2%. Dana 1. pro-sinca 2014. godine preuzeli smo predsjedavanje Grupom G20 koja predstavlja dvadeset najvećih svjetskih gospodarskih sila. I s drugima dijelimo rastuće mogućnosti što je rezultiralo time da smo prema iznosu BDP-a pruženom međunarodnom humanitarnom pomoći u iznosu od 4 milijarde i 347 milijuna postali vodeća zemlja na svijetu. To dugujemo osobito posljednjih dvanaest godina pomno građenoj makroekonomiji i financijskoj strukturi. Na taj smo način dospjeli u kategoriju zemalja s višim srednjim prihodom. Danas nam je cilj dospjeti u novi ekonomski okvir usmjeren na društvo znanja i čovjeka. To je jedan od naših

| 353_4 201434 | 3_4 2014


U Zagrebu je, 10. 12. 2014., u Narodnom domu, na dan obilježavanja Dana ljud-skih prava i 66. godine od potpisivanja Univer zalne deklaracije o ljudskim pravima, Hr vatski helsinški odbor upriličio dodjelu go dišnjih nagrada osobama koje su na poseban način dale svoj doprinos zaštiti ljudskih prava. Ovogodišnja svečanost je bila pod po -kroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora gospodin Josipa Leke. Prisutni su bili brojni uglednici među kojima i gospodin Josip Leko, gos pođa Jasna Omejec, predsjednica Ustavnog suda, zastupnici u Hrvatskom sazboru, pred-stavnici diplomatskog zbora, pred-stavnici vjerskih zajednica te akadem-ske zajednice i drugi. Svake godine dodjeljuju se tri nagrade. Jedna je “Miko Tripalo” koja se dodje-

ljuje političa rima i dužnosnicima za uloženi napor koji nadilazi profesio-nalne obveze i uobičajene standarde. Druga je “Joško Kulušić” za dje latnike u medijima. Treća je nagrada “Su lej man Ma šović-Jovan Nikolić-Luka Vin cetić” koju HHO do djeljuje za do prinos u promi-canju među reli gijskog dija loga, eku-menizma i vjerske tole rancije u Hr -vatskoj tijekom protekle godine. Upra-vo ovu nagradu ove je godine dobio Me - šihat Islamske zajednice u Hrvat skoj i predsjednik muftija dr. Aziz ef. Ha -sanović. U obrazloženju su navedena iskušenja s kojima su se muslimani susretali te njihova borba protiv stereotipa koji su ih pratili. Spomenute su i zasluge mu -slimana u Domo vinskom ratu te kon-

tinuitet zalaganja za mir. Također, po - sebno je podvučena jasna odre đe nost prema današnjim potezima radikalista te osuda zločina počinjenih navodno u ime islama. Naglašena je Muftijina aktivnost na razvoju društva, učešću u javnom ži -votu kao i doprinos na znanstvenom planu kroz edukaciju o islamu. Muftija se zahvalio na nagradi koja je priznanje cijeloj Zajednici. Naglasio je odre đe -nost Zajednice da radi na konstruktiv -nim programima te da dijalog nema alternativu. Naveo je najvažnije programe iz prošle godine među kojima je promocija mo -dela primije njenog u Re publici Hrvat -skoj po pitanju zaštite prava manjin-skih vjerskih zajednica koji je model za cijelu Europu i svijet.

MUFTIJA – ČOVJEK DIJALOGA I MIRAMešihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj i muftiji dr. Azizu ef. Hasanoviu dodijeljena nagrada Hrvatskog helsinškog odbora

hrvatski helsinški odbor, na čelu sa zvonimirom čičkom, dodijelio je dvije nagrade našoj zajednici. jednu Mešihatu, a drugu muftiji dr. azizu ef. hasanoviću.

Nakon primanja dvostruke nagrade, Muftija se našao u žiži sredstava informiranja. Na slici, Muftija pred Tv kamerama.

poznato je da se unutar iste tvrđave, samo pod zemljom, nalazi i džamija koju bi trebalo arheološki iskopati.

gospodarska suradnja s Hrvatskom – turska ulaganja?Godišnji opseg trgovinske razmjene između Hrvatske i Turske je otprilike 400 milijuna američkih dolara. U posljednje vrijeme povećan je interes i turskih investitora prema Hrvatskoj s ciljem da se povećaju strana ulaganja i motiviraju strani investitori. Prema podacima našeg Ureda za trgovinu (pri Veleposlanstvu Republike Turske) u Hrvatskoj se nalazi 25 turskih tvrtki. U 2014. godini iznos ulaganja turskih firmi u Hrvatskoj premašit će 200 mili-juna eura. Povećala su se i ulaganja turskih firmi posebno u turističkom sektoru u Hrvatskoj, pri čemu se misli na marine i hotelske komplekse. Tur ske firme, na stranu one koje djeluju u sektoru trgovine usluga kao što su banke, također djeluju i u sektorima tekstilne industrije, zlatarstva, robe, a ima i onih koji se bave prodajom nekih od gra đevinarskih proiz-voda. Nadalje, u Hrvatskoj su prisutne i turske firme koje u narednom razdob lju žele ulagati u projekte na području zdravstvenog turizma i bio energije. U slučaju da se u dogovoru s hrvatskim nadležnim institucijama osiguraju povoljni uvjeti za realizaciju planiranih ulaganja, očekuje se da će se za spomenute turske investicije uložiti i do 500 milijuna EUR.

kada govorimo o novoj generaciji diplomacije, koja je uloga turske u novom svjetskom po retku, posebice u kontekstu rusije, kine, in dije, brazila i južnoafričke republike?Globalni/svjetski gospodarski i politički procesi promjena donose najrazličitija iskušenja i prilike za cijelu međunarodnu zajednicu. Turska; uz gospodarsku, ljudsku i političku snagu obogaćenu poviješću i kulturom vodi i jednu multidimenzio-nalnu i aktivnu vanjsku politiku. Turska kao zemlja rastućih mogućnosti i kapaciteta ubrzava procese osiguravanja regionalnog i međuna rod-nog mira, stabilnosti, sigurnosti i blagostanja. Nastavljamo s našim trudom da što više unapri-jedimo procese bilateralne i regionalne suradnje na širokom geografskom području polazeći od, prije svega, Balkana prema Kavkazu pa od Bliskog Istoka do Srednje Azije. S druge strane, i dalje je očit utjecaj neodređenosti koja se stvorila tran-zicijskim procesima 2011. godine na području juž nog dijela Mediterana. U tom se procesu i Tur ska suočila s najrazličitijim iskušenjima; no, sa stavom koji u prvom planu ima globalne prin-cipe i vrijednosti koje brani, nastoji stvoriti pozi-tivan smjer razvoja (događaja). Uza to, razvijajući naše odnose s našim tradicionalnim strateškim partnerima, proširilo se i područje ciljeva i djelovanja naše vanjske politike. U tom smislu,

dok se mi sve više otvaramo prema Africi, Latinskoj Americi i azijskim zemljama na inter-kontinentalnoj razini, nastavljamo s aktivnom diplomacijom u regionalnim i međunarodnim organizacijama. Turska sve više osigurava humanitarnu pomoć i pomoć za razvoj te je to svrstava među najistaknutije svjetske zemlje u pružanju pomoći. Turska je ta kođer predsjedala vrlo uspješno brojnim re gionalnim i među -narodnim organizacijama i dobro se predstavljala zahvaljujući dužnostima koje su naši građani obavljali na rukovodećim pozicijama mnogih od tih institucija. Dok s jedne strane razvijamo odnose sa susjednim i zemljama u regiji te jačamo svoj ugled u međunarodnim organizacijama i platformama, otvarajući se novim geografskim područjima, trudimo se produbiti postojeće strateške odnose i razviti dijalog sa svim akterima koji su važni na polju naše vanjske politike. Harmonično surađujemo s našim strateškim partnerima u vođenju naše vanjske politike kojom proširujemo domenu interesa i djelovanja dodajući nove dimenzije. Mora se omogućiti uspješna suradnja kako bi se osi gu ralo stabilno okruženje protiv iskušenja s kojima se suočavamo u okviru velikih političkih previranja koja se događaju u našoj neposrednoj okolini. Sa ciljem da se naši napori ostvare još brže i plodonosnije, naš diplomatski korpus Minis tar stva vanjskih poslova prolazi najopsežniju pro mjenu proširenja u posljednjih dvadeset godina. Broj naših predstavništava se povećao od 2009. godine, a u tome se posebno ističu ona na afričkom konti-nentu. Broj svih diplomatskih preds tav ništava Ministarstva vanjskih poslova, ubrajajući i ona koja su se otvorila u posljednje vrijeme u inozem-stvu, iznosi više od 230 predstavništava, dakle sveukupno imamo više od 133 veleposlanstava, 13 stalnih predstavništava, 83 glavna konzulata i jedan Ured za trgovinu.

velika vam hvala, ekscelencijo.Hvala vama, stojim vam na usluzi.

ahmet Tutai avdo ef. imširovićs prvim dvobrojem Glasilom islamske zajed-nice u hrvatskojMiNBer

sn

imio

: Nu

rij

a k

ur

tić

. .. . ~ ., "ii:!f .1' .• • . - I

'

36 | | 373_4 20143_4 2014

ilokšeher

Andrea Rimpf

sHodno kur’anskoj odredbi, školo- vanje – učenje, stjecanje znanja… – etički je imperativ naše islamske vjere, budući da Kur’an potiče vjernike na stjecanje znanja. U 96. suri Kur’ana, El-‘Alek, doslovno stoji: 1Čitaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara, 2stvara čovjeka od ugruška! 3Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj 4koji poučava peru, 5koji čo vjeka poučava onome što ne zna…Bile su to prve Božje riječi koje je Džibril prenio Mu ham medu, a.s., dajući mu do znanja da je jedino u znanju prava ljud-ska snaga i moć. Upravo su zato musli-mani u prvim stoljećima Objave šti tili znanost i po tome bili uzor cijelome

čovječanstvu, budu ći da Kur’an ne vodi čovjeka kao slijepca, nego ga upućuje da otvorenim očima i razum no gleda na sve oko sebe.Nevolje koje je islam doživ ljavao i preživljavao dolazile su nam onda kad smo zanemarili tu Božju uputu, Ikre, glavnom putokazu koja nas je jedino vodio ka pravom pu tu. Ta kur’anska načela os novni su motiv koji potiče Islamske zajednice da po ma žu školo -vanje svakome koji shvati da je neznanje (džahil) drugo ime za grješnika. U to me je objašnjenje i tuma čenje cijelo-život- nog obrazovanja. Sve Islamske zajed-nice potiču školovanje sti pen dirajući

djecu i mladeži diljem svijeta. U subotu, 6. 12. 2014., u Is lam skom centru, u Kon-gres noj dvorani “Salim Ša bić”, uprili-čena je svečanost do djela stipendija učenicima, učenicama kao i studentima i studenticama. Za ovu je go dinu Meši-hat Islamske zajednice u Republici Hr - vatskoj osigurano ukupno 96 stipen-dija, dijelom iz sredstava Me šihata, a dijelom iz dona cija za ovu svrhu koje su do go vo rene s nadležnom agen cijom Vlade Republike Tur ske i Islamske raz-vojne ban ke iz Džedde (Saudijska Ara-bija). Iznos stipendija utvrđen je Pra-vilnikom, a stipendisti su izrazili veliko zadovoljstvo što će im na ovaj način ško lovanje u ovim teš kim trenucima ekonomske krize biti olakšano. Imajući u vidu poplave koje su zahvatile Gunju, ove godi ne je odlučeno da se veći broj stipendija dodijeli upravo uče ni-cima i studentima s ovog područja. Svečanosti je prisustvovao i velepo-slanik Republike Tur ske Nj. E. Ahmet Tuta koji je prigodnim govorom po z -dra vio stipendiste. Muftija dr. Aziz ef. Hasanović zahvalio se svima na pomoći u realizaciji ovog hairli projekta u kojem učestvuju i na še džematlije svojim upla tama u fond za stipendira nje. Za ovu godinu osigurano je preko pola milijuna kuna za sti-pendije što predstavlja ve liki uspjeh za našu zajednicu. Na kraju, muftija je svima poželio uspjeha u školovanju te da i nakon završetka formalnog obra-zovanja ne zaborave da ono traje cijeli život.Bio je to još jedan dan ljepote i svjetla u našoj Zajednici.Ljepota je mladost, a svjetlo, nur, znanje koje Kur’an ti jes no povezuje s moral-nim usavr šavanjem, pa je etika, po Ku - r’anu, širi tip znanja u kojem se susreću moral i zna nost.

kongresna dvorana “h. salim šabić” bila je gotovo prepuna stipendista

svečanosti potpisivanja ugovora sa stipendistima nazočio je i velepo-slanik republike Turske, ekscelencija ahmet Tuta (u društvu s Muftijom)

svi su stipendirani potpisali ugovor, a pri potpisivanju, čestitao im je muftija dr. aziz ef. hasanović

i ove sMo GodiNe

osiGurali školovaNje

učeNiciMa i sTudeNTiMa

gotovo100 stiPENDista

... -

...

et

' .

~

38 | | 393_4 20143_4 2014

arheologinja nam je pokazala i staru česmu koju treba samo urediti…

beskama od čega je danas sačuvan samo jedan njegov dio. Kuće u tvrđavi su bile izgrađene od tvrdog materijala dijelom prizemnice, a dijelom na kat, dok je jedan dio pripadao kućama rašanskog tipa. Prema defterskim popisima u prvim desetljećima u tvrđavi je bilo 50 – tak muslimanskih kuća, a njihov broj se po s -tupno povećavao da bi oko 1600. g. izno-sio 104 kuće. U tvrđavi i predtvrđavi živjeli su age, imami, mujezini, čehaje, miralaj, vojvoda, khatib, janjičari, ahi baba, hadžije, hodže i dr.6 Na prostoru današnje gradske tržnice nekoć se nala-zio i han, a u njegovoj blizini i karavan-saraj.7 U samoj tvrđavi tijekom arheo-loških istraživanja na područjima oko

današnjeg dječjeg vrtića i franjevačkog samostana pronađeni su brojni predmeti: keramički tanjuri, zdjele, ibrici, koršovi, lule, metalno posuđe, dijelovi oružja i oruđe i novac. Iz tvrđave čaršijska cesta vodila je u pred-nju tvrđavu na čijem početku se nalazila džamija Mehmed bega Jahjapašića.8 Dža-mija je srušena, a mi pretpostavljamo da se nalazi na području oko pravoslavne crkve koja je izgrađena na tom mjestu u 19. st. Naziv koji se spominje u arhivskoj građi u Muzeju grada Iloka za taj dio je mezarje, a zaštitna arheološka istra ži-vanja otkrila su i čalme dvaju nišana. Na vrhu istoimene čaršije nalazila se i Arslan- begova džamija u blizini koje se nalazila jedna česma.9 Ostaci jedne zidane česme

6 Olga Zrivojević, Carigradski drum od Carigrada do Budima u 16. i 17. veku, 111, 112.7 Ibid,17.8 Evlija Čelebija, Putopis, 524.9 Ibid, 524.

hamam 16./17. st.

Nasuprot džamije Nalazi se hamam s arabeskama od čega je daNas sačuvaN samo jedaN Njegov dio.

38 | 3_4 2014

razglednica s prikazom iloka prema M. prandstatteru 1608.

Šeher-Ilok smjestio se na krajnjem istoku Republike Hrvatske i sa svojom srednjo-vjekovnom tvrđavom dominira desnom oba lom Dunava. Danas se u njegovoj tvr -đavi ističe dvorac talijanske plemićke obitelji Odescalchi u kojoj je smješten Mu zej grada Iloka koji čuva, između os -ta loga, priče i tajne starog šehera.Naša priča počinje godinom 932. po hi d-žretskom kalendaru odnosno 1526. kada je osmanlijski vladar, padišah Sulej man Zakonodavac, s tisuću lađa i sto ti su ća vojnika krenuo prema Iloku s kraj njim ciljem pokoravanja Budima.1 Vidjevši sud-binu drugih srijemskih gradova ključevi grada predani su Sulejmanu 28. ševala 932. / 08.08.1526.2 Sam sultan boravio je u ovom šeheru u do ba dok se gradio most na Dravi, a ujedno primio je ovdje i ključeve grada Osijeka. U početku Ilok je dio krajišta pod upra-vom moćne obitelji Jahjapašića koji su se istaknuli i kao graditelji grada. Stanoviti utjecaj imao je u njemu tijekom osvajanja i bosanski sandžak-beg, Gazi Hu srev-beg.3 Ilok postaje središte Srijemskog sandžaka između 1543. i 1546. godine.4 te tako ostaje sigurno do kraja prve polo vice 17. st. kao upravno i sudsko središte, odnosno kadiluk.Idući stopama putopisaca koji su prošli šeherom možemo zamisliti sliku grada

koji se sastojao od tri dijela: Tvrđave, Prednje tvrđave i Donje varoši koje su nosile i naziv mahale. U Tvrđavu se ulazilo na dvije kapije Veliku i Malu, a postojao je i treći ulaz u grad tzv. Turska rupa koja je još uvijek vidljiva na obroncima grada. Današnja cesta u tvrđavi prati staru čaršijsku cestu pored koje su se nalazile dvije džamije. Prva koju navodi Čelebija je Sulejman- hanova džamija. Riječ je o crkvi svetih Petra i Pavla apostolâ koja je bila glavna župna crkva i koja je za prvotne potrebe pretvorena u džamiju kako se to događalo u drugim osvojenim mjestima.5 Minaret joj je prikazan i na veduti M. Prands tet-tera iz 1608. godine. Druga džamija bila je džamija sakabaše Mehmed-age, janjičarskog poručnika, koji je financirao njezinu izgradnju. Džamiju čine dvije prostorije kako poka-zuju geo-radarski snimci, a same vanjske vizure su joj nepoznate. Na iločkoj veduti prikazan je minaret džamije u izgradnji. Ova džamija jedina je koja je prikazana i na kartama opata Boninija tijekom njegove vizitacije 1702. godine, nakon čega je srušena zajedno s ostalima. U haremu rečene džamije nalazi se i turbe, vjerojatno samog Mehmed-age, a iz ha -rema potječe i jedna čalma nišana. Na -suprot džamije nalazi se hamam s ara -

1 Evlija Čelebija, Putopis, 523.2 Ibrahim Alajbegović Pečevija, Historija 1520-1576, 91.3 Nenad Moačanin, Slavonija i Srijem u raz-doblju osmanske vladavine, 7.4 Nenad Moačanin, Osječki ili Požeški sandžak, 37.5 Stanko Andrić, Potonuli svijet, 168.

u bliziNi arslaN-begove džamije Nalazila se česma.ostaci zidaNe česme su i daNas ispod tvrđave.

•• A •f ····· , •• :. •i:. f • ·.:ft •.. •··· ... ~

.... • ---....14L-~

40 | | 413_4 20143_4 2014

POPIS LITERATURE

Evlija Čelebija, Putopis odlomci o Jugoslavenskim zemljama, ur. Jelena Čehić, Biblioteka kulturno nasljeđe, Sarajevo 1973.Ibrahim Alajbegović Pečevija, Historija 15201576, prijevod i uvod Fehim Nametak, Biblioteka kulturna baštinaJovan Kozobarić, Pravoslavna srpska parohija u Iloku krajem 1908. g., Srpska manastir-ska štamparija, Srijemski Karlovci, 1909.Kemal Bašić, Turali beg i njegov vakuf, Zbornik radova o vakufima, Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis islamske zajednice Tuzla, 2012.Nenad Moačanin, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2001.Nenad Moačanin, Osječki ili Požeški sandžak, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Zbornik Zavoda za povijesne znanosti IC JAZU / Zbornik Historijskog zavoda JA / Zbornik Historijskog instituta JA, Vol.12 Ožujak 1983.Olga Zrivojević, Carigradski drum od Carigrada do Budima u 16. i 17. veku, Novi Sad 1976.Stanko Andrić, Potonuli svijet – rasprave o slavonskom i srijemskom srednjovjekovlju, Slavonski Brod 2001.

Turska skela označena je crvenom bojom – prva vojna karta 1763.-1787.

Turbe 16./17. st.

u haremu džamije Nalazi se turbe, vjerojatNo samog mehmed-age.

nalaze se i danas ispod tvrđave. Skrećući desno s čaršijske ceste prema jednom sokaku koji vodi do Turske skele stiglo se do novih mahala formiranih oko mes -dži da. Do 1595. godine podignute su mes-džid Mustafa-bega, džamija Kučuk Meh-

med-bega i Hadži Islamov mesdžid.10 Druga mahala ovoga dijela grada formi-rana je oko Kara Balijevog mesdžida, smješ tenog na putu prema kasabi Mit ro-vici, a u blizini starog gradskog grob lja. Za sada ostaje nepoznat smještaj džami- je Gazi Turali-bega koji je u Iloku imao po sjede uz Dunav i koji su uvakufljeni 1572.godine.11

Donja varoš, na žalost, nije potvrdila pi -sane izvore zbog neprovođenja arheološ - ke zaštite prijašnjih godina. Ali svakako je zanimljivo jer povijesni izvori, Popis Srijemskog sandžaka iz 1574. godine i Čelebija, govore o zanatskom dijelu u kojem se nalaze bogate kuće na kat s bal-konima, pokrivene daskom, a okrenute prema Dunavu. Od zanatskih obrtnika navode se kožari, obućari, mesari, krojači, vodeničari i dr. U ovoj mahali spominje se i veliki broj hamama i hamadžika, dvije medrese i šest mekteba, sto pedeset ma -gazina, tekija siromašnih derviša. Danas postoji samo naziv među građanima Iloka za jedan dio ove mahale – Tursko groblje. Buduća arheološka istraživanja potvrdit će ili opovrgnuti ispravnost ovog naziva. Idući prema zapadu moglo se proći kroz mezru Lovka koja je bila u vlasništvu tekije te je put odatle vodio do karije

Vo ćin, a onda i do kasabe Vukovar. Petsto godina poslije polako se ot kri vaju tajne koje su skrivene u ruinama šeher-Iloka. “Na obali Dunava ne postoji nijedna tvr-đava tako jaka kao Ilok (…) da je gospod sačuva i spasi.” (Evlija Čelebija)

Tlocrt tvrđave opata Boninija, preuzeto od z. horvata, analiza

srednjovjekovne faze gradnje dvorca odescalchi, nekadašnjeg

palasa Nikole iločkog, kralja Bosne, pril. inst. zagreb 19/2002.

10 Ibid, 524.; Nenad Moačanin, Slavonja i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, 87.11 Kemal Bašić, Turali beg i njegov vakuf, 158.

radarske snimke otkrile su dobro uščuvane temelje iločke džamije.

42 | | 433_4 20143_4 2014

nim zanatstvom koji bi također zadovolja-vali potrebne osmanske vojske, ali i ci -vilnog društva. Razvijanje gradova potpomagano je i ubrzavano i osniva-njem va kufa koje je ustanovljavao sam sultan ili visoki dostojanstvenici. Pri-mjer za to je osnivanje džamije koja je bila vakuf sultana Sulejmana u Drnišu, kao i Ferhat-pašine zadužbine u Ze mu-niku i Hr va cama.U uvjetima kada zbog loše demografske situacije na tlu Slavonije osmanska admi-nistracija nije mogla računati samo na lokalno stanovništvo, koje je bilo jako prorijeđeno, a u nekim mjestima ga gotovo nije ni bilo, ona je što milom a što silom pokrenula – kako vlaško seosko stanov-ništvo kojim je trebalo zaposjesti poljo-privredne krajeve i obraditi zemlju i gajiti stoku – tako još više gradsko zanatlijsko stanovništvo iz Bosne da se naseljava u tim opustjelim krajevima.Posebno je ovaj proces naseljavanja bio izražen u kasabama i gradovima koji su svojim važnijim zanatlijskim proizvo-dima morali opsluživati osmansku vojsku još od prvih dana zaposjedanja tih kra-jeva. Za ovo nalazimo više potvrda. Tako Benedikt Kuripešič u svom putopisu pi -sanom njemačkim jezikom iz 1530. godine javlja da se u Bosni vršio pritisak na po -sjednike timara da se nastanjuju u Ugar-skoj i Slavoniji. To također potvrđuju i opširni popisi (defteri) Srijema i Požege, sastavljeni u 16. stoljeću u kojima nala-zimo u gradovima Osijeku i Požegi već islamizirano stanovništvo, i to prvu ge -ne raciju čiji su očevi kršćani, nego su u tim gradovima nastanjeni muslimanima čiji su i očevi također već bili muslimani, tj. oni su odnekuda došli kao mu slimani.Prema prvom osmanskom popisu iz 1540. požeški sandžak je imao samo tri kadi-luka: Požegu, Brod i Gorjan, a u defteru iz 1579. godine požeški sandžak je imao šest kadiluka: Požega, Brod, Gorjan, Ora-hovica, Virovitica i Osijek. Sama Požega je bila kasaba sa 406 muslimanskih i 53 kršćanska domaćinstva. U osječkom ka -diluku je isto tako bio velik broj musli-manskog stanovništva u kasabama Osi-jek, Erdut i Dalj, kao i u kadiluku Ora ho-vica. Procent domaćih žitelja na selu koji su u prvoj generaciji prihvatili islam bio je vrlo mali, otprilike kao u Srbiji, Bugar-skoj i drugim krajevima Balkana osim Bosne i Albanije, ali zato imamo potvrdu da su se neki, od onih koji su bili prešli na islam u samoj Slavoniji i Lici, kasnije ponovo vratili u staru vjeru. Dakle, autentičnog hrvatskog stanovništva je uistinu vrlo malo prešlo na islam i zadržalo tu vjeru.

O ovome naseljavanju bošnjačkog pu -čanstva u Slavoniju ne svjedoče samo navedeni srijemski i požeški defteri. O tome također na svoj način govore i popisi bosanskog stanovništva u Bosni. Nakon sredine 16. stoljeća i definitivnog pokora-vanja Slavonije i Srijema od strane osman-skih vlasti u gradovima sjeveroistočne Bosne drastično se smanjuje broj kvali-ficirane radne snage, tj. majstora raznih zanata.O tome rječito govore defteri zvorničkog sandžaka iz sredine 16. stoljeća koje je detaljno proučavao dr. Adem Handžić. On je utvrdio da nestajanju gradskog sta -novništva u sjeveroistočnoj Bosni nije uzrok puko popunjavanje posada tvrđava u Slavoniji i Ugarskoj, već u preseljenju radi stvaranja gradskog zanatlijskog jezgra u novoosvojenim krajevima. O tome ko su ti naseljenici rječito govori i Evlija Čelebi, ali i drugi putopisci, kro n i-čari, ali i ostali narativni izvori, koji daju izvanrednu dopunu za ove prve izvore – deftere koji su uglavnom statističkoga karaktera. A ti izvori, predvođeni Evlijom Čelebijem, govore da su gradovi Slavonije, Srijema, Banata “obične bošnjačke va -roši”. Tako je 1680. godine na prostoru između Save, Drave i Dunava bilo gotovo polovica muslimanskog stanovništva, a većina su bili Bošnjaci muslimani.U vezi s ovim treba reći da se u novoosvo-jenim krajevima nije koristio jezik osva-jača – odnosno osmanski turski jezik. Slično kao i u Bosni i Hercegovini običan puk nije govorio turski. Jedan tanak sloj obrazovanih ljudi znao je arapski, turski ili perzijski jezik, i na tim se jezicima i pismeno izražavao. Ali o procentima onih koji su znali ove jezike ne vrijedi ni ras-pravljati jer su uistinu minorni. Upravo zbog mnogo većeg broja onih koji su znali samo arapsko pismo; ali ne i arapski, tur -ski ili perzijski jezik; i nastala je adža-mijska (alhamijado) književnost da bi njeni konzumenti bili Bošnjaci koji su željeli učiti pobožne pjesme – ilahije na vlastitom materinskom jeziku, ali i pisati i čitati i druge sadržaje kao što su ljeka-ruše, nasihati (savjetodavna štiva), lju -bavne pjesme pa i rječnici. Sasvim smo sigurni da je ovih književnih plodova Bošnjaka u Slavoniji i Lici bilo u znatnoj mjeri, slično kao i u Bosni, ali i oni su uništeni u vrijeme kada su i Bošnjaci odav de prognani od strane Habsburške Monarhije.O jeziku Bošnjaka u Slavoniji govori Ma -tija Antun Reljković u 18. stoljeću o čemu je napisao vrlo informativnu raspravu dr. Ekrem Čaušević. Istina je da je Reljković o ovim Bošnjacima pisao kao o Turcima

razvijaNje gradova potpo ma gaNo je i ubrzavaNo i os NivaNjem vakufa koje je ustaNovljavao sam sultaN ili visoki dostojaNstveNici.

treba reći da se u No-voosvojeNim krajevi-ma Nije koristio jezik osvajača – odNosNo osmaNski turski jezik. sličNo kao i u bosNi i hercegoviNi običaN puk Nije govorio tur-ski. jedaN taNak sloj obrazovaNih ljudi zNao je arapski, tur-ski ili perzijski jezik, i Na tim se jezicima i pi-smeNo izražavao.

Iako današnji Bošnjaci Hrvatske nemaju izravnu vezu s onima od prije četiri sto-ljeća, vjerujem da neće biti na odmet ne -koliko napomena o tim našim prete čama ovdje, mada u hrvatskim krajevima go -tovo da nije ostalo ništa od njihovih ma -terijalnih tragova.Osmansko osvajanje Slavonije, koja je bila u sastavu Ugarske, odvijalo se u prvoj polovici 16. stoljeća kada se zbivalo istovremeno širenje osmanskih granica i na jugozapad u Liku i Dalmaciju. Osva-janje Slavonije imalo je između ostalog strateški značaj u osiguravanju plodnoga i bogatoga zaleđa za dalja napredovanja prema Habsburškoj monarhiji, odnosno prema samom središtu te monarhije – Beču. Cilj tih osvajanja je bio slom Habs-burške monarhije koja je predstavljala glavnog suparnika Osmanskom Ca stvu u Evropi. Istovremeno je trebalo osigurati stabilniju granicu prema Mletačkoj Republici i stoga su vršena osvajanja na zapadnim i južnim granicama Bosne, koja se nalaze u granicama današnje Republike Hrvatske.Područja u Slavoniji, koja su tada osvojena bila su prethodno opustjela zbog stalnih ratovanja na granicama, a to su pod ručja od kojih je Osmansko Carstvo oče kivalo ne samo da bude bogat rezervoar za is -hranu vojske, nego je trebalo da se tu na -laze i razvijeni gradski centri sa razvije-

BošNjaci u hrvaTskoj u vrijeMe osMaNlijske vlasTi

Fehim Nametak

44 | | 453_4 20143_4 2014

IZBORI U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI U HRVATSKOJ

ISLAMSKA ZAJEDNICA U HRVATSKOJ

IZBORNA KOMISIJA SABORA ISLAMSKE ZAJEDNICE

Izbori u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj su iza nas. Dobili smo nove članove Sabora, te predsjednike i članove svih Izvršnih odbora medžlisa IZ u Hrvatskoj. Sveukupnim izbornim procesom rukovodio je Mešihat IZ, Izborna komisija Sabora IZ, nadležna Povjerenstva u medžlisima i promatrači Mešihata IZ koja su bila jamac transparentnosti i pravilnosti izbora. Kao član Izborne komisije Sabora IZ, koja je nadzirala sveukupni izborni proces, slobodno mogu napisati da su izbori bili festival demokracije i da su sunetom provedeni izbori zaista pokazali visoki stupanj uređenosti naše Zajednice. Predsjednik Mešihata IZ u Hrvatskoj, uvaženi muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanović posebnim je pismom džematlije informirao o izborima, redoslijedu izbornih radnji, te ujedno pozvao džematlije da se odazo vu u što većem broju.Sve obavijesti o izborima u IZ, zajedno sa cjelokup- nim izbornim materijalom i normativnim aktima IZ, objavljivali su se na oglasnim pločama medžlisa IZ, te su naše vrijedne džematlije doista imali sve potrebne in for macije.Glasovanje na izborima u IZ se održalo u nedjelju, 9. studenoga 2014. od 9 do 19 sati. Nakon prebrojavanja glasačkih listića od strane nadležnih Povjerenstava, ponovnog prebrojavanja od strane Izborne komisije, rezultati izbora su službeno verificirani i potvrđeni.Vrijedno je napomenuti da je bio organiziran seminar za glavne imame i predsjednike izvršnih odbora medžlisa na kojima su svi odabrani bili upoznati sa svojim pravima i obvezama u predstojećem mandatu, nakon čega su pred-sjednici Izvršnih odbora medžlisa pristupiti potpi sivanju Ugovora o volontiranju.Na Osnivačkoj sjednici Sabora IZ izabran je predsjednik i dva potpredsjednika Sabora IZ, te pet članova za Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, sve sukladno Statutu IZ. Time je zaokružen ovaj izborni proces u našoj Zajednici.

koNaČNi sluŽbENi rEzultati izbora za ČlaNovE sabora, PrEDsjEDNikE i ČlaNovE izvrŠNiH oDbora mEDŽlisa islamskE zajEDNicE u Hrvatskoj

Izborna komisija u sastavu Mevludi Arslani, mag. arab., pred-sjednik, Bermin Meškić, mag. iur., član Izborne komisije, Nura Čaušević, prof., član Izborne komisije, na temelju članka 3. i čl. 26. Izbornih pravila nadnevka 11. 5. 2014. godine, objav -ljuje službene rezultate izbora za članove Sabora, predsjed-nike i članove izvršnih odbora medžlisa Islamske zajednice u Hrvatskoj provedenih 9. studenog 2014. godine.

priredio:BerMiN MeškiĆ, MaG. iur.pravNik MešihaTa iz u hrvaTskoj

što nimalo ne čudi obzirom da su Boš-njaci od strane Srba i Hrvata radi vjere poistovjećivani s Turcima. Uostalom, Bošnjaci, kao ni ostali narodi nisu tada imali nacionalnu svijest da se tako izjašnjavaju; nacionalna svijest će se kod Bošnjaka početi razvijati tek u vrijeme banjalučkog boja 1737. godine, a još jače poslije bune Husein-kapetana Gradaš-će vića 1831. godine. Prema tome, to što Antun Matija Reljković Bošnjake bilježi kao Turke nije ništa neobično ni začu-đujuće. Ali kad on piše o jeziku tih “Tu-raka”, sasvim je jasno da se radi o bosan-skom jeziku kojega su govorili Bošnjaci i u prekosavskim krajevima. Sve karakte -ristike toga jezika su karakteristike bosanskog jezika iz Bosne.Upadima Mlečana sa uskocima dolazi do napuštanja muslimanskog stanovništva iz Dalmacije i Like. Kada je mletačka vojska 1648. zauzela Drniš odmah ga je porušila kako se muslimansko stanov-ništvo ne bi moglo u njega vratiti. Tada je iz Drniša i iz okolnih naselja odnesena sva vrijedna pokretna imovina. Čak je i sat sa sahat-kule u Drnišu odnesen u Šibenik gdje se, kako piše Seid Traljić, i sada nalazi.Kad je osmanska vojska ponovo zauzela Drniš stanovništvo se većim dijelom vra-tilo, jer je ovaj grad sa okolicom ponovo pripao bosanskom pašaluku. Život se opet privremeno normalizirao i dobar dio porušenih objekata se obnovio, tako da su ostaci džamije u tvrđavi i crkva svetoga Ante, preuređena od jedne dža-mije (vjerojatno carske), postojali još 1950. godine. Ponovno i definitivno pro-tjerivanje muslimana iz Drniša i spalji-va nje grada dogodilo se 1683. godine. 7. 12. 1683. morlački glavari izvješćuju generalnog providura da su zapalili Dr -niš, a uskoro potom zauzimaju Skradin i Obrovac.Koncem 17. stoljeća, poslije poraza kojeg su pretrpjele Osmanlije nakon neu s-pješne opsade Beča i nakon što su se mo -rali povući na granicu koju su činile ri -jeke Sava i Dunav, zajedno sa osmanskom vojskom morali su se povući i svi musli-mani bez obzira na etničko porijeklo, pa tako i Bošnjaci koji su svakako predstav-ljali daleko najbrojniju skupinu musli-manskog stanovništva. Isti proces se događao i u Lici i Dalmaciji, gdje se mus-limansko stanovništvo iz Klisa, Knina, Drniša i drugih mjesta naseljavalo u Liv -no, Mostar i dalje u unutrašnjost Bos ne i Hercegovine. Uzaludni su bili mazhari bošnjačkog stanovništva upućivani sul-tanu s molbom da ih zaštiti. Ti su mazhari naročito bili učestali između 1695. i 1697.

U jednom od njih se ističe: “Mi smo pot-puno iscrpljeni, pa bi, ako nam se ne po -mogne, neprijatelj ovu sirotinju potpuno pregazio, bezbroj uglednih, poštenih i čestitih žena i djece podli nevjernik bi preobratio iz najbolje Muhamedove vjere u svoju iskrivljenu vjeru. Ako ne daj Bože bilo sa koje strane neprijatelj navali, sve žene bez zaštite i udovice, siročad i uopće narod i sirotinja će biti pregaženi od ne -prijatelja, a zato će na sudnjem danu od -govarati oni koji ne uslišaj u naše molbe i vapaje”.Istina, neznatan broj onih kojima nije bilo jednostavno napustiti imanja osta-jao je u tim krajevima, ali se morao po -kr stiti o čemu najbolje svjedoče prezi-mena onih koji su ostajali, a to su između ostalih: Alilovići, Mustapići, Alajbezi, Asanovići, Atlagići (koji su se u Bosni održali kao muslimani, a u Lici i Dalma ciji kao katolici i pravoslavci, ali ima i obrnu-tih slučajeva, među Bošnjacima koji su se vraćali u Bosnu iseljavajući se iz krajeva koji su bili izgubljeni za Os manlije). Ovi, nanovo useljeni Bošnjaci su kao uspo-menu na svoje porijeklo, jer su se već ge -neracijama rađali u tim kra je vima, sada nazivani Požegijama, Bu dim lijama, Peš-tama, Kanjižama, Drniš li jama, Hadži-egri ćima i dr. Računa se da je u vrijeme seobe iz Slavonije, Dalmacije i Like u Bosnu iselilo između 120 i 130 hiljada muslimana. Treba pri tome imati na umu da u to vrijeme cijela Bosna i Her cegovina nije imala ni 400.000 sta novnika.Da su oni koji su se iselili nazad u Bosnu to zaista morali uraditi ako su htjeli sačuvati vjeru ne misleći pri tome na imetak, govori najrječitije poruka aus-trijskoga cara Karla VI koji je pred Banjalučku bitku 1737. poručio: ili da se predaju i zatim pokrste; ili da napuste Bosnu u kojoj neće biti mjesta za musli-mane kada tu dođe austrijska vlast. Ko -liko razlike u politici osmanskog osvajača koji se strogo pridržavao kur’anskog propisa da nema prisile u vjeri “La ikraha fi ‘d-din” i ove poruke austrijskog cara koji se doslovce pridržavao stare latinske maksime “cuius regio illius religio” (čija je zemlja, onoga je i vjera).Ne treba tu praviti usporedbu između austrijske politike s početka 18. stoljeća i s kraja 19. stoljeća, kada su Austrijanci u jednoj sasvim drugačijoj konstelaciji snaga u Europi zagospodarili Bosnom. Pa i tada, kada je Bosnom zagospodarila jedna civilizirana Austrougarska, veliki postotak bošnjačkog stanovništva se iselio u Tursku i na taj način stvorio og -rom nu prazninu iza sebe koju su drugi popunjavali.

aNtuN matija reljković bošNjake bilježi kao turke Nije Ništa Neo-bičNo Ni začuđujuće. ali kad oN piše o jeziku tih “turaka”, sasvim je jasNo da se radi o bo-saNskom jeziku kojega su govorili bošNjaci i u prekosavskim kra-jevima. sve karakte-ristike toga jezika su karakteristike bosaN-skog jezika iz bosNe.

kada je bosNom za-gospodarila jed-Na civiliziraNa austrougarska, veliki postotak bošNjačkog staNovNištva se iselio u tursku i Na taj NačiN stvorio ogromNu pra-zNiNu iza sebe koju su drugi popuNjavali.

46 | | 473_4 20143_4 2014

Prema tome, članovi Sabora Islamske zajednice Hrvatske su: Aganović Hajrudin, Alili Lamija - potpredsjednica, Aliti Jonuz, Aliy Šefki, Bakšić Namik, Bećirović Hazim, Brkičević Omer, Budimlić Ekrem, Čustović Esad - potpredsjednik, Gredelj Ale, Hodžić Ernad, Hrustić Adin, Jogunčić Dževad, Kalender Ekrem, Kestić Mujo, Krak Ferid, Latić Ferid - predsjednik, Rošić Jasmina, Maksuti Feti, Mujkanović Almedina, Pajaziti Ekrem, Pitarević Sabina i Pličanić Mustafa

izvrŠNi oDbori mEDŽlisa:

MIZ ZADARPredsjednik IOMSmailagić Senad

Članovi IOM 1. Bašić Ćamil ef. 2. Begović Aldina 3. Breščić Mahir 4. Osmanović Izmit

MIZ vARAžDINPredsjednik IOMHalili Salajdin

Članovi IOM 1. Alili Radife 2. Alili Samidin 3. Imširović Avdo ef. 4. Pavica Enver

MIZ sPlItPredsjednik IOMTosuni Ševal

Članovi IOM 1. Džafić Senad 2. Hadžić Vahid ef. 3. Hamzić Ismet 4. Jašarević Senad 5. Šakiri Ismail 6. Žunić Agan

MIZ ZAgREbPredsjednik IOMRedžepi Gzim

Članovi IOM 1. Alili Aziz ef. 2. Berberović Sead 3. Botonjić Nermin 4. Halidović Nazim 5. Hasanbegović Zlatko 6. Imeri Muhamed 7. Jahić Ervin 8. Kreštić Mersad 9. Mešić Mirza 10. Nanić Senad 11. Omanović Azra 12. Omerbašić Harun 13. Orlić Alem 14. Pličanić Faris 15. Šabić Mirza 16. Yassin Khaled

MIZ UMAgPredsjednik IOMHorozović Omer

Članovi IOM 1. Ćatić Mesud 2. Hamzai Naser 3. Posavljak Elvedin ef. 4. Tutmić Zajim

MIZ RIJEKAPredsjednik IOMIlijazi Samir

Članovi IOM 1. Berbić Nađa 2. Čočić Rasim 3. Halepović Đečević Esma 4. Ibrahimi Aziz 5. Idrizi Šaip 6. Lanjgić-Karač Edina 7. Mujkanović Hajrudin ef. 8. Muminović Šahinović Sanela 9. Šabanović Muhamed 10. Žic Jasmina

MIZ sIsAKPredsjednik IOMSafić Edin

Članovi IOM 1. Bužinkić Asim 2. Hafizović Mirzet 3. Crnkić Alem ef. 4. Crnkić Ilvana 5. Hajdarević Enes 6. Selmić Suvad

MIZ slAvONsKI bRODPredsjednik IOMMujić Ahmet

Članovi IOM 1. Aliji Gadafi 2. Hasanović Husret ef. 3. Ibraković Vehid 4. Ramadanović Asim

MIZ KARlOvACPredsjednik IOMBešić Hamdija

Članovi IOM 1. Bašić Suljo 2. Čović Elmir 3. Đogić Muhamed 4. Haušić Amir 5. Hozanović Ramo 6. Muhić Admir ef.

MIZ lAbINPredsjednik IOMHapadžić Alija

Članovi IOM 1. Bećirović Hazim ef. 2. Hevešević Mirsad 3. Mahmutović Hasan 4. Mešanović Ervin

MIZ OsIJEKPredsjednik IOMRečica Enver

Članovi IOM 1. Delić Mirza ef. 2. Lipovac Ivica-Jahja 3. Mehmedi Medžid 4. Poljić Enes ef. 5. Ribo Salih 6. Selimi Nakil

MIZ POREČPredsjednik IOMAziri Dževdet

Članovi IOM 1. Breca Astrit 2. Dželili Abdurahman 3. Ibiši Ismet ef. 4. Kadrić Šemso

MIZ PUlAPredsjednik IOMNesimi Abdulah

Članovi IOM 1. Bećirović Remzo 2. Čizmić Jasmin 3. Hundur Ibrahim 4. Jukan Esad ef. 5. Omanović Arif 6. Rustemi Isen

MIZ DUbROvNIKPredsjednik IOMVukotić Fehim

Članovi IOM1. Bilalović Haris2. Čustović Uzejr3. Habul Hamdija4. Herić Salkan ef5. Kuštrić Benjamin6. Kusturica Alem

MIZ gUNJAPredsjednik IOMHurem Eniz

Članovi IOM 1. Bešić Idriz ef. 2. Hadžić Ibro 3. Karađuz Muhamed 4. Lišić Dževad

biraČi Po mEDŽlisima islamskE zajEDNicE u Hrvatskoj. s Pravom glasa, glasovalo Po mEDŽlisima i ukuPNo, Postotak i NEvaŽEći listići

Redni bRoj

S pRavom glaSa

glaSovalo poStotak nevažeći liStići

1.2.3.4.5.6.7.8.9.10.11.12.13.14.15.

MIZ DUbROvNIK MIZ gUNJAMIZ KARlOvAC MIZ lAbINMIZ OsIJEK MIZ POREČMIZ PUlAMIZ RIJEKA MIZ sIsAK MIZ slAvONsKI bRODMIZ sPlItMIZ UMAgMIZ vARAžDINMIZ ZADARMIZ ZAgREb

UkUpno

708100273442145108920

1691459178287292

6146

2627

8337

21 %33 %35 %20 %53 %43 %12 %14 %23 %30 %24 %28 %75 %65 %26 %

23,46 %

1513396907847

114253107

5469844630

704

1956

2062356

45414501

31

115

izabraNi kaNDiDati za sabor islamskE zajEDNicE u Hrvatskoj 2014. goDiNi

Redni bRoj

medžliS bRoj izabRanih kandidata

izabRani

1.2.3.4.5.6.7.8.

9.10.11.12.13.14.15.

MIZ DUbROvNIK MIZ gUNJAMIZ KARlOvAC MIZ lAbINMIZ OsIJEK MIZ POREČMIZ PUlAMIZ RIJEKA

MIZ sIsAK MIZ slAvONsKI bRODMIZ sPlItMIZ UMAgMIZ vARAžDINMIZ ZADARMIZ ZAgREb

bAKšIć NAMIK, ČUstOvIć EsADHRUstIć ADINKRAK FERID, ROšIć JAsMINAbEćIROvIć HAZIMgREDElJ AlEMAKsUtI FEtIAgANOvIć HAJRUDIN, bRKIČEvIć OMERbUDIMlIć EKREM, MUJKANOvIć AlMEDINA, PItAREvIć sAbINAKEstIć MUJOlAtIć FERIDHODžIć ERNADKAlENDER EKREMPAJAZItI EKREMAlIy šEFKIAlIlI lAMIJA, AlItI JONUZ, JOgUNČIć DžEvAD, PlIČANIć MUstAFA

21211123

1111114

48 | | 493_4 20143_4 2014

odnose s drugim pravnim subjektima, razvoj suradnje s predstavnicima dru-gih vjerskih zajednica, aktivno sudje-lovanje u projektima, strategiju razvoja i misiju Islamske zajednice u Hrvatskoj. Jedna od najvažnijih odluka je otva-ranje pučke kuhinje u Gunji u kojoj je broj korisnika bio od 1500 pa do 2700 korisnika u danu, što do sada iznosi pre ko 350 000 podijeljenih obroka Taj dio donosimo u našem prilogu Dossier: Gunja. Ovom prilikom dugujemo veliko priznanje i zahvalnost svim muslima-nima u Hrvatskoj, te svim građanima koji su skupili velike količine hrane, lijekova i drugih potrepština, a posebnu zahvalu dugujemo i Crvenom Križu Hrvatske za ukazanu pomoć kao i Mini-starstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske bez kojih bi sve bilo vrlo teško realizirati.

posjeTi i prijeMiGodina 2014. ostat će upamćena i po velikoj aktivnosti na polju jačanja po -drške glavnim i potpornim procesima unutar Zajednice što je ojačano uspos-tavom vjersko-prosvjetne službe. Vjer-sko-prosvjetnom referenticom ime no-vana je muallima Emina Mešić koja je svojim iskustvom i predanošću razvoju programa vjersko-prosvjetnih aktiv-nos ti do nijela jedan novi zamah na ovom polju. Pored toga, muftija dr. Aziz ef. Hasanović je proveo 42 dana u obi-lasku medžlisa po raznim osnovama, a najčešće posjećen medžlis je onaj u Gu nji zbog velikog stradanja stanov niš-tva uzrokovanog poplavom. Pokre nute su akcije s ciljem prikupljanja po moći za što bržu sanaciju šteta i olak šavanja života unesrećenih do ispu njenja uvjeta za povratak. Već spomenuta pučka kuhinja je prvi korak koji smo učinili, a potom smo s veleposlanicima raznih zemalja posjetili Gunju kako bismo ih upoznali s razmjerima štete te ih uklju -čili u proces obnove. Gunja je i danas u fokusu našeg zanimanja budući da

mnogi još uvijek nisu ni blizu mo guć-nosti povratka svojim domovima.Suradnja s predstavnicima islamskih za jednica, zemalja s muslimanskom većinom i predstavnicima drugih vjer-skih zajednica uzdignuta je na višu razinu. S tim u vezi, muftija dr. Aziz ef. Hasanović i njegovi izaslanici zajedno su proveli 92 dana izvan republike Hr -vatske pritom posjetivši 18 zemalja (Južnoafričku Republiku, Oman, Ma -roko, Saudijsku Arabiju, Južnu Koreju, Azerbajdžan, Kazahstan, Turk menis-tan, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Slo-veniju, Crnu Goru, Sjedinjene Američ - ke Države, Austriju, Tursku, Belgiju, Sve tu Stolicu, Iran i Mađarsku) u ko ji-ma su učestvovali u preko 110 raz li čitih pro grama. Zasigurno najznačajniji su -sret u protek loj godini je bio onaj s pa pom Franjom u Vatikanu i kardina-lom Jean Louisom Touranom s kojima je razgovarao o mo gućnostima pri -mjene modela zaštite prava vjerskih manjina i pozicije vjerskih zajednica unutar društva koji je razvila Republi ka Hr vatska u proteklih 100 godina. Od velikog značaja su posjeti muslimans-kim zemljama gdje je muftija dr. Aziz ef. Hasanović predstavio spomenuti model, kako bi se u ovim zemljama po -zicija nemuslimanskih vjerskih zajed-nica mogla definirati na zadovoljavajući i svima prihvatljiv način. Mnogi su se uključili u traganje za rješenjem pitanja manjinskih zajednica u državama Eu -rop ske unije i zemljama diljem svijeta. Danas imamo ponuđena brojna rješe -nja, međutim u praksi nisu pokazala željene rezultate pa je model primijen-jen u Hrvatskoj nakon predstavljanja i u Vatikanu i u Bruxellesu i u musliman-skim zemljama izazvao zanimanje zbog potencijala koji posjeduje i relativno lake mogućnosti primjene. Tragom nas-tojanja da se u razgovore uključi što je vi še moguće relevantnih sudionika odr-žani su susreti s veleposlanicima akre-di tiranim u Republici Hrvatskoj, kao

što su veleposlanice Katara, Francuske, Nizozemske, Makedonije, veleposlanici Sjedinjenih Američkih Država, Saudij-ske Arabije, Svete Stolice, Kazahstana, Azerbaj dža na, Turske, Mađarske, Ma -roka, Irana, Indonezije, Ujedinjenog Kraljev stva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Norveške, Malezije. Razgovori su vo đeni i s veleposlanicima Republike Hr vatske u inozemstvu, a sve s ciljem raz mjene iskustava i jačanja suradnje na polju promicanja dobra i univerzal-nih vrijednosti među koje spada i zaštita prava manjina.

savjeT MufTijeGlavni imami, ravnatelj islamske gim-nazije i vjersko-prosvjetna referentica su članovi/ce stručnog savjetodavnog tijela – Savjeta muftije. Svojim prijed-lozima aktivno sudjeluju u oblikovanju strategije razvoja vjersko-prosvjetnih aktivnosti. U ovoj godini održane su tri sjednice Savjeta na kojima su analizirani rezul-tati u prethodnoj (2013.) godini. Postig-nuća iz 2013. godine ocijenjena su pozi-tivnima uz preporuke za unaprjeđenje rada i djelovanja. Na svojoj drugoj sjed-nici u ovoj godini održanoj 31. 5. 2014. Savjet muftije je razmatrao mogućnosti jačeg afirmiranja Kur’ana i mogućnosti detaljnijeg izučavanja Božje riječi. Donesen je zaključak da postoji do -voljno prostora za proširenje aktivnosti na ovom planu te je donesena prepo -ruka za osnivanje Škole Kur’ana i hifza koja je proslijeđena Mešihatu Islamske za jednice u Hrvatskoj na daljnje raz -matranje. Unatrag dvije godine, od svog osnivanja, Savjet muftije svake godine održi po sebnu sjednicu s ciljem utvr-đivanja smjer nica za djelovanje u mje-secu ra mazanu. Također, svi podaci, prikuplje ni nakon ramazana se anali-ziraju, a rezultati analize pomažu u pro-jekciji cjelokupne slike stanja i navika dže mata, kao i promjene u odnosu na pret hodne godine.

Po isteku kalendarske godine većina se osvrne na protekle događaje, netko s manjom, a netko s većom pažnjom. Sta-riji narod bi rekao da je godina “duboka” i, zaista, kada zađemo u one bolje kao i u one slabije osvijetljene niše u kojima su pohranjena naša sjećanja i pomnije razmotrimo stavku po stavku što smo sve radili, gdje smo bili, koliko smo tru da uložili, s kim smo se susreli, mo -žemo zaključiti da je protekla godina bila i duboka i uspješna. Sa željom i na -mjerom da i vi budete upoznati s naj-zna čajnijim događajima u protekloj go -dini u ovom broju donosimo vam pre-gled zbivanja u 2014. Ukupni kalendar s najznačajnijim informacijama za ovu godinu (do izlaska ovog broja) sadrži 57 stranica teksta, tako da će ovdje biti istaknuto samo ono najvažnije. Sveukupne aktivnosti Mešihata Islam-ske zajednice u Hrvatskoj u protekloj godini možemo raščlaniti na više seg-menata kako bismo iste lakše naveli. Prije svega tu su: sjednice Mešihata, zatim prijemi i posjeti koje je realizirao predsjednik Mešihata muftija dr. Aziz ef. Hasanović, svakodnevne aktivnosti s ciljem osiguravanja nesmetanog dje-lo vanja Zajednice te kontakti s medž-li sima, programsko jačanje misije,

infra strukturni razvoj u skladu s po -treba ma, humanitarni rad, suradnja s predstav nicima drugih vjerskih zajed-nica, su radnja s veleposlanstvima, su -dje lovanje na znanstvenim skupovima i događa jima od vjerskog i javnog zna-čaja, javni i medijski nastupi, promocije knji ga, javne tribine i brojne druge ak tiv nosti.

sjedNice MešihaTaU godini iza nas održano je ukupno 5 sjednica Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Svaka od sjednica sadr-žavala je točku dnevnog reda u kojoj su analizirani događaji između dvije sjed-nice, što je način na koji se kontinuira no prati stanje glavnih i potpornih procesa u Zajednici. Analizirana su godišnja izvješća za proteklu godinu, te mjesečna izvješća pristigla s održanih sjednica izvršnih odbora medžlisa, kao i izvješ ća o vjersko-prosvjetnom radu glavnih ima ma, imama i muallima. Usvojeno je 68 odluka i sve, kojima je rok za imple-mentaciju bio u tekućoj godini, su reali-zirane. Odluke su se odnosile na vjer-sko-prosvjetni rad i izvješća, pitanja infrastrukture, pomoći ugroženima i humanitarni rad, izborni proces, usta-nove Islamske zajednice u Hrvatskoj,

ISLAMSKA ZAJEDNICA

U HRVATSKOJ KROZ 2014.Priredio: mr. sc. Nermin ef. Botonji

AktivNosti u 2014./1435.-36.

susret pape franje i Muftije hasanovića na kojem je Muftija izložio svoj program rješenja zaštite prava vjerskih manjina.

zajednička fotografija sa završne priredbe prošlogodišnjeg europskog natjecanja učača kur'ana.

50 | | 513_4 20143_4 2014

kako bi što manje njih ostalo bez moguć-nosti studiranja zbog nedostatka novaca.

iNfrasTrukTuraIslamska zajednica u Hrvatskoj aktivno djeluje preko 100 godina. Organizirana je u 15 medžlisa te džemate. U svim džematima Islamska zajednica posje-duje svoje prostorije dok medžlisi Split, Umag i Karlovac još nemaju svoje pro-storije već su u prostorima pod zaku-pom. Pored toga, objekti su kupovani prilikom ili nedugo nakon osnivanja džemata što je bilo prije 40 i više godina u većini gradova. Razvoj i rast džemata te eksploatacija objekata postavili su pred sadašnji saziv Mešihata pitanja daljnjeg razvoja i unaprjeđenja infra-strukture s ciljem osiguravanja nes-metanog djelovanja medžlisa. Na sjed-nicama Mešihata razmatrane su mo -gućnosti i kapaciteti Zajednice za reali-zaciju infrastrukturnih projekata koji bi zadovoljili naše potrebe. Posebna pažnja posvećena je projektima u Sisku, Umagu, Osijeku, Puli i Dubrovniku. Valja istaknuti kako je otvaranje Is -lamskog centra Rijeka, što je u 2013. pro glašeno religijskim događajem go -dine, dodatno otvorilo Zajednicu jav-nosti i demistificiralo potrebe izgradnje vjerskih objekata unutar naše zajed-nice. Projekt u Sisku zastao je zbog rje-šavanja imovinsko-pravnih, točnije su -vlasničkih odnosa s Državom na parceli koju smo kupili prije nekoliko godina. Intenzivnom suradnjom i iskrenim pristupom Vlade Republike Hrvatske ovaj pro -blem je uspješno riješen te sada predstoji daljnji rad na reali-zaciji ovog projekta koji je započet prije nekoliko go di na. Islamska zajednica u Umagu do sada nikad nije imala svoje prostorije već unatrag više od dva desetljeća djeluje u pros-torijama koje su u vlasništvu Grada Umaga. Zajednica je kupila parcelu u Umagu prije više od 10 godi na, ali tek prošle godine su se stekli uvjeti za početak gradnje te je 20. 3. 2014. upriličena svečanost postavljanja ka mena temeljca za izgradnju. Gradska uprava Grada Uma ga, na čelu s gra -donačelnikom g. Vili Bassane-seom, pokazala je veliku ot -vorenost i predanost u izgrad-nji multikulturalnog i multi-religijskog grada kakav je

Umag. Trenutno, objekt je ozidan i po -s tavljen je krov, a u toku je akcija priku-p ljanja sredstava za uređenje unutraš-njosti i kupovine prozora i vrata što je jedins tve na prilika svakom od nas, tko je u mogućnosti, da se donacijom ugradi u ovaj značajan projekt.Medžlis Osijek djeluje u gotovo derut-nim prostorijama. Spremnost grado-načelnika i Gradske uprave da pomogne muslimanima u iznalaženju kvalitetnog i dugoročnog rješenja pitanja infra-strukture u najvećem gradu u Slavoniji dovela je do raspisivanja međunarodnog natječaja na koji se prijavilo 33 autora/arhitektskih ureda koji su ponudili idejno rješenje. Upriličena je i svečanost na kojoj su javnosti pokazana sva pris-tigla rješenja kao i ono koje je pobijedilo na natječaju. Zanimljiva je konstatacija arhitekata da Islamska zajednica u Hr -vatskoj vodi računa o struci i da Islam -ski centar Rijeka kao i izabrana idejna rješenja imaju pored funkcionalne i arhitektonsku vrijednost. Pula i Dubrovnik su među najstarijim medžlisima u Hrvatskoj, a po pitanju prostora zadnjih godina postali su pot-kapacitirani što otežava djelovanje i provođenje osnovnih vjerskih obreda i potreba. Intenzivno se traga za povo-ljnim rješenjem kako bi se i ovi medžlisi adekvatno infrastrukturno opremili. Od ostalih medžlisa traga se i za rje-šenjem prostorija u Splitu jer je Medžlis smješten u prostorijama koje smo unajmili od Grada Splita.

Ove godine adaptiran je i dograđen objekt u Varaždinu čime je Medžlis do bio nove prostorije. Povodom zavr-šetka upriličena je i svečanost otvaranja kojoj su prisustvovali muslimani iz cijele Hrvatske kao i lokalni uglednici.

usTaNove islaMske zajedNice u hrvaTskojU okviru Islamske zajednice u Hr vat -skoj djeluju tri ustanove i to: Is lam ska gimnazija dr. Ahmeda Smaj lovića, Centar za certificiranje halal kvalitete i Zaklada/Vakuf. Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smaj-lovića je jedina odgojno-obrazovna ustanova Islamske zajednice u Hr vat-skoj koja djeluje u okviru Minis tarstva znanosti, obrazovanja i sporta što njene polaznike svrstava, po pitanju prava i obveza, u ravan sa svim sred njoškolcima u Republici Hrvatskoj. Ujedno, Islamska gimnazija je nasljednica Zagrebačke medrese “dr. Ahmed Smajlović” osno-vane 1992., te je najsta rija ustanova Islamske zajednice u Hrvatskoj. Odlukom Mešihata Is lamske zajednice u Hrvatskoj program Gim nazije je raz-vijen s ciljem omogu ćivanja veće konku-rentnosti učenicima prilikom upisa na fakultete koji ne pružaju edukaciju vjer-skog usmjerenja. Do sada su učenici Gimnazije postigli značajne rezultate na natjecanjima u državi i inozemstvu, a najbolji je onaj s državnog natjecanja iz matematike gdje je učenik Gimnazije osvojio drugo mjesto.

proGraMiTemeljem Programa rada Mešihata Is -lamske zajednice u Hrvatskoj 2013./ 1434. – 2020./1441. utvrđena su osnovna poglavlja i smjernice za djelovanje od temeljnih odredbi do odnosa s drugim vjerskim zajednicama i javnosti djelo-vanja. Program sadrži smjernice rada za džemate (temeljne organizacijske jedinice), medžlise (veće organizacijske jedinice od džemata), Mešihat (najveći vjerski i administrativni organ Islamske zajednice) te ustanove Islamske zajed-nice. Procedura provedbe glavnih (vjer-sko-prosvjetnih, dušobrižničkih, hu -ma nitarnih) i potpornih procesa unutar Islamske zajednice su definirani aktima Islamske zajednice. U protekloj godini redovno je održavana vjerska služba u svim medžlisima bez ikakvih zapreka ili ometanja. U potpunosti je ispunjen vjeronaučni program iz 2013./2014. i uspješno je započela realizacija sadašnjeg 2014./ 2015. Održano je vjeronaučno mektep-sko natjecanje na razini medžlisa, a ove godine je održano i 10. na razini Me -šihata. Najbolji su nagrađeni vrijednim nagradama. Muftija je posjetio polaznike mekteba u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, a kon-tinuirano se vrše obilasci polaznika mekteba i u drugim medžlisima koje realizira vjersko-prosvjetna referentica m. Emina Mešić. Ove godine uspješno je okončan proces uključivanja natje-canja iz Islamskog vjeronauka u katalog natjecanja Agencije za znanost i obra-zovanje Republike Hrvatske. Tako će već na narednom natjecanju 2015. godine učenici 7. i 8. razreda koji osvoje najbolji plasman dobiti dodatne bodove.

Ti će bodovi biti priznati kod upisa u srednju školu, jednako kao i bodovi s drugih natjecanja. Ured za da’vu i mladež Mešihata Islam-ske zajednice u Hrvatskoj, kojeg vodi mr. sc. Mirza ef. Mešić, provodi program rada s mladeži priređujući regionalna druženja i predavanja. U protekloj go -dini organizirana je 7. konferencija islamske mladeži u Islamskom centru Rijeka na kojemu je učestvovalo oko 250 mladića i djevojaka iz cijele Hrvatske. Tema konferencije je bila dijalog među muslimanima i načini kako poboljšati razumijevanje muslimana među sobom i s drugima. Svrha organizacije regio-nalnih druženja i konferencija je pru-žanje prilika mladićima i djevojkama da se upoznaju sa svojom vjerom kroz zajednička druženja, upoznavanje i ja -čanje prijateljskih veza. Prigodna i za -nimljiva predavanja održali su prof. dr. Ahmet Alibašić i dr. Nedžad Ajnadžić.U ovoj godini intenziviran je rad na in -formiranju članova naše zajednice, ali i šire javnosti o postojećim aktivnos-tima. Rezultat je i ovaj časopis kojeg čitate kao i naša internet stranica. Služ-beno glasilo Islamske zajednice u Hr -vatskoj “Minber” pokrenuto je s ciljem približavanja rada svih unutar Islamske zajednice i dijeljenja informacija o ak -tiv nostima u Zajednici te educiranja naših čitatelja kroz znanstvene radove i obradu aktualnih tema. U ovoj godini pred Vama je drugi dvobroj, dok u na -red nom razdoblju časopis naše zajed-nice izlazit će, ako Bog da, tromjesečno. Pored “Minbera”, dnevno se mo žete informirati o aktivnostima putem internet stranice www.islamska-zajed-

nica.hr. Iako smo mala Zajednica broj pregleda je iznimno visok, a posjetitelji stranice dolaze iz preko 50 zemalja diljem svijeta. Također, ove godine izdali smo knjigu koju je muftija dr. Aziz ef. Hasanović priredio u čast svoga prethodnika muftije Ševke ef. Omerbašića. Ukupno 33 autora, poznavatelja/ica djela i života muftije Ševke ef. Omer bašića napisali su svoje dojmove o vre-menu provedenom i suradnji s muftijom Ševkom ef. Promociji knjige prisustvovao je i predsjed-nik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, prof. dr. Remzija Hadžiefendić-Parić, dr. Tomislav Kovač i sam muftija dr. Hasanović.

Sve što je zapisano - ostaje, kaže se u jednoj izreci. Na kvalitetnim temeljima ustrojstva administracije unutar naše zajednice koju imamo zahvaliti mome prethodniku h. Ahmedu Ikanoviću i dosegnutom stanju razvijenosti po -krenuli smo projekt očuvanja arhivske građe kroz digitalizaciju. U protekloj godini pohranjena je, u digitalnom obliku, građa nastala u prvih sedam godina djelovanja Mešihata. Dio koji se odnosi na Sloveniju, a iz razdoblja je do 1994. godine do kada je Mešihat bio nadležan za obje zemlje, podijelili smo s našom braćom u Sloveniji. Imajući u vidu sve ugroze koje se mogu javiti po arhivsku građu pohranjenu samo u papirnom obliku, odlučili smo se na ovaj korak. Daljnji planovi su usmjereni da se projekt digitalizacije proširi na cijelu Zajednicu s ciljem uvođenja središnjeg arhiva Islamske zajednice u Hrvatskoj.Kako bismo bili u korak s vremenom u izradi su i programi koji će pomoći u vjersko-prosvjetnim i administrativ-nim aktivnostima. Naime, pokrenuta je izrada programa kojim će se digi-talizirati baza podataka našeg članstva, a također u izradi je i e-matica za vjero-učenike. Početak upotrebe ovih pro-grama planiran je za početak 2015. go -dine, a kompletna implementacija u roku od 6 mjeseci od uvođenja. Jedan od najznačajnijih programa reali-ziranih drugu godinu za redom je onaj stipendiranja učenika i studenata. Ukup no 96 aplikanata, od onih koji su se prijavili na natječaj, ispunilo je uvjete i ostvarilo pravo na stipendiju. Osigu-rano je preko pola milijuna kuna za ovu svrhu. Intencija je osigurati materijalnu podršku svakom potrebitom studentu

Na završnom natjecanju mektebaša iz cijele hrvatske, mladi su se okupili oko spomenika šehidima domovinskog rata, proučivši fatihu za duše hrabrih ratnika.

poslije ovogodišnjeg izbora u islamskoj zajednici hrvatske: na slici glavni imami i novoizabrani predsjednici medžlisa.

52 | | 533_4 20143_4 2014

Turska. Univerzitet Trakya i Uni -ver zitet u Istanbulu organizirali su me đu narodni simpozij na temu: The Balkans in Ottoman science, thought and art (Balkan u otomanskoj znanosti, kulturi i umjetnosti), koji je održan od 7. do 9. svibnja. Na simpoziju muftija je uzeo učešće kao član znanstvenog odbora skupa.U organizaciji Udruge za edukaciju i promicanje ljudskih prava, te Agencije za odgoj i obrazovanje, a pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josi-povića, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, te Međi mur-ske županije, u Čakovcu je od 22. do 23. svibnja ove godine održan 3. re -gionalni seminar o ljudskim pra-vima pod nazivom Gdje je bio čovjek. Tijekom drugog dana, uz preda-vanja i radionice, održan je i okrugli stol Religija u vrijeme Holokausta. Sudionici okruglog stola su bili predstavnici Katoličke crkve, Srp ske pravoslavne crkve, Evangeličko-luteranske crkve, Židovske zajednice Bet Israel i Islamske zajednice u Hr vatskoj. Islamsku zaje-dnicu na ovom seminaru, koji je prije svega bio namijenjen profesorima po -vijesti, sociolo gije, etike i građanskog odgoja i obrazovanja, predstavljao je član Mešihata i ravnatelj Islamske gi mnazije Dr. Ahmeda Smajlovića u Zagrebu, Mevludi ef. Arslani.Od 26.-28. 5. 2014. na poziv Sveučilišta u Istanbulu i Fakulteta za islamske studije u Istanbulu, muftija dr. Aziz ef. Hasanović u pratnji pravnika Mešihata Bermina Meškića sudjelovao je na međunarodnom simpoziju o temi Vi soko islamsko obrazovanje na Balkanu. Prvi dan simpozija, nakon uvodnog izla-ganja domaćina, prof. dr. Murteza Be -dira, dekana Fakulteta islamskih nauka u Istanbulu, organiziran je okrugli stol na kojem je učešće uzeo i muftija dr. Hasanović, kao i drugi istaknuti gosti, posebice dekani islamskih fakulteta. Na savjetovanju su razmatrani pro-blemi s kojima se susreću institucije vi sokoga islamskoga obrazovanja u zemljama u kojima postoje. Također, naglasak je stavljen na razvoj visokog islamskoga obrazovanja, te pitanja bu -duće suradnje između fakulteta islam-ske orijentacije.Od 1. - 9. 7., na poziv kralja Maroka Mu -ha meda VI., muftija Hasanović boravio je u Maroku kako bi sudjelovao na posebnim ramazanskim predavanjima namijenjenim ulemi cijelog svijeta.

Muftija se tom prigodom susreo s mi -nistrom Vakufa dr. Ahmedom Et-Tew -fikom, a priređen je i poseban prijem kod Kralja. Ostvario je više kontakata s muslimanskim učenjacima iz mnogih zemalja.Od 15. - 20. 9., na poziv predsjednika Svjetske alijanse za mir g. Man Hee Lee, muftija Hasanović, u pratnji tajnika mr. Nermina Botonjića, boravio je u Seoulu na međunarodnoj konferenciji za mir u svijetu. Tom prigodom se susreo sa mnogobrojnim vjerskim autoritetima i razmijenio iskustva.Filozofski fakultet družbe Isusove upriličio je 17. 10. simpozij pod nazivom Religije i nasilje na kojemu je učešća uzeo mr. sc. Mirza ef. Mešić.Od 21. - 25. 11. muftija dr. Aziz ef. Hasa-nović, na poziv ajatollaha Shirazija, boravio je u Islamskoj Republici Iran na svjetski značajnom kongresu naziva Svjetski kongres o ekstremizmu i tekfir pokretima s aspekta islamskih učenjaka. Na samom kongresu, na kojem su su -djelovali islamski učenjaci iz 86 zemalja svijeta, kao glavna teza istaknuto je da je islam vjera ljubavi, ljubaznosti, mira i prijateljstva, dok mala skupina eks-tremista naučava islam kao vjeru nasilja, što uzrokuje islamofobiju i anti-islamizam diljem svijeta. Ovim svjet-skim skupom učenjaka jasno se htjelo ukazati da islam strogo osuđuje eks-tremističke pokrete diljem svijeta.Dana 10. 12. 2014., u organizaciji Kul-turnog centra veleposlanstva Islamske Republike Iran u Bosni i Hercegovini i Naučno-istraživačkog instituta “Ibn Sina“, u prostorijama Bošnjačkog insti-tuta u Sarajevu održan je jednodnevni

Međunarodni simpozij Svijet bez nasilja i ekstremizma. Na simpoziju učešća je uzeo glavni imam Medžlisa Sisak Alem ef. Crnkić.Iz ovog pregleda izostale su tribine, su -sreti s domaćim i stranim gospodar - s tvenicima, susreti s predstavnicima drugih vjerskih zajednica i zajednički projekti koje smo realizirali, kao i rad u zajedničkim projektima s matičnom Is -lamskom zajednicom u Bosni i Herce-govini, među kojima je najznačajniji rad na promjenama Ustava. Nismo ovdje tretirali ni goleme napore koje je uložila pravna služba Mešihata i, do sada, naj-bolje regulirane, pripremljene i re ali zi-rane izbore u Islamskoj zajednici. Izo-stali su brojni nastupi u medijima, od intervjua u Jutarnjem, Večernjem i drugim listovima, do sudjelovanja na Dnevniku Hrvatske radio-televizije i emisijama “Duhovni izazovi“ i “Eku-mena“. Imajući u vidu broj dostupnih osoba koje su bile uključene u realiza-ciju svih navedenih aktivnosti, možemo reći da je uspjeh zadovoljavajući. Međutim, treba reći i da realizatori ovih aktivnosti su u prvih osam mjeseci pro-tekle godine imali svega četiri vikenda bez realizacije nekog od programa, što najbolje govori koliko je odricanja po -trebno da bi se sve navedeno moglo rea-lizirati. Stoga, ostaje otvoren poziv, svi ma vama, draga braćo i sestre, da nam se pridružite u radu i uključite u skladu sa svojim mogućnostima jer zajedno možemo još bolje i još više, a tomu težimo svakoga dana.

Otvoreni smo za sve vaše prijedloge i sugestije, jer tu smo zbog vas!

Ove godine Islamsku gimnaziju upisalo je 94 učenika što je najveći broj do sada. Veliko zanimanje za Gimnaziju pobudili su rezultati gimnazijalaca i njihovi uspjesi, ali i kvalitetan program o čijoj provedbi skrbe Školski odbor, Nastav-ničko vijeće te ravnatelj Mevludi ef. Arslani zajedno s muftijom dr. Aziz ef. Ha sano vićem ispred os niva ča – Meši-hata. Centar za certificiranje halal kvalitete je ustanova Islamske zajednice koja se bavi provedbom procedure za izdavanje certifikata halal kvalitete za proizvode i usluge koji ispunjavaju halal normu. Jedina zemlja u Europskoj uniji koja ima registriranu halal normu u Držav-nom zavodu za norme je Hrvatska, a što je rezultat kvalitetnog rada kolektiva Centra na čijem čelu je Aldin Dugonjić. Pored provedbe procedura za izdavanje certifikata halal kvalitete, Centar pro-vodi i vrlo značajnu misiju edukacije koju prolaze sve osobe uključene u rad i doticaj s halal proizvodima i uslugama unutar poduzeća koje aplicira za certi-ficiranje. Značajno je da su na ovaj način postignuti odlični rezultati budući da se svijest o halalu budi i kod muslimana, ali i kod nemuslimana, razbijajući pre-drasude i o islamu kao i o muslimanima. Valja istaći da je preko 60 poduzeća, od pružatelja usluga do proizvođača raznih artikala, ispunilo uvjete za halal certi-fikat, što muslimanima omogućuje život u skladu s vjerom propisanim nor-mama, a proizvođačima izlaz na nova tržišta i povećanje dobiti.Zaklada/Vakuf je najmlađa ustanova u Islamskoj zajednici, a cilj joj je uprav-ljanje imovinom i uvakufljenjima novih objekata u Islamsku zajednicu. Voditelj Zaklade/Vakufa je Irhad Meheljić koji sa svojim suradnicima intenzivno radi na promidžbi ove, pomalo, potisnute prakse u našoj zajednici. Ove godine pokrenuto je niz aktivnosti kako bi se značaj vakufa i svijest o istom pobudila među džematlijama budući da, pored ovosvjetskog, za svakog vjernika ima i onosvjetski značaj u smislu pristizanja dobrih djela sve dok vakuf traje i nakon preseljenja ostavitelja. Također, pokre-nut je proces revizije cjelokupne imo-vine kako bi se utvrdio status svakog pojedinog objekta u našoj zajednici i kako bi svaki bio upisan na Islamsku zajednicu ukoliko nije.

koNfereNcije i zNaNsTveNi skupoviOd 15. 1. do 22. 1. Muftija dr. Hasanović sudjelovao je na Međunarodnoj konfe-

renciji u Johannesburgu na poziv pred-sjednika Organizacijskog odbora Mu -h judin bin Muhammed El ‘Avame. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici iz 84 zemlje, ukupno više od 600 sudio-nika. Tretirane su tri teme: Musli-manske manjine u svijetu, Različiti pri-stupi tumačenju i prakticiranju vjere islam, Svjedočanstva događanja u zem-ljama gdje se odvijaju sukobi poput Sirije, Iraka, Mijanmara, Palestine i Afganistana.Od 28. 2. – 7. 3., na poziv generalnog tajnika Rabite, muftija je u pratnji g. Halida Jassina boravio je u Mekki na svjetskoj konferenciji na temu “Soli-darnost u Islamu”. Tom prigodom sus-reli su se sa generalnim tajnikom Ab -dullahom bin Muhsinom Et-Turkijem, direktorom Svjetske organizacije za hifz Abdullahom Basfarom i mnogim drugim predstavnicima muslimana iz cijelog svijeta.Od 31. ožujka do 3. travnja u Rimu je održan međunarodni Simpozij o religiji i kulturnoj diplomaciji, a glavna je tema bila “Promicanje mira u svijetu putem međureligijskog dijaloga i jedin-stva vjere”. Od predstavnika iz Hrvat-ske na Simpoziju su sudjelovali Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvats ke, i muftija dr. Aziz ef. Hasa-nović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Muftija Ha -sanović je održao predavanje pod na -slo vom “Model reguliranja odnosa između države i vjerskih/religijskih zajednica te njego vanja/poticanja me -đuvjerskog / među reli gijskog i (unutar) socijalnog dija loga u svrhu promicanja mira i sta bilnosti”.Dana 2. 4. muftija dr. Aziz ef. Hasanović susreo s papom Franjom i kardinalom Jean Louis Touranom s kojima je raz-govarao o mogućnostima prezentacije i primjene hrvatskog modela uređenja odnosa između manjinskih vjerskih zajednica i države kako bi se osigurali uvjeti za nesmetan život i ispovijedanje vjere za sve. Papa Franjo je pohvalio inicijativu te je istaknuto da gotovo svi dolaze s nekom vrstom problema, ali da je samo muftija ponudio moguće rješenje. Na poziv ministra Vakufa i vjerskih pi -tanja Sultanata Oman, Nj. E. dr. Ab -dullaha bin Abdullaha Es-Salemija, muftija dr. Hasanović, u pratnji koordi-natora za odnose s arapsko-islamskim svijetom h. Halidom Jassinom sudje-lovao je na konferenciji koja se održala u glavnom gradu Sultanata Oman, Mus-katu. Riječ je o godišnjoj, 13. po redu,

konferenciji koja tretira šeri jatsko-pravna pitanja u teoriji i praksi (Med-žmea fikhi). Ovogodišnja konferencija posvećena je ljudskim pravima i nači-nima kako ih popraviti te uskladiti sa intencijama šerijatsko-pravnih izvora. Okupilo se oko 150 eminentnih islam-skih učenjaka, najčešće šerijatskih prav nika, muftija, kadija, profesora raz-ličitih učilišta, različitih mezheba (še -rijatsko-pravnih škola ili pravaca) iz 24 zemlje. Po prvi put na ovu konferenciju pozvane su muftije iz Hrvatske i Slo-venije. Tako su muftije dr. Nedžad ef. Grabus i dr. Aziz ef. Hasanović jedini iz Europe sudjelovali na tom značajnom skupu. Konferencija je održana između 6. i 9. 4. 2014.U Islamskom centru Zagreb 14. 4. 2014. održan je Okrugli stol na temu: “Hr vatskoindonezijski međure ligijski dijalog: najbolje prakse, naučene lekcije i kako dalje”. Okruglom stolu prisus-tvovali su predstavnici vjerskih zajed-nica, a obratili su se muftija dr. Aziz ef. Hasanović, prof. dr. Abdul Djamil, sa -vjetnica predsjednika Republike prof. dr. Ankica Marinović, prof. dr. Jure Ze -čević, Slobodan Lalić, a potom je ot vo-rena diskusija u kojoj su sudjelovali svi prisutni. Inače, posjet indonezijske de legacije predstavnika vjerskih zajed-nica Indonezije organizirali su Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj zajedno s veleposlanstvom Republike Indonezije u Republici Hrvatskoj. Delegaciju pred-stavnika vjerskih zajednica iz Indo-nezije su činili: prof. dr. sc. Abdul Dja -mil, generalni direktor Odjela za razvoj Islamske zajednice (Ministarstvo vjera Indonezije), mr. Mubarok, ravnatelj Centra za jednakost vjera (Ministarstvo vjera Indonezije), prof. dr. H. Faisal Ismail, imam, g. Agus Ulahayanan, katolički svećenik, prof. dr. Azyumardi Azra, predstavnik Islamskog sveučilišta Syarif Didayatullah iz Jakarte, mr. Wawn Djunaedi, zamjenik ravnatelja Institucije za razvoj vjerske jednakosti, g. Purno Widodo, pomoćnik zamjenika ravnatelja Odjela za javnu diplomaciju (Ministarstvo vanjskih poslova Indo- n e zije), g. Dikmas Sulistio, službenik Ministarstva vanjskih poslova.Dana 27. i 28. 4. 2014. OSCE je održao konferenciju u Beču na temu “Doprinos vjerskih zajednica prevenciji sukoba i jačanju stabilnosti mira u svijetu.“ U ime naše zajednice sudjelovao je mr. sc. Nermin Botonjić, tajnik Mešihata.Muftija dr. Aziz ef. Hasanović u pratnji pravnika Mešihata Bermina Meškića boravio je u gradu Edirneu, Republika

Bajramskom primanju muftije dr. aziza ef. hasanovića nazočili su najviši državni dužnosnici, članovi diplomatskog zbora i brojni ugledni muslimani iz cijele hrvatske

•

54 | | 553_4 20143_4 2014

baš kom napadu u džamiji na sabah-namazu jer je osuđivao sukobe i nije se priklonio ni jednoj strani.Ovaj građanski rat klasičan je primjer koliki je utjecaj i zasluga svjetskih sila na cjelokupni muslimanski svijet. Rusija, zaštitnica sirijskog režima, i da lje ustrajava na podršci Beššaru. Građanski rat uzrokovao je golemi ras-cjep u muslimanskom svijetu. Iran, Hizbullah i pripadnici mezheba ši’a stavili su se na stranu Beššara s jedne, a El-Kaide, i druge selefijske organiza-cija, uz podršku zaljevskih zemalja, s druge strane. U rat se svom snagom uključila i tero-ristička organizacija zvana Daiš (Dr -žava Iraka i Šama). Njen vođa Ibra him Avad el-Bedri Es-Samarai poznat kao Ebu Bekr el-Bagdadi, rođen u Iračkom gradu Samari 1971. godine, na krvavi način obračunava se sa svima uključivo i muslimanima drugih mez heba. Ova skupina terorista trenutno predstav-ljaju najveće neprijatelje islama, jer sve zločine koje čine pravdaju islamom. Za to što se zove islamska ona se odmah povezuje s našom uzvišenom vjerom. I nije to prvi puta, brojni su primjeri ocr -njivanja islama na ovakav način.Vojni udar u Egiptu protiv demokratski izabrane vlasti i predsjednika puno govori u što je ova najmnogoljudnija arap ska zemlja uvučena. Nedavno se u ovoj zemlji zbio događaj bez presedana. Vjerske vlasti (ministarstvo vakufa) ukinulo je svojim aktom 50.000 dekreta imamima i hatibima i odobrava ba -vljenje vjerskim poslovima samo diplo-miranim svršenicima sveučilišta El-Ez -her. Ova odluka protumačena je borbom protiv politiziranja vjere. Veliki broj

džamija i mesdžida ovom je odlukom ostao bez vjerskih dužnosnika.Muslimanski svijet se u 2014 godini suočio sa još jednim velikim problemom za koga su neki tvrdili da je dokaz snage islama. U redovima Daiš-a nalazi se ve -liki broj islamiziranih boraca iz zapadne Europe i Amerike i prema onom što do sada znamo oni su vrlo surovi u obra -ču nu sa zarobljenicima, taocima, krš-ća nima, jezidima i drugima. Glavni koljač taoca u ovoj organizaciji je na -vodno islamizirani kršćanin iz glavnog engleskoga grada. Tu su i drugi za pad-nja ci u redovima te organizacije primje-rice crna udovica. Neke informacije tvrde da je zapadnja- ka, muslimana i nemuslimana, u redo-vima Daiš-a preko 15.000. Norveška vlada se nedavno požalila da u redovima Daiš-a ratuje zabrinjavajući broj njenih državljana. To ukazuje na dvojak razlog ovolikog broja nemusli-mana u redovima Daiš-a (Država Šama i Iraka) ili su islamski misionari uspješni ili se radi o najamnicima rata željnim avanture u iračkim i sirijskim pusta-rama, što je vjerojatnije. Neki su čak skloni tvrdnji o zavjeri protiv islama, jer može li za islam biti veće sramote od trenutnog ponašanja pripadnika Daiš-a, a časni Kur’an nalaže svojim pripad-nicima: Tko ubije čovjeka a da taj nije ubio niti nereda na zemlji počinio, kao da je pobio cijeli svijet, a tko spasi samo jedan život kao da je spasio cijeli svijet. Jednoga dana saznat će se tko su ti mu sli mani i koji je motiv njihovog anga -žiranja u toj zločinačkoj organizaciji. Jemen je svakim danom sve bliže total-nom sukobu ši’a i sunnija. Nedavno je ši’ijska manjina, zvani Husijini, udarom

pre uzela vlast u zemlji. Američki dro-novi svakodnevno lete iznad te zemlje tražeći El-kaidovce i u tome su dosta uspješni, osim u nedavnoj akciji spaša-vanja taoca u kojoj je ubijen američki novinar. I u ostalim arapskim i muslimanskim zemljama mir se teškom mukom odr -žava. U Somaliji bjesni građanski rat otkako je osnovana ta zemlja. U Alžiru nadu u mir donio je ponovni izbor Bu teflike za predsjednika, i ako je teško bolestan. U Maroku je stanje stabilno zahvaljujući kombinaciji kraljevog apso lutizma i stranačke demokracije. U Nigeriji se pojavila zločinačka orga ni zacija Boko-haram koja ni malo nije bolja, nije ni malo manje zločinačkija od Daiš-a. Njena pojava uzrokovana je teškim zlo-činima nigerijske vojske koja je svoje protivnike ubijala bez optužbe i suda i to javno pred TV kamerama koje je mo gao pratiti cijeli svijet. I ta organi za-cija se diči islamom i njegovim hu ma-nim dostignućima!Neuralgično stanje u Sudanu nakon nje-gove podjele prijeti novom podjelom, onom u Darfuru gdje tamošnji političa - ri traže isto što i Južni Sudan. U Tunisu je najbolje političko i sigurno -s no stanje, ali je pitanje neće li se ratno stanje Libije jednoga dana odraziti i na stanje u ovoj zemlji. Valja se uzdati u mu drost rukovodstva ove zemlje koja uglavnom egzistira od turizma i izvoza maslina i vina. I u BiH taj je problem zapao u kritičnu fazu. Preko 150 mladih otišlo je na ra -tiš ta Sirije, zavedeni propagandom da je taj rat džihad, a ne bratoubilački, što ustvari i jest. Zanimljivo je da je vlada

Kako, recimo, protumačiti činjenicu da se tijekom 2014. godine u Sredozemnom moru utopilo 3490 osoba izbjeglih iz Afrike, a većina su muslimani? Musli-man ska ulema nije ništa uradila da taj problem podastre javnosti na raspravu, a Papa Franjo je otišao u Lampeduzu i javno protestirao protiv nebrige talijan-skih i europskih institucija zaduženih za brigu o izbjeglicama.Nije više vijest ako ustvrdimo da se mu -slimanski svijet, a posebno arapski, i ove 2014 godine nalazi u najdubljoj političkoj, društvenoj vjerskoj, ali i ljud-skoj krizi u svojoj povijesti. Osim na istočnim dijelovima Ukrajine, u svijetu nema kriznih područja, ali ih zato u arapskom i muslimanskom ima na pretek. Gotovo svaka tri mjeseca pogine između tri i sedam tisuća osoba, uglav-nom civila. Broj poginulih u sirijskom građanskom ratu prešao je 300 tisuća, a zemlja je toliko porušena da se sada mo že sa sigurnošću ustvrditi da više ni -

kada neće biti ono po čemu ju je svijet poznavao kao baštinicu najstarijih gra-dova i objekata na svijetu.Sve je to uništeno. U toj zemlji i mezari i mauzoleji Božjih poslanika su na meti vandala i to iz redova takozvanih selefija. Uništena je džamija i mezar ashaba Božjega poslanika Halida ibn el-Ve lida. Svi ashabi koji su imali bilo kakve veze sa pristalicama hazreti Alije, radija -llahu anhu, njihovi grobovi su otvoreni a njihove kosti pobacane. Tako su otvo-rili i grob ashaba Božjega poslanika Hadžera ibn Adijja jednog od naj - us pješnijih vojnih zapovjednika halife Alija koga su pristalice Muavije ibn ebu Sufjana zbog podrške Aliju i pogubili. Otvorivši njegov grob vandali su se šo -kirali kada su našli njegovo neraspad-nuto tijelo koje se u grobu nalazilo skoro tisuću i petsto godina. U bombaškom napadu ubijen je i Šejh Buti jedan od najvećih živućih alima da našnjice. Njega su ratnici ubili u bom-

Kako, recimo, protumaiti injenicu da se tijekom 2014. godine u Sredozemnom moru utopilo 3490 osoba izbjeglih iz Afrike, a veina su muslimani? Muslimanska ulema nije ništa uradila da taj problem podastre javnosti na raspravu, a Papa Franjo je otišao u Lampeduzu i javno protestirao protiv nebrige talijanskih i europskih institucija za brigu o iz bjeglicama.

ISLAMSKI SVIJET U 2014. GODINI

Komentar muftije Ševka ef. Omerbašia

Halidova džamija prije ...

... i za vrijeme barbarskih razaranja

| 573_4 201456 | 3_4 2014

Onima koji znaju što su mevludski spjevovi, ezani, salavati, tekbiri, mu na-d žati, salle i razni zikrovi, gotovo se podrazumijeva, da je njihova melodioz -nost ukorijenjena ili preuzeta od nekih poz natih mekama koji se primjenjuju kod učenja Kur’ana. Sve nabrojano tvori vri-jednu paletu kulturne baštine Bosne i Hercegovine. No, kako je pojam kulturne baštine BiH izrazito opširan, ja ću sta-viti naglasak na utjecaj kur’an ske melo-dioznosti na “biser” bosanske i bošnjačke kulture, tradicionalnu ljubavnu pjesmu – sevdalinku, pjesmu koja se proširila diljem svijeta, tako da “nema kraja na dunjaluku gdje se ne pjeva”.1 Sevdalinka je ime dobila po turskoj riječi sevda što znači ljubav. Turci su riječ sevda

preuzeli od Arapa, a na našim prostorima je sevda dobila H i nastao je sevdah. Riječ sevdah u turskom jeziku označava lju -bavnu čežnju i ljubavni zanos, a ishodište joj se nalazi u arapskom izrazu sawda, koji obu h vaća i imenuje pojam crna žuč. Stari arapski, odnosno grčki liječnici smatrali su, naime, da crna žuč, kao jedna od četiri osnovne supstance koje se nalaze u ljudskom organizmu, utječe na emocionalni život i da izaziva me -lankolično i razdražljivo raspoloženje. Otuda iz grčkog jezika izraz melanko lija s prenesenim smislom direktne projek-cije osnovnog značenja: melan holos – crna žuč. Budući da je sama ljubav uzročnik istog takvog raspo loženja, u turskom jeziku su ovi pojmovi dovedeni

Kurra hafiz Aziz ef. Alili, glavni zagrebaki imam, obranio je u Sarajevu 2012. magistarsku radnju u kojoj se bavi utjecajem Kur'ana na, izmeu ostaloga, bosanske sevda linke dokazujui njihovu izvornu melo diju u mekamima Kur'ana. Ovdje objavljujemo završni dio njegova znanstvena rada.

UTJECAJ MELODIOZNOSTI KUR’ANANA KULTURNU BAŠTINU BIH

kurra hafiz, mr. sc. Aziz ef. Alili

1 Tvrtković, Ognjen: “Sevdalinka”, Preporod, broj 15-16, Sarajevo, August, 2008., str. 46.

BiH donijela zakon o zabrani odlaska na ta bojišta zaprijetivši dugogodišnjom robijom. Pitamo se koliko smo, kao Islamska zajednica, učinili kroz vazove, predavanja i druge načine da odvratimo te ljude od pogrešne odluke, jer radi se o osobama koje su tek nakon samostal-nosti zemlje postali muslimani željni da nadoknade propušteno vrijeme u spoznaji svoje vjere. Svjedoci smo da i hrvatski tisak pokušava skrenuti pozor-nost na džihadiste, kako ih nazivaju u tisku. Stječe se dojam kao da hrvatski tisak žali što, osim pojedinaca, nema vi še Daišovaca u redovima ove zloči-načke skupine. Zapad je tijekom prošle godine nasto-jao na sve načine uvući Tursku u ratni sukob u Siriji čime bi ova zemlja, lider muslimanskog svijeta, zapala u vrlo težak položaj. Prisjetimo se samo demonstracija protiv vlade i premijera Redžepa Tajjiba Erdogana koji su tra-jali nekoliko mjeseci i podržavani od zapadnih medija, pa i hrvatskih. Kada su pripadnici Daiš-a stigli na tursku granicu Zapad je od Erdogana gotovo zahtijevao vojnu intervenciju. Kada im to nije uspjelo uspoređivali su Erdogana sa Bagdadijem u političkom smislu. I Turska i Iran su uspjeli ostati po strani ovog strašnog rata u Siriji, i to je vrlo važna pobjeda jer je očito da bi ove dvije muslimanske zemlje ulaskom u rat utjecale na potpunu podjelu u musli-manskom svijetu kome se kraj više ne bi mogao naslutiti.Iran godinama vodi pregovore sa šest vodećih zapadnih sila i želi obraniti svoje pravo da raspolaže s vlastitom nuklearnom tehnologijom u mirnodop-ske svrhe. Prije nekoliko dana potpred-sjednik SAD, Biden, izjavio je da Ame-rika i ostale zapadne sile neće nikada dopustiti Iranu da raspolaže s tom teh-nologijom i u tom smislu nametnuli su mu teške financijske i ekonomske sank-cije. Premda nemaju pouzdanih dokaza da Iran namjerava proizvesti nuklearno oružje, ovih dana u njihovim krugo vima kruži krivotvoreni dokument koji teško optužuje ovu zemlju da je na pragu pro-izvodnje tog opasnog oružja. Zapad je svjestan da to oružje nije za rat, jer koliko god je opasno za onoga

protiv koga bi bilo upotrijebljeno, toliko je opasno i za onoga koji bi ga upotrije-bio. Iran ga, po njima, ne smije posjedo-vati jer bi se tada promijenili strateški odnosi na Bliskom istoku. Zapad još uvijek misli, kao na početku dvadesetoga stoljeća, da su Arapi i mu -sli mani nesposobni za neovisnost i zato trebaju ostati pod njihovom dominaci-jom. Čini se zanimljivom izjava jednog visokog vojnog dužnosnika Irana koji tvrdi da Iran posjeduje dokumente koji potvrđuju da je Daiš proizvod CIA-a. A što je ova služba radila, navodno bez znanja i odobrenja svoje vlade, u borbi protiv terorizma saznajemo ovih dana iz izvješća senatskog odbora za si gur-nost. Ovih dana u britanskom Gvar dianu objavljen je intervju sa članom užeg vodstva Daiš-a pod tajnim imenom Abu Ahmed koji tvrdi da je El-Bagdadi i zločinačka organizacija Daiš američka tvorevina. On tvrdi da je El-Bagdadi imao u američkom zatvoru, za razliku od drugih zatvorenika, poseban i po -vlašten tretman.Nedavno smo na tribini dr. Mašović imali prigodu nazočiti predstavljanju knjige Islamofobija na kojoj je našoj zagrebačkoj javnosti predstavljeno to važno pitanje. Ne možemo a ne upitati se zašto se svi problemi muslimanskog svijeta vežu za našu vjeru, pa i ona koja nemaju nikakvoga uporišta u islams-kom učenju. Dobar dio muslimana želi Zapadu pripisati odgovornost za pojavu islamofobije koja je, osim časnih izu-zetaka, na djelu. Moramo se među tim zapitati kolika je i naša odgovornost za njenu pojavu. Politika u muslimanskom svijetu nije prihvatljiva ako nema podršku islama, a nju osigurava korumpirana vjerska ulema koja se sigurno i udobno osjeća u krilu vlasti. Muslimanske narodne mase žive u uvjetima u kojima je kritika vlasti kriminalna. Zbog toga je nužno odvajanje islama od politike. Na žalost, ta misao je u manjini i bez ikakve šanse da u dogledno vrijeme bude prihvaćena. I veliki islamski intelektualci skloni su snažnoj vezi vjere i politike. Međutim, ako želimo boljitak muslimanskom ummetu nužno je odvojiti vjeru od poli-tike i prepustiti svakom pojedincu da

svoj život uređuje slobodnim izborom, ali i da bude odgovoran pred Svevišnjim, jer na Danu suda nema kolektivne, nego pojedinačne odgovornosti. Te misli mnogi se ne ustručavaju javno izreći, ali moramo shvatiti da se islam ne može nositi sa ovakvom politikom kakva vlada u svijetu, a naročito u mu slimanskom. Islam nas može učiniti uspješnim u životu, ali islam ne možemo pretvoriti u politiku jer bi on onda bio isto ono što i Daiš, Boko Haram i druge organizacije koje svoja djela pravdaju njegovim uče -njem. Islam je danas u muslimanskom svijetu jedina svjetla točka koju nam nastoje onečistiti i ostaviti nas bez nade.Kao u mnogim prethodnim godinama tako i u 2014 najveći su problem musli-manskoga svijeta ljudska prava i slo-bode, kao i nedemokratska vlast u tim zemljama. Svjedoci smo nepoštovanja ljudskih prava i sloboda na svim razi -nama vlasti i u svim društvenim sloje-vima. Na veliku žalost najviše je stradal -nika u najnezaštićenijim slojevima čija se prava bezobzirno gaze. Od ukupnog broja izbjeglica u svijetu gotovo su 80% muslimani koji uglavnom bježe iz ve -ćinskih muslimanskih zemalja. Neki islamski teoretičari tvrde da se ljudska prava i slobode u tim zemljama ne mogu realizirati na način kako je to na Zapadu, jer je zapadni model ljud-skih prava suprotan islamskom shva-ćanju. Pitamo se zašto ih ne realiziraju na is -lam skim zasadama koje su slične zapad-nim, pa čak i bolje? Vlasti i islamska ulema s ovakvim razmišljanjem o ljud-skim pravima dovode u opasnost da is lam i njegove odredbe ostanu mrtva slo va na papiru. Promatrajući događaje u tom svijetu u 2014. godini islam sa svojim učenjem postaje sve više utopija. Kako, recimo, protumačiti činjenicu da se tijekom 2014. godine u Sredozemnom moru utopilo 3490 osoba izbjeglih iz Afrike, a većina su muslimani? Muslimanska ulema nije ništa uradila da taj problem podastre javnosti na raspravu, a Papa Franjo je otišao u Lam-pe duzu i javno protestirao protiv ne -brige talijanskih i europskih institucija zaduženih za brigu o izbjeg licama.

islam Nas može učiNiti uspješNim u životu, ali islam Ne možemo pretvoriti u politiku jer bi oN oNda bio isto oNo što i daiš, boko haram i druge orgaNizacije koje svoja djela pravdaju Njegovim učeNjem.

58 | | 593_4 20143_4 2014

a) Prekomjerna sekunda b) Miksolidijska, durska i harmonijska molska ljestvica sa završetkom na II stupnju c) Alteracija d) Melizmatika e) Rečenice širokog daha i raspona6 Prije svega prekomjerna sekunda je onaj čudesni interval koji pjesmi daje spe-cifičnu težinu sevdaha, slikovitost dale-kih horizonata i nepoznatih predjela, nemir neostvarenih snova, bol čežnje, i mnogo toga što nije lahko iskazati. Ja bih to ukratko nazvao “moć prekomjerne sekunde”.7 U prvi plan stavljam povezanost preko-mjerne sekunde sa kur’anskim mekamima, jer ona udara neobičnom snagom na sluh slušatelja, nameće se njegovoj pažnji i zarezuje u njegovu svijest; ona karakterizira melodijski tok sevdalinke i daje pjevanju orijentalnu boju; ona je faktor koji objedinjuje sve pjesme sličnog muzičkog sadržaja. Prekomjerna sekunda je ono što je za -jedničko učenju Kur’ana, ilahijama i kasi-dama; kod njih nailazimo na tzv. impro-vizirano pjevanje/učenje koje nastaje tim čudesnim intervalom koji učenju, ali i pjesmi daje specifičnu težinu.

koji se MekaMi Najviše priMjeNjuju u sevdaliNci

Kako smo već prije naveli, sevdalinke su pretežno ljubavnog sadržaja i istančanih osjećaja, a pjevaju se u veselim i tužnim

prigodama, imaju svoju melodiju, a sve zajedno posjeduju vlastiti folklorni ele-ment i orijentalni izražajni kolorit. Le -pr šava i mjestimično maštom bogata, in -timna i ponekad naizgled čulna, puna duhovno uzdignutih naglasaka, sevda-lin ka izražava estetska, vjerska, domo-ljubna, društvena i etička osjećanja. Onako kako je bilo govora o mekamima i značenju kur’anskih ajeta tako se, ovisno o tekstu, odnosno sadržaju sevdalinke, na nju primjenjuju određeni mekami. Upravo zbog toga slobodno možemo reći da su gotovo svi mekami prisutni u sevda-linkama, ali ponajviše Bejat Ušak i Hidžaz. Kao prilog ovoj tvrdnji, navodim nekoliko sevdalinki koje krase ti mekami: Osman paša – Adžem Kurdi; Omer beže – Bejat Ušak; Zaplakala stara majka Džafer-begova – Bejat Ušak; Ah moj Aljo – Bejat Ušak; Pokraj kuće male – Bejat Ušak Kad procvatu behari (ilahija) – Nehawend; Sarajevo behara ti tvoga – Bejat Ušak; Put putuje Latif aga i Moj dilbere – Hidžaz; Tekbiri i Salavati su gotovo uvijek u Siga mekamu. Zikrovi koji su ustaljeni na obredima (tev-hidima, zikr nakon namaza) u našim kra-jevima, generalno su u Bejat Ušak me kamu, a Salla i Temdžid u Saba mekamu. Hidžaz, Saba i Rast su mekami koji se, u našim krajevima, najčešće upotrebljavaju u ezanima.

6 Milošević, Vlado: “Sevdalinka bosanska narodna pjesma, putevi”, Banja Luka, 1973., str. 28.7 Isto, str. 29.

u blisku vezu seman tičkog identiteta, či me je ostvaren pojmovni rezultat dvo-struke projekcije osnovnog značenja.2 Sevdalinka nije prosto pjesma o ljubavi, ona je pjesma o sevdahu. U tome je sa -dr žana njena specifičnost i suština. Ona je pjesma slavensko-orijentalnog emo-cionalnog oplođenja i spoja: orijentalnog – po intenzitetu strasti, po sili i po poten-cijalu senzualnosti u njoj, sla venskog po sanjarskoj, neutješnoj, bolnoj osjećaj-nosti, po širini njene du ševnosti. Sevda-linka je, u stvari, lirski monolog žene, ko ja na emocionalno-subjektivnom pla nu prati podtekstualno zbivanje u njegovu apstrahiranom toku i nakon njega, monolog njena vlastitog osjećanja kao rezonanca i kao komentar ljubavi i života.3 Ne može se odrediti točno vremensko razdoblje nastanka sevdalinke, ali se pretpostavlja da je nastala osmanlijskim osvajanjem srednjovjekovne Bosne, kada se formiraju prva gradska naselja. Na s-ta nak prvih gradova i njihovih institucija (mektebi, medrese, biblioteke, sudovi, i sl.), kao i glavnih gradskih četvrti – ma -hala, uvjetovao je razvoj drukčijeg načina života od onog u srednjovjekovnoj Bosni. Živio se život u mahalama, koje su bile namijenjene isključivo za stanovanje i u kojima su kuće bile ograđene visokim zidovima budući da se poštovala privat-nost. Kuće su se dijelile na ženski dio – haremluk i muški dio kuće – selamluk. Stoga su žene bile zaštićene od radozna-lih muških pogleda, te se razvio mnogo intimniji način života od onoga na selu. Kuće su također imale bašče i avlije s mnogo različitog cvijeća, a u nekima su građeni i šadrvani. Kult vode, koji je bio veoma raširen u Bosni i Hercegovini, nastanak mahala i razvoj intimnog načina života uvjetovali su nastanak i razvoj sevdalinke.

kur’aNski MekaMi – sevdaliNka – BosaNki MekaM

Sevdalinka je, nesumnjivo, nastala pod utjecajem kur’anskih mekama, koje su na tlo Bosne i Hercegovine donijeli Osman-lije. Ti su mekami u Bosni i Hercegovini doživjeli određene transformacije, pa ih vidimo suženijim i od turskih, a naročito od arapskih. Zato možemo i reći da danas postoji autentičan bosanski mekam na kojem se bazira kako sevdalinka, kao svje-tovna forma, tako i islamska sakralna mu -zika, uključujući i ezan. U melodiji sevda-linke prepoznaje se utjecaj španjolskih romansijera kojeg su u Bosnu donijeli Sefardi, te elementi melodike i poetike

slavenskih naroda, pogotovo sa područja Panonije. Svaka sevdalinka ima svoju melodiju – kajdu, a sve zajedno posjeduju vlastiti folklorni element i orijentalni izražajni kolorit. Lepršava i mjestimično maštom bogata, intimna i ponekad na izgled čulna, puna duhovno uzdignutih naglasaka, ova lirska poezija je tipična za bosansko na -rodno stvaralaštvo. Prave sevdalinke su profinjene i diskretne; u njima nema fri-volnosti. Uz ljubavna raspoloženja izra-ža vaju estetska, vjerska, domoljubna, društvena i etička osjećanja. Iako tu i ta mo daju oduška mašti, one su u osnovi realistične. Štoviše, njihovi neposredni motivi su često uzeti iz svakodnevnog ži -vota. Na sevdalinku se mogu dobro primi-jeniti riječi Krešimira Georgijevića, da sklad stila i sadržaja u južnoslavenskim pučkim lirskim pjesmama dolazi otuda, što se one rađaju u trenutnoj situaciji. Sev dalinke su najjače živo svjedočanstvo du bokog emocionalnog života naroda Bosne i Hercegovine. Pravilna interpre-tacija sevdalinke zahtijeva, pored dobrog glasa, još i posebnu tehničku spremu i osjećaj, te se zato njegovanju vokalne glazbe u Bos ni i Hercegovini stoljećima poklanja la velika pažnja. Kultura glasa i sklada njegovana je i zbog liturgijskih potreba (ra di pravilnog psalmodiranja Kur’ana, pjevanja mevluda i drugih pobožnih pje sama te za kantorsku izo-brazbu mu jezina.4 Dakako, u ovoj definiciji ili opisu značenja sevdalinke ne bih se nikako mogao složiti (što sam u ovome radu i dokazao) da je sev dalinka nastala zbog liturgijskih po -t reba, budući da se u liturgijama (ako se zna značenje riječi) upotrebljavao duh gregorijanskih napjeva, sve do 1903. kad je papa Pio X, pravnim kodeksom crkve - ne muzike (Inter pastoralis oficci), odre-dio da se “pod imenom crkvene muzike imaju razumjeti kompozicije koje su tek-stom, sadržajem i oblikom prikladne za upotrebu u svečanim liturgijskim obre-dima”,5 pa je takozvano “psalmodiranje Kur’ana” neprihvatljiva metafora kad je uopće riječ o Kur’anu, kad je riječ o mevlu - du, ilahijama, kasidama, zikru i sl. Sevdalinku je teško svrstati u formalne okvire, ona nije određen tip pjesme kao što je to, npr., pjesma uz svatovsko kolo, obredne uz krnanje, sohbetske pjesme, uspavanke, itd. Sevdalinka može biti svaka pjesma ljubavnog sadržaja: sve zavisi od toga kako se ona izvodi, ali i pored toga sevdalinka ima svoje muzičke karakteristike po kojima je nedvojbeno baš sevdalinka i ništa drugo. Muzičke karakteristike sevdalinke su:

2 Isaković, Alija: cBiserje: Antologija muslimanske književnosti”, 2. izdanje, Opatija, 1990.3 Rizvić, Mushsin: “Panorama bošnjačke književnosti”, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1994.4 Balić, Smail: “Kultura Bošnjaka: muslimanska komponenta”, 2. izd., Tuzla-Zagreb, 1994., str. 49-50.5 Kovačević, Krešimir: “Muzička enciklopedija”, JLZ (danas HLZ), sv. 3, Zagreb, 1974., str. 367.

| 613_4 201460 | 3_4 2014

Svemoćni Allah, dž. š., prenosi putem Božjega poslanika Muhammeda, s.a.w.s., onda nam postaje jasno da se iz te Božje muzike, iz tog glasa Kur’ana počela razvi-jati i svaka druga glazba. I riječi i značenje teksta Kur’ana smatraju se svetim, kao i sve što je u vezi s Kur’a-nom, kao što je sveto izgovaranje njegovih stavaka ili njegovo prepisivanje tj. kraso-pis njegovih izreka. Svaki se musliman rađa sa stavcima ove Knjige. Ona im se čita na uho odmah nakon rođenja, Kur’an im se čita i prilikom polaska u školu ili sličnim svečanim prigodama. Dakako, sve to ostaje u našoj svijesti. Sva ta mu -zička raskoš učenja Kur’ana od ranoga djetinjstva ostaje u našoj svijesti i iz svi-jesti počne izvirati kao neko novo stva-ralaštvo, kao neka nova muzika. Ako slu-šate glas učenja ezana onako kako ga je čuo Jovica Petković normalno je da vas ta melodičnost navede da iz vaše svijesti odjednom iznikne nešto čega niste bili svjesni, recimo dok ste pisali stihove. Ti su stihovi početak glazbenosti. Oni su sami po sebi muzika. A onda ti stihovi po -primaju određenu melodiju, upravo onu koja vam se probuđena iz svijesti vratila u nekom novom obliku. Vremenom je u našim krajevima, posebno među stanovništvom koji su prihvatili islam, nastajao u njihovu svakodnevnom životu novi oblik muzike. Onaj oblik koji se rađa iz duhovne muzike. Budući da je crkvena glazba onoga vremena bila ogra-ničena odredbama vrhovnoga svećenika u svojoj jednostavnosti, sputanosti, ne -izrecivosti, normalno je da se u ljudskoj svijesti počeo razvijati osjećaj nekoga dru gog ritma i neke druge muzike. A Ku - r’an upravo nudi i tu vrstu ljudskoga stva-ralaštva. Kad učimo pojedine ajete sjetno, budući da im je takav sadržaj, onda ta kur’anska muzika postaje sinonim za raspoloženja tuge, odnosno radosti, stra-ha, veselja itd. Zato nije ni čudo što se tali-janska, španjolska, ruska, njemačka, fran-cuska... muzika razvijala upravo pod utjecajem tih kur’anskih mekama. Ako su građani Beča izlazili na utvrde svoga grada da slušaju muziku janjičarskoga orkestra, ako su je razumjeli i prihvatili, a razumjeli su je i prihvatili samim time što su izlazili na zidine i prisustvovali koncertu, ako su svakodnevno slušali pet puta glas mujezina koji poziva na ezan, onda doista možemo reći da muzika nema granica, bez obzira odakle dolazila, jer je božanska. Zato se kod bečkih skladatelja, kao što su Mozart, Haydn ili pak Beet-hoven javljaju islamski glazbeni elementi u njihovoj muzici. Slično je i u našim kra-jevima. Tamo gdje je islam bio dominan-

tan, i muzika je poprimala islamske mu - zičke motive proizašle iz melodioznosti kur’anskih mekama. Bio je dominantan u gradovima, pa se počela širiti među gradskim stanovništvom, najprije među muslimanima, a poslije i među gradskim katoličkim i pravoslavnim sta nov niš-tvom. Kad proučavamo različite muzičke pri-mjere koje sam u ovome radu naveo i pri-mjerom pokazao, uočavamo da je nasta-jao neki poseban mekan kojeg smo uvjet - no nazvali bosanskim mekamom. Na -ravno, u nastanku te muzike pisane bo -sanskim mekamom očito je da se pravi izvori svih velikih sevdalinki mogu naći u bilo kojem od sedam mekama na kojima se Kur’an uči. Pritom valja voditi računa o sredini gdje je nastajala takva muzika. Ovdje se mo -ramo složiti da je sevdalinka kao pjesma nastala u gradskim sredinama, među obrazovanijim dijelom stvaralaca, ponaj-prije pjesnicima. Pjesnici, ti majstori riječi, znali su melodiji dati adekvatno, rekao bih, svečano pjesničko ruho. Isto tako kao što su u ilahijama, slaveći Stvo-ritelja svih svjetova, znali pronaći riječi koje bi dostojno opisale i zahvalile se na dobroti Allaha Jedinoga, ili, pak u kasi-dama u kojima su slavilo Alejhis selama i njegove ashabe ili pak neke važne do -gađaje u islamskoj povijesti. U ovome sam radu nastojao pokazati i dokazati tu moju teoriju. Primjeri koje sam odabrao, tumačeći ono što sam naučio od najboljih učača Kur’ana, svje-doče da sam u pravu. Sve sevdalinke kojima sam našao kori-jene u kur’anskim mekamima potvrđuju izvore svoje melodioznosti. Kad bismo uspoređivali note kur’anskih ajeta i note sevdalinki, ta bi sličnost bila tolika da ne bismo znali, kad bismo odvojeno slušali samo muziku, što pripada Božjoj objavi, a što je samo imitacija božanske muzike, muzike koja nema granica, muzike koja nam je poslana u obliku Posljednje Božje Objave. Bez obzira koliko se ta muzika može pla-girati, odnosno imitirati, ona uvijek ostaje samo plagijat, samo imitat, budući da se još ni jedno muzičko djelo ne može uspoređivati s muzikom Stvoritelja svih svjetova koju nam je milostivo poslao putem Muhammeda, a.s. Ta melodioznost, ta ljepota Božje Riječi, prati nas od same pojave islama. Upravo zato je Kur’an jedina knjiga na svijetu koja se uči napamet, koja se neprekidno uči i učit će se sve do svršetka vremena, baš onako kako sam pokušao pokazati i doka-zati ovim svojim radom.

8 Latić, Džemaludin: “Hamdija Ša-hinpašić, novi pogled na sevdalinku”, esej.9 Huseinović, Avdo: “Sa Igmana po-gledat’ je lijepo”, Preporodov Journal, Zagreb, broj 135, studeni 2011., 33.10 Konfucije, Traktat o muzici

O iznimno velikom uzajamnom utjecaju sevdalinki na očuvanje islamske vjere, kulture i tradicije i obratno, možda naj-bolje govori esej prof. dr. Džemaludina Latića o novom pogledu na sevdalinku koji nudi Hamdija Šahinpašić. Stoga u nastavku donosim dio tog izvrsnog eseja. Sevdalinka je i poetska i muzička i po -et sko-muzička umjetnina koja je mogla nastati samo u društvu i ambijentu koje je oblikovao islam, i od te činjenice mora poći svaki njezin istraživač. Najbolja potvrda ovog stava jesu sevdalinke koje je Hamdija naučio od svoje majke Šerife. Kao što je poznato, islam se, u svome sve obuhvatnom svjetonazoru, u VII. stoljeću suprotstavio onim religijama i kulturama u kojima se ljubavno osje ća-nje tretira kao grijeh, tabu, zabrana, zlo, a koje zagovaraju celibat, a na ženu gle-daju kao na sotonsko biće, na jednoj strani, kao i kulturama u kojima žena otkriva svoje tijelo, izlazi na ulicu i, vre-menom, postaje obična roba za pot roš-nju, na drugoj strani. Islam je čovje čan-stvu donio koncept avreta, onih dije-lova tijela koji se ne mogu otkrivati ni pred kim osim pred bračnim partne-rom; islam je zabranio miješanje spo-lova, a majčinstvo uzdigao gotovo do svetosti. U takvom ambijentu – žena je biće za kojim se čezne (“skriveno poput bisera u kutiji”) i biće koje čezne. Sevdalinka je pjesma o ljubavnoj čežnji; nastala u sa moći haremluka i avlija, ona je lju bav- ni razgovor zaljubljene žene sa svijetom koga je uljepšala svojom rukom i u kome je ona neprikosnoveni gospodar – za razliku od vanjskog svijeta čiji je gos-podar muškarac, njezin dragi. Sevda-linka je pjesma zdravog društva, musli -manskoga gospodstva, univerzalizma i dominacije. To na jednoj strani, kada je riječ o poetskom svijetu sevdalinke. Ali i kada je riječ o njezinoj muzičkoj izvedbi, utjecaj islama se ne može za -obići. U toj svojoj dimenziji, sevdalinka (od arapskog sud – crn, i turskog sevdah – “crni” ljubavni zanos, po vjerovanju da ljubavna patnja uzrokuje pojavu crnožučja, melankolije) predstavlja izravni odraz tedžwida – ukrasnog “učenja”, vokalnog svečanog recitiranja Kur’ana. Samo onaj ko ne zna šta je to medd vokal koji se izgovara koliko četiri duga sloga, brojni nunovi i mimovi kur’anskoga jezika koji uvjetuju njegovo nazalno učenje, idgam me’algunne i idgam bila gunne – geminacija sugla s-ni ka s nazalnim izgovorom i bez nazal-nog izgovora; wuquf brojni predasi u

ajetima, fewasil – završeci ajeta, kaden - ce ajeta koje se završavaju najčešće nunom i mimom; “preuzimanja” pro-učenih sklopova riječi unutar ajeta... jednom riječju: vokalna kur’anska poza-dina, kur’anski glasovni vodopad... – samo takav može ne prepoznati vezu sevdalinke sa tedžvidom, tj. Kur’anom.8 Možda bi najbolja potvrda ranije nave-dene Latićeve definicije, bio opis o nas-tanku sevdalinke “Sa Igmana pogledat je lijepo”, Jovice Petkovića, virtuoza na harmonici, tekstopisca i kompozitora narodnih pjesama koje se tek u nijan-sama razlikuju od izvorne sevdalinke. Evo što svjedoči Petković: “Sa ženom i djecom našao sam se jednoga dana na Vrelu Bosne. Zadivljen tom ljepotom, za gledan u Igman, vrela, bašče, smislio sam početak pjesme “Sa Igmana pogle-dat je lijepo.” Pjesma je dugo, dugo na -stajala, ali kakvu god sam joj melodiju skrojio, sve je vuklo na Šumadiju. Sta -novao sam na Slatkom ćošetu u Sara-jevu. Moj stan gledao je direktno u Be -govu džamiju. Snimim tekst na onaj “Philipsov” magnetofon – bio je velik s onim velikim koturovima – pa malo pjevušim, lijep tekst, ali melodija ti -pično šumadijska. Ne ide. Išlo je isto kao što u bijelu kafu ide so. Ne ide, pa ne ide. Prošlo nekoliko dana, ja opet počnem, pa opet prošla dva-tri mjeseca, pokušam ponovo – ne ide. Tekst bosanski – melo-dija nečija, ne znam ni ja čija. Pričaš o Igmanu i Bosni, a čuješ šumadijsku pjesmu. I tako, poslije niza pokušaja, umoran i iscrpljen, sageo sam glavu, sklopio harmoniku i malo pridrijemao. Prozor mi otvoren, a sa njega, na udalje-no sti od samo 50 metara vazdušne li -nije, vidi se Begova džamija. Stanovao sam na Slatkom ćošetu u Sarajevu. Moj stan gledao je direktno u Begovu dža-miju. Kad odjednom začuh muje zina: “Allahu ekber” i “la illahe ilallah.” Pro-šli su me ugodni trnci. Znaš kako to mujezini lijepo uče. Vrisnuo sam u sebi: “Eto pjesme! Eto melodije!” Tako je na -stala pjesma, moj prvijenac “Sa Igmana pogledat je lijepo”, meni jedna od mojih najdražih pjesama. Dakle, iz melodije ezana sa Begove džamije rodila se moja prva pjesma. Evo sada će pola stoljeća od nastanka moje pjesme “Sa Igmana pogledat je lijepo”, ali narod je i dalje pjevuši. Ona je već postala narodna. Veće i radosnije priznanje za autora ne može se ni zamisliti.”9 Premda postoje tvrdnje o autohtonom bosankom mekamu (čak i prije dolaska islama) za kojeg se kaže da nije bio tako sadržajan kao poslije dolaska islama i

nastanka sevdalinke, sasvim sigurno možemo govoriti i o utjecaju sevdalinke na bosanski mekam. Ako bolje poslu-ša mo učače iz Bosne i Hercegovine, pri- mjećujemo kako se poznati kur’anski mekami primjenjuju nepotpuno ili djelomično, te ne možemo oteti dojmu o postojanju specifičnog bosanskog izri-čaja ili interpretacije kur’anskog teksta, što se lahko može podvesti pod pojam bosanskog mekama ili melodioznog uče- nja Kur’ana svojstvenog sev dalin kama.

zaključak

Ovaj odnos Kur’ana i handasatu sawta – muzičke vještine u muslimanskih na -roda naučno su – koliko je ovom autoru poznato – najbolje eksplicirali Isma’il R. al Faruqi i Lois Lamya’ al Faruqi u svome djelu The Cultural Atlas of Islam, u kome kažu: “I pošto je sam Kur’an poslužio kao model za ostale estetske izraze, on je, na isti način, priskrbio pro-nalaženje suštine za estetsku manifes -taciju u muzičkom (vokalnom) umijeću” (Macmillan Publishing Company, New York, 1986., 441.). Tu tvrdnju možda najbolje ilustrira pri-mjer koji navodi kompozitor Jovica Petković, s time da je Jovica Petković lijepo objasnio da je nemoguća misija stvoriti sevdalinku na temeljima neke druge muzike osim iz one iz koje ta muzika vuče korijene. Dakle, kad raspravljamo o sevdalin kama, kao i o ilahijama i kasidama, onda se sa sigurnošću može reći da je njihov izvor u učenju Kur’ana što sam potkri-jepio primjerima. Kao što sam i sâm kao dječak bio opijen melodioznošću Kur’ana, tako su i brojni bezimeni autor ilahija, kasida, a poslije i sevdalinki negdje duboko u sebi, vje-rojatno i nesvjesno, nosili melodioznost kur’anskih ajeta u raznim mekamima. Ta nam se melodija naprosto usadi u pamćenje, a onda izađe iz nas u nekom radosnom ili bilo kojem drugom ras po-loženju u kojem se nađemo, kad ne znamo kako da se izrazimo, pa nas onda ponesu ti nesvjesno zapamćeni melo-diozni kur’anski ajeti i, stvaramo na tu melodiju mekama neke svoje riječi koje bi pokazale naše raspoloženje. Raspravljajući o muzici, Konfucije piše: “Muzika se rađa iz ljudskoga srca. Kad se dodirnu osjećanja, ona se izražavaju zvucima, a kad zvuci dobiju određene oblike imamo muziku.”10 Ako znamo koliko učenje Kur’ana utje-če na ljudsko srce, jer u njemu pobuđuje sve one pozitivne energije koje nam

republika albanija, bosna i hercegovina,republika bugarska, republika crna gora,helenska republika, republika kosovo, republika makedonija, republika srbija, republika turska.

tema broja

islam na

- | 653_4 2014

u rukopisnoj zbirci Eskorijal u Madridu, pisan od malo poznatog autora Ebu Hamida el-Garnatija, iz 1154. godine, koji je posjetio Ugarsku i bio gost kralja Gejze od 1151. – 1154. u kome se tvrdi da na oko 40 dana hoda od Ugarske na jug posto ji zemlja brdovita i šumovita u kojoj živi skupina muslimana

slična Turcima, a prešli su na islam zahvaljujući misionaru iz Bagdada po imenu Abdul Kerim Dževher, a nazivaju se Badžanaki.Islamizacija Bošnjaka dogodila se u doba Osmanlijske imperije, ali je također istina da je među Bošnjacima bio poveći broj muslimana i prije toga. Muslimani Bosne i Hercegovine su europski, autohtoni narod unatoč svim osporavanjima i prisvajanjima. Postoje u Rusiji brojni povijesni dokumenti koji govore da su se Bošnjaci i Hrvati međusobno pomagali u ratovima protiv trećih. Dio današnjih muslimana etničkog je hrvatskog podrijetla i to iz vremena kada su muslimani iz hrvatskih krajeva morali napustiti svoje domove nakon što je austrijski kralj poručio muslimanima da moraju mijenjati vjeru ako žele ostati u svojim domovima.Danas u Bosni i Hercegovini živi oko dva milijuna muslimana Bošnjaka. Pri Islamskoj zajednici BiH dje-luju i obrazovne ustanove i to: 1. Fakultet islamskih znanosti u Sarajevu; 2. Islamski pedagoški fakultet u Zenici; 3.Islamski pedagoški fakultet u Bihaću.Pri zajednici djeluju i srednje vjerske škole i to: 1. Gazi Husrev begova medresa u Sarajevu, najstarija je školska institucija u BiH; 2. Behram begova medresa u Tuzli; 3. Osman ef. Redžović Medresa u Gračanici kod Visokog; 4. Džemaluddin Čaušević Medresa u Cazinu; 5. Elči Ibrahim-pašina Medresa u Travniku; 6. Karađuz begova Medresa u Mostaru.Pored Gazi Husrev begova vakufa pri Zajednici postoji i Biblioteka Gazi Husrev bega sa 27.588 registri-ranih vrijednih knjiga, od čega su 10.398 rukopisi stari po nekoliko stoljeća, 15.100 fotografija i 350 vri-jednih slajdova. Ova knjižnica ima najviše rukopisa na Balkanu. Islamska zajednica ima svoju izvještajnu agenciju MINA, te dvotjedni list Preporod i periodični list Glasnik koji je jedan od najstarijih službenih glasila u Europi.U registru džamija koje vodi Rijaset Islamske zajednice upisano je ukupno 2.176 džamija na dan 31.12. 2009. godine, izvješćuje Centar islamske arhitekture pri Rijasetu. Vjeronauk za osnovnoškolske uzraste obavlja se u školama i mektebima. U 476 osnovnih škola upisano je 2.009. godine 188.288 djece. U 171 sred-njoj školi vjeronauk pohađa 46.096 učenika i učenica. Vjeronauk u osnovnim školama provodi 740 muallima, a u srednjim 158 muallima. Na vjeronauku u mektebima pohađa 92.981 učenik i učenica. Na tečaj kur'anskog pisma upisano je u mektebima 54.018, a na učenje Kur'ana upisano je 22.232 učenika i učenice.

Čuvena džamija na špi castoj stijeni Kušlat u zvorničkom naselju Pah lje vići kod Drinjače vi je kovima svjedoči duhov nos ti toga kraja. Džamija se smatra jednom od naj starijih u Bosni i Her ce go vini, a radi se o jedinstvenom objektu iz građenom u ranom os manlijskom periodu u 15. stoljeću, između 1460. i 1480. godine. Smještena je na stijeni pored puta između Zvornika i KonjevićPolja.

64 | 3_4 2014

Albanija (albanski: Shqipëria, što znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe. Graniči s Crnom Gorom na sjeveru, Kosovom na sjeveroistoku, Makedonijom na istoku, Grčkom na jugu, Jadranskim morem na zapadu te Jonskim morem na jugozapadu. Nema sumnje da je korijen alb- ili arb- stariji od shqip-, od kojeg potiče današnje ime države Shqipëria, ime koje se pojavljuje u vrijeme osmanskih invazija. Ima 2.783.000 stanovnika, od čega su 95% Albanci, i to dvije skupine, Gege na sjeveru i Toske na jugu. Među manji-nama najbrojniji su Grci (3%), a od ostalih Makedonci. Od 1385. područje Albanije postupno osvajaju Osmanlije unatoč odlučnom otporu koji je trajao do 1479. kad je

sva Albanija, osim nekoliko utvrda, došla pod osmanlijsku vlast. Uz Kosovo, jedina je evropska zemlja s apsolutnom muslimanskom većinom. Drži se da danas u Albaniji živi 70% muslimana, 20% pravoslavaca (na jugu) i 10% katolika (na sjeveru). Između 70 i 80% muslimana su sunnije, hanefije, dok su ostali bektašije, pripadnici sinkretičkog sufijskog reda koga je osnovao Fadlullah Hurufi (u. 1401), a čiji je svjetski centar od 1925. u Tirani. Procjenjuje se da u Albaniji danas ima oko 800 džamija i 360 bektašijskih tekija. Albanske su vlasti do 1968. likvidirale ili na teške kazne osudile više od dvije stotine vjerskih službenika iz različitih vjerskih skupina. U maju 1967. godine 2.169 džamija, crkava, manastira i drugih vjerskih objekata bilo je zatvoreno, srušeno ili preobraćeno u druge namjene, uključujući javne toalete. Od 1.700 džamija samo pedeset je ostavljeno da služi, ali ne u vjerske, nego u sasvim druge svrhe. Padom ‘najorto-doksnijeg’ komunističkog režima 1991. Albaniju je zahvatilo vjersko buđenje, uključujući i islamsko. Značajno je misionarsko djelovanje katoličkih i protestantskih sku-pina kojih ima nekoliko puta više nego islamskih. Osnovni problem Islamske zajednice u Albaniji je loša kadrovska struktura. Albanija je pad komunizma dočekala sa šezdeset do sto islamskih vjerskih službenika u poodmakloj dobi koji trideset godina nisu imali praktički nikakvoga kontakta s vanjskim svijetom. Prema nekim procjenama 1994. je bilo oko dvije stotine aktivnih imama. Danas desetine mladih albanskih studenata izučava islam od Kuala Lumpura do Medine i Sirije. U godinama nakon pada komunizma otvoreno je više medresa u kojima se obrazuje oko 1.500 učenika, od čega pedesetak učenica. Tijekom tog razdoblja najmanje je 500 Albanaca studiralo teologiju u Saudijskoj Arabiji, a zatim su se vra-tili u Albaniju. Njihove učenike u Albaniji ponekad zovu i „arapima“. Opisuju ih kao namrgođeni muškarci puštenih brada, koji nose hlače iznad članaka, koji se okupljaju u određenim, krcatim džamijama u Tirani. Gulenov pokret je u Albaniji izgradio lanac škola koje nisu samo vjerske škole, prate djecu od obdaništa do univerziteta.

Povijesno gledano muslimani Bosne i Hercegovine najstariji su muslimanski narod na Balkanu i Europi. Ugarski povijesni dokumenti govore da su muslimani s azijskog kontinenta došli na ova područja polovi-nom 10.-tog st., od 960. do 980. godine. Neki dokumenti govore da se u seobi iz Azije u Europu Ugarima pridružilo oko 300 muhamedanskih obitelji. Kasnije je muslimanski narod Pečenezi u potjeri za pre-ostalim Ugarima prošao kroz Moldaviju i Besarabiju te su stigli u Panoniju. Ugari su Pečenege nazivali Bisenima. Arapski povjesničari i geografi koji su prvi pisali o slavenskim narodima (Sakaliba) tvrde da su Pečenezi ili Badžanaki, kako ih oni nazivaju, preci današnjih Bošnjaka. Postoji jedan dokument pronađen

rePuBlika alBanija

Bosna i hercegovina

rePuBlika Bugarska

Bugarska je jedna od balkanskih zemalja na jugoistoku Europe, pala pod osmanlijsku vlast 1396. i ostala u njenom sastavu sve do 1878. godine kad je na poznatim Berlinskim ugovorima osnovana Bugarska. U vrijeme osnivanja države u Bugarskoj je živjelo oko trećina Tu raka. Godine 1960. izglasan je u bugarskom Parlamentu zakon o popisu pučanstva u kojem je muslimanima ultimativno naređeno da svoja imena promjene u bugarska, u protivnom moraju napustiti zemlju. Pod prisilom u Tursku se u nekoliko dana iselilo preko 300.000 muslimana turskog nacionalnog porijekla. U Bugarskoj živi prema službenom popisu pučanstva iz 2001. godine 966.978 muslimana ili 12,2% od ukupnog broja sta novnika. Muslimani čine

() •• ••

66 | | 673_4 20143_4 2014

stanovništva koji su Osmanlije zatekli na osvojenim terito-rijima. U predislamskom razdoblju stanovništvo današnje Crne Gore bilo je kršćansko, najviše katoličko. Prihvaćanje islama zatičemo još u 15. stoljeću, ali je ono došlo do punog izražaja tek u 18. i 19. stoljeću. Među prvima koji su primili islam bili su mladi ljudi – plemići iz vladarske kuće Crnojevića, (najmlađi sin Ivana Crnojevića, Staniša, kasnije Skender-beg Crnojević. Za vrijeme osmanlijske uprave na području današ-nje Crne Gore, u različitim vremenskim razdobljima, podi-gnuto je 162 džamije. Najveći broj je podignut na području Pljevalja - 26, Bara s Ostrosom 25, Ulcinja sa Vladimirom 24; Bijelom Polju 20; Podgorici sa okolinom 13. Na nikšićkom području 10; u Herceg Novom, Risnu, Bijeloj i Sutorini 9; na području Stare Crne Gore 8; (cetinjsko područje) u Plavskom

području 8; gusinjskom 10; Spužu i Danilovgradu 4; Rožajama 3; Beranama 2 i Petnjici 1. džamija. Od tih džamija uništeno je 88, u bunama, ratovima, požarima i zemljotresu. Za mnoge se ni temelji ne prepo-znaju, kao ni lokacija na kojima su se nalazile. Krajem 20. i početkom 21. stoljeća na temeljima nekih dža-mija podignute su nove, kao i u mnogim naseljima u kojima nisu nikad postojale. Danas u Crnoj Gori postoji 116 džamija. Pored ovih institucija postojalo je i 11. medresa: u Pljevljima 2, Herceg Novom 2; po jedna u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Baru i Ulcinju i niža medresa u Plavu i Rožajama 21.U periodu od 1840. godine na prostorima sadašnje Crne Gore djelovalo je 7 ruždija. Bile su to škole u rangu gimnazija u kojima se pored svjetovnog izučavalo i vjersko obrazovanje. One su se nalazile: u Pljevljima, Podgorici, Nikšiću, Baru, Bijelom Polju, Kolašinu, Beranama i Gusinju. Rad ovih škola je pres tao kada je crnogorska vlast uspostavljena na ovim područjima a najkasnije 1912. do kada je posto-jala posljednja medresa i ruždija u Bijelom Polju, a 1918-19 u Pljevljima.Islamska zajednica u Republici Crnoj Gori je jedinstvena vjerska zajednica koju sačinjavaju svi pripad-nici islama u Republici Crnoj Gori, kao i njeni građani islamske vjere koji borave u inostranstvu. Sa područja crnogorskog Mešihata danas veliki broj učenika/ca pohađa medrese u Prištini, Novom Paza -ru, Sarajevu, Mostaru, Visokom, Tuzli i Zagrebu, kao i studenata na raznim islamskim fakultetima i aka-demijama u Sarajevu, Prištini, Novom Pazaru, Kairu, Damasku, Bejrutu, Maroku, Istanbulu, An kari, Bursi i Medini. Crna Gora također ima svoju medresu.

Grčka je najbolji primjer šta se događalo s muslimanima u Europi, i na Balkanu, koncem 19. i početkom 20. stoljeća. Danas u Grčkoj živi nešto oko 1,3% muslimana, dok ih je početkom 20. stoljeća bilo 68% i činili su većinu njenih stanovnika. Poznati istraživči muslimanskih manjina na području Europe, dr. Sejjid Abdul Medžid Bekr i Ali ibn el-Muntasir el-Kittani u svom detaljnom izviješću pod naslo-vom Muslimanske manjine u Europi tvrde da se islam u Grčkoj pojavio vrlo rano, već početkom 3. stoljeća hidžre odnosno 210. godine, kad su muslimani osvojili nekoliko grčkih otoka. Kao prvi muslimani na Balkanu spominju se Povardarski Turci koji su nekoliko stoljeća prije prodora Osmanlija živjeli u dolini rijeke Vardar. Ovako snažan pad broja muslimana u Grčkoj rezultat je Sporazuma Grčke i Turske o razmjeni stanovništva koji je potpisan 1924. godine.

Nije prošlo ni 80 godina od potpisa tog Sporazuma a postotak muslimana pao je sa 68% na današnjih 1,3%. Današnji muslimani, oko 250.000, u Grčkoj uglavnom su turskoga etničkog podrijetla i nastanjuju zapadnu Trakiju. Njima treba dodati i ne mali broj muslimana arapskoga etničkog podrijetla, ali i drugih nacionalnosti. Kad su muslimani napuštali Grčku, iza sebe su ostavili oko tisuću džamija koje su uglavnom, a posebice u glavnom gradu Ateni, pretvorene u muzejske i druge prostore. Danas u Grčkoj ima 300 džamija i mesdžida. Međutim u glavnom gradu Ateni i gradovima gdje su Grci u većini nema ni jedne

helenska rePuBlika

brojne nacionalnosti i etničke skupine i to sli -jedeće: 1. Muslimani turskog etničkog porijekla 612.818; 2. Muslimani Romi bugarskog porijekla 112.945; 3. Muslimani naturalizirani Bugari 77.712; 4. Muslimani Pomaci 71.978; 5. Musli -mani Romi porijeklom iz balkanskih zemalja 23.298; 6. Muslimani etnički Bugari 18.623; 7. Etnički Tatari 5.800, 8. Etnički Arapi državljani Bugarske 4.710; 9. Muslimani is toč nog romskog porijekla (Aškalije) 2.456 itd.Od vjerskih organa i organizacija u Bugarskoj postoje slijedeće: 1. Muftijstvo na čelu s glavnim muftijom; 2. Vrhovni islamski savjet (sabor); 3. Humanitarna organizacija za kulturne poticaje; 4. Vjeronauk u mesdžidima. Zanimljivo je napo-menuti da unatoč milijun muslimana, u Bugar-skoj nema ni jedna medresa, a nema ni vjero-

nauka u osnovnim i srednjim školama. Koledž sveučilišta el-Ezher organizira u Bugarskoj tečajeve za izobrazbu imama i muallima. U Bugarskoj je nekad bilo 1200 džamija. U Sofiji postoje tri džamije, od kojih je jedna pretvorena u crkvu, druga u muzej, a treća je zatvorena jer je imam umro. Samo je jedna džamija otvorena za vjernike. Do sada ni jedna džamija nije sagrađena. U poznatom pokušaju bulga-liziranja muslimana u zemlji je zabranjeno 1500 mekteba i 1300 mjesta na kojima se obavljao namaz. U Bugarskoj je dugo vrijedio zakon da se džamija zatvara za vjernike kad umre imam. Nakon pada komunističke vlasti muslimani nastoje poboljšati vjerski položaj. U tijeku je izgradnja četiri srednje vjer-ske škole i Fakulteta za islamske studije u glavnom bugarskom gradu.

Džamija Ibrahimpaše u Razgradu

Republika Crna Gora, država u jugoistočnoj Europi, graniči s Hrvatskom na zapadu, Bosnom i Hercegovinom na sjeverozapadu, Srbijom i Kosovom na istoku i Albanijom na jugu; ima 293 km morske obalePrema popisu stanovništva iz 2003. godine, uz relativno većinske Crnogorce (43%), u C. G. žive i Srbi (32%), Bošnjaci i Muslimani (11%), Albanci (5%), Hrvati (o. 1,1%, pretežno u Boki Kotorskoj) i ostali. Službeni jezik je crnogorski, a u službenoj upotrebi su i srpski, boš-njački, albanski i hrvatski. Oba pisma, ćirilično i latinično, ravnopravna su. Nakon što je 1920. ukinuta autokefalnost (samostalnost) Crnogorske pravoslavne crkve sa sjedištem u Cetinju, autokefalnost je obnovljena 1993. uz žestoko protivljenje Srpske pravoslavne crkve koja je ne pri-znaje te u Crnoj Gori djeluje preko Mitropolije crnogorsko-primorske. Muslimana (uglavnom sunita) ima oko 18%. Prema popisu stanovniš-tva iz 2011. u Crnoj Gori je živjelo 620.029 stanovnika. Za glavne etničke grupe priznaje: Crnogorce, Srbe, Bošnjake, Albance, Muslimane i Hrvate. Po ustavu Crne Gore, sve vjerske organizacije imaju jednaka prava i odvojene su od države. Prvi kontakti s islamom na ovim prostorima susreću se prije dolaska Osmanlija. To je razdoblje kada su na Jadranskim obalama stizali trgovci iz arapskoga svijeta, pa i gusari s područja Sredozemne Afrike - ili sa Sicilije, većim dijelom islamizirani Slaveni. Oni su se odlikovali velikim vještinama u borbi sa morem i vjetrovima i izuzetnom hra-brošću. I danas ima porodica na području Ulcinja i Bara, na jadran-skoj obali, čije podrijetlo vodi iz tog perioda. Prihvaćanje islama poči-nje prvih godina XVI. i traje do početka XX vijeka. To razdoblje pred-

stavlja vrijeme Osmanlijske uprave, apsolutne ili ograničene. Ovaj se proces ne može izdvojiti od musli-mana ostalih Republika bivše Jugoslavije. Pouzdano se može reći, da su jugoslavenski muslimani potomci

rePuBlika crna gora

Huseinpašina džamija, Pljev lja. Ovo remekdjelo islamske kulture na Bal kanu sagradio je koncem 16. stoljeća Huseinpaša Boljaniću, rođenom u selu Bo ljanić, kod Pljevalja. Prije dolaska u Pljevlja, Hu seinpaša ob a v ljao je veoma važne dužnosti na Cari grad skom dvoru.

a

68 | | 693_4 20143_4 2014

Albanski jezik je indoeuropski jezik koji nema utvrđenih bližih srodnika i sam za sebe, poput armen-skoga ili grčkoga, tvori posebnu granu unutar indoeuropske porodice. Albanski jezik, a posebice njegovo južno, toskičko narječje, izrazit je pripadnik balkanskoga jezičnog saveza, u kojem su zastupljene tzv. balkanske jezične značajke (postponirani određeni član, stapanje genitiva i dativa, anticipacija ili pona-vljanje objekta s pomoću nenaglašene lične zamjenice, gubitak infinitiva (u toskičkom), tvorba futura s pomoću pomoćnoga glagola koji znači „htjeti“ u toskičkom itd.). Njime danas govori više od 6 milijuna ljudi, od toga oko 3 milijuna u Republici Albaniji, gdje je govorni i službeni jezik, blizu 2 milijuna na Kosovu (gdje je službeni jezik uz srpski i govorni jezik većine stanovništva), od 380.000 do 450.000 ljudi u Makedoniji, osobito u sjeverozapadnom dijelu), gdje je službeni, uz makedonski. Svemu tomu treba dodati mnogobrojno albansko iseljeništvo, osobito u SAD-u i zemljama EU-a. Oko 100.000 grčkih državljana (koje iskazuju kao Grke) u Epiru, na Peloponezu, u Atici i na nekim egej-skim otocima ispred Atike u nekonvencionalnoj komunikaciji upotrebljava albanski. Približno jednak broj građana Italije, raspršenih u 70-ak naselja između Pescare u Abruzzima, osobito preko Kalabrije sve do sjeverozapadne Sicilije, također u privatnim prilikama rabi albanski (najčešće ih iskazuju kao Talijane). Manje skupine govornika albanskoga jezika žive u Bugarskoj, Turskoj, Ukrajini, a u Hrvatskoj osim 12.000 novijih albanskih doseljenika s Kosova, u Zadru (Arbanasi) između 2000 i 3000 ljudi (koji se najčešće izjašnjavaju kao Hrvati) još se služi albanskim govorom što su ga sa sobom donijeli prebjezi u XVIII. st.

Nacionalnost Popis 1971. Popis 1981. Popis 1991. Popis 2011.

Albanci 916.168; 73,7 % 1.226.736; 77,4 % 1.596072; 81,6 % 1.616,869; 92,9Srbi 228.264; % 209.498; ,13,2 % 194.190; 9,9 % 25.532; 1,5Muslimani 26.357; 2,1 % 58.562; 3,7 % 66.189; 3,4 % Nema podatakaBošnjaci - - - 27.533; 1,6 %Gorani - - - 10.265Crnogorci 31.555; 2,5 % 27.028; 1,7 % 20.365; 1,1 % Nema podatakaHrvati 8264; 0,7 % 8718; 0,6 % 8062; 0,4 % Nema podatakaJugoslaveni 920; 0,1% 2676; 0,2 % 3457; 0,2 % Nema podatakaRomi - - - 8824; 0,5%Aškalije 14.593; 1,2 % 34.126; 2,2 % 45.760; 2,3 % 15.436; 0,9 %Egipćani - - - 11.524; 0,6%

Republika Kosovo najmlađa je europska država, graniči sa Srbijom na sjeveru i istoku, Makedonijom na jugu, Albanijom na jugozapadu i Crnom Gorom na zapadu; nema izlaza na more. Prostire se na površini od 10.887 km2. Glavni grad: Priština; upravna podjela: 29 općina i 5 okruga; službeni jezici: albanski i srpski. Islamska zajednica Kosova (alb. Bashkësia Islame e Kosovës) čini samostalni mešihat i djeluje na području Kosova i Metohije. Osnovana je 1993. godine, a središte joj se nalazi u Prištini. Na čelu ove islamske zajedni ce je glavni muftija, a zajednica je organizirana u osam admi-nistrativnih regija sa centrima u Prištini, Gnjilanu, Kosovskoj Mitrovici, Prizrenu, Peći, Uroševcu, Preševu i Đakovici. Islam na Kosovu ima dugogodišnju tradiciju koja datira od

Osmanlijskog osvajanja Balkana, uključujući i Kosovo. Od 1389. do 1912, Kosovom službeno upravlja Osmanlijsko Carstvo. Danas, više od 96% stanovništva Kosova su iz muslimanskih albanskih obitelji. Manji dio muslimana na Kosovu čine Bošnjaci, Gorani i Turci.Srpska povjesničarka Latinka Perović kao bitne momente srpsko-albanskog sukoba identificira kao krvavo gušenje albanskih pobuna, neuspjelu kolonizaciju u prvoj Jugoslaviji, svrstavanje Albanaca na stranu Italije u Drugom svjetskom ratu, vojnu upravu poslije Drugog svjetskog rata, status albanske nacionalne manjine koji su bili brojniji od tri jugoslavenska naroda (Slovenaca, Crnogoraca i Makedonaca), status pokrajine i pokušaj integracije u jugoslavensku državu, ukidanje pokrajine i teror režima Slobodana Miloševića. Neki autori smještaju početak srpsko-albanskog sukoba u srednji vijek, kada su srpski vladari zaposjeli teritorije naseljene Albancima. U 14. stoljeću car Dušan je osvojio većinu albanskih oblasti, proglasivši se „carem Srba, Grka, Bugara i Arbanasa”. Edith Durham smatra da su antilatinske odredbe Dušanovog zakonika bile poglavito uperene protiv Albanaca, jer su oni u dotičnim oblastima predstav-ljali katolički živalj. Stoga, ona zaključuje da progoni nisu bili vjerski već rasno motivirani. Najvažnije obrazovne institucije Islamske zajednice Kosova nalaze se u Prištini, gdje pored Alaudin medrese, od 1992. godine postoji i Fakultet islamskih nauka. Mešihat objavljuje časopise Edukata Islama i Dituria Islame, na albanskom jeziku.Stanovništvo Kosova prema nacionalnosti 1971-2011:

rePuBlika kosovo

džamije. Muslimani u Ateni su primorani kupovati ili zakupljivati obiteljske kuće ili stanove i u njima obavljati namaze i ostale vjerske obrede, a bajrame obilježavati na trgovima i po ulicama. Grčki parla-ment je nekoliko puta donio odluku da se u glavnom gradu izgradi Islamski centar, ali sve su dosadašnje inicijative propale. Na mjestu predviđenom za Islamski centar u Ateni sagradili su na brzinu kapelu i tako onemogućili izgradnju islamskog objekta. Neprijateljstvo prema muslimanima eskaliralo je posljednjih godina. Tako su, na primjer, grčke vlasti u zapadnoj Trakiji, kako piše islamska novinska agencija El-haber, uzurpirala dva mesdžida; jednog su pretvorili u konjsku štalu, a drugi u muzejski prostor.

Turci 12.244; 1.0 % 12.513; 0,8 % 10.455; 0,5 % 18.738; 1,1 %Makedonci 1048; 0,1 % 1056; 0,1 % - -Drugi ili neodređeno 4280; 0,3 % 3454; 0,2 % 11.656; 0,6% 3264; 0,6%

Ukupno 1.243.693 1.584.441 1.956.441 1.739.825

rePuBlika makedonijaMakedonija, država u jugoistočnoj Europi; graniči sa Srbijom i Kosovom na sjeveru, Bu -garskom na istoku, Grčkom na jugu i Alba-nijom na zapadu; nema morske obale. Make-donci pripadaju slavenskoj skupini naroda, a od približno 2 milijuna stanovnika svoje dr -žave čine oko 67%. Najbrojnija manjina su Albanci s oko 25%, a u Makedoniji žive još i Turci, Srbi i Vlahi. Službeni jezik je makedon-ski, piše se ćiriličnim pismom, a govore se i jezici manjina. Samostalna Makedonija, koja se ustanovljava 1990., našla se u teškoj situa-ciji. Unutar SFR Jugoslavije slovila je za naj-slabije razvijenu republiku, a raspadom SFR Jugoslavije ostala je bez federalne pomoći i dosta velikog tržišta. Zbog spora s Grčkom

oko imena, u Ujedinjenim narodima i mnogim službenim dokumentima u inozemstvu koristi se naziv Bivša jugoslavenska Republika Makedonija (makedonski, Поранешна Југословенска Република Македонија).Islam je u Makedoniju stigao s Osmanlijama koji su ovu zemlju osvojile između 1371. i 1402. godine. U narednih gotovo pet i pol stoljeća, do 1912., Makedonija je ostala duboko unutar teritorija Osmanske države, što je njenim muslimanima omogućilo relativno mirniju povijest u usporedbi s ostalim dijelo-vima Balkana koje su naseljavali muslimani. U Makedoniji danas živi značajna i vitalna muslimanska zajednica. Nju uglavnom čine Albanci (99% muslimani), zatim Turci, Romi i muslimani slavenskog porijekla. Prema službenim podacima po popisu

"'

ffi

70 | | 713_4 20143_4 2014

stanovništva iz 1991. g., u Makedoniji je tada bilo 2.033.964 stanovnika, od čega je 1.328.817 bilo Makedonaca, 441.987 Albanaca, 77.080 Turaka i 52.103 Roma. Prema podacima Islamske zajednice, danas u Makedoniji živi oko milijun muslimana ili oko 50% ukupne populacije. Procjenjuje se da Albanaca ima oko 700.000, Turaka oko 100.000, Bošnjaka oko 50.000 (u Skoplju, Velesu i Prilepu), muslimana makedonskog etničkog porijekla oko 50.000, te Roma i Torbeša oko 100.000. Pitanje broja muslimana, a posebno Albanaca politički je vrlo osjetljivo zbog implikacija po podjelu vlasti. Politički, Albanci su okupljeni oko nekoliko političkih stranaka, dok Turci imaju svoju stranku. Muslimani Makedonije su organizirani u jedinstvenu Islamsku zajednicu sa reisu-lulemom na čelu. Zajednica ima 520 džamija, 690 mekteba, sedamnaest tekija, jednu srednju vjersku školu u Skopju (Isa-begova medresa) i Fakultet islamskih nauka, otvoren 1998. godine.U sukobima Albanaca i Makedonaca 2001. g., prema podacima IZ-e u Makedoniji, uništeno je dvanaest, a oštećeno 56 džamija. Glavni problemi IZ-e su vjeronauk u školama i vraćanje oduzetih vakufa. Albanski muslimani imaju i univerzitet na albanskom jeziku u Tetovu.Prema rezultatima popisa pučanstva iz 2002. godine u Makedoniji bilo 611.326 muslimana ili 30,06% od ukupnog broja stanovništva. Najviše je Albanaca koji tvore 25% stanovništva, zatim Turaka kojih ima 4%, a zatim Goranaca, Roma i Bošnjaka. Bošnjaka u Makedoniji ima 17.000. Popis stanovništva Makedonije 2002. godine.

Muslimani u Republici Makedoniji predstavlja službeno jednu trećinu ukupnog stanovništva, što islam čini drugom religijom u zemlji. Neki sjeverozapadni i zapadni dijelovima zemlje imaju muslimansku većinu. Velika većina svih muslimana u zemlji su etnički Albanci, a ostatak su u prvom redu Turci, Romi, Bošnjaci i Torbeši . Albanski muslimani čine, službeno, oko 25% od ukupnog stanovništva nacije i većinu muslimanskog sta-novništva, žive uglavnom u Pologu i zapadnim dijelovima zemlje. Turci, koji čine oko 4% od ukupnog sta-novništva zemlje, raspršili su se diljem zemlje, ali uglavnom u velikim gradovima, kao Romi muslimani. Bošnjaci su uglavnom koncentrirani u Skopju. Muslimani makedonske nacionalnosti kreću se između 40.000 do 100.000, a mogu se naći u zapadnoj Makedoniji u, Debru, i Plasnici.Sljedeća tablica pokazuje muslimanskog stanovništva i postotak za svaku određenu godinu. Muslimanski postotak u Makedoniji općenito smanjen je u razdoblju 1904-1961, ali je opet počeo rasti, dosegnuvši 33,33% u 2002. Predviđa se i dalji rast pa neki već danas javno govore da muslimani u Makedoniji čine 50% stanovništva što je, pretpostavljamo, pretjerivanje. Ovdje ćemo se ukratko i pozabaviti Makedoncima-Torbešima, etničkom skupinom čije podrijetlo dolazi od makedonskih Mijaka koji su nakon prodora Turaka poprimili islam od susjednih islamskih skupina. Kraj koji nastanjuju nalazi se na zapadu Makedonije naročito oko Velesa, Male Reke i Skopja, i poznat je kao Torbešija.Kada govorimo o tragovima bogumila, svakako treba početi s nazivom “torbeši”, kojim se ova populacija imenuje od drugih stanovnika ovog područja, njegova etimologija, prilike u kojima im je ovo ime nadje-nuto, zatim od, kada i kako su došli torbeši na prostore gdje sada žive.Prema Milivoju Pavloviću, naziv “torbeš” označava jednu staru slovensku populaciju koja je živjela na Balkanu. Obeleiski i Dimitar Angelov doši su do zaključka da su Torbeši posljednji preci makedonskih bogumila. Cilev identificira Torbeše s Pomacima, koji su nedvosmisleno živjeli u Vardarskoj Makedoniji, i kaže da naziv “torbeš” dolazi od turske riječi „torba“. Jovan Hadživasiljević prikazuje tumačenje koje je sreo kod domaćih hrišćana da su torbeši, ostavili vjeru i primili islam za torbu varenike, dok prema drugima za torbu brašna, te da su iz tih razloga dobili to ime. Spomenut ćemo i turske istraživače koji naziv „torbeš” vežu za perzijsku riječ „torbekeš“ što znači „torbar“ (koji hoda sa torbom na ramenu), „torbarenje“ (radnja sa torbom). Turski istraživač I. H. Uzunçarsili, drugačije od ostalih, iznosi stav da je unutar glavnih sultanovih vojnih korpusa, kod kandidata za janjičare („Acemi Osagi“) upotrebljavan termin „Torba Oglanlari“ ili „Torba Acemileri“. Knjige gdje su bila registrirana imena članova ovoga korpusa čuvane su u specijalnim torbama.

Ukupno Makedonci Albanci Turci Srbi Romi Bošnjaci Vlasi Ostali

2.022.547 1.297.981 509.083 77.959 35.939 53.879 17.018 9.695 20.993 64,2% 25,2% 3,9% 1,8% 2,79% 0,8% 0,5% 1,00%

rePuBlika srBija

Republika Srbija , država u jugoistočnoj Europi, graniči s Mađarskom na sjeveru, Rumunjskom i Bugarskom na istoku, Makedonijom i Kosovom na jugu, Crnom Gorom na jugozapadu, Bosnom i Hercegovinom na zapadu te Hrvatskom na sjeverozapadu; obuhvaća Vojvodinu (21.506 km2) te užu Srbiju (55 968 km2).U Srbiji danas živi 7.120,666 milijuna stanovnika, od čega u Vojvodini 1.916.889). 83,3% stanovnika su Srbi, a od manjina najbrojniji su Mađari (3,53%), Romi (2,05%), Muslimani (Bošnjaci, 2,02%), Hrvati, Slovaci, Crnogorci, Vlasi, Rumunji, Makedonci, Albanci i dr. Velik broj Muslimana i Hrvata nakon 1991. napustio je Srbiju iz političkih razloga. Prema popisu iz 2011. u Srbiji je živjelo 57.900 Hrvata te 16.706 “Bunjevaca”. Oko 7% stanov-ništva Srbije danas su izbjeglice srpske nacionalnosti, doseljeni iz Hrvatske i BiH. Službeni je jezik srpski, dok su u Vojvodini u upotrebi jezici manjina (mađarski, hrvatski, ukrajinski i slovački). Tijekom VII. stoljeća u zapadne dijelove sadašnje Srbije naseljavaju se slavenska plemena, među kojima i Raci te u Raškoj do IX. stoljeća formiraju svoju kneževinu. Od IX. do XII. stoljeća nad područjem Srbije izmjenjuju se vlasti Bugara, Bizanta i Mađara. Potkraj XII. i po - četkom

XIII. stoljeća, iskoristivši slabljenje Bizanta, raški veliki župan Stefan Nemanja (vladao 1168–96) osamostaljuje se te započinje razdoblje ekspanzije prema susjednoj Duklji i područjima pod bizantskom vlašću. Nemanjin sin i nasljednik Stefan Prvovjenčani dobio je od pape 1217. kraljevski naslov, ali je usporedno s tim njegov brat Rastko (monaškim imenom Sava) postigao da mu nicejski patrijarh Mihael Autarean 1219. podijeli naslov arhiepiskopa te započinje jači proces kristijanizacije i crkvene organizacije na području pod srpskom vlašću. Srbija se prvi put spominje za Dušana Silnog, kad prestaje upotreba imena Raška. Prodor Osmanlija i porazi srpskih postrojba na Marici (1371) i Kosovu (1389) dovode do seljenja težišta srpske države prema sjeveru te se na prostoru današnje sjeverne Srbije, koji je dotad bio pod kontrolom Ugarske, formira vazalna Srpska despotovina pod dinastijama Lazarevića i Brankovića. Despotovina propada 1459, čime započinje višestoljetno razdoblje osmanske vlasti nad Srbijom. Do stvaranja moderne Srbije dolazi početkom XIX. stoljeća kada se kao posljedica slabljenja središnje vlasti u Osmanskom Carstvu te preklapanja političkih interesa Rusije i Austrije na Balkanu stvara autonomna kneževina Srbija pod vladavinom dinastija Karađorđevića i Obrenovića.Borba za izgradnju države vodila se istodobno ustancima (I. srpski ustanak 1804–13; II. srpski ustanak 1815–17) praćenima etničkim čišćenjem muslimanskoga stanovništva te diplomatskim pritiscima velikih sila na Portu. Autonomija je zajamčena hatišerifima iz 1830. i 1833. koje je Porta izdala natjerana porazom u ratu s Rusijom, a međunarodnu nezavisnost kneževina Srbija dobiva Berlinskim kongresom 1878. U Republici Srbiji, koja uključuje i autonomnu pokrajinu Vojvodinu, živi 84.1% pravoslavaca, 6.24% katolika, 4.82% muslimana, 1.44% protestanata… Ustav i zakoni Srbije dozvoljavaju slobodu vjere. Vlada na svim razinama nastoji zaštiti ovo pravo u cjelini. Srbija nema državnu religiju, pa se ni vjerski blagdani ne slave kao državni praznici. No, građanima je dozvoljeno da za svoje velike vjerske praznike uzmu slobodan dan.Sudbinu protjeranih muslimana doživjeli su i spomenici njihove kulture. U Beogradu je nekada postojalo oko 270 islamskih objekata, dok danas u njemu postoji samo jedna džamija, koja je česta meta napada. U Užicu su porušene 34 džamije, u Smederevu 24, itd. Nakon osvajanja Niša, priznata je muslimanska zajednica na čijem čelu je bio niški muftija. Tada je ponovno otvorena i Bajrakli džamija u Beogradu. Međutim, tamošnja medresa je zatvorena, dok su vakufi konfiscirani. U Prvom balkanskom ratu 1912.-1913. Muslimani IZ Srbije su organizirani u Islamsku zajednicu u Srbiji kroz Mešihat Islamske zajednice u Srbiji sa sjedištem u Novom Pazaru. Mešihat je do sada osnovao medresu u Novom Pazaru (sa ženskim odjeljenjem u Rožaju) i Islamsku pedagošku akademiju. Univerzitet u Novom Pazaru je otvoren 2002.

..

72 | | 733_4 20143_4 2014

Turska se zemljopisno proteže na dva kontinenta. Anatolija, azijski dio države, zauzima oko 97% povr-šine Turske. Europski dio koji se nalazi u Istočnoj Traciji zauzima oko 3% površine države (23.623 km²).Turska, država u jugoistočnoj Europi i jugozapadnoj Aziji, graniči s Grčkom i Bugarskom, Gruzijom, Armenijom, Azerbajdžanom i Iranom, Irakom i Si -ri jom; ima 7200 km morske obale.Većinu stanovnika Turske čine Turci (oko 85%), sli-jede Kurdi, većinom na jugoistoku, Arapi, Čerkezi, Turkmenci, Gruzijci, Armenci, Židovi, Grci i dr. Turci govore tur. jezikom koji je službeni, pišu latinicom; još se upotrebljavaju kurdski, arapski i drugi jezici manjina. Najveći grad je Istanbul, a glavni grad Ankara. Prema vjeroispovijesti veliku većinu čine muslimani (99,6%), od kojih su oko 80% suniti, a oko 20% šijiti (alaviti). Manje od 0,4% čine kršćani, grčki i armenski pravoslavci, rimokatolici, protestanti i židovi. Od 1928. islam više nije državna religija; po

Ustavu iz 1937, Turska je građanska država, ali muslimanski svećenici imaju poseban položaj. Stupanj pismenosti oko 87% (žene oko 80%). U 10. stoljeću Turci Seldžuci koji su živjeli sjeverno od Kaspijskog i Aralskog jezera počeli su se seliti u istočna područja Anatolije. Seldžuci su bili ogranak Turaka Ouza, a Anatolija je postala njihova domovina nakon bitke kod Malazgirta 1071. godine. Tom pobjedom počinje uspon anatolijskog seldžuskog sultanata (Sultanat Rum) koji je bio zasebni dio velikog Seldžuskog carstva koje je pokrivalo područje središnje Azije, Irana, Anatolije i jugozapadne Azije.Godine 1243. Mongoli pobjeđuju Seldžuke, a njihovo carstvo se počinje raspadati. Turska Anatolija tada biva podijeljena u više manjih nezavisnih država zvanih gazi emirati. Do 1300. gazi emirati osvajaju većinu anatolijskih područja tada već oslabljenog Bizantskog Carstva. U to vrijeme počinje se izdizati gazi emirat kojeg je vodio Osman I. (po njemu je nazvano Osmansko Carstvo) koji proširuje svoju državu sve do granica s Bizantom.Osmansko je Carstvo tijekom svoje 623 godine duge povijesti imalo doticaja i sa zapadnim i s istočnim kulturama. U 16. i 17. stoljeću carstvo je bila najjača politička sila na svijetu koja se brzo širila prema središnjoj Europi preko Balkana. Uz vrlo jak utjecaj koji je carstvo imalo na promjene kopnenih granica u Europi, veliki značaj imalo je i na moru. Carstvo je bilo jedno od nekoliko sila koje se borilo za kontrolu nad Sredozemljem, a uz to često se sukobljavalo i s portugalskom flotom u Indijskom oceanu, pokušavajući obraniti svoju dominaciju nad trgovačkim pravcima između istočne Azije i zapadne Europe. Važnost ovih pravaca opada otkrivanjem Rta dobre nade 1488. godine.U prvoj polovici 19. stoljeća počinje opadati utjecaj carstva, a konačan udarac dobiva porazom u Prvom svjetskom ratu u koji je ušla u savezu s Njemačkom. Mustafa Kemal-paša organizira 19. svibnja 1919. politički i vojni ustanak protiv planova o podjeli Turske. Posebno su 1920. vođene žestoke borbe s Grčkom. Rat je završen 9. rujna 1922. zauzimanjem Smirne. Nakon pobjede Turaka, 24. srpnja 1923. sporazumom iz Lausanne promijenjen je prijašnji sporazum iz Sèvresa. Ovim ugovorom uspostavljene su današnje granice Turske. U isto vrijeme izvršena je i izmjena stanovništva s Grčkom. Nakon što su sve strane snage napustile Anatoliju, Mustafa Kemal je 29.

Prema službenim podatcima, u Beogradu ima oko 20.000 musli-mana, ali se pretpostavlja da ih ima znatno više. U Srbiji (bez Kosova) postoji preko 190 džamija od kojih oko 120 u Sandžaku, 60 u južnoj Srbiji, po jedna u Beogradu (Bajrakli džamija), Nišu, Malom Zvorniku i Subotici (Muhadžir džamija). Postoje i dvije medrese – jedna u Novom Pazaru, u kojem je i islam-ski fakultet, i jedna u Beogradu.

rePuBlika turska

listopada 1923. proglasio republiku. Za vrijeme svoga mandata Mustafa Kemal je pokrenuo niz političkih i društvenih reformi diljem zemlje, koje su pretvorili Tursku u modernu, sekularnu i europski orijenti-ranu državu. Smjernice njegove politike danas se nazivaju kemalizmom. Između ostalog 1922. ukinut je sultanat, a 3. ožujka 1924. i kalifat. Iste godine ukinut je šerijatski zakon. Godine 1926. islamski kalendar zamijenjen je gregorijanskim, a uveden je i metrički sustav.Evo još nekoliko statičkih podataka o islamu u Turskoj:1. Prema statističkim podacima iz 2008. godine u Turskoj je bilo 79.000 džamija.2. Džumu-namaz petkom klanja prosječno 14.000.000 klanjača.3. U Turskoj ima 81 muftija koje imenuje predsjedništvo za vjerska pitanja na čijem je čelu predsjednik koji predlaže osobe za muftije. Predsjednika predsjedništva za vjerska pitanja imenuje predsjednik Vlade na prijedlog ministra zaduženog za vjerske poslove. Trenutno ovu funkciju obavlja šejh Mehmet Gurmez profesor teologije na sveučilištu, a prije njega tu je dužnost obavljao Mehmed Nuri Yilmaz. Pored 81 muf-tije ima još 100 lokalnih, nižeg ranga muftija, koji su prvi suradnici glavnim muftijama.4. Turska država godišnje izdvaja iz svog proračuna po 12.000 lira za plaće i zdravstveno i mirovinsko osiguranje svakom zaposlenom vjerskom službeniku. Na vjerskim poslovima i zadacima angažirano je 100.000 imama, muallima i drugih vjerskih lica.5. Na turskim sveučilištima ima 25 vjerskih fakulteta (ilahijjata) na kojima se školuju budući imami, hatibi, muallime i muderrisi.6. U Turskoj živi manje od 1% kršćana, a kršćanske crkve postoje u Istanbulu, Ankari, Antaliji, Efesu, Trabzonu, Samsunu, Adani i drugim gradovima. Ima ukupno 150 crkava, od čega najviše u Istanbulu.7. U turskoj vojsci nema vjerskih dušobrižnika, niti mesdžida i drugih vjerskih ustanova. Odlazak na džume i druge vjerske obrede i svečanosti ovise o volji zapovjednika. Ako je zapovjednik vjernik vojska može prakticirati vjeru i vjerske obrede.8. U Zatvorima, bolnicama i socijalnim ustanovama djeluju imami-dušobrižnici.9. Imami se mogu pored vjerskih poslova baviti i drugima poslovima, kao što je trgovina, predavati u školama, biti aktivni članovi u udrugama i drugim organizacijama.10. Imami i muftije ne smiju nositi službenu odjeću (džubbu i ahmediju) izvan džamija i vjerskih objekata.11. Prema ispitivanjima javnog mnijenja u 2009. godini gotovo dvije trećine Turaka, više 62% smatra vjeru svojim najvećim prioritetom. S druge strane 69% Turaka vjerski ekstremizam smatra najvećom opasnosti po Tursku.12. Turci smatraju Izrael najnepoželjnijom državom u svom okruženju jer stalno producira krizu u međunarodnim odnosima.Valja još reći da je Turska podijeljena na sedam regija:1. Mramorna regija, 2. Središnja Anatolija, 3. Egejska regija, 4. Sredozemna regija, 5. Crnomorska regija, 6. Jugoistočna Anatolija, 7. Istočna Anatolija.

HRVATSKO.NJEMAeKI RELIGIJSKI RJEeNIK --uc.o KJtOATISCH-OfJUTICH

74 | | 753_4 20143_4 2014

vjetnog kanona što ga je u 2. stoljeću naše ere uspostavio Rabby Akiba ben Joseph, do engleskog prijevoda Johna Wycliffea u 14. stoljeću, knjiga zvana Biblijom pojavljivala se u raznim raz-dobljima kao grčka Septuaginta iz 3. stoljeća prije Krista (i kao osnova za buduće latinske prijevode), takozvana Vulgata (latinska inačica, sv. Jeronima, s kraja četvrtoga stoljeća) i sve kasnije Biblije iz srednjega vijeka: gotska, slavenska, armenska, staro-engleska, zapadno-saksonska, francuska, frizij-ska, njemačka, irska, nizozemska, sre-d njo-talijanska, provansalska, špa-njolska, katalonska, poljska, velška, češka, mađarska, hrvatska… Svaka je od njih, za svoje čitatelje, bila prava Biblija, a ipak je svaka omogućavala različito čitanje.”

Slično je i s prijevodima Kur’ana s time što se smatra da je Kur’an zaključana knjiga, dakle ne može se mijenjati u njoj ni jedan harf, a kamoli riječ, pa se ipak javljaju različiti prijevodi u istome jeziku, tako da se mijenja čak i smisao Božje riječi.U knjizi Islam i Iran Mortaza Motah-harija, u odjeljku Perzijski jezik, Motah-hari piše: “Ako je svojedobni preporod perzijskog jezika bio, navodno, tenden-cija uperena protiv islama, zašto su onda ti Iranci učinili tako mnogo na zaštiti arapskog jezika, izučavanju arapske gra matike, stilistike, etimologije, mor-fologije, sintakse i retorike? Da je pre-porod perzijskog jezika bio uperen pro-tiv islama ili, makar, protiv Arapa i arapskog jezika, onda iranski lingvisti ne bi pisali tolike knjige o arapskoj leksi-kografiji, gramatici, etimologiji i re to-rici, već bi se pozabavili isključivo per-

zijskim jezikom, njegovom gramatikom i razvojem perzijske retorike ili bi se barem klonili radova koji predstavljaju unapređenje arapskog jezika. Iranci nisu čuvali svoj jezik zato da bi time izrazili otpor prema islamu ili Arapima, niti su arapski jezik uopće smatrali tuđim. Oni su arapski jezik doživljavali kao jezik islama, a ne kao jezik Arapa, a budući da su islam doživljavali kao nešto što im pripada, tako su i arapski jezik smatrali jezikom koji pripada svim muslimanima.Ustvari, svi jezici svijeta, perzijski, tur-ski, engleski, francuski, njemački... jesu nacionalni jezici. U životu i razvoju tih jezika sudjelovalo je nebrojeno mnogo ljudi. Samo je arapski jezik, međutim, jezik Knjige. Da nekog od ljudi koji su govorili nacionalnim jezicima nikad

nije ni bilo, ti jezici bi ipak postojali. Perzijski jezik nije jezik koji se ponajviše tiče konkretnog pojedinca ili konkretne knjige. To nije jezik koji se veže ponaj-prije za Firdusija, Rudekija, Nizamija, Sa’dija, Rumija, Hafiza ili bilo koga drugog. No, arapski je ponajprije jezik jedne Knjige – jezik Kur’ana. Kur’an je čuvar, zaštitnik i temelj opstanka arap-skog jezika. Sva djela koja su pisana na ovom jeziku u sjeni su Kur’ana, i naj-češće su i pisana radi Kur’ana. Gra ma-tika ovog jezika izučavana je zarad Ku -r’ana. Oni koji su se bavili gramatikom arapskog jezika i pisali djela o njoj činili su to radi Kur’ana. Knjige filozofije, gnoze, historije, medicine, matematike, prava i drugih disciplina pisane na arap-skom jeziku ili prevođene na arapski nastajale su radi Kur’ana. Zato je arap-ski, uistinu, jezik Knjige, a ne jezik jedne nacije, jednog naroda.”

svome Rječniku kažu da se u nekim hrvatskim prijevodima na njemački jezik, kad ih prevedemo natrag na hrvatski, govori o visokokvalitetnoj krvi Isusovoj umjesto o predragocjenoj Krvi Isusovoj, o svetačkim mumijama umjesto o relikvijama svetaca, o silama sv. Vlaha umjesto o moćima sv. Vlaha, o crkvi hvalospjeva Svetog Križa umjesto o crkvi Uzvišenja Sv. Križa, o samostanu lude braće u Dubrovniku umjesto o samostanu Male braće u Dubrovniku, itd.Naravno, ljudi smo i gdjekad griješimo osobito kad je riječ o prijevodima s jednog jezika na drugi. U knjizi Povijest čitanja Alberto Manguel je cijelu jednu priču posvetio prijevodu s francuskog na njemački, baveći se sonetom pjesni-kinje Louise Labe. U tom primjeru na -vodi kad je prijevod ravan originalu, a

zacijelo je tako budući da prevodilac bio Rainer Maria Rilke, koji je i sam pjesnik pa je svakoj francuskoj poets-koj riječi našao odgovarajuću riječ u svome njemačkom. Manguel se pita: “Što mu je omogućilo da meni, koji sam inače mogao rastreseno listati pjesme Labéove, pruži to složeno i uznemi ru-juće čitanje? Koliko mnogo čitanje da -rovitog prevoditelja, poput Rilkea, mo že utjecati na naše poznavanje iz -vornika? I što se u tom slučaju događa s čitateljevim oslanjanjem na autori-tet? Vjerujem da se jedne zime u Pa ri-zu, u Rilkeovu umu, oblikovao neka-kav odgovor.”To je u poeziji moguće, ali je li moguće i u religijskoj literaturi? Manguel pi še: “Čak je i tekst koji se smatra nepo grje-šivim – sama Božja Riječ, Biblija – pro-šao kroz dugi niz preobrazbi u rukama naraštaja svojih čitatelja. Od staroza-

NEKA mI BUDE DOPUšTENO da svoj dio promocije izvrsnog Hrvatsko-nje-mačkog religijskog rječnika, autorâ Pav la Mikića i Mirka Gojmerca, u iz da-nju “Naklade Slap”, započnem anegdo-talnim zapisom Tomislava Ladana, jednog od mojih najdražih pisaca-je-zičara, u Uvodniku njegova Etymolo-gicona, str. XXVII. Ladan piše: “Ne -dav no me je neko javno zapitkivalo upi-talo: ‘Što vi najradije čitate?’. Odgo vorio sam: ‘Raznovrsne rječnike’. Slijedilo je proširenije pitanje: ‘Zar samo enciklo-pedijske rječnike, zajedno s enciklo-pedijama i ništa drugo?’ Time je valjda htio pokazati kako zna da radim u Leksi kografskom zavodu, te da eto i čitam samo ono na čemu i radim. Manje zbu-njen a više razdražen, odvratio sam: ‘Pa

Muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanovi

čitam još čak i romane!’ Javnik je brzo zaključio: ‘Dakle samo rječnike i roma-ne?’ Osjećajući kako sam progutao udi-cu, počeo sam pomalo i zbunjeno i bez-vezno objašnjavati, i nekako u pouča va-teljskom tonu. Naime, počeo sam tu -mačiti. Posrijedi su uvijek neki i nekakvi rječnici i oni vrlo mali i oni veoma veliki. Ali i jedni i drugi – na svoj način – ka -zuju zapravo sve o svemu.”Upravo tako kako Ladan piše: rječnici kazuju sve o svemu!Od onih najstarijih poznatih rječnika stvorenih u Mezopotamiji prije rav no 43 stoljeća, dakle prije 4300 godina, koji su bili ispunjeni riječima na sumerskom i akadskom jeziku; od velikog babilon-skog rječnika, odnosno enciklopediji Ur ra=hubullu, od prije 40 stoljeća; od najstarijeg kineskog jedno-jezičkog rječnika Erya; od onoga Protagorinog rječ nika-objašnjenja Homerovih tek-stova; od prvoga latinskog leksikona, nastalog prije 22 stoljeća, Marcusa Ver-riusa Flaccusa; od prvog sanskrtskog Amarokośa – Besmrtnog rječnika; od prvoga arapskog rječnika, Kitab al-‘ayn, kojemu je autor Al-Khalil Ibn Ahmad; od rječnika Catholicon 1460., koji je prvi među tiskanim rječnicima; od prvoga tiskanog dvojezičnog rječnika Voca bo-

lista italiano-tedesco i onog prvog la -tinsko-engleskog Promptuorium par-vulorum; pa prvoga našega, odnosno ta lijansko-hrvatskoga Novo djelo koje podučava govoriti slavenski jezik (Opera nuova che insegna a parlare la lingua schiavonesca) autora Petra Lupisa Va -len tijana, tiskanog 1527., premda se pravi početak hrvatske leksikografije označava 1595. godine višejezičnim rječnikom Fausta Vrančića, Rječnik pet najuglednijih europskih jezika – latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, hrvats koga i mađarskoga, ili pak tursko-bo-sanskog rječnika bosanskog alhamijado pjesnika Muhamed Hevaija Uskufija, tiskanog 1631., do ovoga neprocjenjivo vrijednog leksikografskog djela Pavla Mikića i Mirka Gorjanca tiskano je bez-broj rječnika – jednojezičnih, dvoje-zičnih i višejezičnih – koji su tematski obuhvatili sve žive i dobar dio takoz-vanih mrtvih jezika.Autori ovoga prvog dvojezičnog religij-skog rječnika u nas vrsni su jeziko-slovci, jezikotvorci i jezikoznalci koji jako dobro znaju mnoga bogatstva riječi jezikâ, u kojima su neprikosno-veni stručnjaci, i što znači kad prijevod s jednog jezika na drugi jezik izgubi smisao i pravo značenje. U predgovoru

Govor na promociji Hrvatsko-njemakog rjenika autorâ Pavla Mikia i Mirka Gojmerca, u izdanju “Naklade slap”

RJEČNIK KOJEGA SMO DUGO ČEKALI

srediNom prošle godiNe, u svečaNoj dvoraNi sveučilišta u zadru, predstavljeN hrvatsko-Njemački religijski rječNik au-tora prof. dr. sc. pavla mikića i prof. dr. sc. mirka gojmerca. rječNik su predstavili prof. dr. sc. peter kuzmič (evaNđeoski teološki fakultet u osijeku), muftija dr. sc. aziz ef. hasaNović,

predsjedNik mešihata islamske zajedNice u rh, luciaNo moše prelević, glavNi rabiN u rh, prof. dr. sc. stjepaN balobaN (katolički bogoslovNi fakultet sveučilišta u zagrebu), prof. dr. sc. božo lujić (katolički bogoslovNi fakultet sveučilišta u zagrebu), prof. dr. sc. kruNoslav matešić, glavNi uredNik Naklade slap, i autori prof. dr. sc. pavao mikić (sveučilište u zadru) i prof. dr. sc. mirko gojmerac (sveučilište u zagrebu).

76 | | 773_4 20143_4 2014

izvrsnom prijenosu tih značenju, tih pojmova, na njemačkom. Primijetio sam da su mnoga značenja pojedinih religijskih pojmova u korijenu riječi ista onim prevedenim na njemački, kao što su riječi ahmedije = Ahmadija; aki ka = Aqiqa, der; bej’at = Baiat, das; dova = Dua, die (der) itd. Sve su to riječi koje su vremenom postajale hrvatskim ili njemačkim, zadržavajući arapski korijen. Riječ je putnik koji se vrlo lahko znade udomaćiti u sredini u koju je došao kao gost.Rječnik sadrži oko 3500 religijskih poj-mova, od čega je oko 700 riječi isklju-čivo islamski pojmovi. Rječnik sadrži religijske pojmovi iz kršćanstva, veći

dio što je logično, i to iz svih kršćanskih sljedbi, zatim iz židovske vjere, budiz - ma, hinduizma…, uglavnom su autori napravili sjajan izbor i pravu mjeru. Nisu se zadržali samo na prijevodu, nego su gotovo svaki preveden pojam obukli u frazeološka značenja tako da imamo što i naučiti. To primjerice izgleda ovako: sur – Horn, das; -[e]s, Hörner; u islamu, rog u koji će puhnuti anđeo (melek) Israfil kod najavljivanja smaka svijeta — das Horn im Islam, in das der Engel Israfil stoßen wird, um das Ende der Welt zu verkünden.sura – Sure, die; , n; <arap. süra = red = Reihe>; poglavlje Kur ‘ana koje se sas-toji od ajeta, tj. rečenica – Kapitel des Korans, das in Verse unterteilt ist’, autorizirana verzija Kur’ana ima 114 sura – die autorisierte Version des Korans hat 114 Suren; duže sure su na početku, a kraće na kraju Kur’ana – die längeren Suren stehen zu Beginn, die kürzeren am Ende des Korans; sure

mogu imati ime po glavnoj osobi (npr. Jusuf), po opisu funkcije (npr. Otvo-renje, Pristup, Fatiha) ili po nekoj riječi iz sure (npr. Trpeza) – die Suren sind benannt nach ihrer Hauptperson (z.B. Joseph, Yusuf), nach ihrer Funktion (z.B. Die Öffnung, Al-Fätihah) oder nach einem Wort aus der Sure (z.B. Der Tisch, Al-Máedah).U predgovoru autori su sve moguće nejasnoće jasno predočili i objasnili. Ovdje valja istaknuti da su sva njihova objašnjenja vrlo stručna i pouzdana što mogu potvrditi i kad je riječ o ovom nji-hovom pojašnjenju: “Mnoge riječi u židovstvu, a poglavito u islamu nama su tuđice. Uz standardne oblike tih

riječi obuhvaćene su i riječi koje se upotrebljavaju samo na određenom prostoru. Tako se, pri mjera radi, u Bos ni i Hercegovini iz povijesnih razloga u islamskim vjerskim obredima više upotrebljavaju riječi koje su došle iz turskog nego iz arapskog jezika. Tako se npr. u mnogim zemljama poziv na molitvu opisuje arapskom riječju adhan, dok se u Bosni koristi riječ ezan.Cijeli Rječnik izgleda vrlo uredno i pregledno, prelomljen dvostupačno i to tako da je riječ na osnovnom, dakle hrvatskom jeziku tiskana masnim pismom crvenom bojom.Autori su svoje djelo predočili respe-ktabilnom timu recenzenata. Svaki od recenzenata je vrhunski stručnjak u svom jezičnom području, pa ih valja imenovati budući da su to zaslužili svojim recenzentskim radom: prof. dr. sc. Stjepan Baloban, prof. dr. sc. Ivo Pranjković, prof. dr. sc. Fuad Sedić, prof. dr. sc. Dijana Vican i prof. dr. sc. Stanko Žepić.

Sve u svemu dobili smo izvrsno jezično religijsko djelo koje ću svakako pre-poručiti svim našim muslimanima koji žive u državama njemačkog jezičkog područja, jer će svojim susjedima po -moću ovoga Rječnika znati objasniti sve mudrosti svoje lijepe vjere, svoga uzvišenog dina, odnosno der Glaube, kako stoji u Rječniku.Na kraju, valja mi posebno zahvaliti uredniku, prof. dr. sc. Krunoslavu Ma -tešiću koji je pokrenuo Nakladu Slap i tako nam omogućio da svoje biblioteke obogatimo kapitalnim naslovima pro-izašlim ispod njegove uredničke kape. Valja na ovom mjestu reći da se Kru-noslav Matešić među prvima odazvao

zovu Domovine, napustio svoju sve-uči lišnu katedru i zauzeo mjesto među braniteljima. Bio je prvi načelnik IPD u MORH-u. Kad je Hrvatska bila među-narodno priznata skinuo je svoju na -čel ničku odoru i ponovo zauzeo svoje mjesto na sveučilišnoj katedri.Ono što smo trebali učiniti mi, učitelji vjere, učinio je Krunoslav Matešić s ekipom vrsnih stručnjaka, a mi svi mu možemo samo zahvaliti i preporučiti svim vjernicima da svakako nabave ovaj rječničko-religijski jezični cvijet.Mudri Sulejman (Solomon) davno je rekao da je Riječ izgovorena u pravo vrijeme zlatna jabuka u srebrnoj čaši. U ovom Rječniku imamo oko 3500 zlatnih jabuka serviranih u činiji najveće vrijednosti.Zaista je Tomislav Ladan bio u pravu kad je napisao: rječnici kazuju sve o svemu!

Zadar, 14. 11. 2013. 11. muharrem 1435.

U tom kontekstu Arapi su se držali osnovnih načela islama, a osnova je ona prva Božja poruka Muhammedu, a.s., pomoću meleka Džibrila, a koja poruka

stoji u 96. suri Kur’ana, El-’Alek, a u pri-jevodu glasi: 1Čitaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara, 2stvara čovjeka od ugruška! 3Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj 4koji poučava peru, 5koji čovjeka poučava onome što ne zna…Poučava peru, dakle pisanju i na taj način i prenošenju znanja. U Uvodu knjige Kako je filozofija govorila arapski, vrsni arabist Daniel Bu -čan, koji je studije završio na El Ezheru, najstarijem sveučilištu na svijetu – sveučilištu koje je u desetom stoljeću podigao, uostalom kad i grad Kairo, glasoviti Ebu Hasan Dževher ibn Ab -dul lah Sakalli Es-Saklebi, odnosno kako ozbiljni znanstvenici tvrde Blaž Vodopić iz Cavtata, naše gore zelen list – dakle kad govori o arapskoj prevo-dilačkoj školi, precizno navodeći kako su Arapi prevodili grčku filozofiju raz-vili svoj jezik u jedan od najbogatijih svjetskih jezika. Oni su naprosto tra-žili značenje grčke riječi u istom zna-čenju arapske riječi. Kad je nisu našli u svome jeziku onda su skovali novu riječ koja bi imala pravo grčko zna-čenje. Tako se u arapsko-grčkom pri-jevodu nije događalo ono što se doga-đa lo, kao što navode autori, da prevedena hrvatska riječ na njemački, a zatim ponovo prevedena na hrvatski dobije sasvim neprimjereno značenje.Daniel Bučan piše: “…Iz ovoga posve sa -žetoga prikaza i tek nekoliko primje ra vidljivo je da je arapski — ako je u svo me vokabularu i bio nedostatno pri pra van preuzeti, odnosno prevesti (gr č ko) fi -lo zofijsko nazivlje — raspolagao uisti-

nu znatnom sposobnošću s vidika mor-fologije i tvorbe riječi. Preduvjet za uis-tinu kreativno korištenje toga re sursa bilo je ono što se uspostavilo kao ishod

velikoga prijepora o jeziku iz među Ba -sranske i Kufske grama ti čarske škole. Bio je to prijepor između pres kriptivne i deskriptivne gramatike, u kojem je

preskriptivna gramatika Basranske škole prevladala, odre divši jedinstvena pravila koja su propisivala morfolo giju i sintaksu neovisno — i često nasuprot — naslijeđenoj pi sanoj građi (na koju se oslanjala des kriptivna gramatika Kufske škole). Naime, basranski gra-matičari — zastu pajući čvrsto stajalište da je gramatika nadređena svakoj praksi (čak i pisanoga) jezika — u svo me normiranju jezika strogo su iz arapskog jezika izop ćili sve iznimke što se nisu uklapale u njihove gra-matičke sheme i pra vila. Nasuprot Basranskoj školi koja je — moglo bi se reći — nastojala stvoriti jezik na osnovi gramatike, kufski su gramatičari nas-tojali stvoriti gramatiku na osnovi jezika, odnosno jezične prakse. Po -bijedivši u tome sporu iz među pre-skriptivne i deskriptivne gra matike, basranci su zapravo osposobili jezik za kreativnu funkciju jezične tvorbe te je arapski jezik, kako kaže T. Haverić, bio spreman u trenutku kad se (u IX. sto-ljeću) — zahvaljujući golemome inte-

resu Arapa za grčko znans tveno i filo-zofijsko nasljeđe, i zahva lju jući pre-vodilačkome poletu bez prem ca, koji je bio izraz toga interesa — suočio s iza-

zovom stvaranja mnoštva novih poj-mova i izraza, to jest s nuž noš ću da bu de bitno sredstvo presudnog du -hovnih i intelektualnog napretka.

Tako je Basranska škola, uspos tavivši na čelo izgradnje jezika i osigu ravši za tu izgradnju strukturu čvrstih jezičnih načela, arapski jezik osposobila i za filozofijsko mišljenje. Zahva ljujući upravo postignuću arapskih gra ma-tičara, filozofija (za koju, kako smo već podsjetili, Heidegger kaže da ‘govori grčki’) u arapskome je našla još jedan svoj jezik te je mogla ‘progovo riti arap-ski’. Jedno od glavnih djela prvoga od mislilaca što ih predstav ljamo u ovoj knjizi — Al-Farabijev a Knjiga o slovima — na najbolji mogući način svjedoči ne samo o tomu da se jezik i filozofija bitno međusobno uvjetuju, već i o tomu kako je filozofija u arapskome jeziku našla svoj novi život.”I tako, evo, stigosmo do prvog Hrvatskonjemačkog religijskog rječnika, rječnika kojega promoviramo. Ne treba se stidjeti kad o nečem dob-rom govorimo s primjerenim pohva-lama. A pohvale autori zaslužuju po -naj prije pažljivom izboru religijskih pojmova na hrvatskome jeziku, a onda

jedNo od glavNih djela prvoga od mislilaca što ih predstavlja-mo u ovoj kNjizi — al-farabijeva kNjiga o slovima — Na Najbolji mogući NačiN svjedoči Ne samo o tomu da se jezik i filozofija bitNo međusobNo uvjetuju, već i o tomu kako je filozofija u arapskome jeziku Našla svoj Novi život.

svi jezici svijeta, perzijski, turski, eNg leski, fraNcuski, Njemački... jesu NacioNalNi jezici. u životu i razvoju tih jezika sudjelovalo je NebrojeNo mNogo ljudi. samo je arapski jezik, međutim, jezik kNjige – jezik kur’aNa.

78 | | 793_4 20143_4 2014

jetre glavate ulješure; služi za pri re-đivanje parfema.ambra 2 fosilna smola, jantaramidža (tur. iz arap.) stricarabeska (tal.). 1. Arap., maurski, islam Ornament u obliku stiliziranih vitica i listova, ob. kombiniran s tekstom izreka iz Kurana. 2. glazb vrsta živahne, ug -lav nom klavirske kompozici je. 3. pren ša ra, crtež, slikarija.arabica, arap. pismo prila gođeno nekom nearapskom, npr. hrv. jeziku. arak (arap.), žestoko alkoholno piće; dobiva se vrenjem i destilacijom od riže, šećerne melase, kokosova mlijeka; ra -šireno u Indiji, Indoneziji, Oceaniji.arapske brojke, znamenke od 0 do 9 u modernom brojčanom sustavu; podri-jetlom iz Indije, dospjele preko Arapa u Europu u 10. st. Usp. rimske brojke.arlaukati (tur.), zavijati, urlati, vikati, larmatiargat (tur. Iz gr.), radnik u doba Osman -skog Carstva; težak, argatin arnaut (tur. Arnaud), Albanac, Arba -nas, Šiptar; naziv ponekad ima pejora-tivno značenje arpadžik (tur.), crveni luk za sađenje; paradžikarsen (grč. iz perz.) (As), kem. element, at. br. 33, at. tež. 74,92; u prirodi se po -jav ljuje kao sivi a. (metalna sjaja), subli-macijom nastaje žuti a. Spojevi su mu jako otrovni; arsenov trioksid As2O3, bijeli prah, služi za suzbijanje šteto-činaca i u medicini; arsenovodik (arsin), otrovni plin, miriše po češnjaku.arsenal (arap. preko tal.), skup voj. po -gona, radionica i skladišta za proizvod-nju, čuvanje i održavanje ratnog materi-jala; specijalizirana ustanova za grad-nju, opremanje i remont ratnih brodova; prvi a. u Veneciji (17. st.).arslan (tur.), lav; pren junak; na silnik;aršin (tur.). 1. → lakat. 2. pren mjera, mjerilo;aščija (tur. iz per.), onaj koji priređuje i služi gostima jelaaščinica, ugostiteljski objekt gdje se pri ređuje i poslužuje orijentalna do ma-ća jelaašikovati (tur.). udvarati se djevojci; ljubovatiartičoka (tal. iz arap.) zeljasta biljka iz porodice glavočika, mesnatih cvijetnih glavica, raste u primorskim krajevima, poslužuje se kao kuhano povrće; dra-gušica, gardun (Cynarascolymus)at (tur.). plemeniti jahaći konjataman (rus. iz tur.). zapovjednik kozakaavan (tur. iz per.), naprava za usitnja-

vanje, tucanje (šećera, maka i sl.), stupa, mužaravaz (tur. iz per.), glas, vijestavet (tur.), sablast, utvaraavlija (tur.), kućno dvorište ograđeno zidom azdija (tur.), skupocjen, raskošan plašt izrađen na orijentalan načinazimut (arap.), koordinata nebeskoga tijela u koordinatnom sustavu horizo-n ta; luk ili kut u zenitu između meridi-jana motrioca i vertikalâ nebeskoga tijela. Postoji magnet ski i kom pasni.azrail, po islam. pučkom vjerovanju, anđeo smrti koji odvaja dušu od tijelaazur (perz. preko arap. i lat.), modrina, nebesko plavetnilo; boja ultramarin.aždaja (tur.), mit neman u obliku kri-lata guštera, često s više glava; zmaj.

bbabaluk (tur.), 1. tast, punac; 2. Tastova obitelj, tazbina; 3. Babovina.babo (tur.), otac (ni poi babu ni po stričevima - pravedno)babović (tur.), onaj koji je isti otac, do -stojan oca po dobrim osobinama.babovina (tur.), imanje naslijeđeno od oca, očevina.badava (tur.), 1. a. bez nagrade ili na p-late, besplatno, b. vrlo jeftino za nezna-tan novac. 2. bez učinka, uzalud. 3. za pojačavanje u značenju mora se priz-nati, nema što, nema druge, tako je to.badavadžija (tur.), onaj koji badavadži, koji gubi vrijeme, bezposličar, muktaš, neradnik, lijenčina.badavadžiluk (tur.), provođenje vre-mena u bezposličarenju; badavadženje.badavadžiti (tur.), provoditi vrijeme kao badavadžija, bezposličiti.badža (tur.) 1. otvor za dim na krovištu kuće, djelimično zatvoren, a ponegdje i dekorisan, 2. dimnjak.baglama (tur.) 1. Željezni nosač, spoj-nica kojom se vrata i prozori pričvršćuju za drvene okvire i pomoću kojih se otva -raju i zatvaraju; šarka, očeta. Pant. 2. vrsta tambure s tri žice.bajat (tur. ar.) 1. Koji je izgubio svježinu, nije svjež, ustajao. 2. Koji je uvenuo, ostario.bajram (tur. ar.), najveći islamski blag-dan Kurban ~ počinje 70 dana poslije Ra mazanskog bajrama (u mjesecu zilhidždžetu) i traje četiri dana; Had ž-i jski bajram; ramazanski ~ počinje prvog dana mjeseca ševvala na kon posta ramazana i traje tri dana;bajramovati; slaviti Bajram, dane oko Bajrama

bakalin, (tur. ar.), 1. Trgovac mješo-vitom robom na malo; sitničar; 2. pren. pejor. Onaj koji se kulturnom djelat-nošću i sl. bavi radi sitnog probitkabaklava, kulin. (tur. ar.), Orijentalna slas tica, listasta pita s orasima preli-vena rastopljenim šećerom ili medom s dodatkom limunova sokabakšiš (tur. ar.), novac koji se daje kao nagrada za trud preko cijene usluge; napojnica, manča, trinkgeldbalaban (tur. perz.), zool. ptica pjegavi bukavac (Botaurus stellaris); vodeni ili barski bikbalčak (tur.), dio mača u koji je usađeno sječivo i koji se drži u ruci (zabiti, gur-nuti kome do balčaka) 1. Ušutkati koga kakvom duhovitošću, potpuno nadmu-driti i sl. u raspravljanjima ili verbalnim sukobima, 2. Komu napakostiti, nani-jeti štetu ili sl.balija (balinkuša balinka ž) (tur. ar.), pejor. 1. islamizirani vlaški stočar u Her cegovini (u jeziku muslimanskog gradskog sloja) 2. neobrazovan, primi-tivan muslimanski seljak, 3. Bosanac islamske vjere; Bošnjakbamija (tur.), 1. bot. vrsta povrtne jed -nogodišnje biljke (Hibiskus esculentus) iz porodice sljezova (Malvaceae); ulje-vito sjeme daje kavovinu 2. kul. reg. jelo od mladih mahunastih plodova te biljkeban (tur. perz.) 1. pov. prvi dostojans-tvenik u vlasti s nekim vladarskim puno moćima, od Kulina bana 2. pričati što s dugim uvodom, od davninabanbadava (tur.), vrlo jeftino, badava, džaba, više nego badava, nizaštobanuti (tur.), (u što, komu) naglo, izne-nada doći, najednom iskrsnutibarem (bar) (tur.), čest. 1. za postavlja-nje granice; najmanje, u najmanju ruku 2. za izražavanje želje da se što dogodi ili za pojačavanje želje da se dogodi rečeno ili pretpostavljeno 3. za traženje ili određivanje čega 4. za isključivanje ili odjeljivanje čega od cjelinebarjak (tur. perz.) 1. platno simboličkog značenja, određenih kombinacija boja i znakova; bajrak, zastava, stijeg, 2. a) odred vojske u Osmanskom Carstvu (koji nosi svoju zastavu), b) povorka (koja nosi zastavu)barut (tur. perz.), kem. eksplozivna tvar koja izgaranjem prelazi iz čvrstog u pli-novito stanje; puščani prah; bure ba ruta: područje na kojem stalno prijeti opasnost od rata; mirisati na barut: iza-zivati slutnju opasnosti od ra ta; omirisati barut: steći prvo ratno is kustvo; sjediti na barutu: biti u velikoj opasnost od rata; suh kao barut: vrlo suh, potpuno suh.

Sve što se dešava u kulturi i s kulturom, ostavlja traga u jeziku. Tako je i s našom kulturom. Sve što je nastalo u našoj uljud bi ili je došlo u nju možemo pronaći u našem jeziku. Doista možemo izmjeri- ti vrstu. intenzitet i opseg tih utjecaja.Ovdje nas zanimaju oni utjecaji na našu kulturu koji su došli iz drugih kultura (kulturna disperzija) i njihov trag ko je-ga su ostavili u našem jeziku. Bavimo se jezikom kao arheologijom i želimo otkriti kulturne naslage i to one koje su nastale utjecajem islamske kulture i civilizacije. Taj dio našeg jezika zovemo turcizmima jer su u najvećoj mjeri na -stali u 450 godina osmanlijske vlada-vine na našim prostorima. Pod termi-nom turcizmi kod nas su i arabizmi i iraniz mi. Jedan dio tih riječi nam je pristigao i sa zapada, tako što su ušli u latinski i ne ke druge europske jezike, a iz njih u hrvatski i druge jezike. Oni nas upućuju, kako na materijalnu, tako i na duhovnu kulturu. Okrenut ćemo našu pozornost na znanstvene utjecaje koji su nam došli iz islamske kulture i civi-lizacije. Tako su muslimani utemeljili dvije nove prirodne znanosti i dali im imena. To su algebra i al-kemija, od -nosno kemija, ali i niz termina za kemij-ske elemente i druge znanstvene termi- ne (algoritam, alkohol, alkalije, alpaka, arapske brojke, arsen, amalgam, azi-mut). Naime, tek je s prelaskom na dec-imalni sustav bila moguća viša matema-tika koja se razvijala u okviru nove ma -tematičke discipline – Algebre. S druge strane znanstveni eksperiment, kao jedna od te melj nih znanstvenih me -toda, muslimani su razvijali ponajviše u okviru nove zna nosti Al-kemije, odnosno kemije.U narednim brojevima Minbera skre-nut ćemo pozornost i na mnogobrojne druge kulturne utjecaje muslimana, ne samo na našu kulturu, nego i na cjelo-kupnu svjetsku kulturnu baštinu.U prvome broju Minbera objavili smo 66 hrvatskih riječi koje izravno podri-jetlo nose iz turskoga, arapskoga ili per-

zijskog jezika. U ovome Minberu objav-ljujemo nastavak riječi koje počinju slovom a:

algoritam (po lat. obliku Algorithmus imena perz.-arap. matematičara Al-H (a)warizmija), općeniti jedinstveni po -s tupak za sustavno rješavanje neke odre đene klase mat. problema; Euklidov a., za nalaženje najveće zajedničke mjere dvaju prirodnih brojeva;alhamijado (arap. preko španj.). 1. Pisanje arap. pismom, a nearapskim (npr. španj., hrv.) jezikom (→ arabica). 2. Književnost pisana arap. pismom a nar. jezikom od kraja 16. st. do prve pol. 20. st. u Bosni; najstariji je očuvani tekst pjesma Chirvat Türkisi (1588–89), sa -stavljena u renesansnome duhu; dio hrv. književne tradicije.alifba (arap.), arap. alfabet (i alfabetar) nazvan po prvim slovima alif i ba.alka (tur. iz arap.). 1. Kolut, karika, ob -ruč. 2. Metalna naprava kojom se kuca na vrata; kucalo, zvekir. 3. Viteška nar. igra u kojoj jahači kopljem gađaju že -ljeznu alku. Kod nas se očuvala u Sinju, kao spomen na obranu grada od Turaka 1715.alkalan (arap.), kem lužnat, bazične re -akcije. alkalije, kem hidroksidi ili ok -sidi alkalnih metala; tvari jake luž nate reakcije. alkaloidi, dušikasti, ve ći nom heterociklički org. spojevi, koji dolaze u nekim biljkama; bazičnog su karak-tera, mnogi jako otrovni; neki slu že u medicini. Najvažniji: morfin (iz opija), atropin (iz velebilja), kinin (iz ko re kini-novca), strihnin (iz sjemenke strih-nosa), kofein (iz kave), nikotin (iz duhana).alkemija (arap. prema grč. hymeia: mješavina). 1. Vještine kojima se u sta-rom i sr. vijeku težilo neplemenite me -tale pretvoriti u zlato te pronaći “kamen mudraca” i univerzalni lijek od svih bo -lesti, odn. eliksir za besmrtnost. Potječe iz Egipta, Arapi su je prenijeli u Europu; može se držati pretečom moderne kem. znanosti, koja se počela razvijati u 18. st. 2. pren vrhunsko umijeće; lukava majstorija, obmana.alkoholi (arap. preko španj.), org. spo-jevi koji sadrže hidroksilnu (OH) sku-pinu vezanu uz ugljik, ako taj nije član aromatske jezgre; prema broju skupina OH dijele se na jednovalentne, dvova-lentne, trovalentne i viševalentne, a pre ma položaju atoma C na koji su ve -za ne skupine OH, mogu biti primarni, sekundarni i tercijarni. Najpoznatiji je obični a. (etilni a., etanol, žesta, špi-rit), bezbojna tekućina koja se proizvodi iz škrobnih i šećernih sirovina (krum-

pira, kukuruza, ječma, voća, šećerne repe, melase) vrenjem pomoću kvasca (alkoholno vrenje); dobiva se i sintetski iz acetilena ili etilena; služi kao ota palo, za ekstrakciju, dezinfekciju, konzervi-ranje, priređivanje umjetnih alkohol-nih pića i u org. sintezama. Ostali važniji a.: metilni a. (metnol), propilni a., amilni a. i trovalentni glicerol.almanah (šp. iz arap.), 1. povijesni ka -len dar s astronomskim podacima za potrebe astrologa 2. povremena edicija, obično godišnjak s prilozima više autora alpaka (tur.), legura (bakar, cink, nikl) svijetle boje slične srebru, otporna na hrđu, od nje se izrađuje pribor za jelo, stolne svijetiljke, finiji ukrasni pred-meti itd.; bijeli mesing, kina-srebro, novo srebro, argentanama (tur. iz arap.) 1. riječ za pojačavanje prethodno rečenog, i to baš, ništa ma nje nego, ništa manje nego baš (sva kako, svatko) 2. riječ pitanja, čuđenja. zapo-vijedanja (na početku iskaza) (Ama… znate li?) 3. riječ kojom se ka zuje što suprotno onom što je rekao ili učinio sugovornik (Ama jesi li ti rekao da to ne smiješ raditi?)amaha uzv. 1. ( u prid. slušbi) odličan, iz vr stan, sjajan, najbolji što može biti (torta je bila -amaha) 2. (u pril. slušbi) (e napravila si je amaha, nema šta)amajlija (tur. iz arap.) → hamajlija predmet što ga praznovjerni ljudi nose uza se u uvjerenju da ih štiti od zla. sin amu let, talisman.amalgam (srednjovj. lat. iz arap.) 1. Sli-tina žive s drugom kovinom (srebrom, zlatom, platinom, cinkom, bakrom); služi za plombiranje zubi i za različite tehn. svrhe. 2. Mješavina, spoj razno-rod nih stvari ili pojava.amam (tur.) → hamam - ha mam (am-am; arap. preko tur.), javno ku palište.aman 1. reg. pov. (tur. iz arap.), milost, samilost, sažaljenje, oprost (pasti kome na …, preklinjati koga za milost).aman 2 uzv. 1. zaboga!, ob. U značenju kao “za Boga miloga!” u čuđenju 2. budi milostiv!, oprosti!, pomozi! (kad se traži milost, oproštaj ili pomoć) (Aman pomagaj!) 3. Boga mi!, vjere mi!, duše mi! Itd. (za pojačavanje) (Lijepe li dje-voj ke aman brate!)amanet (arap.), stvar ili vrijednost ostavljena nekom na čuvanje; ostava, zalog.ambar, (hambar) (tur. iz per.), spre-mište u kojem se čuva žito, gospodar-ska zgrada za držanje žitarica poslije žetve, žitnica.ambra 1 (srednjovj. lat. iz arap.), kruta, mirisava, sivosmeđa žučna izlučina

turcizmi u Hrvatskom jEziku

o jeziku, rode,

da Ti pojeM

Piše: Avdo imširović

80 | | 813_4 20143_4 2014

iftare. Cilj ove promotivne kampanje bio je osvijestiti vjernike o dostupnosti halal certificiranih proizvoda kao i educirati ih o tome što sve necertifici-rani proizvodi mogu sadržavati a pro-

tivno je principima vjere. Svakako u mjesecu Ramazanu 2015. godine plani-rana je ista promotivna kampanja. U suradnji s vjersko-prosvjetnom služ-bom Mešihata islamske zajednice u Re -publici Hrvatskoj, organizirana je pred-školska radionica o halal prehrani, a ci ljevi radionice bili su: rasvijetliti po jam halal prehrane te razviti sposob-nosti raz likovanja halal proizvoda upo-z najući se sa halal logotipom.Centar za certificiranje halal kvalitete u suradnji s vjersko-prosvjetnom služ-bom Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj raspisao je, mjeseca travnja, Natječaj za naj plakat i video reklamu s temom “Halal u prehrani”, s ciljem promoviranja halal prehrane i educiranja polaznika vjeronauka o ko -ris tima halal kvalitete života. Dana 31. 5. 2014. u Kongresnoj dvorani “Salim Šabić” Islamskog centra u Zagrebu sve-čano su dodijeljene nagrade prema ocje -ni stručnog žirija, u sklopu 10. državnog vjeronaučnog natjecanja.Dana 27. 9. 2014. godine Centar za certi-ficiranje halal kvalitete je u suradnji s Podravkom d.d. organizirao posjetu me d vjedića Line te podjelu slatkih pa -ketića. Islamski centar Zagreb posjetio je Lino medvjedić sa svojim pomoć ni-cima. Lino je obišao učionice islamskog centra slikajući se, igrajući se s dječicom i dijeleći im slatke poklone, te ujedno po željevši mališanima ugodne i sretne nastupajuće bajramske dane. Dana 16. 10. 2014., u prostorijama Islam-ske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića organizirano je predavanje za učenice Učeničkog doma o halal prehrani. Na ovaj način obilježen je Svjetski dan hrane, a cilj nam je bio da se ukaže na pot -

rebu čuvanja hrane; na ve liki broj glad-nih u svijetu, te što je dozvoljeno, a što zabranjeno kada je riječ o konzumira-nju. Naime, prema podaci ma Svjetske zdravstvene organizacije pro cje njuje se

da je gladnih u svijetu, u razdoblju od 2010. do 2012. godine, bilo oko 870 milijuna odnosno 12,5% svjet-ske populacije. Svjetski dan hrane stoga je posvećen borbi protiv gla di i neravnomjerne raspodjele hrane u svijetu, jer dok neki imaju previše i bore se s pretilošću, dru gi umiru od gladi ili posljedica pot hra njen -osti. Upravo o ovoj temi prigodno predavanje održala je tajnica Cen-tra za certificiranje halal kvalitete mr. sc. Edina Mešić koja je djevoj-kama ukazala na složenost današ-nje prehrambene industrije te što se sve krije u različitim namirnica-

ma koje svakodnevno koristimo u preh-rani. Predavanje je uključilo i izlaganje o blagodatima i zdravstvenim aspe-ktima ra mazanskog posta kao i islam-skom bon-tonu prilikom konzumiranja jela; na glašenost je bila na količini koja se svakodnevno unosi u organizam kao i kako se postupa sa ostatcima.d) Provodi se za zainteresirana podu-zeća i pojedince koji žele dobiti informa -ciju o potencijalima halal tržišta i raz-voju halal industrije s obzirom da se vri jednost halal tržišta trenutno pro-cje njuje na trilijun američkih dolara (Thompson Reuters report).Dana 7. ožujka 2014. u hotelu The Wes -tin Zagreb održana je Liderova konfe-rencija pod nazivom “Prehrambena in -dustrija-prilike za rast”. Cilj konferen-cije bio je predstaviti potencijale i pri-like za rast koje prehrambena industrija u RH ima.Rukovoditelj Centra, g. Aldin Dugonjić objasnio je značaj svjetskog halal tržišta čija se vrijednost procjenjuje na trilijun USD, a od toga 20 % odnosi se na proiz-vodnju hrane i prehrambenih proiz-voda. Halal tržište najbrže je rastuće tržište svijeta, a obuhvaća, kako je na -gla sio gospodin Dugonjić, bogate, sred-nje bo gate i siromašne zemlje s ve -ćinskom mu slimanskom populacijom; raspon u bruto domaćem proizvodu kreće se od 214$ u Gvineja Bisau do 95.167$ u Kataru. Osvrnuvši se na cilj ove konferencije g. Dugonjić istaknuo je nekoliko prilika za rast i razvoj prehrambene industrije RH , identificirane od strane organiza-tora konferencije među kojima su: udruživanje, rast potrošnje na doma-ćem tržištu, plasiranje novih proizvoda,

osvajanje novih tržišta te regionalno povezivanje. Sve navedeno obuhvaća jedna od strategija Centra za certifici-ranje halal kvalitete tj. promocija RH kao “Halal Friendly” destinacije u cilju kreiranja ponude koja će ujedno i pri-vu ći nove goste, povezati proizvođače i omogućiti im lakši prodor na nova tr -žišta te ujedno privući i potencijalne investitore. U Kongresnoj dvorani Hotela IN, odr-ža no je 10. 5. 2014. stručno predavanje o Značaju svjetskog halal tržišta koje je gostima u sklopu sajma Agro Arce pred-stavio g. Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete. Halal prehrambena industrija jedna je od glavnih tema ovogodišnje Agro Arce te upravo zbog toga na sajmu se uz do -maće, predstavljaju i izlagači iz desetak zemalja svijeta, najviše iz bliskoistočnih zemalja, Irana, Iraka, Sirije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i Katara. Predavanju su prisust vovali: gospodar-ski ataše veleposlans tva Islamske re -publike Iran u Republici Hrvatskoj, g. Alireza Rastergar, predstavnik zemlje partnera Islamske Republike Iran, inače i predsjednik Prvog instituta ino-vatora i istraživača u Iranu, Ćamil ef. Bašić, glavni imam zadarski, g. Marko Bubaš, predsjednik Udruge inovatora, predstavnici općina i firmi kao i stu-denti Sveučilišta u Zadru koji su došli naučiti nešto novo kako bi svojim budu-ćim inovacijama i radom uspjeli djelo-vati na novim potencijalnim tržištima.Seminar u organizaciji Županijske gos-podarske komore i Centra za certifici-ranje halal kvalitete pod nazivom “Značaj svjetskog halal tržišta” održan je 5. lipnja 2014. godine u Karlovcu.Halal tržište je veliko tržište koje nudi mogućnost prodaje proizvoda u 44 zemlje svijeta na tržište koje je materijalno gledano izuzetno vrijedno. S druge strane, halal tržište, osim kupovine proizvoda, nudi i veliku potražnju za turističkim uslugama, tako da se naša županija može pojaviti kao zainteresirani partner u smislu prodaje i plasmana naših proizvoda koje već imaju iskustava na takvim tržištima. Mi imamo sve pretpostavke da nastupamo na takvim tržištima, s obzirom da imamo i turističke ambicije, naši razvojni turistički programi bi svakako trebali uključiti i ponudu za taj dio tržišta, izjavio je Zlatko Kuzman predsjednik Gospodarske komore Karlo vačke županije.Halal certifikat je jedan od certifikata sustava kvalitete u Republici Hrvatskoj. On znači dodatnu kvalitetu, a svakako

2014. GODINA HALALAPišu: Aldin Dugonji, Edina Meši

Proizvodi i usluge koji su predmet raz-mjene odavno nisu samo skup fizičkih i korisnih svojstava, nego su, prije svega, temelj komunikacije s kupcima i koris-nicima putem dodatnih obilježja. Kup-njom i korištenjem određenih proiz-voda i usluga, čovjek izražava i svoje ostale osobine, vrijednosne orijentacije, ali i sveukupan stil života. Naime, važno je (ako ne i najvažnije) prepoznati mo -tive koji upravljaju ponašanjem i zbog kojih se potrošač/korisnik ponaša na određeni način. Budući da islam ima svoju posebnu ekonomsku, etičku, so -cio lošku i kulturnu dimenziju u okviru koje su određene i drukčije premise ponašanja potrošača/korisnika, kao što je halal, stil življenja koji nas dovodi do razvoja halal industrije u svijetu.Zadnjih desetak godina halal industrija pozitivno utječe na ekonomski razvoj u svijetu, a najveći razvoj i rast prisutan je u prehrambenoj industriji i turizmu koji trenutno, prema procjenama, za -uzi maju 20% u ukupnoj proizvodnji

hrane i 13% u turističkom prometu. Upravo zato svaka zemlja u svijetu želi čim više uzeti učešća na ovom rastućem tržištu. Centar za certificiranje halal kvalitete svoju misiju – (ustanovlja-vanje, pra će nje i kontrola proizvodnje u tvrtkama koje se opredijele da njihov proizvod ili usluga sa šerijatskog gle-dišta bude dozvoljen-HALAL) – te vi -zi ju (svojim djelatnostima postati pre-poznatljivi partneri u jačanju konku-rentnosti hrvatskih tvrtki i osigurati potrošače koji konzumiraju halal proiz-vode i usluge) – provodi kroz svoje te -melj ne djelatnosti. Kroz članak ćemo Vam prikazati najvažnije aktivnost Centra za certificiranje halal kvalitete u 2014. godini.

edukacija o halalua) Provodi se za zaposlenike poduzeća koja ulaze u proces certificiranja halal kvalitete u kojem prisutni dobivaju pot-rebna teološka znanja o halalu i haramu,

te mjerama koje se trebaju pro vesti, teo-retski i praktično, u procesima proiz-vodnje i pružanja usluga kako bi se zahtjevi Halal-norme HRN BAS 1049: 2010 uspješno uspostavili i odr žavali.U 2014. godini održano je 19 edukacija na kojima je educirano 250 zaposlenika različitih poduzeća.b) Provodi se za tajne goste i auditore halal kvalitete koji u ime Centra za certi ficiranje halal kvalitete kontroli-raju proces proizvodnje i pružanja uslu-ga prema zahtjevima halal norme.c) Provodi se za ciljanu skupinu potro-šača u prvome redu muslimana, kao i pripadnika drugih vjeroispovijesti o halal stilu življenja koji obuhvaća svaki dio čovjekovog života.Centar za certificiranje halal kvalitete u mjesecu Ramazanu ove godine orga-nizirao je promotivnu kampanju pod nazivom Iftarite s halalom. U suradnji s Medžlisima islamske zajednice u Hr -vatskoj te halal certificiranim proiz vo-đačima organizirali smo zajedničke

dodjela halal certifikata hotelu sol umag, s lijeva na desno: vili Bassanese. gradonačelnik umaga, aldin dugonjić, elvedin ef. posavljak, glavni imam iz umaga, Mario Migles, direktor hotela, arlen Brozić, direktorica korporativnih poslova

dodjela halal certifikata za četiri tvornice podravka d.d.

82 | | 833_4 20143_4 2014

vremeno osigurani uvjeti koji će im omogućiti boravak na željenoj destina -ciji u skladu s halal normom. Turis tič ke agencije koji su nositelji halal certifikata educirane su za organizaciju putovanja, boravka i obilaska prema zahtjevima halal norme i time pružaju uslugu više.Predstavnici Islamske zajednice u Hr -vatskoj te vodeći ljudi Centra za certi-ficiranje halal kvalitete u Koprivnici su uručili čelnicima Podravke halal certi-fikate za četiri tvornice i 130 proizvoda koprivničke prehrambene industrije.Riječ je o tvornicama: Vegeta i juhe, Dječja hrana i kremni namazi, Voće te Kalnik kojima se ovim certifikatom pot vrđuje da su njihovi proizvodi proiz-vedeni sukladno zahtjevima i mjerama halal normi te su primjereni za konzu-maciju osobama muslimanske vjer o-ispovijesti.“Podravka već jest domaći lider, a tu vo deću poziciju možemo, uz mnogo truda, zadržavati. Prošle godine povećali smo izvoz za 6 posto i napravili iskorake na

tržišta na kojem je preduvjet da bi se naši proizvodi prodavali upravo Halal certifikat. Riječ je o tržištima koja su u po rastu, a i struktura potrošača je poželjna za kompaniju poput Podravke. Želimo postati značajan ponuditelj na tim tržištima, unaprijediti kvalitetu ži vota kroz prehranu te dati neke nove okuse i načine pripreme, ponuditi raznovrsnost marki proizvoda i učiniti Podravku u cjelini prepoznatljivu na tim tržištima”, istaknuo je direktor Mršić. Dodao je i kako je cijeli proces certifici-ranja četiri Podravkine tvornice trajao gotovo godinu i pol dana.O kakvom potencijalu je riječ govori činjenica da čak 70 posto muslimanske

zajednice širom svijeta živi i hrani se u skladu s Halal standardom tako da svjetsko Halal tržište čini populacija od 1,6 milijardi muslimana u svijetu.Rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete u Hrvatskoj Aldin Dugonjić napomenuo je kako su očekivanja od Podravke velika, a upravo uručeni certifi kati potvrđuju sve preduvjete da ta prehrambena kompanija to i ostvari. Ovo je bio iznimno složen proces jer pretpostavlja mnogo halal proizvoda, ali i još više halal sirovina koje su potrebne za proizvodnju”, naveo je Dugonjić. “Vrlo dobro znamo što Podravka znači na ovim po d ru čjima i koliko je značajno da se njeni proizvodi plasiraju na Halal tržišta. Naš Centar nastoji biti most između naših proizvođača, turizma i investitora s no vim tržištima te smo zbog toga i po kre nuli Halal certificiranje u Republici Hrvatskoj budući da od naše Domovine želimo napraviti “Halal Friendly destinaciju”, naglasio je Du gonjić. Izaslanik Islamske zajednice, Avdo ef. Imši ro vić,

glavni imam Med žlisa Islam ske zajednice Varaž-din, zahvalio je Pod ravci na velikom trudu i od lu ci da se krene u halal certifici-ranje. “Ovime će biti zadovoljni i konzumenti halal proizvoda, ali i hrvat sko gos podarstvo koje može imati velike koristi od iz voza na ciljana tržišta”, rekao je ef. Imširović. Uoči uru-čenja bilo je re čeno i kako ci ljano tržište nije samo Blis ki istok već i neke zem -lje Europske unije poput Francuske i Eng leske gdje je veliki porast tržišta halal proizvoda. I to ne samo kod islamskog sta novništva već i ostalih sta novnika, jer

halal pretpostavlja visoku razinu i kon-trole i kvalitete proizvoda. Hotel Sol Umag postao je prvi hotel u Istri kojem je do dijeljen certifikat halal kvalitete koji se primjenjuje u području pružanja usluga hrane, pića i smještaja u ugos-titeljskim objektima.Sa dodjele halal certifikata izdvajamo sljedeće izjave: “Istraturist u svom poslovanju kontinuirano prati trendove te smo prepoznali važnost cjelokupne halal industrije koja ima velik potencijal za gospodarski razvoj. Svjesni smo da je halal tržište među najviše rastućim tržištima na svijetu, a ovaj certifikat do daje vrijednost za goste s tog pod ručja”, rekla je prisutnima Arlen Bro zić, direk-

torica korporativnih poslova Istra -turista.Gospodin Vili Bassanese, gradonačelnik grada Umaga je ovom prilikom čestitao vlasnicima i zaposlenicima hotela Sol Umag te naglasio da grad Umag, kao turistička destinacija, kontinuirano razvija sadržaje i prilagođava standarde za goste iz svih krajeva svijeta.Hotel Sheraton Zagreb, Krass hotel Kra-pinske toplice, Hotel Rixos Dubrovnik, Restoran Iştah Split, Anamarija Com-pany d.o.o., Zagreb, Agrofavorit d.o.o., Slatina, Restorani Nautika, Proto, Ko -navoski dvori Dubrovnik, Nutri Oil d.o.o., Zagreb, Dukat d.d. Zagreb, Tu -rističke agencije Atlantis Travel d.o.o, Noor Dmc d.o.o., Klaonica peradi Bas-talec, Milla kozmetika d.o.o., Marina Lab d.o.o., Melisic pharm d.o.o. su ta -kođer ispunili uvjete i dodijeljen im je halal certifikat u 2014. godini.

proMocija cerTificiraNih proizvoda i proizvođača

Centar za certificiranje halal kvalitete svojim medijskim nastupima nastoji promovirati halal proizvode i usluge stoga izdvajamo neke dijelove mnogo-brojnih članaka i intervjua.Halal turizam sastavni je dio najvećeg kataloga na svijetu “Neodoljiva Hrvat-ska”. S 1,4 metra širine, 1,7 metara visi-ne, 378 stranica, 800 kvadrata papira teškog stotinjak kilograma, službeno je kandidiran za najveći katalog na svijetu u Guinnessovoj knjizi rekorda. Ukoliko u tome uskoro uspije, s trona će skinuti već deset godina star rekord koji još drži jedan njemački modni katalog. U emisiji Religijski Forum, uredni ka Ivana Duka-rića-Stubičara, na prvom programu Hrvatskog radija, gostovao je rukovo -ditelj Centra za certificiranje halal kva-litete, Aldin Dugonjić. Što halal znači u islamskom vjerničkom i kulturološkom krugu? Može li halal certificiranje po -moći i Hrvatskoj, osobito u prehram-benoj industriji i tu rizmu? Koliko se Centar zalaže u edukaciji i osvješćivanju mladeži? – teme su koje je u svom gos-tovanju pojasnio gospodin Dugonjić.Poznati washingtonski novinski vjesnik objavio je članak g. Vedrana Obučine o ponudi halal proizvoda i usluga do s tup-nih u Republici Hrvatskoj. Članak ističe sustavni model djelovanja Islam ske zajednice u RH kao i Centra za certifici-ranje halal kvalitete kao jedne od njenih institucija. Također spomenute su kom-parativne prednosti koju Repu blika Hrvatska ima kao što su institucionalno

daje mogućnost komunikacije s kupcem putem dodatnih obilježja. U prvome redu halal proizvodi su namijenjeni potrošačima koji su muslimani, ali i svakome drugome tko brine o svome zdravlju. Važnost halal certifikata za Hrvatsku je velika i značajna. Iz dana u dan se povećava broj certificiranih proizvođača i ugostiteljskih objekata jer težimo novim tržištima, rekao je Dugonjić.Seminar u organizaciji Centra za certi-ficiranje halal kvalitete i Turističke zajednice grada Zagreba 4. 9. 2014. odr-žan je u hotelu The Westin.Prenosimo dio članka s portala www.hrvatski-fokus.hr: “Uvodno predavanje imao je Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete, koji je održao oduže dojmljivo izlaganje, kojim je s analitičnom pomnošću cjelovito objasnio svrhu halal certificiranja u Hr vatskoj (vezanu za turizam), protu ma čivši baš sve u detalje zaista na odu ševlje nje svih nazočnih u hotelskoj dvorani na 17 katu. Nadalje sudionici seminara mogli su poslušati i najbolje primjere iz prakse, koje su svim zainteresiranima prenijeli: Branko Čukelj iz HUPa Zag reb (primjeri hotela Westin i Sheraton); Štefanija Obradović iz hotela Esplanade Zagreb i, Nevenka Fuchs iz Turističke zajednice grada Zagreba koja je vješto istupila uz digitalizirano predočivanje na temu interesa i perspektive tržišta, nas tavno na nastup TZGZa na sajmu Arabian travel Market. Ujedno ističemo da je u Zagrebu tijekom 2013. godine (prema pouzdanim podatcima Turističke zajednice grada Zagreba) boravilo više od 21.000 gostiju iz država islamskog svijeta, koji su ostvarili gotovo 47.000 noćenja (ne računajući goste iz BiH). Dosad je u Hrvatskoj dodijeljen 51 halal certifikat proizvođačima prehrambenih proizvoda zainteresiranima da svoju ponudu prošire i na islamske potrošače i turiste, a svake godine se povećava i broj hrvatskih hotela s halal potvrdom, tako da ih sad ima 12, od čega su čak četiri iz Zagreba. TZGZ je više nego zadovoljan odzivom na seminar na kojemu je bilo čak 7 predstavnika inozemnih veleposlanstava i više od 100 predstavnika turističke industrije grada Zagreba, što pokazuje veliki interes za suradnju i prilagodbu zagrebačke turističke ponude zahtjevima halal tržišta, a što Zagreb pozicionira vi soko na ljestvici europskih gradova spremnih prilagoditi svoju ponudu specifičnim vrstama turizma, ali i željama samih gostiju.”U organizaciji Lux Promocije pod vods-tvom gđe. Sunčane Matić, dana 25. 11.

2014. u kongresnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin održan je Prvi kongres eko loškog i održivog turizma pod na -zivom “Neodoljiva Hrvatska”. Glavne teme kongresa obuhvaćale su očuvanje nacionalnih prirodnih dobara i uvjeta za razvoj zdravog turističkog pro izvoda, stvaranje visoke razine gra-đanske odgovornosti i svijesti o estetici i urbanoj kulturi te kreiranje pozitivnog dojma posjetitelja o Hrvatskoj kao po -sebno privlačnoj destinaciji s diferenci-ranim proizvodima i uslugama. Kon-gres su podržale tvrtke koje se bave eko proizvodnjom, udruge za zaštitu oko-liša, institucije i predstavnici javnog sektora. Učešće u istom uzeo je i Centar za certificiranje halal kvalitete preds-tavivši ekologiju u svjetlu Kur’ana i kao sastavnog dijela halal turizma. “On vam je Zemlju pogodnom učinio, pa hodajte predjelima njezinim i hra-nite se onim što On daje, Njemu ćete poslije proživljenja odgovarati.” (Kur´an- sura El-Mulk, 15 ajet)Kur’anskim ajetom svoje predavanje započeo je rukovoditelj Centra za cer-tificiranje halal kvalitete. Naglasio je da su sva prirodna bogatstva blagodati dragoga Boga, darovane ljudima na čuvanje te stoga imaju i neprocjenjivu vrijednost. Treba ih svrsishodno koris-titi i brižno čuvati. Zaštita, čuvanje i odgovornost za okolinu ne samo što su dio društveno odgovornog poslovanja,

već su od prvih dužnosti jednog vjernika muslimana pod kojim se svrstavaju pos-jetitelji i turisti s halal tržišta. Čista i zdrava okolina uvjet je opstanka ljudi, biljaka i životinja. Dugonjić je dodao da je upravo u tomu i prednost Hrvatske, jer svojim gostima može pružiti izvorne prirodne ljepote s dodatnim diferenci-ranim turističkim uslugama te da je potrebno to intenzivno i promovirati.

cerTificiraNje halal proizvoda i usluGa

Certificiranje halal kvalitete u Repu-blici Hrvatskoj provodi se prema zahtje-vima Halal norme HRN BAS 1049:2010, a certificirati se mogu proizvodi (hrana, kozmetika, lijekovi, predmeti opće upo-rabe) i usluge (ugostiteljstvo, financije...). Centar za certificiranje halal kvalitete nakon završetka procesa certi ficiranja halal kvalitete svečano uru čuje halal certifikat. Izdvojili smo nekoliko značajnih dodjela halal certi-fikata koje su obilježile 2014 godinu.Nerida Oasis je prva putnička agencija u Hrvatskoj koja je ispunila sve uvjete za stjecanje halal certifikata u skladu s normama koje su propisane islamom. Tako će budući korisnici usluga put-ničke agencije Nerida Oasis moći u sklopu usluge tražiti halal paket koji će im omogućiti da svoje putovanje pro-vedu na najbolji način, a da su im isto -

iftarite s halalom u splitu

posjeta lino medvjedića mektebu u Medžlisu zagreb

84 | | 853_4 20143_4 2014

nog razvoja halal in dustrije kroz kon-cept halal turizma. Izlaganje je odr žala mr. sc. Edina Mešić, tajnica Centra. U cilju rješenja sa suo čenim izazovima potrebna je izrada jedinstvenog halal standarda na globalnoj razini, uspos -tava kriterija za halal certifikacijska tijela i uspostava akreditacijskih tijela koja bi iste kontrolirala te paralelno s navedenim i razvoj halal turizma.Granada – Španjolska, 22. - 23. rujna 2014., održana je prva međunarodna konferencija o halal turizmu koja je oku -pi la stotinjak vodećih imena svjet ske halal industrije, vodećih svjetskih po -slovnih udruženja te brojne turis tičke

profesionalce i stručnjake, podu zetnike, predstavnike nacionalnih tu rističkih zajednica, znanstvenike, istra živače, vla dine dužnosnike, predstav nike me -dija i mnoge druge. Konferencija je orga-niziranu u svrhu promocije i predstav-ljanju dostignuća halal turis tičke indus-trije te privlačenju i prilagodbi drugih destinacija segmentu naj većeg rastućeg tržišta na svijetu. Republika Hrvatska predstavljena je u sastavu Centra za certi ficiranje halal kvalitete, Turističke zajednice grada Zagreba i prve Halal certificirane turističke agencije Nerida Oasis iz Zagreba. Na panelu predavača pod nazivom Perspectives of Halal Certifi cation De velopment and Growth through Halal Tourism: Challanges and Issues predstavljen je rad rukovoditelja Centra za certificiranje halal kvalitete kojeg je u ime g. Dugonjića prezentirao pred-sjednik Upravnog odbora Centra, go -

spo din Nermin Merdžanović. Na sajmu je prezentirana i prva turis tička brošura vezana uz halal turizam, islamsku baš-tinu i islamske centre u RH. U brošuri su predstavljeni Centar za certificiranje halal kvalitete, Nerida Oasis, islamska baština u RH, islamska baština u gradu Zagrebu, prva džamija u Zagrebu, Islam ski centar u Zagrebu i Islamski cen tar u Rijeci.Ovaj događaj je još jednom pokazao dva bitna čimbenika za razvoj na šeg halal turizma, a to su: liderska uloga u Europi po pitanjima procesa za uspostavu halal standarda i važnost za jedničkih nas-tupa na sajmovima i kongresima u

kojima se prezentira tu rizam u sinergiji predstavnika Centra za certificiranje halal kvalitete, Turis tič kih zajednica, Halal certificiranih par tnera.Treći sastanak tehničkog odbora CEN/TC 425, Project Committee – Halal fo od, održan je u Sarajevu 22. i 23. listopada 2014. godine. Sastanku je prisustvovalo 42 delegata iz BIH, Hrvatske, Austrije, Belgije, Francuske, Makedonije, Nizo-zemske, Norveške, Španjolske, Švi-carske, Turske i Velike Britanije. Inače, ovo je treći sastanak radne grupe čiji je cilj razvoj i uspostava europske norme o zahtjevima za halal hranu u cijelom lancu hrane uključujući i sljedivost, a koja će obuhvaćati zakonodavstvo Europske unije kao i šerijatska načela vezana za halal prehrambenu proizvo-dnju. Republiku Hrvatsku predstavili su gđa. Tea Havranek iz Hrvatskog zavoda za norme i gospodin Aldin Du -

gonjić, rukovoditelj Centra za certifici-ranje halal kvalitete.U Singapuru je od 1. do 3. studenog odr -žan međunarodni summit posvećen globalnoj krizi nestašice hrane te sve većem broju gladnih, potrebama ču -vanja hrane kao i očuvanja prirode pod nazivom International Lifestyle Halal & Vegetarian Summit. Među eminent-nim predavačima i imenima današnje halal industrije kao gost predavač u uvodnom dijelu summita sudjelovao je i gospodin Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete u Republici Hrvatskoj, koji je predstavio Centar govorivši o temi: Izazovi halala

iz Europske perspektive, pozitivan primjer u Republici Hrvatskoj. U svom izla-ga nju g. Dugonjić prezentirao je odlično uređen certifikacijski sustav i pitanje halala u RH, kao i regije istaknuvši kom-parativnu prednost RH kao jedine čla-nice EU sa registriranom halal normom, te naglasio da je prije svega pitanje ha -lala misijsko pa tek onda tržišno. Svaki drugi, isključivo komercijalni, pristup je prolazan i neispravan. G. Du gonjić je također istaknuo da pozitivna iskustva iz RH i regije po pitanju ure đenja halal certifikacijskih procesa mo gu koristiti zemljama sa sličnim izazovima.Centar za certificiranje halal kvalitete sustavno će raditi na jačanju svijesti potrošača o halal certificiranim pro-izvodima i uslugama jer upravo certi-ficiranje halal kvalitete vrši se radi za -do volj stva potrošača sa svom odgo vor-nošću koju ona nosi.

priznanje Islama 1916., potpisan ugovor između Vlade RH i Islam ske zajednice o pitanjima od zajedničkog interesa 2002. godine, osnivanje Centra za certi-ficiranje halal kvalitete 2010. godine čije glavne djelatnosti obuhva ća ju certi-ficiranje proizvoda i certificiranje uslu-ga ugostiteljskih te zdravstvenih i medi-cinskih ustanova i objekata prema zah-tje vima Halal norme HRN BAS 1049: 2010, što čini Republiku Hr vatsku je -dinu članicu Europske unije koja ima i službeno registriranu halal normu. S obzirom na svu veću prisutnost musli-manskih turista Centar za certificiranje halal kvalitete usmjerio je svoje aktiv-

no sti ka kreiranju i promo ciji Hrvatske kao “Halal Friendly” destinacije što je ujedno i novi promotivni logo Centra. Iako halal certificirani proizvodi RH mogu biti plasirani na bilo koje tržište islamskih zemalja, ipak najviše interesa javlja se za izvoz u UAE. Tu proizvođači nailaze na poteškoće sa kapacitetom proizvodnje što se poku šava razriješiti ujedinjavanjem i djelo vanjem svih halal proizvođača regije.Al Jazeera Balkans-Zagreb, Hrvatska – poželjna “halal friendly” destinacija: Hr vatska nedvojbeno postaje “Halal friendly” destinacija. Naime, sve više ho tela i restorana dobiva ili su zainteresirani za dobivanje halal certifikata i “halal friendly” oznake, koje dodjeljuje Centar za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Hrvatskoj.Poslovni časopis Lider – i Hrvatska se otvara tržištu vrijednom 632 milijarde

američkih dolara: Inače niti jedna zemlja u EU nema registriranu halal normu osim Hrvatske, a u svijetu je druga nakon Ma lezije. Stoga mnoge muslimanske zajednice iz drugih država zbog odlične or ga niziranosti hrvatskih muslimana ovdje traže savjete o suradnji s ins titu ci jama oko uspostave norme. Ta ko đer, Hrvatska je 1916. godine, među pr vim državama u Europi priznala islam.Privredni Vjesnik – Halal tržište izazov za hrvatske tvrtke: “Govorimo o gostima koji su spremni više potrošiti, naravno ako im je to omogućeno”, kaže Dugonjić.“Naravno da je arapski turist poželjan gost u Hrvatskoj. Procjene su da će do

2020. godine muslimani činiti 25 posto svjetskog turističkog tržišta”, kaže di -rek torica Sektora za turizam Hrvat ske gospodarske komore Leila Krešić Jurić koja naglašava važnost certificiranja proizvoda i turističkih kapaciteta halal certifikatom.“Mi za sada nismo dovoljno konkurentni, a radi se o jednoj ogromnoj tržišnoj niši. HGK je već napravio određene aktivnosti. Planiramo u 2015. organizirati radionice u partnerstvu s Centrom za certificiranje i svim našim članicama i tvrtkama, bez obzira jesu li u turizmu ili su iz pratećih djelatnosti. U toj sprezi gospodarske ponude trebamo se pokazati u najboljem svjetlu”, ističe Leila Krešić Jurić.“Uloženo u certifikat vrati se i do sto pu ta. Ključ je promocija, proširenje po nude kako bismo imali pokazatelje u rastu broja noćenja, broju potrošača i na kraju u rastu BDPa”, zaključuje rukovoditelj

Centra za certificiranje halal kvalitete Aldin Dugonjić.Primjer iz Esplanade pokazuje da je od uvođenja halal standarda (2013.) hotel povećao dobit za šest posto, dok se broj noćenja povećao za četiri posto, kaže njihova predstavnica prodaje Stefanija Obradović koja je posebno ponosna na činjenicu da je saudijski princ Alwaleed bin Talal bin Abdulaziz al-Saud tijekom nedavnog posjeta Hrvatskoj također odsjeo u hotelu Esplanade.Poslovni dnevnik Halal turizam: S tr -pe ze teške 140 mlrd. dolara Hrvatska ubire mrvice. “Hrvatska s te bogate trpeze uzima tek mrvice, gosti iz islamskog svijeta u statistikama se broje pod “ostale”, za Hrvatsku ni ne znaju, a halal certifikate ima tek 12 hotela. Jačanje ponude, ciljano oglaša vanje na emitivnim tržištima, edukacija turističkih vodiča, obilazak specijaliziranih sajmova, uz obavezno udruživanje svih institucija i tvrtki, sljedeći su koraci koje Hrvatska mora poduzeti kako bi iskoristila ogromne mogućnosti koje pru ža halal turizam, pogotovo u segmen tu zdravstvenog turizma.” – istak nuo je Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete.Poslovni turizam – Posjedovanje halal certifikata sve više postaje presudno za dobivanje poslaKakva su očekivanja gostiju iz islamskih zemalja kada dolaze u Hrvatsku? Je li posjedovanje halal certifikata pre sudno za dobivanje posla?Aldin Dugonjić: “Globalno halal tržište nije ograničeno samo na islamske/muslimanske zemlje jer gosti koji traže halal mogu biti iz bilo koje države svijeta. Pažnja gostiju s halal tržišta usmjerena je ko liko su uvjeti i okruženje u kojima se usluga realizira “prijateljski” za osobe ko ji traže halal usluge, a obuh vaćaju fizičko okruženje, infrastrukturu, te gostoprimstvo i ljubaznost osoblja. Svakako da je posjedovanje halal certifikata sve više presudno za dobivanje posla. Spomenut ću nedavni slučaj jednog zagrebačkog hotela koji nije nositelj halal certifikata. Gosti su tražili halal, za koji im hotel nije mogao garantirati, pa su otišli u hotel koji posjeduje halal certifikat.”

MeduNarodNe akTivNosTi ceNTra

Sarajevo Halal forum, 26. 9. 2014. Cen-tar za certificiranje halal kvalitete predstavio je izazove i proble me s ko jima se suočavaju halal certifikacijska tijela di - ljem svijeta kao i mo gućnost re gional-

sudjelovanje rukovoditelja centra na svjetskom halal danu u singapuru seminar s Turističkom zajednicom grada zagreba

86 | | 873_4 20143_4 2014

Židovstvo jasno zabranjuje kamatu, ali to se odnosi samo na židove. Dok je kamatu do -zvoljeno uzimati od ne-židova. Međutim i među samim židovima, u njihovim poslovanji ma, postojala je vrsta kamate, drugačije zvana kao “darovanje” kao znak zahvale na određenu svotu.1 Kršćanstvo je kamatu zabranjivalo opetovano: prvo Isusovim tjeranjem trgovaca i bankara iz hrama. Zatim je kamata u četvrtom stoljeću bila zabranjena svećenstvu, u petom stoljeću čitavom pučanstvu, a onda u osmom stoljeću je njeno naplaćivanje postalo kazneno djelo. Danas je sam pojam kamate dozvoljen, dok se lihvarenje2 tretira kao nedozvoljenim.3 Nažalost, što se tiče islama, danas svi gledaju islam sa strahom, ne razumijevajući što islam zaista nudi. Propaganda globalnih i lokalnih medija krivog prezentiranja islama i šerijatskih ciljeva je najveći razlog tome. Na nama svima je da ponudimo ljudima odgovor na pr(a)vo pitanje što je to islam. A potom da uputimo ih na ljepote islamskih financija.

islaM i šerijaTIslam je ispravan način života: božanski, finalni i sveobuhvatni. Božanski u smislu da nas je Svemogući Stvoritelj stvorio u najljepšem obliku i udahnuo nam dušu (ruh), te nas odab-rao da budemo namjesnici na zemlji, kad su se sva ostala stvorenja pobojala prihvatiti tu odgovornost. Finalni, u smislu da je ovaj svjetovni život prolazan, da će cijena ploda biti onakva kako se posijalo na ovom svijetu. I sveobuhvatan, u smislu da moramo biti svjesni da poslije smrti ima i drugi svijet, onaj vječni; to potvrđuju kur'anski ajeti koji govore oni koji vjeruju u Allaha i u drugi svijet...4

Islam je dakle cjelokupna, božanska,vjera koja je odredila propise čovjeku definirajući mu ispravan životni put, kroz tri kategorije:

a. Vjerovanje (akida) – vjerovanje u jednog jedinog Boga, u Božje meleke, poslani ke (vjerovjesnike), knjige, Sudnji dan, i sve ono što se veže za pojam vjerovanja, bilo da se desi dobro ili zlo.

b. Islamsko pravo (šerijat) – svi propisi dozvole ili zabrane, bilo govorom izrečeni, ili djelom učinjeni, vezani za punoljetnog i razumom pametnog muslimana. Ovi propisi se dijele na:

• Odgovornost čovjeka naspram svog Gospodara, kao što je namaz, post, zekat, hadž.• Odgovornost čovjeka naspram drugog čovjeka, kao što je poslovanje među ljudima.c. Moralne vrline muslimana (ahlak) – dužnost svakog muslimana je da posjedu-

je visoko kvalitetne manire, a da bježi od, ili se odriče, poroka i svega onog što ruši čast jednog muslimana.

Najbolji dokaz tome je hadis Božjeg Poslanika s.a.w.s5 u kojem je definiran islam, iman i ihsan (duhovna i moralna vrijednost muslimana).Prenosi se od Omera ibn alKhataba (drugog Halife): (Jedne prilike) Dok smo sjedili kod Poslanika s.a.v.s., pojavi se čovjek veoma čiste bijele odjeće, crne kose; nisu se poznavali na njemu tragovi umora od putovanja, a nitko ga od nas nije ni poznavao, te sjede do Poslanika s.a.v.s. pa približi svoja koljena njegovima i stavi svoje dlanove na koljena pa mu reče: ‘Muhamede, reci mi što je to islam?’ Poslanik s.a.v.s. mu odgovori: ‘Islam je da vjeruješ u jednog Boga, Allaha (dž.š6), i da je Muhamed (s.a.v.s.) Njegov poslanik, da klanjaš propisane namaze, da daješ zekat, da postiš mjesec ramazan, te da obaviš hadž ako to budeš u stanju.’Zatim pitalac reče: ‘Istinu si rekao!’ Kaže Omer r.a.7 : ‘Začudili smo se, pita, a zatim potvrđuje odgovor!" Potom ga (s.a.v.s) pitalac upita: ‘Reci mi što je to iman?’A Poslanik s.a.v.s. odgovori: ‘Iman je da vjeruješ u Allaha, Njegove meleke, knjige, poslanike, i u Sudnji dan; i da vjeruješ u kader (sve dobro i loše što te zadesi da je od Allaha)!’ Zatim pitalac opet potvrdi: ‘Istinu si rekao!’ Te ga potom upita: ‘Reci mi, što je to ihsan?’ ‘Ihsan je da obožavaš Allaha kao da ga vidiš, jer ako ti Njega ne vidiš pa, zaista, On tebe vidi!…’8 Hadis bilježi MuslimSvaka cjelina islama zasebno nalaže čovjekovu odgovornost prema Bogu, prema čovjeku i prema zajednici. Međutim, samo šerijat regulira sve pravne norme kroz sve tri kategorije. Nijedna druga religija, monoteistička (židovstvo i kršćanstvo) ili uspostavljena ljudskim intuicijama (hinduizam, budizam, i ostale), ili bilo koji sekularni zakonik (od Hamurabijevog koda do ustava država) nema već unaprijed razrađenu shemu pravila i normi, propisa i kazni, kao što je to islam jasno definirao prije više od 1400 godina. Riječ šerijat je arapskog porijekla i znači (ispravan) put ili smjer.9 Glavna svrha šerijata jeste promicanje, očuvanje i zaštita ljudskog roda10, dok su temeljne odlike šerijata: - Šerijat je božanska odredba (tj. nije ljudski zakonik);

uloga islama, ŠErijata i mEkasiDa u islamskim fiNaNcijama

uvodNajveći problem današnjeg globalnog društva predstavlja nepravedan način financiranja ili investiranja od strane konvencionalnih banaka, tj. financijskih institucija. Međutim takvu nepravdu podržavaju zajedničkim snagama i kreditor i dužnik. Ali što to znači nepravedan način? U islamskim financijama nepravednost znači kamatarenje ili lihvarenje, špekuliranje s vlastitim ili tuđim novcem. A upravo na tome se zasniva konvencionalno bankarstvo: “Novac danas vrijedi više nego novac sutra (istina…)!? Jer ako se posudi danas, propušta se prilika da se zaradi više danas.” – (…ali,) i to bez ikakvog faktora rizika, tj. posuđeni novac plus kamata se moraju vratiti bez obzira na sam uspjeh projekta. Drugim riječima kreditor uvijek dobiva, za njega je to winwin pozicija, dok dužnik profit (ili dio profita) dijeli s kreditorom, ali gubitak snosi samo on sam. Logika koja ne pije vode. Zato i jest svijet u recesiji. Međutim u financijskim krizama bogati postaju bogatiji, a siromašni siromašniji. No krenimo redom. Razlog globalne krize leži u namjernom špekuliranju, pronevjeri, ko -c kanju na račun drugih od strane velikih (globalnih) banaka, kreditnih rejting agencija, osiguravajućih kuća, ekonomskih sveučilišta i njihovih profesora, deregulacijom propisa. Zadnje navedeni razlog je u stvari ključ pokretač krize koji je dopustio financijskim insti-tucijama da rade malverzacije bez ikakvog motrenja ili sankcioniranja samih poslovanja ili novčanih transakcija.Zamislite dvije strane kako se kockaju s vašim imetkom, a vi ili ne znate ili ne možete utjecati drugačije; pa ako se desi profit vi dobivate mali dio ili ništa; ali ako se desi da bank-rotirate ili niste u mogućnosti isplaćivati dug banci, onda vam banka uzme apsolutno sve od vaše pokretne ili nepokretne imovine, sve ono što može pokriti njena potraživanja, jer za to ima potpuno legalno pravo, s jedne strane. S druge strane ta ista banka se kockala, s drugim bankama ili osiguravajućim društvima, na vaš račun. Kakva će vaša financijska situacija biti u bližoj ili daljoj budućnosti? Poznata američka uzrečica kockanja u kockarnicama glasi: “Kuća uvijek dobiva!” Ovaj mali broj ljudi koji je kreirao financijski kaos je jednostavno odšetao dalje, s naravno boga-tim bonusima i nagradama. Nitko od njih nije bio sankcioniran za prouzročene prijevare i laži. Dapače, većina ih sjedi u administraciji trenutne vlade SAD-a ili u administracijama nekih drugih svjetskih financijskih ustanova. Bogati (kreditori) su bogatiji, a siromašnima (dužnicima) ni zakon ne može pomoći. Ali ima rješenje, ako se rješenje naravno želi postići.Sam rizik, bilo poslovni ili životni, ne može se izbjeći. On se može kontrolirati ili podijeliti sa drugim, samim ugovorom ili s odobrenim osiguravajućim društvom. Ali rizik se ne može u potpunosti prenijeti. To znači da islamske financijske ili investicione institucije jed-nostavno moraju snositi odgovornost rizika ako kojim slučajem plan financiranja ili ula-ganja propadne.Islamske financije, bankarstvo i osiguranje, leže na temeljima dozvoljene trgovine i šerijatskih zabrana, u prvom redu kamate, a zatim i svega onog što bi ugovorom moglo naštetiti jednu ili drugu stranku. ...To je zato što su oni govorili da je trgovina isto što i kamata. A Bog je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu... ElBekare, 275I ostale dvije monoteističke religije, zabranjuju kamatu, ali samo šerijat je striktan po tom pogledu. Dok ostale vjere na današnju kamatu gledaju kao profit i dobrobit.

UVOD U ISLAMSKE FINANCIJE (1)

Piše: Elvis Deumi

88 | | 893_4 20143_4 2014

Intencije šerijata su također jedan od popratnih stupova na kojima leže islamske finan-cije. Problem siromašnog muslimanskog stanovništva, najvećim dijelom to se odnosi na muslimane Istočne Azije (Indija, Indonezija, Bangladeš, Pakistan) zbog velikog broja stanovnika, ali se odnosi također i na muslimane Afrike (Nigerija, Benin, Čad, Burkina Faso), nalazi se u nedostatku obrazovanja. A nedostatak obrazovanja limitira muslimana da, u olimpijskom žargonu, brže, više, jače, privređuje, tj. da se bogati, na dozvoljen način. Ovako lošom situacijom siromašni muslimani se nalaze u nezavidnoj poziciji u kojoj im, zakon države ili tradicija društva ili strah od goreg siromaštva, uništavaju pozitivno mišljenje o financijama, pa tako i onog što islamske financije i financijske ustanove nude.Islamska Banka za Razvoj (Islamic Development Bank, IDB) navodi da preko 700 milijuna muslimana živi potpuno siromašno ili na granici siromaštva, preživljavajući dan za danom (vidi tabelu 1).14

Islamske financijske ustanove, također predvođeni IDB-om, našle su potrebu za finan-cijskim ubrajanjem ( financial inclusion) ovog velikog postotka stanovništva koje nema, ili ne može imati, pristup islamskim financijama.15

tAbElA 1 – Prosjek siromašnog stanovništva u nekim islamskim zemljama (prilagođeno iz IDB Social Report, 2014)

Tabela 1, gore, navodi, izvučeni podaci predstavljaju samo onaj najveći dio siromašnih mu slimana, da su (islamske) zemlje zakazale s osnovama socijalnih odredbi u islamu, kao što je primjer zekata ili vakufa. Jer nepojmljivo je da ovako velik broj muslimana u 21. stoljeću živi na samom rubu preživljavanja. IDB zahtijeva od islamskih socijalnih i nepro-fitabilnih, kao i financijskih institucija da zajedničkim snagama kroz mikro financiranje malih i srednjih projekata, poljoprivrednika i ostalih privrednika, podigne postotak privređivanja. Ovdje su dakako vrata širom otvorena islamskim bankama i osiguranjima, koja kroz profit mogu ponuditi muslimanima da ulažu u zajedničke projekte, ali isto tako da snose puni rizik i odgovornost ako dođe do propasti samog projekta. To znači da, za ra -zliku od konvencionalnog financiranja gdje dužnik mora vratiti kreditoru i osnovicu i kamatu, bez obzira na profitabilnost samog projekta, islamske financijske institucije snose rizik zajedno s dužnikom. Sve ovo su jasni pokazivatelji ciljeva šerijata u nužnom značenju očuvanja života i slobode čovjeka da privređuje i da se bogati na dopušten način. A takva se mogućnost danas pruža u islamskim financijama. Poduzetnici (entrepreneurs) sa vizijama, ali bez mogućnosti ulaganja kapitala; agenti potkovani znanjem i umijećem da provedu zacrtane financijske ciljeve; poslodavci koji žele financirati ili investirati, ali su limitirani u svojim prohtjevima – za sve njih, i mnoge druge, islamske financije imaju rješenja.

islaMske fiNaNcijeIslamske financije nisu novi pojam u islamu, iako se tretiraju kao relativno mlada grana ekonomije. Islamska ekonomija, kao znanost, prvi put se javnosti obznanjuje tridesetih godina dvadesetog stoljeća; mada se pojavljuje u pisanom značenju četrdesetih godina prošlog stoljeća. Prve teorije u islamskoj ekonomiji su se bazirale na razumijevanju zabrane kamate u islamu.16

Ali i prije dvadesetog stoljeća islamsko pravo, šerijat, je reguliralo financije kroz muamelat. Muamelat bismo doslovno preveli kao međuljudski odnosi, u koju spadaju generalno tri kategorije: politika, ekonomija i socijalni pristup. Dakle, kao što je i prije navedeno, islam-ske financije temelje se na osnovama šerijata, tj. islamskog prava. U fikhu, muamelat se definira kao pravo koje regulira (među)ljudske odnose. Dok u svrsi ekonomije podrazu-mijeva svaku vrstu poslovanja za koje su jasno dane upute odobrenja ili zabrane putem Kur'ana, sunneta, idžmaa, kijasa,17 ili drugih šerijatskih izvora usulifikha (pravnih normi). Financijske institucije i proizvodi koje nude su striktno utemeljeni na osnovu ovih pro-pi sa. Na primjer, ako znamo da je alkohol jasno i izravno zabranjen Kur'anom, onda se podrazumijeva da bilo kakvo financiranje ili investiranje u alkohol ili slične proizvode automatski nije dopušteno. Samo odobrenje bi se kosilo s preciznim odredbama.

država broj muslimanazgrada od 2 dolara

poglavi stanovnika po danu godina

indonezijaindijapakistanbangladeštotal

215.4 milijuna176.4 milijuna172.5 milijuna135.6 milijuna

699.6 milijuna

46.12%68.76%60.19%76.54%

(prosjek) 62.90%

2010201020082010

- Svi navedeni propisi, bilo naredbe ili zabrane, su univerzalni; - Sve odredbe su vječne (ono što je jasno definirano, ne može biti promijenjeno);- Šerijat je kompletna cjelina koja pokriva svaku čovjekovu aktivnost i vrednuje je;- Nagrada (ili kazna) na ovom i budućem svijetu (ahiretu).

Šerijat se nadalje specifično osvrće na drugu kategoriju, tj. šerijat u osnovi, kroz fikh i usuli fikh. Tako ćemo islamsko pravo u fikhu podijeliti na ono što se tiče propisa: (a) ibadeta- pro-pisa odgovornosti prema Bogu, kao što je namaz, post, zekat i hadž; (b) muamelata – pro-pisa međusobne odgovornosti između ljudi, kao što je obiteljsko pravo, kazneno pravo i pravo međuljudskih odnosa u društvu, politici ili ekonomiji.

gRAFIKON 1 – Sistematski prikaz islama i islamskog prava (šerijata)

Sam cilj šerijata je da čovjek stekne Božju milost, a ta milost se ogledava kroz tri stajališta: edukacija, uspostavljanje pravde i ostvarivanje javne dobrobiti. Ova tri stajališta se na dalje ogledaju kroz mekasid, intencije šerijata.

Mekasidi (iNTeNcije) šerijaTaIntencije šerijata (ar. mekasid šeriah) su ciljevi vjere na kojima leže temelji islama: traženja dobra i otklanjanje lošeg. Kur'an i sunnet11 Poslanika s.a.v.s. su jasna potvrda toga. Upravo svrha mekasida jeste ostvarenja dobra za vjernika, kroz zaštitu ljudskog života i onoga što ga okružuje.12

Mekasid šeriah obuhvaćaju same mudrosti propisa, predstavljajući namjere i moralne kon-cepte na kojima je utemeljen šerijat, kao što je primjer pravde (adl), iako sam pojam pravde nije zaseban cilj mekasida. “Allah zaista naređuje pravednost, dobročinstvo i potpomaganje rodbine, a zabranjuje be stidnost, odvratna djela i nasilje; savjetuje vas da biste vi primili savjet“ ElNahl, 90Ono na što intencije šerijata upućuju jeste da su neke stvari nužne, neke su potrebne, dok su treće poželjne, da bi se ispunio cilj života. Općeprihvaćene nužne vrijednosti, koje je ulema prihvatila, u šerijatu su prikazane kroz očuvanje: vjere, života, razuma, potomstva i imovine.13 Shodno tome musliman vjernik je dužan da štiti i zaštiti svojih pet temeljnih životnih ciljeva, darurijata.

iSlam akida - vjeRovanje

ŠeRijat - iSlamSko pRavo

ahlak - etika

ibadat

mUamelat

mUnakehat -obiteljSko pRavo

džinajat - kazneno pRavo

mUamelat -meĐUljUdSki

odnoSi

politika

ekonomija

dRUŠtvo

očUvanjevjeRe

naRedba džihada

očUvanježivota

kiSaSkazna

očUvanje potomStva

zabRanablUda

očUvanje RazUma

zabRanaalkohola

očUvanje imetka

kazna za kRaĐU

tahSinijat -poželjne

intencijeŠeRijata

hadžijat - potRebne

daRURijat - nUžne

gRAFIKON 2 – Intencije (mekasid) šerijata (s primjerima naredbe ili zabrane u islamskom pravu)

90 | | 913_4 20143_4 2014

Islamske financije predstavljaju mjeru učinkovitosti i ekonomske stabilnosti; one pre-poznaju moralne i fizičke opasnosti u poslovanju, te ih korigiraju ili ih odstranjuju za uspješnost poslovanja,i uklanjaju moguće negativne selekcije u nadolazećim poslovnim potraživanjima i suradnjama.28

Broj islamskih financijskih ustanova danas prelazi 300, u 75 država svijeta.29

Bilješke:1 Čekolj,Željko; Bog i novac; GlasKoncila 43 (2105), 26.10.2014; http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41& news_ID=25453.2Lihvarenje se tretira kao prekomjerena ka mata. Neki zakoni u Sjedinjenima Ame rič kim Državama tretiraju lihvarenje svaku kamatu veću od 50% ili 60%. 3 Vlačić, Emanuel, Tefterite me, vaš sam jaran od prvog dana; http://danas.net.hr/novac/evlacic/emanuel-vlacic-put-u-pakao-poloce n-je-kamatama; 2012.4 “… koji budu vjerovali Allaha i Sudnji dan…” (Al Baqara 62); “Oni vjeruju u Boga i Sudnji dan…” (Ali Imran 114), “…koji vjeruju u Boga i Sudnji dan…” (At Tawba 99), I drugi slični ajeti Kur’ana Časnog. Također-Poslaniks.a.w.s navodi u jednom od hadisa sljedeće: “Tko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, nek ne šteti svome (ne nanosi štetu) susjedu; tko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, nek na najljepši način dočeka gosta; tko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, nek govori u dobru, ili nek šuti!” Buhari i Muslim pre-nose hadis. Vidi notu broj 16.5 Sala-Allahu-alejhi-we-selem, s.a.w.s. je kratica koja upućuje na salavat i selam na Božjeg Poslanika Muhameda, neka mu je Božji mir i blagodat, a koju ću upotrebljavati kad god se spomene Poslanik s.a.w.s. Kao dokaz tome su kur'anski ajet i hadis navedeni dolje:

„Zaista Allah obasipa milošću vjerovjesnika, a Njegovi meleki mole oprost. O vjernici, veličajte ga i pozdravljajte selamom“ – Al Ahzab, 56 (prijevod: hfz. Muhammed Pandža i Džemaluddin Čaušević; 1993) „Škrtac je onaj koji ne donese salavat na moj spomen (Poslanika s.a.w.s)“ – hadis prenosi Tirmizi i kaže da je hadis hasen sahihgarib*. Kutubu-s-sitte, Džamiu Et-Tirmizi, broj hadisa 3546, stranica 2016 (vidi sljedeću notu za punu referencu knjige).*Tirmizi, između ostalog, u svojoj klasifikaciji hadisa navodi i „hasen sahih garib“ što znači sljedeće: „hasen“ jer ima više prenosilaca u samom lancu hadisa; „sahih“ jer su svi prenosioci hadisa autentični; „garib“ kako je hadis prenio u govoru Tirmizi.

6 Dž.š. je kratica od džele ša’anuhu, a koja je jedan od atributa kad se spomene Božije ime, i koje bi naj-jednostavnije preveli sa Uzvišeni.7R.a. je kratica od radij Allahuanhu. Ona se veže na spomen ashaba (sljedbenika u vremenu) PoslanikaMuhameda s.a.w.s.8 Kutubu-s-sitte, Sahih Muslim, Poglavlje o vjerovanju, broj hadisa 8 {[93] 1 – (8)}, stranica 681; Dar As Sa-lam, Kraljevina Saudijska Arabija, godina izdanja 2000. Nastavak hadisa: “...Reče (Omer): Potom (pi talac) ga upita: “Obavijesti me o Sudnjem danu?” Odgovori (Poslanik s.a.w.s.): “Pitani ništa više od pitaoca ne zna?” Potom ga (pitalac) upita: “Obavijesti me o njegovim znakovima (predskaza-njima)?” Veli Poslanik s.a.w.s.: “Kada žena rodi sebi gospodara, i kada vidiš gole i bose čobane (siro-mahe) kako će se natjecati u gradnji kuća u vis!” Kaže Omer, zatim: “Ustade pitalac i ode, a Poslanik s.a.w.s. neko vrijeme ostade (ne rekavši ništa), te reče: “Omere, znaš li tko je ovo bio?” Rekoh mu: “Allah i Njegov poslanik najbolje znaju!” Reče: “Bio je to Džibril, došavši da vas poduči vjeri!”9 Ad-Dusuki,Muhamad and Al-Jabir, Aminah; Muqadimah fi dirasat-ul-fiqh al-Islamiy, 1999.10 Kahf, Monzer; Islamic Finance: Business as Usual; http://monzer.kahf.com/papers/english/ISLAMIC_FINANCE_BUSINESS_AS_USUAL_Clean_revised_CJIL-2006-09-25-Kahf.pdf11 Sunnet u kratko znači svaki jasno zabilježen životni dio Poslanika s.a.w.s; između ostalog može se odnositi na islamske propise, ali također i na sam život a Poslanika s.a.w.s. 12 Šelebi, Muhamed Mustafa; Usul al-fikh al-islamij, 198613Avde, Džasir; Intencije Šerijata, kao filozofija islamskog prava, sistemski pristup; El-Kalem, Sarajevo, 2012.14 Islamic Research and Training Institute (IRTI), Islamic Development Bank;Islamic Social Finance Report 2014; Jeddah, Kingdom of Saudi Arabia; 2014.15 Khan, Tariqullah; Financial Sector Development Policies, Faculty of Islamic Studies, Qatar Foundation (QFIS),master programme lectures, Spring 2014.16 Kahf, Monzer; Islamic Economics, What Went Wrong?; http://monzer.kahf.com/papers/english/ISLAMIC_ECONOMICS_what_went_wrong_SEPT_03_IRTI.pdf17 Idžma je jednoglasan stav svih šeriajtskih pravnika po jednom novonastalom pitanju (u jednom vremenu), bilo odobrenja ili zabrane. Kijas je analogija, koja dopušta rješavanje novonastalog prob-lema na osnovu prijašnjih presedana, ali da sam odgovor nije bilo moguće dobiti iz prva tri izvora: Kur'ana, sunneta ili idžmae.18 O zabrani kamate, kockanja i pretjeranog rizika detaljniji osvrt će biti u sljedećem nastavku.19 Kahf, Monzer; Islamic Finance: Business as usual.20 Kutubu-s-sitte, 2000; Sahih Buhari, broj hadisa 6018, stranica 509. Također, Sahih Muslim, broj hadisa 47 {[173] 74 – (47)}, stranica 688.21 Gaith, A. Alsadeki Worthington, C. Andrew; A Primer on Islamic Finance: Definitions, Sources, Princip-les and Methods; University of Wollongong, Research Online, Faculty of Commerce - Papers (Archive), School of Accounting and Finance Working Paper Series No. 07/05, 2007.22 Izgradnja sueskog kanala je trajala 10 godina i završena je 1869. godine.23 Khan, Tariqullah; Islamic Banking, Faculty of Islamic Studies, Qatar Foundation (QFIS), master programme lectures, Spring 2012.24 Khan, Tariqullah, lectures on Islamic Banking and Finance, QFIS 2011/2012.25 Schoon, Natalie; Financial services review; Islamic finance, a history; August, 200826 http://www.articlearchives.com/banking-finance/banking institutions-system/1477712-1.html27 Grewal, Baljeet Kaur; Overview of the Islamic Financial Landscape: Globally and in Europe; Kuwait Finance House, KFH Research Ltd., PPT, 2013.28 Al-Jarhi, Mabid Ali; Islamic finance: an efficient & equitable option; The Islamic Research and Training Institute, Islamic Development Bank, Jeddah, Saudi Arabia, godina izdanja nepoznata.29 Gait A. Alsadeki Worthington, C. Andrew; A Primer on Islamic Finance

U osnovi islamske financije se vežu za tri važne prohibicije: zabranu kamate (riba), zabranu neizvjesnosti (garer), i zabranu kockanja (mejsir).18

Iz ovoga možemo zaključiti da islamske financije same po sebi nisu ništa drugo do običan svakodnevni posao pojedinca ili institucije; zato što je muamelat, iako u osnovi određen vjerozakonom, izgrađen na čovjekovom razumijevanju poslovanja i samoj ljudskoj prirodi za kupoprodajom, koja se ne kosi sa šerijatskim normama.19 Ovo pogotovo dolazi do izražaja u današnjim poslovanjima gdje su mnogi novi dozvoljeni ugovori kombinirani u jedan, da bi se olakšalo samo poslovanje. Naravno islamsko pravo prati ove transakcije kroz oči re -gulatora, odobrivši ili zabranivši pojedine ugovore.Na osnovu ovoga islamske financije u modernom smislu mogu se definirati kao kupoprodajni, financijski ili investicijski, ugo-vori koji se temelje na odredbama šerijata. Ono što zaista izdvaja islamske financije od konvencionalnih jeste svjesnost muslimana da će biti nagrađeni za dobro ili kažnjeni za loše poslovanje, a to se također odnosi i na ostale čovjekove društvene djelatnosti. “pa tko bude uradio koliko trun dobra, vidjet će ga; a tko bude uradio koliko trun zla, vidjet će ga.“ EzZilzal, 7,8Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s rekao: “Tko vjeruje u Allaha i Sudnji Dan, neka govori u dobru ili neka šuti; tko vjeruje u Allaha i u Sudnji Dan, neka bude častan (u dobrim odnosima) sa svojim susjedom; tko vjeruje u Allaha i u Sudnji Dan, neka lijepo ugosti svog gosta.“Hadis bilježe Buhari i Muslim20

Današnje islamske financije se većinom svode na islamsko bankarstvo i islamsko osigu-ranje (tekaful). Unatoč brzom razvoju (islamske financije trenutno najbrže napreduju u svjetskom financijskom poretku), najviše u zemljama Bliskog Istoka i jugoistočne Azije (s posebnim naglaskom na Maleziju), mnoge države i njihove institucije ne razumiju u pot-punosti islamske financije te tako imaju negativan pristup prema samima.21

kraTka povijesT islaMskih fiNaNcijaIslamske financije, tj. islamsko bankarstvo, po prvi put se službeno javilo sredinom 19. stoljeća kad je počela priprema radova za Sueski kanal22 u Egiptu. Mnogi muslimani su tad po prvi put se zapitali da li je investiranje ili financiranje od stranih banaka dozvoljeno; tj. da li kamata spomenuta Kur'anom i sunnetom je zaista ta bankarska, lihvarska, ili se ona ne odnosi na banke i njihove interese ( faide).23 Međutim ova diskusija je brzo zaboravljena samim otvaranjem Kanala, i prestankom financiranja.Zatim se pedesetih godina dvadesetog stoljeća u Pakistanu pojavila ideja o osnivanju islam-ske banke. U ruralnim dijelovima te zemlje pobožni vlasnici zemlje su pomogali, davali bez kamate iz svojih fondova, siromašnije poljoprivrednike kako bi mogli napredovati. Međutim ta ideja nije mogla u potpunosti uspjeti jer su sami depozitori ostajali bez pro fita.24

U stvarnosti islamska financijska ustanova nije zaživjela sa radom sve do otvaranja islam-ske financijske ustanove Mit Ghamr u Egiptu. Takva ustanova je bila kooperativna orga-nizacija u kojoj su sami depozitori imali pravo uzimati manje kredite kako bi financijski pokrenuli svoje konkretne ideje.25 Iako je kratko trajala, u periodu od četiri godine (za -tvorena zbog političkih razloga; kasnije 1971. počela sa radom, ali u sklopu Nasser Social Bank), dala je povoda i osnove za otvaranjem sličnih islamskih institucija. Vrlo uspješan pokus islamskog bankarstva i financija se pokazao u Maleziji 1963. godine. Tadašnje vlasti su uvele fond koji je osiguravao štedišama hadž, postepenom štednjom. Budući hodočasnici u Meku su tako mogli se osloniti na islamsku instituciju, štedeći na halal način, a ta institucija bi nakon ispunjenih rokova omogućavala muslimanima put i putne troškove hadža.26

1973. godine Organizacija Islamskih Zemalja (Organization of Islamic Countries – OIC) osniva Islamsku Banku za razvoj (Islamic Development Bank – IDB) u Saudijskoj Arabiji kao međuvladinu banku usmjerenu na osiguravanje sredstava za razvojne projekte u zem-ljama članicama OIC-a.Nakon toga Islamska banka Dubai (Islamic Bank of Dubai) se otvara 1975. godine, Faisal islamska banka u Egiptu (Islamic Bank of Faisal) 1977., i (Islamic Bank of Faisal Jordan) 1978. u Jordanu. Zatim Banka islamskih financija i investicija (Bank of Islamic Finance and Investment) otvara se u Jordanu isto 1978. godine, te Islamska investicijska kompanija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (Islamic Investment Company Ltd.) 1979. godine. Od tada pa do danas islamske financije, kako bankarstvo tako i osiguranje, rastu pozamašno u svjetskim1 razmjerima. Godišnja stopa rasta islamskih financija između 2008 i 2012 bila je 19.50%, dok je na kraju 2012, za tu godinu, iznosila 20.40%. Globalna vrijednost imovine islamskih financija iznosila je, za 2012, 1.6 trilijuna američkih dolara, a predviđanja su da će dosegnuti 6.5 trilijuna američkih dolara do 2020.27

| 933_4 201492 | 3_4 2014

vladar iMareTa šarika, člaNice uae

najveĆi donator zagreBaČke dŽamijeŠejh dr Sultan bin Muhammed el-KasimiNapisao: Muftija Ševko ef. Omerbaši

Šejh dr. Sultan bin Muhammed el-Ka -simi veliki dobrotvor i donator čijom su zaslugom ponikle brojne vjerske, kul-turne, znanstvene i društvene ustanove širom svijeta. Naročito je bio solidaran s muslimanima u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama, nimalo ne za -pos tavljajući muslimane u Aziji i Africi. Kada sam ga posljednji puta susreo, u srpnju 2001 godine, nazočio je otvo-renju Islamskoga centra u selu Sagra, ispod istoimene planine u Španjolskoj. Taj je Centar u cijelosti financirao. Sta-novništvo tog sela uspjeli su opstati kao muslimani sve do dolaska na vlast dik-tatora Franka koji je dio pobio, dio ra -stjerao, a većina je pokrštena. Uspjeli su opstati zahvaljujući uda ljenosti sela od glavnih prometnica. Selo je udaljeno od Malage nekih sto ti nu kilometara, a od Granade oko dvjes to kilometara. Na jednom sastanku predstavnika islam-skih zajednica i kulturnih centara u nizozemskom gradu Den Haagu upo z-nao sam imama i vođu te male musli-manske za jednice gospodina Abdusa-meda Garsiu koji okuplja muslimane ovoga sela. Vratili su se islamu odmah nakon uspo s tave demokracije za vrije - me vlade socijaliste Adolfa Suareza. Ovo je samo je dan od Šejhovih brojnih dobrotvornih akcija.Šejh Sultan je rođen 6. srpnja 1939. godine u Šariki, a vlast je preuzeo 25. siječnja 1972. godine. Odmah po preuzi-manju vlasti u imaretu Šarika, Šejh

Sultan postaje i član Vrhovnog Savjeta Ujedinjenih Arapskih Emirata. Kao član najvišeg tijela Emirata Šejh Sultan, do tada poznat kao vrsni znanstvenik, preuzima resor znanosti i upravo zah-va ljujući njemu u UAE nema nepisme-nih, a svima je omogućeno da se školuju do doktorata na račun državnih fon-dova. Na razini islamskoga svijeta Šejh Sultan bin Muhammed el-Kasimi naj -školovaniji je vladar i kao takav pred-stavlja rijetkost. Obranio je dva dokto-rata; jedan iz političke povijesti na bri-tanskom sveučilištu Exeter 1985. go di -

šejh dr. sultan navršio je2014. godine 75 godina života

Ivan Katušić u svojim novelama piše: “Čudna je lokomotiva taj život! Misliš: pobjegao si, napri-jed si otišao, a kad tamo iz tihe idile te promatra tvoje djetinj-stvo.” Svi smo mi vezani za neki događaj iz djetinjstva koji nas je formirao kao ljude. Ako kojim slučajem tragate za svojim iden-titetom, navečer zatvorite oči prije nego zaspete i naredite mozgu da vam izvadi sve slike iz djetinjstva, da vam oživi maš -tu. Vidjet ćete, sjetit ćete se mno gih stvari koje vire zabo-ravljene u brojnim ladicama, u tom starinskom ormaru kojemu smo nadjenuli ime – sjećanje, a “Sjećanje je jedini raj iz kojega ne možemo biti prognani” (Paul Jean). U tom ormaru sjedimo i gledamo kao Balzakov starac; Balzac kaže, “Starac je čovjek ko ji je dovršio svoj ručak i gleda druge kako jedu.” Dakle, sve ono što proživljavate kao dijete, pratit će vas cijeli život. Hrvatski pjesnik, filozof i poli tičar, Vlado Gotovac cijeli je svoj život vukao za sobom svoju lokomotivu koja ga je uvijek vraćala na početke mišljenja. Svoje je uspomene opisao u izvr-snoj knjizi, Moj slučaj. Tu se dotiče i svoga djetinjstva i navodi kako je začudnost islama djelovala na nj kao jedna od učiteljica života. Kad govori o svojim roditeljima onda navodi da je s očeve strane vjerojatno podrijetlom “iz Rumunjske, iz koje su njegovi preci stigli – sredinom XVIII. stoljeća? – možda i s ciganskom krvlju…”Poslije će se prisjećati najranijeg djetinjstva, Gotovac je rođen ljeta 1930. u Imotskom. Kaže da mu je prvi učitelj bio žandarski narednik Starčević – komandir žandarske stanice u Bosanskom Novom, tamo između 1932 – 1934. Naravno, Gotovac se ne sjeća prvih lekcija, sjećanje mu je naknadno ugradila njegova majka, ali zna da je u žandarmerijskoj stanici proboravio dosta vremena, a narednik Starčević mu je prenosio prva znanja. Poslije, između svoje četvrte i osme godine prisjeća se starice Nete koja mu je otkrila čudo života. Evo što o tome piše:

Godine 1934 – 1938.“Drugi moj učitelj – u Prnjavoru, kamo je otac bio premješten – postala je starica Neta, muslimanka, koja je živjela u našem susjedstvu. Od nje sam čuo prve tajanstvene, čudesne priče, u kojima su se isprepletali nebeski i zemaljski događaji, živi i mrtvi… Mnoga sam predvečerja prosjedio do njezinih nogu, a ona me je, pričajući mi, milovala po kosi, smirujući tako moje uzbuđenje i moj strah. Tihim glasom, punim promjena, otkrivala mi je zago-netnost svega, prividnost svega, neizrecivost svega. Neta je prvi učitelj moje mašte, prvi moj vodič, izvan granica svakodnevnog iskustva.Sve je moguće, ništa nije sigurno; svugdje je zajedno trenutak i vječnost, zemlja i nebo, vidljivo i nevidljivo. To mi je otkrila Neta, zauvijek. Istina postoji jedino kao priča.U isto doba naučio sam čitati i latinicu – iz majčinih molitvenika. Glas pobožnosti nije osporavao Netin glas: i Bog se objavljivao u neobičnim događajima, u čudima – uvijek tajanstveno! I on je, također, bio obično nerazumljiv, obično nezamjetljiv, jer nismo toliko vjerovali, da bismo ga mogli otkriti i lako shvatiti.Tada sam postao i ministrant; također bez ikakvih značajnih promjena: Lazarevo uskrsnuće, pretvaranje vode u vino, hodanje jezerom, umnažanje kruha i ribe… – sve su to bile samo nove priče za istu vjeru, u kojoj nije bilo nemogućega. Župnikov nadzor nad mojom pobožnošću nije uspio razdvojiti Netu od apostola. Ja sam to u strahu krio.…”

(Moj slučaj, str 97/98)

Zato, zavirite u svoja sjećanja i prisjetite se neke svoje priče, neke svoje Nete.

Priredio: Kemal Mujii

vlaDo gotovac o utjEcaju islama Na NjEgov Život

MUSLIMANKA NETA KAO ApOSTOL

a

94 | | 953_4 20143_4 2014

Kada su nastale komplikacije oko dovr -šenja Zagrebačke džamije i odnosa ta -dašnjih vlasti prema tom pitanju, Šejh Sultan je redovno obavješćivan. Odlu-čio je 1986. godine pozvati reis-ulemu Islamske zajednice u bivšoj državi i predstavnike iz Zagreba da se posavje-tuje što učiniti da se džamija stavi u uporabu. Tada je predložio da donira još milijun dolara da se isplate sva even-tualna dugovanja i ubrza njeno otva ra-nje. Mi smo mu tada odgovorili da Is -lam ska zajednica u Zagrebu nije niko-me dužna i da smo sve obveze na vrijeme podmirili i da nam za to ne treba novac. Tada je obećao da će doći na svečano otvorenje. Međutim sukob oko džamije riješen je tek 1986., a u to vrijeme došlo je do kom-plikacije oko vlasti u Šariki i bio je pri-moran odustati od dolaska na otvorenje. Došao je obići džamiju tek 1990. godine, kako rekoh, kada je džamija već obav-lja la svoju misiju u punom zamahu.

Šejh Sultan je prema našim informaci-jama jedini islamski vladar koji 2,5% svoga imetka donira kao zekat u dobrot-vorne ustanove, a to godišnje iznosi i do 50 milijuna dolara. Šarika je izvozi naf tu koju crpi i iz mora i iz kopna. Jed -nom je otkrio da dnevno crpi 100.000 barela. Tijekom Domovinskoga rata u Hrvatskoj i agresije na BiH Šejh Sultan je bio u stalnoj vezi zanimajući se za stanje prognanika i izbjeglica. Tijekom nereda za vrijeme arapskog proljeća u Kairu je izgorjela Egipatska Akademija znanosti i umjetnosti za je-

d no s neprocjenjivim knjižnim bogats-tvom. Šejh Sultan je odlučio donirati sredstva za obnovu sjedišta Akademije i otkupiti iz svjetskih muzeja i zbirki brojne kopije i originale kako bi koliko toliku umanjio štetu ovim požarom.Kada je požar skoro uništio Zagrebačku džamiju njen najveći donator dnevno je telefonski kontaktirao i živo se za ni-majući što će biti. I tada je ponudio da nadoknadi štetu. Obavijestili smo ga da je gradilište džamije osiguran i da će osi guravajuće društvo sve na doknaditi. U dva navrata Šejh Sultan je snosio tro-š kove hadža za desetoro hadžija iz Za -g reba. Na hadž su otišli članovi Islam-ske zajednice koji su po našoj procjeni svo jim radom i angažmanom zaslužili tu nagradu.Iako su zagrebački muslimani pokazali veliku materijalnu i financijsku žrtvu kod izgradnje džamije, da nije bilo Šej-hovog dobrotvorstva ne bismo nikada imali ovakvu džamiju i Centar. Radovao se njenoj gradnji kao da se radi o vlasti-tom domu. Njegova donacija od 2,050.000 ame-ričkih dolara, osigurala je da džamija i centar postanu najpoznatiji objekti is -lama na kontinentu. Donacija je tim veća i dragocjenija što je nekoliko gene-racija zagrebačkih muslimana počinjalo pripreme, ali je nisu mogli realizirati.Šejh Sultan ljubitelj je svega lijepoga i nerijetko nam je govorio da ne treba škrtariti na izgradnji. Kao dokaz njego-vom opredjeljenju za arhitektonskom ljepotom džamija je i džamija i centar u njemačkom gradu Penzbergu koja je proglašena najljepšom u Njemačkoj.Nadam se da ni sadašnja, kao ni buduće generacije zagrebačkih muslimana ne će zaboraviti najvećeg donatora džamije. Šejh Sultan bin Muhammed el-Kasimi ima šestoro djece dva sina, od kojih je stariji Muhammed izgubio život u prometnoj nezgodi, i četiri kćeri. Njegov mlađi sin Halid je strastveni umjetnik-slikar i ujedno njegov nasljednik.

Džamija i Islamski centar u njemačkom gradu Penzbergu sagrađena donacijom šejha sultana proglašena je najljepšim islamskim objektom u Njemačkoj

ne, a drugi iz političke geografije Ujedi-njenih Arapskih Emirata na poznatom britanskom sveučilištu Durham 1999. godine. Budući da je zaljubljenik u po -ljoprivredu on je već 1971. godine diplo-mirao, na sveučilištu Kairo, iz poljopri-vrednog inženjerstva. Osnovno i sred-nje školstvo završio je u Šariki, Du baiju i Kuvajtu. U preko trideset svjet skih ze malja promoviran je kao počasni doktor na različite teme. Jedno je vri-jeme bio izvanredni profesor na sve-učilištu u Edinburgu u Škotskoj. Odli-kovan je brojnim svjetskim odlikova-njima uglavnom zbog brojnih donacija u kulturi, poljoprivredi, društvu, i re ligiji.Kada smo uz pomoć našeg prijatelja Sudanca Muhammeda Siddika Ba še, hadži Salim Šabić i ja bili primljeni kod Šejha rekao nam je da je odavna oče ki-vao da se susretne s nekim iz Istočne Eu rope kako bi svojim prilogom po mo -g ne izgradnju neke islamske us tanove. Na prijemu 20. 11. 1982. godine Šejh Sultan je obećao prilog od milijun do -lara za izgradnju islamskog centra u Zagrebu, a ako bude potrebno donirat će i više. Kada je izgradnja džamije dobrano odmakla Šejh Sultan je iz Lon-dona javio da bi želio posjetiti Islamsku zajednicu i Centar u gradnji. Bio je na putu za domovinu. Ostao je samo neko-liko sati. Domaćini su mu priredili ru čak u hotelu Intercontinental na ko me su bili i državni predstavnici. Drugi puta posjetio je Hrvatsku 1990. godine kada je naša domovina postala

neovisna i samostalna. Sastao se pred-sjednikom Tuđmanom i njegovim su -radnicima. Džamija je tada bila u pu nom zamahu svojih programa, ali se iz daleka osjećao ratni požar. Ja sam imao prigodu posjetiti ga 1992. godine u njegovom dvoru, u pratnji mi -nistra inozemnih poslova prof. dr. Še -parovića. Tih dana Arapski Emirati su i službeno priznali Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Za vrijeme agre-sije na BiH Šejh Sultan je pokrenuo široku akciju ekonomske i financijske pomoći. Intervenirao je kod brojnih arapskih i islamskih vlada da se BiH pruži što veća pomoć. Njegova je pomoć Bosni i Hercegovini nastavljena i nakon agresije. Donirao je obnovu jedne sru-šene džamije u Hercegovini.

Kontakte oko pomoći izgradnje Zagrebačke džamije povjereni su od strane šejha sultana šejhu salim bin Muhammedu El-Kasimiju (desno na slici) predsjedniku Islamskog centra u šariki. šejh salim je nazočio svečanom otvorenju džamije 1987. godine

Zagrebačka džamija

96 | | 973_4 20143_4 2014

Danas je nezamislivo ono što je najprirodnije, da čovjek vjere može i želi ući u hram bilo koje religije sabrati se i moliti. Neizrecivo je neizrecivo za sve. Nebo je nedjeljivo. U svojim smo podjelama osiromašeni i stjerani u strahove. Hoćemo li greškom zazvati neko drugo ime? Razlikuje li se ‘naš’ ritual od ‘njihovog’. Meštri ceremonije preuzimaju supstancu.Jednako je teško danas zagovarati samorazumljivo poštovanje lijepe pjesničke riječi koja s nepoželjne strane granice dolazi u naš obor. Podjele su podijelile nebo, zemlju, riječi, osjećaje. Duša se fokusira na naljepnice. Od tuda i nije čudno što je doživljaj površan i farizejski. Gdje su danas doživljaji suvremenog vjernika, građanina, gledatelja? Zarobljeni dramaturgijom blockbustera, doživljaji zavaljeni u fotelje dnevnih boravaka čekaju rasple- te radnje. Slični zapleti i raspleti. Sličan osjećaj tjeskobe. I happy end katarza nakon pob-jede Istine, Dobra i Ljepote. Hramovi religija danas uglavnom više nisu mjesta katarze. U njima će povremeno pojedinci pronaći mir. Pozitivna strana takve mogućnosti je nedvojbena. Katarzu je danas preu zela industrija katarze koju gotovo da možemo dijeliti prema žanrovima: moralna, erotska, vjerska, ljubavna, nacionalna, ratna... Kišević nas vraća iskonskoj dubini katarze. Dubini koja se slijevala od božanskih muza u predsokratovske pjesnike kao glasnike božanskoga. Kazališna katarza samo je posvjeto-vila katarzu mitskih pjevača božanskih harmonija, pjevača kakav je i sam Kišević. Praktična znanja danas pobjeđuju. Manual za korištenje atomske bombe na cijeni je koliko i samo razaranje. Put prema najsitnijom čestici praćen je proizvodnjom razornih sprava za cijepanje postojećega na najsitnije čestice. Zlo se integrira po načelu utilitarnosti. Mjerljivost je pra-pretpostavka za cijenu. Sve što je mjerljivo dade se dizajnirati i staviti u opticaj. Potreba za različitim navesti će već nekoga na to mjerljivo koje ima svoju cijenu. Kiševićeva riječ upućena je onome nemjerljivome u nama, između nas i iznad (oko) nas. Njegova poetska misao ismijava mjerljivost veličina i autoriteta, znanja i ideologija, snaga i funkcija. Ali još važnije, za razliku od snažnog urlika Kamovljeve psovke Kišević nudi diskurs izmirenja. Kišević pronalazi poetsko ustrojstvo Logosa i pretače ga u svakome razumljive riječi. Logiku postajanja i nestajanja, on prevodi s jezika religija i filozofija u mudrost običnog jezika. Magija Kiševićeve riječi u običnosti je koja razotkriva, u snazi metafore koja okup-lja i povezuje. Kišević najavljuje življenje u jeziku koji neće moći biti operacionaliziran, instrumentaliziran, sveden na jednu liniju razumijevanja i kao takav osakaćen i podoban za ratove i porobljavanja. Svedena nerijetko na igru lijepo dizajniranih i odmjerenih riječi, poezija je danas postala dijelom Svemira robno-novčanih zaborava bitne uloge riječi po kojoj jesmo i na čiji način jesmo. Kišević uzgaja riječ koja sabire, prepoznaje, tješi, vjeruje. Riječ koja izmiruje i širi duhovne prostore ljudskoga. Njegova je riječ medij izmirenja, vjerskog, misaonog i poetskog. Medij je to koji spaja, a ne razdvaja.

2.Toliko toga ne razumijemo. Jedini razlog zbog kojega može biti tako, izvanjsko je doživljavanje jezika kao sredstva prijenosa informacija. Umotali smo se u kablove jezika i teško nam je iz tog koluta van.Ne razumijemo ljude koji govore jezikom kojega nismo učili. Prepoznajemo samo njihove pokrete koji u nama već postoje kao oblik kojega i sami povremeno koristimo: mimiku, gestikulaciju…Kad ne želimo, ne razumijemo niti ljude koji govore jezik kojega razumijemo.Sužavamo prostore jezika na formule i prihvaćamo samo nama prihvatljive formule.Ne razumijemo ptice, mačke, pse, dupine i ostale životinje. Uglavnom. Ali navika druženja uči nas prepoznavanju osnovnih želja 'kućnih ljubimaca' s kojima se družimo: gladni su, žedni su, žele se družiti, žele biti sami, ići u šetnju… Medij našeg uza-jamnog razumijevanja – nije jezik, ili barem nije jezik kojega koristimo u komunikaciji s ljudima. Jezik razumijevanja između nas i životinja uspostavljamo tek s našim uspješnim uzajamnim druženjem, osluškivanjem, nagađanjem. Razumijevanju jezika prethodilo je, dakle razumijevanje bez jezika. Slutnja jezika.Jezik je i u počecima ljudske komunikacije bio tek posljedicom razumijevanja. Razumjeli smo se i iz tog razumijevanja razvio se jezik, to sredstvo koje, danas među ljudima, često služi samo kao sredstvo potvrde da se – ne razumijemo. Jezik je medij našeg nalaženja i mimoilaženja. Jezik je medij medija, igračka s tisuću lica…Svako medijsko posredovanje u povijesti, smanjivalo je udio izravnog aktivnog sudjelovanja čovjeka, njegovo neposredno iskustvo. U počecima vjerovanja, vječnost i zagrobni život bili su obećani samo onima koji će biti nazočni svetim misterijima, dakle samo sudionici ma misterija. Svetost se dakle mogla osjetiti samo neposrednim sudjelovanjem u zajednici s ostalim ljudima na određenim mjestima u određena vremena. Neposrednost rituala išla

1.Iskustvo nam ponekad donese svijest o nekome fenomenu jednostavno i trenutno. Duga traganja, slutnje, istraživanja, u trenu budu nagrađeni onom vrstom uvida (evidentnosti) protiv čega gotovo da se nema što reći. Valja pretpostaviti je da tom činu oslobađanja svijesti prethode predradnje pomoću kojih se približavamo novoj intuitivnoj spoznaji. Nerijetko joj se približavamo kroz neka druga područja, promišljajući druge teme. Vrativši se u ono što nam je važno, istina bljesne. Poput proljetne kiše. Okupa nas i onako sretne i mokre istovremeno ponizi: koliko daleko moramo putovati da bismo došli tako blizu. Kišević je pjesnik koji zna s publikom. Samo manjim dijelom u pitanju je njegov glumački background. Važnija je njegova tankoćutnost u osluškivanju publike i odabiru upravo onih stihova koji će pasti na plodno tlo. Važnije je njegovo čitanje poezije iz očiju njegovih slušatelja.Na tim druženjima uspoređivao sam i vlastitu odrednicu Kiševića kao pjesnika molitve. Kroz svijest bi mi obično prolazila jednoličnost uobičajenih molitvi religijskih obreda, ali i neka čudna ravnodušnost ljudi, koji bi istina molili, ali koji bi u pravilu – bili odsutni. Nisam sumnjao u njihovu iskrenost ili vjeru, ali taj trenutak, taj čin molitve nikada me nije ostavljao bez pitanja. Čini li oblik takve molitve čovjeka sretnijim? Budi li ga i preporađa? Pljusne li na vjernika riječ religijskih posrednika poput proljetne kiše ili lagano sipi poput jesenje zavjese koja nas zatvara. Ljudska potreba za katarzom, svevremenska je. Ona se postiže slavljenjem Dionizija, nesrećama koje nas ne zaobilaze ali i u onima koje sami sebi činimo. Kazališna katarza oblik je kojim smo sami sebi dali do znanja da nam je potreban ritual u kojemu ćemo svući svoju staru zmijsku kožu i pretvoriti se u leptira. Ljepota metamorfoze u činu katarze dio je istine postojanja: Jesmo samo u trenutku i Jesmo prelazeći u ono Drugo Istoga.Rituali religija, odavno već izemitirani televizijskim prijenosima, postali su sadržaj elektroničkih medija, sadržaj koji se emitira između oglasnih poruka. Liturgije su izgu-bile svoju auru. Snaga se istopila pred reflektorima, tehničarima, organizatorima i koordi-natorima snimanja. Novi su mediji do iznemoglosti razvili mantre, koje nas smiruju, hipnotiziraju i pripremaju za prihvaćanje oglasnih sadržaja. Dignitet vjere izgubio se u razinama zabrana, vrijeđanja misli i stavova drugih hijerarhija i njihovih navijačkih timova. Vjera je ustuknula pred grupiranjima u mase i masovnim psihologijama religijsko-nacionalnih grupa.

jezik evociranja

misterija

o pjesničkom jeziku Enesa kiševića(uz zbirku pjesama 'voda je moja mati')

Esej Seada Alia

98 | | 993_4 20143_4 2014

neku stranu intencija, tendencija, ciljeva, programa, usmjerenja i drugih jednolinijskih utega. Kišević donosi lakoću koja daje nadu.Iskonska želja sjedinjenja s lijepim, dobrim i istinitim, s božanskim, želja utapanja u božanskome, Kiševiću je lakoća pokretljivosti lijepih oblaka, koji hrane vodu koja hrani, koji je i visoko i duboko na nebu i na dnu. “Tako bih lebdio i bio u biti”.5 U svijetu simbola poredak uvijek nadvlada simbo-lizirano. Hijerarhija znakova gradi zidove pred ljepotom i slobodom odčitavanja. Misao se okrupnjuje u sustav, poput kapitala.Slika postaje okamenjeni znak nečega i kao takva mrtva za sve ostalo. Igra prednjeg plana uništava kontekst, suznačje i iskonsku igru jezika - igru metafore. Ići izvan toka ka cilju, poruka je vode kao učiteljice, koja u sebi sabire mirise neba i zemlje; koja je most vidljivoga s nevidljivim; vode koja je i lagana i nezaustavljiva, koja je i oblak i ocean i život i tijelo i bujica koja nosi sve pred sobom. Kamo nas vodi intuicija pjesnika? Proći ćemo, poručuje pjesnik, utrkivali se ili ne s rijekom, željeli se ili se ne željeli ujediniti s vječnošću u pro-tjecanju. Disali ili ne na škrge, iz poštovanja prema vječnoj vodi ili bježeći iz svijeta koji gradi dvore iz kojih se malo toga vidi. Da su “dvori pusti iza brijega”, u životu shvaćamo na dva ekstremna načina. Slije-deći sreću, pronalazimo trenutak u sebi i sebe u njemu. Bivamo identični sa svakom kapi protječuće, padajuće, isparavajuće, stojeće, sleđene … Vode ili ustrajavamo na vlastitoj nesreći koju nam donosi igra svijesti predmetnoga svijeta. “Misli koje dišu na škrge”, ne pripadaju zapadnoj orijentaciji instrumentaliziranog mišljenja. Spajajući nespojivo, pretapajući svjetove mišljenja i ljepote i zakonitosti prirode – pjesnik sugerira put bez pragmatičnog cilja, pristup koji ujedinjuje nespojivo, stih koji jezični i ekonomično zagovara neekonomičnost. Mudrost pjesnika s neku je drugu stranu “mudraca”, čija će vrijediti sve dok se ne zaustavi nemirno kruženje vode.

“Kada bi ona poput isposnikapronašla svoj mir i konačno stala – svih mudraca brzo nastala bi vika

samo da bi voda putu svom se dala.”6

Kao što nam je mjesec dan da bismo prepoznali zaobljenost tla na kojemu stojimo, onako kako nas beskrajno nebo opominje na minijaturnost naše egzistencije - voda nas, govori Kišević, uči miru “kojeg nema sama”. Hipnotizam rijeke koja teče, valova koji odlaze, zrako-plova koji uzlijeću, jata ptica koja nestaju u daljini - sve je to dio dinamizma naše vlastite duše: moramo otići da bismo se vratili, moramo nestati da bismo bili, bivamo da bismo nestali. U duhovnom svijetu kakvoga sugerira pjesnička riječ Enesa Kiševića, na djelu je bogat-stvo prelijevanja značenja, smisla, slika, a sve u kontekstu snaženja osjećaja istinskog po -s tojanja, svijesti o ljepoti tog postojanja.

“Dok gledamo u nju, ona bijes nam slama,ispunja nas mirom kojeg nema sama.”7

5.Odavno je već ljudsko iskustvo bilo na križanju putova od kojih je jedan vodio tehnološkom izvanjskom umnažanju slika i zvukova kao oblik proizvodnje staklenih perli i zvečki za maloumne narcise, očarane množinom vlastitih kopija. Drugi put vodio je otvaranju duše za tajnu vjere, dubinu jezičnih metafora, simboliku znakova. Odavno je već svijet odustao od drugoga puta. Osim pokojeg pjesnika, rijetkih umjetnika i još manje znanstvenika i filozofa –sve je zaronjeno u odraz vlastite slike, zvuka, pojave. Riječi poput Kiševićevih, daju nadu da će snaga prirodnosti na kraju pobijediti i da je svaki narcizam tehnike pro-lazan poput nevremena. Nije samo Svevišnji sadržan u svakom djeliću Univerzuma. Kišević prepoznaje Majku u vodi kojom se umiva i ljubi tu vodu ljubavlju prema Majci. Trči joj u zagrljaj kao što je Majci u zagrljaj trčao. Od Heraklita na dalje čarolija vode ne prestaje privlačiti: “u iste vode stu-pamo, i jesmo i nismo”. Heraklitovoj mudrosti da nikada ne možemo dva puta stupiti u istu rijeku, Kišević dodaje:

“I dok ljubim vodu što mi lice mije,

5 Enes Kišević: Voda je moja Mati, Zagreb, 2009, str. 86.



je usporedo s mitskim poistovjećivanjem riječi i predmeta. Sve je bilo na jednom mjestu…Deset je zapovijedi donijelo mogućnost 'prenosivog Boga', dakle Boga kojega se moglo 'dobiti' bez sudjelovanja u misterijima, točnije bez dubinskih sudjelovanja karakterističnih za misterije. Rituali su se prilagođavali novoj situaciji koju su donosile pisane objave. Pismo je preuzelo nešto od auratske osebujnosti prvotne mitske neposrednosti.Sveto pismo je među ostalim i znak da je pismo sveta stvar. Od pojave svetosti pisma svaka je vjera izgubila nešto od mitskih dubina misterija. Pismo se utisnulo između čovjeka i prirode, čovjeka i Boga. Pojednostavilo je proceduru, ali i oduzelo vjeri mitsku i misterij-sku dimenziju.Od tih vremena pismo nas je određivalo u svim dimenzijama, kako u doživljavanju Boga, tako isto i u odnosu spram prirode, lijepog, prema našim vlastitim osjećajima i prema oblicima zajednica koje smo oblikovali kroz povijest.Kišević vraća nešto od dugova koje je jezik nakupio kroz povijest. Prozračnost njegovih metafora vraća nam osjećaj sudjelovanja u misterijima koji obnavljaju.

3.U traganju nam je uvijek vraćati se počecima. Izvorima mišljenja. Izvoru života. Metafori koja je omogućila su-značje, dubinu i duh. Svako je traganje ulazak u labirint riječi. Grčka riječ za kost koja je označavala grob, postaje odrednica za znak. Čudnom igrom povijesti ono što uđe u riječ nosi na sebi miris smrti. Kraj postaje početkom.Majka Pjesnika u Majci je ljudskoga mišljenja, pranačelu koje je prvo pokušalo razotkriti tajnu koju je stvaralo. Tisuće godina nakon Talesa u njegovoj će vodi kao pranačelu nala-ziti svoj početak a ne odgovor.

“A što god se rađa, s vodom se i rodi -tako mene Mati u toj vodi skupi

iznad rijeke Une u Bosanskoj KrupiPa nek sa mnom bude što bude i vodi”1

Zaranjajući u dubine pra-osjećaja, u slike koje nas određuju i vode kroz život – pjesnik pro-nalazi metaforičku povezanost pranačela i praosjećaja. Trajanje je to u kojemu filozofi-jska misao mudrosti može odčitavati i istraživati: pjesnik se putujući u dubinu vrtloga osjećaja zatječe u sveujedinjujućoj i svemetaforičnoj - Vodi. U nedostatku bogatstva jezičnih značenja, tamo negdje na počecima pisanih tekstova, materijalne su stvari bile slikama, simbolima, metaforama. Voda je donosila i odnosila, živote davala i uzimala, hranila i utapala. Uvijek stvarna i nestvarna, zarobljena ili neuhva-tljiva. Uvijek u mijeni. Uvijek nešto drugo. Poput duha koji nastaje i nestaje. Rađa se i umire. Tisućama godina kasnije, potrošeni se jezik vraća na obnavljanje prirodi. Zrcali se u vodi, oblacima, suncu, vjetru, moru…ali ne zato da bi stih porodio misao. Nije misao ta koja privlači Kiševića. Veselje koje misao može donijeti neusporedivo je mala pred sta-njem poistovjećenosti s prirodom.

“Biti oblak? Nebom lebdjeti bez želje?”2

Poput vode koja stvarno – nestvarno protječe kroz prste i nestaje, oblak koji zaiskri u dječjem oku omogućuje istovremenost: “Gledati se u dnu, a bit u visoku”.3 Koja misao ostavlja toliko slobode? Ima li lakoće i u jednom misaonom zahvaćanju u stvar-nost? Koliko uz pomoć misli ponekad samo dodajemo težinu, težinu ograde, granice? Kišević poput islamskog sufija luta svijetom. Miran, prozračan, običan, prirodan, on propušta kroz sebe riječi, misli, zloće i nevere. Poput zrcala vode dopušta nam da se ogledamo u odsutnosti volje, stremljenju ka nekom cilju koji će za osobom ostavljati tra-gove, borbe za realiziranje tog cilja, tragove onih koji “skupljaju čahure”. Samosvjesna pozicija oblaka omogućuje pjesniku lakoću istovremenog bivanja u visinama i na dnu. Poput Ljermontovljevih oblaka koji nemaju domovine pa vječno slobodni ne mogu biti niti prognani, Kišević poseže za naizgled iznošenom odjećom mnogih pjesnika dodajući detalje u kojima samo meditativna otvorenost uma i duha neće preletjeti na izgled poznatom površinom nego će zgranuta zastati nad nekim sitnim detaljem koji unosi pot-puno novu vizuru.

“Ja bih samo zato oblak bio sitii imao tu svoju skrušenu slobodu

da jednako svijetom svuda hranim vodu.4

4.Što je u dubini pjesničke riječi Enesa Kiševića?Kaleidoskop običnih riječi upravlja pozornost čitatelja prema područjima u kojima se spa-jaju vjera, misao, ljepota, dobro i istina. Igrajući na valovima metafore, Kišević kao pjesnik skrušene slobode svojim prozračnim stihovima propušta nas u svjetove lakoće dobra; s

3 Isto, str. 83


2 Isto, str. 83

4 Enes Kišević: Voda je moja Mati, Zagreb, 2009, str. 85

sead alić

100 | | 1013_4 20143_4 2014

kazalište s Balija, koje je Artaud vidio kao prototip oslobađanja kazališta od plitkog dijaloga, površne zabave i instrumentaliziranja gledateljstva. Artaud, dakle, govori o mogućem kazališnom jeziku, oslobođenom govornog jezika, dijaloga, razmjene informacija, lijepljenja naljepnica, prelijevanja u riječ stavljenih, pa prema tome već mrtvih emocija. Kao što kazalište ne smije biti tek dvojnih života, tako isto ni poezija ne bi trebala biti češljanje asocijacija. Artauda privlači ono magijsko jezika, ritualno religijske ceremonije; ono duboko metafizičke filozofije, a sve to zajedno vidi u svom “teatru okrutnosti” kao obliku slavljenja najdubljih dimenzija života. U tom su kontekstu glumci Balijskog kazališta poput hijeroglifa. Simbolizam prirode je, rekao bi Artaud, apsolutan i magijski.13 Naš bi zadatak bio da otkrivajući analogije umjetničkih nastojanja prodremo do prajezika; da igrom fizičkih predmeta, svjetla, oblika i boja u kazalištu proizvedemo nešto slično transu derviša ili reagiranju pacijenta izbodenog iglicama u kineskoj akupunkturi. U Artaudovoj “poeziji žive snage”, živa je vjera Artaudovog genija, mogućnost dubljih dimenzija i punine življenja ljudske kulture. U tome smjeru, smatra Artaud, kreće se i prava poezija koja mora dirnuti cijelu osobu a ne samo njegov intelekt. U tome smjeru razvija se ideja “teatra okrutnosti” kao sučeljavanje s energijama koje ako se ne priznaju završavaju u “kreativnim ubojstvima” i sličnim negativnim oblicima “stvaralaštva”. Znanje su znanja. Slična umijeća zablistaju u najrazličitijim područjima. Gledamo, osjećamo, slušamo, dodirujemo pa i kušamo. Medij smo predstavljanja svemu što nas okružuje. Sveukupnost postojećega naginjemo na stranu načina za koji se odlučimo. Prava je poezija, smatra Artaud, metafizička. Za razliku od poezije koja, kako on kaže, više koristi onima koji je pišu nego onima koji je čitaju.14 Ovaj teoretičar avangarde, zagovarao je povrat nietzscheanskoj životnoj snazi i pokušaj zagovaranja “magijskog simbolizma prirode”. 15

Valery je svojevremeno zabilježio kako misao treba biti skrivena u stihovima poput hra-njive sjemenke u voću i da je najistinskija dubina zapravo jasnoća. Benjamin je prvi jasno upozorio na promjene percepcije sukladno promjenama do kojih dolazi uslijed uvjetova-nosti tehnologijama koje su čovjeku na raspolaganju. McLuhan je upozorio da samo metaforična misao može istovremeno donijeti više dimenzija, prije ostalog figuru u pred-njem planu i pozadinu. Vrijeme je za pitanje: Ne krije li istinska pjesnička riječ, danas, onu vrstu misli za koju je tek sada sazrela ljudska percepcija.Pjesma naime više nije nikakvo umijeće. Poetika je davno odustala od upućivanja u oblike činjenja lijepe pjesme. Ono poetsko otvara se svijetu i priprema za preuzimanje nove uloge.Poetičko ustrojstvo logosa uskrsnut će u dubokoj, istinskoj, mudroj, emotivnoj, virtuoznoj, duhovnoj poeziji.

13 Isto, str. 79.

14 Isto, str. 95.

15 Isto, str. 79.

ja jednako sebe pitam kao i prije:Je li voda stvarna? I tu je - i nije?”8

I Voda je propusna poput mistika koji propušta da nevažne stvari prolaze kroz njega, poput zrcala koje nam omogućuje da gledajući u njega budemo sa sobom. U plavetnilu vode skriva se nebo. Oblaci i zvijezde u njoj se ogledaju. Ona je bez boje a slika. Uvlači u sebe stvari koje ostaju vani. Pjesnik nam nudi pojam Vode kao poetsko ali i filozofsko operativno sredstvo kojim se možemo približiti biti mijena ovoga svijeta samoogledanju, samopropitivanju. Za razliku od poezije trendovskih naleta koja će se nerijetko skrivati iza nerazumljivih sintagmi, teških riječi, hermetičnih igara, klaustrofobičnih osjećaja – Kišević nudi jedno-stavnost koja nudi dubinu, prisan jezik koji tjera prema jedinstvu misli i osjećaja, mudrost iskazana mudrošću prirode same. Dolazimo i odlazimo. “Jedan trag svjetlosti” – povlači nas gore. Gasi se svjetlost “oblaka u vreći”, svijeće koja izrasta iz loja, duše zagledane u ljepotu:

“Je l' to sve stvoreno više ili manje,da bi olakšalo naše umiranje?” 9

Kišević poput vode “dajući se drugom – sebi radost zbraja.”10 Zaranja nas u metaforu Vode objašnjavajući ljepotu prirodne misli, misaonost iskrenog osjećaja. On je Dobro Vode što donosi nadu. On je Dažd koji u nama može razbuditi “sve što se hoće zatvoriti, skriti”.11

6.Ne boj se! Nisi sam! Ima i drugih… pisao je svojevremeno Ujević, rečenicom koja se ne odnosi niti na konkretno vrijeme niti na konkretne ljude. Univerzalnost ove poetske istine potvrđuje svako novo vrijeme, dokazuju nove situacije. Nije Ujevića zanimala spoznaja kao takva, prem da je i ona sadržana u ovome stihu. Pjesnik se riječima probijao u područje poetičkog ustrojstva Logosa, univerzalnih kreiranih Istina koje bježe iz i od jezika. I svoje stanište na laze u pred-jezičnim i post-jezičnim dubinama. Istinsko pobratimsko mjeri se svemirom. Svojim naporima razumijevanja svijeta nerijetko uspijevamo zahvatiti tek dio oceana, bljeskanje vode u tragu jednoga Sunca. Priroda uvijek daje više. Izaziva. Obećava. Nadaje se kroz svoju simboliku, koliko običnu, toliko često i neprepoznatu. Utilitarnost jezika sugerira nam koristoljubiv odnos prema prirodi koje smo dio. Drugi čovjek nerijetko nam nije osoba, koju ćemo misliti, razumjeti, osjetiti, opjevati – nego nam postaje sredstvo zarade (“oplemenjivanje kapitala”). Pobuna ljudi stjeranih u uloge sredstava za umnažanje kapitala, najsnažniji je odjek imala u djelima i konceptima umjetnika. Pod lupu su stavljani jezik i funkcija umjetničkog djela, i akademizam znanosti i filozofije. Onako kako je ljudsko dostojanstvo i uspravan hod (Bloch) bilo ishodište borbe za prirodno pravo, tako je i Nietzscheova strast za istinom, otkrivala put onog iskonskog, neizmani-puliranog nagona, kao pretpostavke za stalno propitivanje nakupina stereotipa na izu-mima ljudske kulture i civilizacije.Čovjeku kao biću simbola vremenom je postalo jasno da nema nekažnjivog ulaska u jezik. Bez stalnog propitivanja i razvijanja znakova kojima se bratimimo sa svijetom – nema mogućnosti za bivanje u kontaktu s životnom energijom (nagonom energije).Poetski i misaoni mravinjak stvara i razara, gradi i napušta, bira hraništa i seli se. Napor jedne osobe može biti nastavljen stoljećima kasnije; ljepota djela čitave jedne generacije snažno može biti doživljena u nekom novom tisućljeću. U tom mravinjaku duha nerijetko zalutamo. Dio je to puta ka istini. Otkriva nam se tračak neskrivenosti kojega nerijetko, na brzinu, prilijepimo uz neke naše praktične, utilitarne napore i htijenja. No, i tada, unatoč “dobrim tezama i lošim zaključcima”, ostaje trag koji će nekoga probuditi i dovesti do rečenice – Nisam sam. Artaudova kritika zapadnog kazališta, u osnovi je kritika dogmatskog, metafizičkog razu-mijevanja fonetskog pisma, riječi i gramatike kao jedinog medija koji je na raspolaganju kazalištu. Artaud poziva na ponovno pomicanje u prednji plan onoga što je zapostavljeno a što predstavlja specifikum kazališta. Njegov poziv da se kazalište odvoji od jezika, u osnovi je poziv ka drugim jezicima, poziv za oslobađanje kazališta za glazbu, pantomimu, gestikulaciju, ples, svjetlost, igru tijela, ritam, krik… U isti rang Artaud smješta problem površne poezije kojom se opisuje neko površno osobno stanje, i kazališta osuđenog na dijalog, odnosno, riječ. Neiskorištenost ili nerazumijevanje jednog i drugog medija očigledni su. Umjesto da poezija bude kao i umjetnost u cjelini sredstvo približavanja, iskonskim dubinama života – na djelu je površnost koja se preprodaje. Od suvremenog zabavljača građanstva, kazalište, misli Artaud, treba krenuti putem religij-skog i mističnog.12 Orfički misterij na tome bi putu mogli biti putokaz. Na tome je putu i

9 Enes Kišević: Voda je moja Mati, Zagreb, 2009, str. 82.10 Enes Kišević: Voda je moja Mati, Zagreb, 2009, str. 87.11 Enes Kišević: Voda je moja Mati, Zagreb, 2009, str. 86.


12 Antonin Artaud: Pozorište i njegov dvojnik, Prosveta, Beograd, 1971, str. 63

102 | | 1033_4 20143_4 2014

svog rođenog brata Habila.U Kur’anu čitamo: I ispričaj im (Muhammede) o dvojici Ademovih sinova, onako kako je bilo, kada su njih dvojica žrtvu prinijeli, pa kada je od jednog bila primljena, a od drugog nije, ovaj je rekao: ‘Sigurno ću te ubiti!’ — ‘Allah prima samo od onih koji su dobri’ — reče onaj. ‘I kad bi ti pružio ruku svoju prema meni da me ubiješ, ja ne bih pružio svoju prema tebi da te ubijem, jer ja se bojim Allaha, Gospodara svjetova. Ja želim da ti poneseš i moj i svoj grijeh i da budeš stanovnik u vatri. A ona je kazna za sve nasilnike.’ I strast njegova navede ga da ubije brata svoga, pa ga on ubi i posta jedan od izgubljenih. Allah onda posla jednog gavrana da kopa po zemlji da bi mu pokazao kako da zakopa mrtvo tijelo brata svoga.’ Teško meni!’ — povika on — ‘zar i ja ne mo gu, kao ovaj gavran, da zakopam mrtvo tijelo brata svoga!’ I pokaja se.2

Od Ademovih sinova, naših praroditelja, pa do danas nasilje, sila, nepravda i rat ostali su konstanta u rastu i razvoju čo -v je čanstva. Drukčije, nažalost, neće biti do kraja ovoga svijeta. Nakon što je Adema i Havu/Adama i Evu odnosno čo -vje čan stvo zbog njihova grijeha spustio na zem lju, Allah Uzvišeni objavio je lju-dima slje deće: Izlazite – reče On (Allah) – “jedni drugima bit ćete neprijatelji! Na Zemlji ćete boraviti i do smrti ostati. Na njoj ćete živjeti, na njoj ćete umirati i iz nje oživljeni biti – reče On (Allah).3

NasiljeM do veĆih ciljevaKur’an poput Staroga i Novog Zavjeta, spominje poslanike koji su ustajali protiv nasilja nad čovjekom, boreći se protiv nepravde, nemorala, nasilja nad slabijima, a najveće nasilje i najveća nepravda bilo

je i ostalo iskrivljavanje vjere u Jednoga Boga iz čega su proizlazile sve druge ne -p ravde. Nakon što bi iscrpili sve metode lijepog uvjeravanja, koristili su po Božjoj naredbi, silu da bi se suprotstavili većem nasilju. Musa, a.s., ubija, kao mladić, čo -vjeka, braneći pripadnika svoga naroda. Kasnije, kao poslanik, naređuje da se iz njegova židovskog naroda imaju ubiti svi oni koji su učestvovali u obožavanju “zlat-nog teleta” umjesto Jednoga Boga. I kada je Musa rekao narodu svome: O na rode moj, prihvativši tele, vi ste samo sebi nepravdu učinili; zato se Stvoritelju svome pokajte i jedni druge poubijajte. To je bolje za vas kod Stvoritelja vašeg, On će vam oprostiti! On prima pokajanje i On je milostiv;4

Jusufova/Josipova braća pokušavaju ubiti Jusufa bacajući ga u bunar. Davud i Su lej -man, otac i sin, odabrani Allahovi Po sla -nici u svojoj misiji morali su koristiti silu, vojsku da bi uspostavili Bož ji zakon i red na zemlji. U Kur’anu či tamo: I kad nastupiše prema Džalutu i voj sci njegovoj, oni zamoliše: Gospodaru naš, nadahni nas izdržljivošću i učvrsti korake naše i po mogni nas protiv naroda koji ne vjeruje! I oni ih, Allahovom voljom, po ra ziše, i Davud ubi Džaluta, i Allah mu dade i vlast i vjerovjesništvo, i nauči ga onome čemu je On htio. A da Allah ne suzbija ljude jedne drugima, na Zemlji bi, doista, nered nastao, ali Allah je dobar svim svjetovima.5

Poput svojih prethodnika, i posljednji Božji vjeronavjestitelj Muhammed, a.s., također je morao dopustiti korišćenje sile kako bi ostvario više ciljeve. No, ovdje do -la zimo do velikog nerazumijevanja i zlo-porabe kur’anskog teksta koji o tome govori osobito u današnje vrijeme.

2 Kur’an, Al-Ma’ide/Sofra, 27-31.3 Kur’an, Al-A’raf/Bedemi, 24-25.4 Kur’an, Al-A'raf/Bedemi, 46-47.5 Kur’an, Al-Bekara/Krava, 250,251.6 Kršćansko načelo neprotivljenja zlu “Tko vas udari po jednom obrazu, okrenite mu i drugi“, predstavlja humanistički moralni zahtjev, ali i idealističku poruku koja za da-našnje ljude ostaje utopija. Međutim, sta-novita mjesta iz Novog zavjeta ne mogu se uvijek dovesti u sklad s Kristovim učenjem o “okretanju drugog obraza”. (Evanđelje po Marku 13:7-22).

Povijest svijeta, pa tako i povijest religija, na stanovit je način prožeta nasiljem, ako pod tim podrazumijevamo i najmanju upotrebu sile, bilo opravdanu ili neoprav-danu. Nasilje, nered, prolijevanje krvi do -vodi se u vezu s ljudskom vrstom od nos no sa čovjekovom urođenom prirodom i prije njegova stvaranja. Prema ku r’anskom kazivanju o stvaranju čovjeka, u trenutku kada je Bog-Stvoritelj obavijestio duhovni svijet meleka i džina/anđela i demona, da će čovjeka postaviti za svoga namjesnika (halifu) na zemlji, oni (me le ki/anđeli) zabrinuto su upitali Stvo ritelja da li će to Zemljom upravljati onaj koji će na njoj krv prolijevati i nered či niti?! U Kur’anu čitamo: A kada Gospodar tvoj (Muhammede) reče melekima: Ja ću na Zemlji namjesnika postaviti! – oni rekoše: Zar će Ti namjesnik biti onaj koji će na njoj nered činiti i krv prolijevati? A mi Tebe veličamo i hvalimo i, kako Tebi dolikuje, štujemo. On (Allah) reče: Ja znam ono što vi ne znate.1 Iako u daljnjem kur’anskom tekstu pod-sjeća meleke da čovjek posjeduje kvalitete koje oni, kao duhovna bića, nemaju, kao što je mogućnost imenovanja ili defini-ranja pojava i stvari odnosno mogućnosti permanentne spoznaje i napretka u otkri-vanju tajni Svemira, mogućnost činjenja

najplemenitijih djela, Uzvišeni Allah nije demantirao njihov opis čovjeka kao bića sklo nog nasilju, upotrebi sile i činjenju ne pravde. Čovjek iz islamske perspektive ostaje uvijek čovjek i nijedna religija niti učenje nisu u stanju u potpunosti neutra-lizirati tu urođenu nesavršenost njegove dualističke prirode, ali svakako može ra -zvi jati onu drugu, njegovu bolju i pozitiv-niju stranu. Naime, stvoren od zemlje, krvi i mesa, (pro lazna i prizemna kom-ponenta) i od du še, duha (vječna, direktno od Boga da rovana komponenta), čovjek je u isto vrijeme sposoban voljeti ali i mr -ziti, oprostiti ali se i svetiti, živjeti u miru ali i otpo činjati velike ratove te drugima i nad dru gim činiti nasilje. S duge strane, u čovjeku je usađen poriv da dominira, obrani i jača vlast, stekne moć i utjecaj nad prirodom ali i nad svojom vrstom. U tom nastojanju čovjek gotovo redovito čini nasilje i ne pravdu drugima, a zapravo u konačnici najviše samome sebi.O tome svjedoče i Ademovi/Adamovi sinovi Habil/Abel i Kabil/Kajin o kojima govori Kur’an. Rođena braća, prva gene-racija čovječanstva na Zemlji, a već je do izražaja došla ljudska slabost, sklonost nasilju i međusobnom neprijateljstvu. Zbog zavisti i ljubomore, Kabil je ubio

KUR’AN O NASILJUPiše: Mirza Meši

Na Filozofskom fakultetu Dru�be Isusove, odr�an je, 17. listopada 2014., dobro pripremljen jednodnevni simpozij Religije i nasilje u sklopu kojega je smo slušali 12 zanimljivih predavanja. Taj interdisciplinarni i interkonfesionalni znanstveni skup otvorio je dekan fakulteta prof. dr. Ivan Šestak. U više nego zanimljivim predavanjima, tra�io se odgovor na pitanje što o nasilju misle psihologija, filozofija, pedagogija i religije. Sva su predavanja bila dobro pripremljena, ali jedino je mr. sc. Mirza ef. Meši, rekli bismo, bio pozvan na bis, te je svoje predavanje produ�io dodatnim objašnjenima i odgovorima na pitanja. Donosimo predavanje efendije Mešia u cijelosti.

1 Kur´an, Al-Baqara/Krava, 30.

Mirza Mešić

104 | | 1053_4 20143_4 2014

Iz k

njig

e Su

lejm

ana

i

ia

– A

lbum

sa

star

im s

likam

a

Prijepolje 1941. s jedne strane kamioni s neprijateljskom vojskom, a s druge strane život na pijacama teče dalje; mora se živjeti, razmjenjivati ono što ti je višak, za ono što nemaš...

Punih trideset pet godina moga života u Srbiji bile su doista mirne i burne, sretne i ružne, jednostavno nezaboravne. Muslimanski narod Sandžaka, kojem sam pripadao i pripadam, prolazio je u tom razdoblju kroz vrlo teška životna isku-šenja: balkanske i svjetske ratove, agrarnu reformu, posebno poslije Prvog svjetskog

rata, kad su muslimani bivali raseljavani, kad im je oduzimana zemlja, kad su bili dovedeni u totalno siromaštvo, kad su se teško školovali, kad im čak ni vjera, mi -ro ljubiv i sklon suživotu islam, nije bila potpuno dopuštena…Godine poslije Drugog svjetskog rata bile su, čini mi se, još teže. Muslimani iz sela

DOBRA I LOŠA PRISJEĆANJA NA KRAJU JEDNE ŽIVOTNE ETAPE

džihad – sveTi Mir a Ne sveTi raTVjerska učenja sadrže kako načela na kojima se može graditi mir, tako i ona koja u određenim slučajevima mogu opravda-vati rat. U odnosu na kršćanski pacifizam, islamski je u neku ruku realističniji, jer ne ide do okretanja drugog obraza, već zahtijeva fizičko otklanjanje uzroka zla radi mira i pravde.6

uMjesTo zaključkaNijedna Božanska Objava, odnosno reli-gija, koja je pretendirala na uređenje ovo-zemaljskih poslova nije bila u stanju ma -ni festirati se na potpuno miroljubiv na -čin, pa ni one kojima je vrhovno moralno na čelo nenasilje.7 Tako je i sa islamom koji sebe vidi kao posljednju i konačnu Riječ Božju, namijenjenu cijelom čovječanstvu za svako mjesto i za svako vrijeme. Kao Vje ra i Zakon, koji želi urediti i sveto i svje tovno, islam se odmah u početku svo ga objavljivanja morao suočiti s nasil-nom reakcijom mekkanske sredine koju je namjeravao reformirati a ubrzo i s broj-nim vanjskim neprijateljima.8

U temeljima realistična, namijenjena čo -vjeku sa svim njegovim kvalitetama i ne -dostacima, vrlinama i manama, kur’anska je Objava dopustila kontroliranu uporabu sile u skladu s šerijatom i pod strogo de -finiranim uvjetima. Dobar dio ukupnog islamskog nauka odnosi se i na krivično odnosno kazneno pravo koje propisuje stroge kazne za teške krivične delikte poput ubojstva, silovanja, trgovine dro -gom, krađe, izdajstva, dezerterstva, ne -osnovane optužbe korupcije, lažnog svje-do čenja i tome slično. Za sve nabrojane de likte ili grijehe, islam u svome nauku do pušta upotrebu sile kao formu sankcio -niranja zločina odnosno počinitelja. U svo joj biti, islam djeluje preventivno. Po -kušava odgojiti pojedinca i društvo da uvijek i na svakome mjestu žive moral-nim i krjeposnim životom, s jakom vjerom u Jednoga Boga i sviješću o odgovornosti za svoj život, slobodu na Sudnjemu danu. Međutim, ako dođe do kršenja Zakona, do zloporabe slobode, do ugrožavanja bilo čijega života, vjere imetka, časti i dosto-janstva, islamsko pravo ne samo da omo-gućava nego inzistira na provođenju san-kcija za pojedince i grupe koji ugrožavaju sigurnost, mir i poredak.9

Islam je ozakonio rat. U praksi, isključivo odobrenje da se pokrene rat, koji sam po sebi donosi nasilje, može izdati država odnosno centralna islamska vlast a ona se po islamskim propisima može poduzeti da bi se suzbila veća nepravda, obranila zajednica od vanjskog neprijatelja od -nosno kako bi se uspostavio red i poredak

prema Božjim planovima i pravilima. Iako sam po sebi predstavlja negaciju samilosti, rat nikada ne smije biti su prot -stavljen vrlini i pravdi. Islamska prav na doktrina, kad je riječ o vođenju rata, de -fi nirala je stroge humanitarne propise koji proizlaze iz “straha od Boga” da se bilo kome, na bilo kakav način, učini ne -pravda. Budući da je u temelju islama vje-rovanje u odgovornost na Sudnjemu danu, za sve što pomislimo, a kamoli uči nimo, muslimani i u ratu, i u poziciji kada mo -raju upotrijebiti silu da bi se postigao viši cilj, moraju paziti da nikome ne učine nepravdu. Islam je točno definirao i do detalja razradio pravila koja se odnose na neprijateljstvo i uporabu sile i nasilja. Na -ravno, kroz brojne kur’anske ajete mu sli -manima se nalaže da oproste, ako žele da i njima Allah oprosti , međutim, ako se tra ži Pravda, odnosno recipročna od maz - da, strogo se naglašava da ne smije do ći do prekoračenja granica humanosti. U ratu, kao procesu koji donosi najviše na -silja, islamsko pravo ograničava upo trebu sile isključivo prema vojnim cilje vima i postavlja jasnu razliku između nepri-jateljskih vojnika i onih koji to nisu.U vrijeme kada sila nije znala ni za zakon ni za osjećaje, prvi halifa Ebu Bekr, dao je svojim vojnicima sljedeće dobro poznate i često spominjane upute: Sjetite se da vas Bog uvijek gleda, i da ste uvijek na pragu smrti; da ćete polagati račune na Sudnjem danu. Kada se borite za slavu Boga, po našajte se kao ljudi, ne okrećući leđa, i pa zite da krv žena, djece i staraca ne ukalja vašu pobjedu. Ne uništavajte stabla, ne palite naselja, niti žitna polja, ne ubijajte stoku, osim ako vam je potrebno za jelo. Kada sklopite sporazum, ili prihvatite ka pitulaciju, pobrinite se da prihvatite njiho ve odredbe. Dok budete napredovali susret ćete religiozne ljude koji žive u manastirima I služe Bogu moleći se, ostavite ih na mi ru, nipošto ih ne ubijajte i ne rušite njihove manastire…

7 U Novom Zavjetu čitamo riječi Isusa Kris-ta: “Ne mislite da sam došao da donesem mir na zemlju; nisam došao da donesem mir, ne go mač.” (Evanđelje po Mateju, 10:34) A u Petoj knjizi Mojsijevoj, 20:16-17, stoji: “A u gradovima ovih naroda, koje ti Gospodin Bog tvoj daje u nasljedstvo, ne ostavi u životu nijedne duše. Nego ih zatri sa svim… kao što ti je naredio Gospodin Bog tvoj.” Ili: “I pobiše kao prokleto oštrim mačem sve što bijaše u gradu, i žene, i ljude, i djecu i starce, i volove i ovce i magarce”.(Jošua, 6:21).8 Poslanik islama i prvi muslimani, odmah na početku misije propovijedanja islama, po stali su proganjana manjina. Mnogi su mus limani ubijeni, neki su izbjegli u tadaš-nju kršćansku Abesiniju, a oni koji su bili za-štićeni jakim rodovskim vezama bili su vri-jeđani I marginalizirani. Kasnije, za vrijeme Medinske objave, Uzvišeni Allah objavljuje Muhammedu ajete u kojima se muslimani-ma dopušta obrana I vođenje rata koji mora biti pokrenut samo iz pravednih razloga I u ime Allaha.9 Islam propisuje I smrtnu kaznu i to u tri slučaja: ubojstvo nevine osobe ili bilo kakvo uništavanje života poput trgovine drogom, preljub oženjenog ili udane i izdajstvo ili dezerterstvo.

Mirza Mešić u društvu voditelja simpozija, dr. sc. tomislava Kovača i prof. dr. sc. Ante Mišića,bivšeg dekana Filozofskog fakulteta Družbe Isusove.

106 | | 1073_4 20143_4 2014

Unatoč svemu, znali smo da nas kod kuće čekaju naša djeca. Čekaju svoje očeve. Mnogi iz brojne Čičićeve obitelji nisu imali tu sreću da dorastu sa svojim očevima. Djeca moje braće i moja, imali su tu sreću. Kad bih odlazio na put, ispratili bi me i ja sam jedva čekao da se vratim.

ni žavani, proganjani… nije bilo moguće. O tome svjedoče i popisi stanovništva u Sandžaku. Svojedobno su tamo bili domi-nantni muslimani. Oni su gradili naselja, uvodili novine u tamošnji teški život na brdovitome Balkanu, da bi poslije bili pro-tjerivani iz tih naselja, iz svojih kuća, iz svojih obrtničkih radionica, sa svojih imanja… bili su im posvuda rušeni vjerski

objekti, tihe i stare džamije. A sve kao neka vrsta osvete za turski zulum u kojem su, nota bene, živjeli u slozi s komšijama muslimanima, koji su poštovali njihovu vjeru, bogomolje…, štoviše i sami su pomagali, komšijama pravoslavcima ili katoli-cima po Bosni, da ih izgrade. Danas se pravoslavci hvale svojim starim crkvama, manastirima koji su im ostali, baš iz doba turske vladavine! Nije li to apsurd?! Moja generacija mlađih muslimana iz Sandžaka, kao i nekoliko godina starija generacija, počela je školovanje poslije završenih srednjih škola ili medresa, u Skopju i Sarajevu… Zahvaljujući Muratu Šećeragiću, službeniku Vakufske direkcije u Skopju, i Ferziji Hadžihamziću… koji je također radio i živio u Vakufskoj direkciji u Skopju, dobili smo stipendije i sa jednom takvom stipendijom ja sam započeo školovanje u Srednjoj tehničkoj školi u Leskovcu, 1939. godine.Iz tih medresa drevnog Skopja i učenog Sarajeva izrasla je jedna cijela generacija intelektualaca, muslimana iz Sandžaka, koji su od 1941. davali nove boje i nove ideje za život. Ja sam imao šansu da 1948. dođem, poslije svršene škole u Leskovcu, u Beograd, da radeći u “Vojno-tehničkom Institutu” izgradim i unaprijedim jednu cijelu granu industrije, onu tekstilnu, sa

stanovišta kontrole kvalitete.U Beogradu sam upoznao grupu stručnjaka, ugodnih ljudi, drugova moga strica iz Turske i pravih pravoslavaca, kao što su Kosta Vinokić, Ljubo Tasić, Ilija Mihajlović i Mašo Milošević, kao i neke druge, koji su me uvijek gledali kao druga i prijatelja. Ponosan sam, što sam u Beogradu imao drugove kao Peru Popovića i Mila Raketića i mnoge druge koji su se uvijek javljali kao iskreni i dobri prijatelji. Ne treba zaboraviti da sam dao popriličan obol razvoju Udruženja tekstilaca Jugoslavije, u kojem sam bio izabran za generalnog sekre-tara, člana Glavnog odbora tekstilaca Srbije, člana redakcije i nekoliko godina glavnog urednika časopisa “Tekstilna industrija”. Dvije godine bio sam i honorirani nastavnik u Srednjoj tehničkoj tekstilnoj školi u Beogradu.Moje političko stradanje, i krah 1952., imalo je odraza na cijelu moju obitelj i na moj daljnji životni put. Diktirano od pojedinih službenika KOS-a, to je moje političko stradavanje bilo odraz politike pritiska na nas Bošnjake da napustimo rodnu grudu, da idemo dalje u svijet da bismo se u tom svijetu borili kako bismo preživjeli. Uvijek sam se tješio da nisam sam, da je veliki dio iz moje ranije i kasnije generacije mladića Sandžaka, sve do danas, napuštalo i napušta naš rodni kraj i odlazilo i odlazi u dalek svijet. Poslije ženidbe s Ruvom, u Beogradu sam se počeo družiti sa starom komšinicom iz Prijepolja, Zehrom Hajvazović, kćerkom glavnog imama Velike džamije u Prijepolju. Ona je u Beogradu stanovala na kraju grada, tamo iza Novoga groblja. Bila je uvijek spremna doći i pomoći Ruvi, ostavljajući svoju djecu zaovi, ženi muževog brata. Zehra i Ruva voljele su se kao sestre. Kad nam je god bilo teško, mogli smo pozvati Zehru da dođe k nama ili smo mogli otići k njoj. Taj lijepo prijateljovanje trajalo je cijelo vrijeme našega boravka u Beogradu i uvijek se nje sjećamo kao velike i prave prijateljice. Naša djeca, Erol i Esad beskrajno su voljeli tetku Zehru. Posebno drage uspomene iz Beograda nosim kad je riječ o moja dva prijatelja. Ponajprije uspomena na prof. dr. Ešrefa Vražalića i njegovu suprugu Lejlu, rođenih u Visokom. Bili su nam ne samo drugovi i prijatelji na akšamlucima i drugim druženjima, nego mi je Ešref bio najbolji savjetnik i drug u najtežim situacijama. Sa sjetom se sjećam našeg zadnjeg razgovora u vrtu njegove prekrasne kuće u Sarajevu. Kao što se s neizmjernom radošću prisjećam njegova sina, inženjera Nedžada. Ešref je umro u Sarajevu na funkciji profesora na Višoj političkoj školi. Taj tihi i mudri čovjek nikad nije postao general. Mnogi njegovi niži oficiri, pa i podoficiri kojima je zapovijedao, kao partizanski

U životu muškaraca veoma je važna potpora žena. Ne kaže se badava da iza svakog uspješnog muškaraca stoji uvijek jedna sposobna žena. Moja braća i ja imali smo sreću da je svaki za sebe pronašao vjero-jatno najsposobniju ženu na svijetu. I, evo ih, sve tri na okupu... Mediha, Ruva i Jasmila.

oko Prijepolja, iz Sardžika, Kačeva i Ko ma rana, koji su pružali žestok otpor srpskim i crnogorskim četnicima, tretirani su kao neprijatelji, kao da su bili permanentno u borbi protiv Narodno oslo bo dilačke vojske. A nisu, jer su se tukli samo protiv četnika. Isto kao što su to radili i par tizani. Kad su ti isti četnici, protiv kojih su se borili mladići Muslimanske milicije prešli u partizane, godinama su zatvarali, premlaćivali i ubijali te musli-manske mladiće. Mnoge islamske porodice bile su prisiljene da se iz Sandžaka ise le u Make doniju, u Bosnu i, vrlo često, u Tursku.Govoreći o mojoj porodici Čičića i o porodici naše majke i strine, Dervovićima, možemo utvrditi da su u kratkom razdoblju ljudi ostali bez zemlje, imanja, duća na, stečene ušteđevine…; djeca i odrasli mla dići ostajali bez roditelja, a posebno bez očeva. Moj otac i njegova braća ostaju 1912. bez oca; 1918. ostajemo bez dućana u čaršiji; 1925. ostajemo bez svojih dobara u selima. Svi koji ozbiljno istražuju to vrijeme, shvatit će da se Ćamil Čičić nije bo rio protiv partizanskoga pokreta (jer bi to značilo da bi se borio protiv svojih sinova i njihovih prijatelja, a to Ćamil, moj dragi babo, ne bi nikad učinio!), nego se borio za život i boljitak cijele svoje obitelji. Čini se da sam tu skrb i odgovornost u odnosu prema cijeloj obitelji Čičića baštinio od svoga oca. Sjećanja na Drugi svjetski rat vezana su i za smrt našega rođaka Omera Čičića. Četnici su ga ubili samo zato što je bio smjeran musliman, Bošnjak i brat ponositog i uznositog, a ipak zloglasnog Ćamila Čičića. Više je Srba u Prijepolju znalo da je moj djed Suljaga poginuo braneći svoju zemlju, Tursku, i da su njegovi sinovi, Bećir i Hajro, iselili u tu “njegovu zemlju” za koju je život dao. Bilo je i takvih Prije poljaca koji su željeli da Suljagin treći sin, Ćamil, nikad ne napusti Srbiju. I zato je morao umrijeti. Ubili su ga jer je to bio jedan jedini način da ga zadrže. Samo je smrt mogla zaustaviti moga oca! Upravo je to bio razlog što smo nas trojica braće, Ćamilovih sinova, morali jednostavno napustiti Sandžak i Srbiju i graditi svoju karijeru i život u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a naša djeca u Švedskoj, SAD i Njemačkoj.Naše pravoslavne komšije nikad nam nisu zaboravili roditelje i roditelje roditelja. Čak ni onda kad smo se borili, gradili i izgradili našu zajedničku domovinu.

U obitelji moje majke Zumrute, otac, Zećiraga Dervović, umire 1918., prije dolaska srpske i crnogorske vojske, jer mu je jada i sramote od pljačke i prijet-nji, koje je doživio, proživio i jedva preživio 1912.-1913., bilo dosta. Tada su ga u čaršiji skidali do gola i ženu mu, moju nenu po majci, vodili na klanje da bi kazala gdje su zakopani dukati i ostalo dobro. Ta su se dobra u našim muslimanskim obite ljima stjecala predanim radom stoljećima, a nestajala su tijekom samo jedne noći ili jednoga dana. Zato nije

čudno da je moja nena po majci, Bisera-hanuma, 1920., nakon što je bila onako bezočno opljačkana kako sam opisao, dakle nije bilo nimalo čudno što je privre-meno ostavila dvije mlade kćerke i pa -storku kod tetke u mahali, u Bijelom Polju, i na poziv jednoga oficira, njenog starog ašika iz doba rane mladosti, prije udaje, otišla u Tursku da se ponovo uda. U Istan-bulu je shvatila prevaru, jer ju je zvao oženjen čovjek. Nakon godinu dana živo-tarenja po Istanbulu, vratila se u Bijelo Po lje, bez ičega, u jednu od starih kuću Dervovića.Bilo je to zlodoba u kojem se živjelo vrlo teško, da ne kažem gotovo nemoguće. Živjeti u takvim sredinama, bez određe nih primanja, bez ikakvih uvjeta… uvijek po -

Nas trojica ćamilovih sinova trvdo glavo smo odlučili ustrajati što bliže rodnome sandžaku. Uspjeli smo se održati, stvoriti lijepe obitelji i vječno se vraćati u Prijepolje da se nadišemo čistoga zraka i da nam očev duh dadne još nešto od svoje neizmjerne snage. srećom, sva smo trojica imali potporu u svim članovima naših obitelji, a naročito u našim ženama.

Može se reći da se gajio duh zajedništva i kao neka vrst privid ne ravnopravnos-ti u kojem su uvijek neki drugi bili ravnopravniji. Ovaj čovjek, prvi s desna, Ilija Mihajlović, bio je iz pr ve generacije tekstilaca i, ono što je važnije od svega, držao je do prijateljstva i gotovo da je život potrošio u organiziranju sastanaka svih generacija tekstilaca. Mi smo tekstilci poseban svijet: mi ljude oblačimo!

108 | | 1093_4 20143_4 2014

U Alžiru sam jedva čekao da mi dođe obitelj, pa kad su stigli odmah sam ih odveo na brdo iznad Orana da im pokažem grad. Na slici smo Ruva i ja sa sinovima i susjedovim sinom. to je naša prva fotografija u Oranu.tri generacije Čičića; Ruva i sulejman s djecom i unucima.

Turkmanovića i da oni imaju jednoga sina i dvije kćeri. “To je taj mladić”, reče mi tada Pero, “lijep i drag, ali ima feler kao i ti.” “Kakvu to moju grješku ima, moj Pero?”, pitam ga. “Turčin je!”, rekao je Pero smijući se.Znao sam da od te ljubavi neće biti ništa. Jusov sin i danas živi u Beogradu. Oženjen je Beograđankom, ima djecu, ali nije Perin zet. Danas nema ni moga Jusufa Turk ma-novića, jednoga od posljednjih prijepolj -skih begova i gospodina kakav se više ne rađa. Telefonom se čujem s njegovom suprugom Nafom ili s njenom kćeri koja je moja ko -legica, inženjerka tekstila, i koja od silnoga posla još nije našla vremena za udaju. Juso je umro koncem 2010., u Beogradu. Zaspao je na svom kauču u svome stanu, po povratku s ljetovanja u svojoj kući, u mahali Vinograd, u Prijepolju.Sjećanja na Jusufa i Nafu iz Beograda 1951., još su uvijek svježa i draga.Sjećam se isto tako da smo se sreli na Limu 1957. ili 58., godine. Htio sam proći pokraj njega, uvrijeđen što sam sve, i zbog njega, pretrpio zadnjih godina, a pretrpio sam silna ispitivanja, ponižavanja i druga maltretiranja.Kad me je ugledao, energično je inzistirao da sjednemo i popričamo o našem odnosu nakon njegova hapšenja. Pričao je o mo -mentu hapšenja ujutro u tri sata u njegovu stanu, bivšem dućanu, u Bulevaru revolu-cije u Beogradu, o danima provedenim u

zatvoru i mučenjima, a posebno o dvije godine provedene na Golom otoku.Zaklinjao se da me nije nikad spomenuo u bolnim ispitivanjima, da nikad ništa nije rekao bilo što protiv mene. “Nisam ni imao razloga”, rekao je, “bilo što loše reći o tebi, a posebno protiv tvoje mlađe braće. Mi smo Sandžaklije, ponosni, nema tih muka koje bi nas natjerale da izdajemo svoje prijatelje, pa da i imamo razloga, a ja doista nisam imao nikakvih razloga da te tužakam. Ne kažem da nisam proživio teške trenutke, ne kažem da mi nisu nudili razne pogodnosti ako te otkucam, ako te uvalim u nevolju, ali stisnuo bih zube, spreman i život dati za tebe. A to doista nije bilo lahko na onom kamenitom i paklenom Golom Otoku.” Slušao sam ga i šutio. Na kraju sam rekao da ću razmisliti. Teško je bilo zaboraviti i podsjećati se na sjene tih nesretnih godina. Nekoliko godina kasnije upriličili smo novi sastanak. Žao mi je bilo najviše njega, našeg razdvajanja i činjenice što me je život odveo u drugu sredinu. Volio sam ga doista do kraja života, kao jednog od najdražih drugova i najboljih prijatelja među svim Prijepoljcima. Znao sam da nijedan od nas nije nikada nikome ništa loše učinio. Postojali su ljudi koji su radili na tome da nas slome. Iz moje i Jusine generacije svi drugovi odoše. Ostao sam sâm da svjedočim o našim tadašnjim vrlo teškim životima. Ali život u Beogradu bio je, pored poslovnih uspjeha, i životnih radosti, i život pun neugodnih iznenađenja, borbe za preživljavanje i za nastavljanje nor-malnog života u obitelji. Shvatio sam da je vrijeme da odem. Baš onako kako mi je savjetovao prijatelj Ešref. Valjalo se, znao sam, ukloniti od ljudi koji nisu mogli podnijeti da je netko druge vjere ravan njima, ili ne daj bože, bolji. I u poslu, i u ljudskosti. Upravo sam zato i otišao, doselio u Zagreb, u doba kad sam poslovno bio u najboljoj formi, što sam radom u Zagrebu i dokazao.

„Mene, moj sulejmane, i danas prate rešetkaste sjene gologa Otoka. tamo su žarko sunce, užaren kamen, a jedine sjene su rešetke, čak su nam i sunce zaklanjali rešetkama“, pričao mi je moj prijatelj dok sam se ledio od te vreline.

komandant artiljerije, na krvavom Srijemskom frontu, postali su generali, a on je zastao u napredovanju na činu pukovnika. Međutim, to ga nije obeshrabrilo. Štoviše, završio je pravne znanosti, doktorirao i dogurao do profesora na Vojnoj akademiji i Višoj političkoj školi!Dakako, u ravnu Ešrefu valja mi staviti i inženjera Hazima Čustovića i njegovu suprugu, dr. ing. Nevzetu, koji su bili primjer skromnosti i radinosti Bošnjaka iz Hercegovine. Inženjer Čustović vodio je nabavu rezervnih dijelova za JAT, a Nevzeta je radila u Ministarstvu poljoprivrede kao savjetnica ministra. Nevzeta je bila rodom iz Stolca, iz begovske porodice. Njena strina je često dolazila u Beograd i donosila takve baklave koje ni u Sandžaku nisu znali napraviti! Ruva i ja imali smo sreću da ih na njihov poziv posjetimo na nji-hovu begovskom imanju u Stolcu. Tamo smo se susreli s ostacima bogatstva stolačkih begova; uživali smo u ljetnoj hladovini lijepih kuća, kroz čije su avlije i bašče tekli potoci svježe i bistre vode, baš kao u dženetu, u kojima su se hladile karpuze (lubenice) i drugo voće. Mir toga gradića i patina urednih begovskih kuća, pažnja stare tetke i njenih kona, vraćali su nas u stara gospodska vremena,

kad su još okolo za njih radile čivčije i imanja bila na dohvat ruke. Pažnju Nevzete i Hazima ne mogu nikad zaboraviti i rado ih se uvijek sjećam, gdjekad s tugom što se više ne možemo barem čuti, ali uvijek sa zahvalnošću na ljepotama i dobrotama koja su nam pružali svojom pažnjom.U Beogradu sam kao mladi oficir, čovjek koji radi u Vojno-tehničkom institutu na kontroli kvaliteta za tekstil i kožu, uživao dosta veliki ugled među kolegama i proizvođačima tekstila. Kroz taj svoj rad, upoznao sam sve direktore fabrika, kao i tehnički kadar tih proizvođača koji su rado radili za vojsku, od tvornica u Kranju do fabrike u Tetovu, u Makedoniji. Često sam posjećivao mnoge tvor-nice diljem Jugoslavije, uzimao uzorke za analize. Štoviše, izradio sam i nove standarde kvaliteta za sve vojne odjevne tekstilne i kožne predmete. Bio sam često član komisija u spornim pitanjima kvalitete kod isporuka robe, trudeći se da stručno i odgovor no iznosim svoj stav. Vremenom sam stekao ugled, pa su me stari tekstilci iz Beograda, Srbije i drugih republika rado sretali i cijenili. Dvije godine sam na Srednjoj tehničkoj školi u Beogradu, na odjelu tekstila, predavao tkanje. Drugovi moga strica Hajrudina, Tasić, Vinokić, Malešević bili su stariji prijatelji koji su me voljeli i poštovali, rijetko psovali i često savjetovali. Tako sam, još kao niži oficir JNA, bio izabran u predsjedništvo Društva inženjera i tehničara Srbije, a zatim i za tajnika Saveza inženjera i tehničara tekstilaca Jugoslavije. Dvije sam godine radio kao urednik

časopisa “Tekstilna industrija” u Beo-gradu i za cijeloga svoga života u Beogradu bio član redakcije. Objavljivao sam svoje stručne radove i u časopisu “Tekstil”, Zag-reb, pa sam za jedan takav stručan rad dobio drugu nagradu u vidu tromjesečne plaće. U Društvu sam sreo poznanike još iz mlađih dana, inženjera Peru Popovića, s kojim sam drugovao u Beogradu još 1949. godine. U tom smo vremenu jurili za mla-dim balerinama, a ženidbom smo postali, i Pero i ja, solidni muževi koji vole, cijene i poštuju svoje žene. Družili smo se u Društvu inženjera i tehničara, a jednom prilikom smo otišli na Umku na Savi, gdje su njegovi roditelji imali veliko imanje.Pero Popović je rođen u Francuskoj. Otac mu je tamo bio diplomat, u diplomatskoj službi, pa je Pero odlično govorio francuski i njemački. Znao me je često zvati Turčine, bez podcjenjivanja, a tako su me zvali i njegovi ukućani, posebice stara baka. Pero i supruga mu Ljilja – kćerka ugledne modistice iz Beograda – imali su kćerku, jedinicu i pravu ljepoticu. Ta se kćerka ozbiljno gledala s nekim mladićem, musli-manom. U jednom od zadnjih susreta s Perom, u kahvanama Skadarlije, pitao me je za mladog studenta Turkmanovića, podrijetlom iz Prijepolja. Rekao sam mu da u Prijepolju postoji samo jedna obitelj

Obitelj Nevzete i Hazima Čustovića, čijim smo se prijateljstvo dičili, bila je stara begovska stolačka obitelj. A, stolac, mjesto davnih akšamluka i teferića. Za teferić nisi morao ići daleko, samo svratiš iz kuće u bašču, sjediš i divaniš dok ti se noge hlade u svježoj i bistroj vodi koja protječe baš ispod sočne jabuke... Ako ima raja, a ima, onda je stolac preslikan grad iz raja.

s druge strane života, tamo gdje se radilo, valja-lo je polahko izlaziti iz dotadašnjeg načina pro-izvodnje i modernizirati se. Naravno, nije uvijek išlo lahko, pa tako ni cijelom rukovodstvu „Ivana Milutinovića“ u Zemunu. Manji dio ove ekipe, htio je unaprijediti proizvodnju, dok je veći dio držao kočnicu svom snagom, vjerojatno misleći da ih sjena trećeg druga sa slika na zidu, onoga sasvim desno, prati posvuda.

110 | | 1113_4 20143_4 2014

Maturantice 4. generacije: džehva delić, sanela sejmenović i fadila Bašić

KADA JE U PROLJEćE 1992. godine počeo rat u Bosni i Hercegovini i kada su izbjeg-lica s ratom zahvaćenih područja počeli pristizati u Hrvatsku, a ponajviše u Zag-reb, Mešihat Islamske zajednice u Hr -vatskoj se svim raspoloživim sredstvi ma angažirao na njihovu zbrinjavanju.Od mah se vidjelo da je uza njihovo materi-jalno zbrinjavanje potrebno povesti i brigu o njihovu vjerskom životu. U tu svrhu je pri Mešihatu, u suradnji sa Svjet-skom is lam skom organizacijom za huma-nitarnu pomoć “Igase”, osnovan “Ured za prosvjetu i kulturu – Mekteb ed-d'awa”. Ured su vodili Halid Yassin – direktor ureda, Mustafa Bećirović – glavni imam i Abdullah Imširović – tajnik ureda, a kas-nije im se priključio i Zijad Žužo kao struč ni suradnik. Ne smijemo zaboraviti pomoć i podršku Medžlisa Islam ske za -jed nice Zagreb i zagrebačkih džematlija. Zadaća Ureda je bila: organizirati vjerski život među muhadžirima, a nešto kasnije je preuzeo i organiziranje cjelokupnog vjerskog života u Islamskoj zajednici. Ured je, za vrijeme dok je djelovao, organi -zirano angažirao na raznim poslovima preko dvije stotine imama i muallima, po -nekad istovremeno i preko stotinu, u naj -većem broju prognanih iz BiH. Uspjelo se u svim većim izbjegličkim kam-povima otvoriti mesdžide u kojima se odvijala stalna vjerska pouka, klanjalo su se u džematu svi dnevni namazi, u nekima i džume i Bajrami, a Mešihat je pomogao da se u nekima otvore i bosanske osnovne i srednje škole. Budući da se povećao broj muslimanske djece u hrvatskim školama organiziran je, koliko su kadrovske mo -guć nosti dopuštale, i školski vjeronauk. Za ljeto 1992. godine, uza dva deset punk-

tova islamskog vjeronauka, samo u gradu Zagrebu, u Zagrebačkom Islamskom kulturnom centru organizirali smo u Islamsku ljetnju školu, koju je pohađalo oko sedam stotina, uglavnom muhadžirske djece. Kada je te jeseni počela školska godina, veliki broj muhadžirske djece nije uspio nastaviti srednjoškolsko obrazovanje. U Islamskoj zajednici smatrali smo da se nekako treba pomoći toj djeci, a i oni su tražili takvu vrstu pomoći. Tako smo se počeli baviti mišlju da osnu-jemo Medresu. Predstavnici Ureda za prosvjetu su tu zamisao iznijeli pred Mešihat i dobili “zeleno svjetlo” za osnivanje. Islamski centar je odobrio upotrebu svojih prostorija, a Svjetska islamska organizacija za humanitarnu pomoć “IGAS” materijalnu potporu. Među onima koji su se u to vrijeme zatekli u Zagrebu bilo je dovoljno stručnog kadra koji su im pomogli da sačine plan i program, koji se uglavnom temeljio na Planu i programu Gazi Husrev-begove medrese. Tako je Medresa u travnju 1993. godine počela s radom.

Prva gENEracija, 1992. – 1996. Prvu generaciju učenika Medrese sačinjavala su dva ženska i jedno muško odjeljenje, ukupno njih 87 (37 momaka i 50 djevojaka). Svi su bili muhadžiri i Bošnjaci. S druge strane bilo je u toj činjenici i nešto veličanstveno. Ovi mali a veliki Bošnjaci i Bošnjakinje nisu više bili samo muhadžiri, samo prognani na putu u nepoznato. S Medresom je njihov život dobio puni smisao. Tu godinu smo radili ubrzano, šest dana u tjednu i bez uobičajenih školskih praznika. Nastava u prvom razredu je završena 27. kolovoza, a već 11. rujna je počela sljedeća školska godina.Mnoga djeca ne samo iz ove prve ratne generacije nego iz svih ratnih generacija su s roditeljima odlazila u treće zemlje i tamo nastavljala svoje školovanje, prema našim informacijama, uza veliki trud, vrlo uspješno. Na kraju njihova srednjoškolskog puta na maturu je školske 1995./1996. izašlo 22-je učenika koji su prema mojim informacijama nastavili daljnje stručno usavršavanje i sada su angažirani, kako sli-jedi: 1. Hadžić Bedirhan, imam u Teočaku; 2. Hasanović Husret, završio Fakultet islamskih nauka (FIN) u Sarajevu, glavni imam u Sl. Brodu; 3. Kaljanac Dženan, dr. znanosti, direktor GHB Vakufa u Sarajevu; 4. Mahmutović Ševal, završio Islamski pedagoški fakultet (IPF) u Zenici, vjeroučitelj u Živinicama; 5. Mujkanović Hajrudin, završio FIN u Sarajevu, glavni imam u Rijeci; 6. Salkić Sabahudin, završio FIN u Sarajevu, radi u Švicarskoj; 7. Džafić Mirzet, imam u Njemačkoj; 8. Mirza Mešić, mr. sc., predstojnik ureda za dawu i mladež

1. generacija na nastavi 4. generacija na nastavi

etiri ratne generacije 1992. - 1996.piše: aBdulah ef. iMširoviĆ

priče iz zagrebačke medresedr. ahmed smajlović

Maturantice 1. generacije na maturskoj akademiji

2. generacija maturantica na maturskoj akademiji

3. generacija na nastavi

112 | | 1133_4 20143_4 2014

razvijao kako slijedi: 1. Arnautalić Mirsad, magistrirao na FIN-u u Sarajevu, vjero-uči telj u Orašju; 2. Hasičić Haris, završio FIN u Sarajevu, imam u Kotorskom, BiH; 3. Jukan Esad, završio Teološki fakultet u Turskoj, glavni imam u Puli; 4. Muhić Admir, završio IPF u Bihaću, glavni imam u Karlovcu; 5. Porić Nevzet, završio FIN u Sarajevu, tajnik Mešihata IZ u Sloveniji; 6. Skender Kemal, završio fakultet u Tur-skoj, sada radi u Croatia osiguranju; 7. Smajić Fahrudin, imam u Postojni; 8. Solo Hasan, završio Teološki fakultet u Tur-skoj, imam u MIZ Tešanj, BiH; 9. Baj rami Emin, živi i radi kao privatni obrtnik u Zagrebu; 10. Bošnjaković Haris, završio Islamski pedagoški fakultet u Bihaću, živi i radi u Njemačkoj; 11. Suljić Ifet, završio FIN u Sarajevu, radi kao imam u Sloveniji; 12. Crnić Alma, diplomirala pedagogiju-psihologiju, živi u Travniku i radi kao pe -da goginja u Me dresi; 13. Čehović Aiša, završila Slavenske jezike, živi i radi u Njemačkoj; 14. Ha san bašić Sabina, živi i

radi u Maljevcu, vje roučiteljica u školi; 15. Hasanović Velisa, živi i radi kao muallima u Švedskoj; 16. Jusić Adnana, završila ekonimski fakultet na Cipru, magistrirala u Ankari, radi u privatnoj firmi u Lukavcu (BiH); 17. Mehić Adisa, završila fakultet u Turskoj, živi i radi u Srebrenici; 18. Mutabdžić Jasmina, živi u srednjoj Bosni; 19. Efendić Nirha, Medresu završila za 3 godine, doktorirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, kustosica na odsjeku etnologije Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

ČEtvrta gENEracija 1995-99.U prvi razred školske 1995./96. godine upisalo se 36 učenika, 26 muških i 10 dje vojaka. Poslije su im se pridružilo još četveru učenika, jedan koji je prešao iz druge škole kao i troje iz prethodne ge neracije. Na kraju 1998./99. školske godine je zavr šilo 20. učenika a Nirha Efendić koja se upisala s ovom generacijomnje maturirala jednu godinu prije, s prethodnom generacijom. Njihov životni i profesio nalni put se nastavio kako slijedi: 1. Babajić Miralem, završio FIN u Sarajevu, imam u džem'atu Šip; 2. Bašić Fadila, završila fakultet u Turskoj, supruga Miralema ef. Babajića; 3. Botonjić Saba hudin, završio FIN-u Sarajevu, imam u džem'atu Otes, Medžlis Sarajevo; 4. Crn kić Alem, završio FIN u Sarajevu, glavni imam Medžlisa Sisak; 5. Čaušević Dže-nan, završio Pravni fakultet u Sarajevu, privatni poduzetnik, vlasnik rezidencije “Mahala” u Sarajevu; 6. Delić Džehva, živi i radi kao ban-kovna činovnica u Zürichu; 7. Hamzić Fermin, živi i radi u Švicar skoj; 8. Hasanović Hidajet, završio FIN u Sarajevu, imam u Rijeci; 9. Hasičić Asmir, završio Filozofski fakultet u Sarajevu, profesor u školi u Sarajevu; 10. Krdžić Muamer, završio pedagoški fakultet u Mostaru, radi kao imam u Danskoj; 11. Kreštić Mersad, završio fakultet u Turskoj, imam u Zagrebu; 12. Mehić Ibrahim, za vršio FIN u Sarajevu, vjeroučitelj u Olovu; 13. Omić Senad, završio FIN u Sarajevu, imam u džem'atu Došci-G. Kamengrad, Medžlis Sanski Most; 14. Pašić Mirza, radi kao imam u Medžlisu Gradačac, BiH; 15. Hrustić Adin, imam u Gunji; 16. Pirić Sabaheta, živi u Njemačkoj; 17. Sejmenović Sanela, živi u Njemačkoj; 18. Subašić Sa udin, završio FIN u Sarajevu, sada radi u Croatia osiguranju; 19. Ergen Šemsedini, završio fakultet u Turskoj, radi u Kataru; 20. Ka vazović Elvedin, radi kao imam u Med žlisu Gradačac, BiH.

saŽEtakU četiri ratne generacije se upisalo 209 učenika od čega je 88 i matu-riralo u našoj školi. Gotovo 90% ih je poslije završilo fakultete od če ga je šestero akademske titule mr. sc. i dr. sc. Najveći broj je ostao u Islam-skoj zajednici kao imami i mualime, ali ima i novinara, profesora, ban-kara, privatnih poduzetnika i rukovodilaca u IZ i drugim dje la t -nostima.U IZ u Hrvatskoj je iz tih generacija 5 glavnih Imam, 5 imama 3 muallime i pro čelnik ureda za da'wu, rekli bismo kičma IZ u Hrvatskoj. Nama, njihovim profe sorima koji smo još uvijek aktivni u Islamskoj zajednici od muftija do glavnih imama i profesora u Islamskoj gim-naziji čini veliku čast i zadovoljstvo da su nam oni kolege i kolegice kako u imamsko-mualimskom poslu tako i u zbornici Is lam ske gim-nazije. Najviše ih je danas u BiH, ali ih ima širom Europe i SAD-a. Posebno smo ponosni da su oni izrasli u čestite ljude ali i dobre i vrlo angažirane intelektualce. Jedno generalno zapažanje je, u usporedbi sa svršenicima drugih medresa, kako u doba kada su studirali tako i u radu, da su otvoreniji, poduzetniji i uopće angažiraniji.Meni je najupečatljiviji dojam kada us poredim onu fotografiju na vrhu kada smo ih slikali na stepenicama Zagrebačke džamije, one surove ratne 1992. godine, ona ko sitne, skromno odjevene i pomalo uplašene i njihove fotografije s maturskih akademija, lijepe, odvažne i dosto-janstvene mlade ljude.

Maturska akademija maturanata 4. generacije

maturantice 3. generacije na korepeticiji

u Mešihatu IZ Hrvatske; 9. Ajanović Almedina, dipl. pedagoginja, muallima u Rijeci; 10. Čamdžić Amela, završila Filozofski fakultet, odsjek za Orijentalistiku, magistrirala na ekonomskom fakultetu u Sarajevu, zaposlena u Ministarstvu vanjskih poslova-svjetska Banka; 11. Halilović Elvira, završila Orijentalistiku na filozofskom fakultetu u Sarajevu; 12. Hasanbašić Senada, završila FIN u Sarajevu, urednica časopisa MUALLIM; 13. Kalabić Mevla, muallima u Zavidovićima; 14. Mehmedović Derviša, živi u Austriji; 15. Ramić Enisa, završila FIN, radi u Rijasetu IZ u Sarajevu; 16. Smajić Senada, studira soci-jalni rad, vodi uspješnu tvrtku Safikada tekbir u Sarajevu; 17. Spahić Amira, završila Bosanski jezik i književnost na filozofskom fakultetu u Sarajevu, zaposlena kao prof. bosanskog jezika u Petoj gimnaziji u Sarajevu; 18. Turkanović Dževida, završila Filozofski fakultet u Sarajevu, odsjek za pedagogiju, zaposlena kao pedagoginja u OŠ u Sanskom Mostu; 19. Kreštić Mersiha, završila Filozofski fakultet u Sarajevu, odsjek Orijentalistike; 20. Piro Enisa, radi kao muallima u Tešnju; 21. Hadžić Nedžmija, završila razredni nastavu na Peda-goškom fakultetu u Tuzli, zaposlena u školi kao vjeroučiteljica; 22. Agić Mirsada, završila FIN u Sarajevu, radi kao muallima.

Druga gENEracija, 1993.-97.Naredne školske 1993./94. godine u prvi razred se upisalo 60 učenika, 22 muških i 38 dje-vojaka. Poslije im se pridružilo još četvero učenika koji su prešli iz drugih škola kao i troje iz prethodne generacije.Na kraju školske 1996./97. godine maturiralo je 27. učenika. Njihov daljnji životni put se nastavio kako slijedi: 1. Lagarija Elvedin, završio fakultet u Turskoj, radi kao generalni direktor Zyrat banke u Sarajevu; 2. Makić Rijad, završio Fakultet političkih nauka (FPN) u Sarajevu, muallim u Bihaću; 3. Mujdžić Samir, diplomirao žurnalistiku, radi na TV Vogošća; 4. Opardija Haris, završio Islamski pedagoški fakultet (IPF)u Bihać, imam i vjeroučitelj u Zagrebu; 5. Podrug Fuad, završio Filozofski fakultet u Sarajevu; 6. Kalajdžija Alen, završio Filozofski fakultet u Sarajevu, doktorirao bosanski jezik i književnost, profe-sor na fakultetu u Mostaru; 7. Omerbašić Elvir, kao imam na području Mostara; 8. Čekić Samir, živi i radi kao imam u Lukavcu – BiH; 9. Kotorić Damir, živi i radi u Zagrebu; 10. Hfz Savkić Mu hamed, završio Filozofski fa kultet, smjer Orijen ta listiku u Sa ra -jevu, radi u Austriji, položio hifz i završio Filozofski fakul tet u Sarajevu, smjer Orijentalistike, živi i radi u Austriji; 11. Ha me dović Mirsad, imam; 12. Hujdur Ragib, imam u Tešnju; 13. Botonjić Alma, diplomirala na Filozofskom fakultetu, smjer Orijentalistika i FIN u Sa rajevu; 14. Đuldanić Edina, radi u Wa shing tonu; 15. Kadić Almira; 16. Malići Nurtene, završila fa kul tet u Turskoj; 17. Ajanović Erdina, završila IPF u Zenici, živi i radi u Zenici kao vjeroučiteljica; 18. Su bašić Samira; 19. Suljkanović Se hida, živi u Nizozemskoj; 20. Tirić Amira, završila FIN u Sa rajevu, 21. Čomor Amira; 22. Sušić Dalila, završila Pravni fakultet u Sara jevu; 23. Opardija Melisa, za vršila IPF u Bihaću, muallima u Zag rebu; 24. Šabanović Indira, mua lima u Od žaku, BiH; 25. Turkan Salija, zavr šila fa kul tet u Turskoj, sad živi i ra di u Gos tivaru kao nastavnica u osnovnoj školi; 26. Abdić Adis; 27. Žilić Amra, živi i radi u Brčkom u Prvoj osnovnoj školi.

trEća gENEracija, 1994-98.

U prvi razred 1994./95. školske godine se upisalo 26 učenika, 14 muških i 12 djevo-jaka. Poslije im se pridružio još jedan učenika koji je prešao iz druge škole kao i troje iz prethodne generacije. Jedna od njih je bila Nirha Efendić koja je eksceleri-rala iz generacije koja se upisala u škol s-koj 1995./96.Na kraju školske 1997./98. Maturiralo je 19. učenika. Njihov daljnji životni put se

dženan kaljanac, Mirzet džafić i hajrudin Mujkanović na maturskoj akademiji 1. generacije

2. generacija na stepeništu ispred zagrebačke džamije

114 | | 1153_4 20143_4 2014 | 1153_4 2014

forMiraNje sTručNih akTivaSa željom unapređivanja uvjeta za cjeloživotno učenje i trajni profesionalni razvoj vjeroučitelja, uspostavljanja međusobnih veza potpore, aktivne razmjene znanja i iskustava, pomaganja malim medžlisima u kojima je jedan imam i učitelj i nastavnik i profesor, te podizanja kvalitete Vjeronauka, unapređivanja nastave i pridonošenja boljim uspjesima svih učenika, s početkom ove školske godine VPS Mešihata daje preporuku i upute za osni-vanje regionalnih stručnih vijeća. Već u ovom kratkom razdoblju postojanja, rezultati stručnih aktiva, posebice u pojedinim medžlisima, potvrđuju potrebu i opravdanost osni-vanja i daju zapažene rezultate.

pojediNačNa sTručNa usavršavaNja i NapredovaNjaVjersko-prosvjetna služba pomagala je vjeroučiteljima u pripremanju stručnih ispita, zatim napredovanju u struci te davala pojedinačne prijedloge i savjete za osobni profesionalni razvoj pojedinih imama u skladu s njihovim sklonostima. Nekoliko naših službenika već je toliko napredovalo da polahko dostižu najviše intelektualno znanje i zvanje, čime ćemo se kao zajednica svakako ponositi. Posebno će nas radovati ako im u tome pomognemo na bilo koji način, barem savjetom, upućivanjem na dodatnu edukaciju, poticanju u učenju hifza, rasterećenjem od pojedinih obaveza za vrijeme polaganja ispita ili trajanja usavršavanja i edukacije. Posebno zanimljiv i koristan projekt u 2014. godini, svakako je pilot projekt “Korak po korak u islamu”. Na čelu projekta bila je njegova idejna začetnica, iznimno stručna i poletna dama, odgojiteljica u vrtiću, naša džematlijka Nerma Redžić, koja nam je ponudila svoje znanje, iskustvo i sposobnosti, a putem volonterskog rada, jednom mjesečno, osmišljavala i realizirala radionice za djecu predškolskog uzrasta, uza suradnju i podršku stručne službe Mešihata. Osim radionica, kroz predškolski stručni aktiv educirala je dvije vjeroučiteljice, koje su novim pristupom obogatile rad s najmlađim polaznicima vjeronauka. Najveća je korist ovoga programa upravo njihova edukacija te stečeno korisno znanje i iskustvo koje dijele s ostalim kolegama i samostalno primjenjuju u radu s djecom.

114 | 3_4 2014

Mešihat IZ u Hrvatskoj, početkom 2014. godine, uspostavlja Vjersko-prosvjetnu službu i voditeljicom imenuje m. Eminu Mešić. Pored brojnih obaveza i zadataka propisanih pravilni-kom i opisom poslova vjersko-prosvjetne referentice, kao voditeljica ove službe postavila sam 3 osnovna cilja: 1. permanentno stručno usavršavanje imama i muallima; 2. podiza-nje kvalitete vjeronauka; 3. poticanje učenika i muallima kroz različite programe i natječaje. U tom smislu počeli su mnogi procesi; pripremljen je i na Mešihatu prihvaćen ambiciozan okvirni program rada Vjersko-prosvjetne službe, preciziran godišnji kalendar vjersko-prosvjetnih aktivnosti i odmah smo počeli realiziranje istih.

sTručNa usavršavaNjaSEMINAR ZA GLAVNE IMAMEZbog detektirane potrebe za pojačanim permanentnim stručnim usavršavanjem imama i muallima, pored redovnog stručnog seminara koji Mešihat organizira jednom godišnje u suradnji s Ministarstvom, pristupili smo planiranju više jednodnevnih periodičnih semi-nara vodeći računa o potrebama i postizanju planiranih ciljeva. U 3. mjesecu ove godine održali smo edukaciju za glavne imame. O potrebnim liderskim sposobnostima, s poseb-nim naglaskom na učinkovitost i odgovornost prema radu i službi, govorio je dr. Nezir Halilović. On je, na temelju načela konstantne promjene na bolje, ponudio kvalitetne pri-jedloge i savjete našim glavnim imamima.

seMiNari za iMaMe i MualliMeUTJECAJ VJERONAUKA NA ODGOJNOST DJECE I PRIMJERI DOBRE PRAKSERedovni stručni seminar s MZOS imali smo u 6. mjesecu, a u 11. jednodnevni seminar na kojem je glavni predavač bio iznimni vjeroučitelj prof. Saudin Cokoja. Prenio nam je po -zitivna iskustva iz svoje prakse stavljajući naglasak na ključnu ulogu i moralni, profesio-nalni i duhovni lik učitelja vjere. Ova tri termina kolektivnog stručnog usavršavanja imama i muallima ući će u kalendar VPS u narednom razdoblju. Imami i muallime upoznati su s brojnim mogućnostima individualnog i grupnog stručnog usavršavanja, a ubuduće će i sami aktivno sudjelovati u pripremanju i realiziranju stručnih usavršavanja. Uvodimo praksu da najbolje ideje iz svoga iskustva, kao primjere dobre prakse, kroz prezentacije i izlaganja podijele s kolegama pokazujući metode rada koje su najučinkovitije u njihovom radu. Iduće stručno usavršavanje planirano je za rano proljeće.

KRATAK pREGLED AKTIVNOSTI VJERSKO-pROSVJETNE SLUŽBE U 2014. GODINII

Piše: m. Emina Meši, vjersko-prosvjetna referentica

116 | | 1173_4 20143_4 2014

i kurra hafiz mr. sc. Aziz ef. Alili strpljivo slušajući i ocjenjujući njihovo učenje. Na kraju svakog su kandidata savjetovali na čemu treba poraditi kako bi usavršio svoje učenje Kur'ana. U godini koja je pred nama nastavit ćemo s ovim programom. Pobjednici mektepskog natjecanja učača Kur'ana sudjelovat će na Rijasetovom natjecanju učača Kur'ana u Sarajevu, a najbolji od njih nastupit će na europskom natjecanju učača Kur'ana u Zagrebu. Pored mektepskog usavršavanja učenja Kur'ana, u 8. mjesecu organizirali smo trotjedno usavršavanje učenja Kur'ana za odabrane djevojke iz svih medžlisa u Školi Kur'ana za dje-voj ke u Amasiji. Bilo je to nezaboravno iskustvo, a kao emanet i uspomenu na ovo putovanje cure su ponijele napamet naučenu suru Er-Rahman. Namjera nam je da i dalje potičemo na učenje i izučavanje Kur'ana, pa tako planiramo tri kampa tijekom školskih praznika 2015. godine tri kampa: zimski, proljetni i ljetni/ramazanski. Bit će to prigoda i za druženje naše djece iz različitih medžlisa kroz kvalitetan edukativno-relaksirajući program.

posjeTe MedžlisiMa i školaMaOsnovni je zadatak VPS praćenje i vrednovanje rada imama i muallima, motiviranje za podizanje kvalitete vjersko-prosvjetnih aktivnosti te poticanje i davanje preporuka za napredovanje u svim medžlisima. S tim ciljem izrađen je plan posjeta medžlisima i školama koji je u prošloj godini, uza sve tekuće obaveze, dobrim dijelom realiziran. Do kraja školske godine vjersko-prosvjetna referentica posjetit će svaki medžlis, snimiti stanje vjersko-prosvjetnih aktivnosti, održati sastanke s imamima i muallimama te dati preporuke za dalji rad. Do sada smo posjetili već mnoge škole, održali sastanke s ravnateljima i stručnim suradnicima, pratili i vrjednovali rad muallima i o svemu izvijestili Muftija. Posebno je zadovoljstvo bilo prisustvovati različitim dodatnim programima koje su naši vrijedni vjeroučitelji osmišljavali i realizirali u medžlisima, školama i u lokalnim zajednicama. Odazvala sam se na mnoge pozive i prisustvovala obilježavanju večeri najljepših osjećanja prema voljenom Poslaniku u Sisku, Mektepskoj parlaonici u Zagrebu, Konferenciji islam-ske mladeži u Rijeci, Regionalnom susretu mektebaša u Osijeku, radnom sastanku pred-stavnika OKM-ova u Puli, regionalnom druženju mladih u Puli, nekoliko međureligijskih susreta u zagrebačkim školama...Iz ovog kratkog pregleda jasno je vidljivo koliko procesa je započeto; u 2015. godini čeka nas puno posla i aktivnosti.

suradNja vps i ceNTra za halal kvaliTeTu Na zadovoljsTvo polazNika vjeroNaukaNajviše zanimanja u sklopu rečenog projekta, “Korak po korak u islamu”, izazvala je radionica o halal prehra ni u okviru koje su se roditelji i djeca na edukativno-zabavan način upo-znali o aktivnostima Centra za cer-ti ficiranje halal kvalitete, kao i o važnosti halal prehrane. Kroz iskus-tveno učenje djeca su razvrstavala namirnice prema halal oznakama

na proizvodima, pripremali zdrav halal doručak, učili kako odabrati zdrave halal namir-nice… S namjerom promoviranja halal prehrane i educiranja polaznika vjeronauka o kori-stima halal kvalitete života, Centar za certificiranje halal kvalitete u suradnji s Vjersko-prosvjetnom službom u mjesecu travnju raspisuje natječaj za naj plakat i video reklamu s temom “Halal u prehrani”. U kategoriji naj-halal plakata vrijedne nagrade dobili su učenici iz Splita, Rijeke, Zagreba i Osijeka, a za najbolju video reklamu prvu nagradu osvojila je mektepska ekipa iz Siska. Najavljujemo još sličnih natječaja. U suradnji s Halal centrom realiziran je još jedan zanimljiv projekt u mektebu. Na početku školske godine Islamski centar Zagreb posjetio je Lino medvjedić te ugodno iznenadio i poklonima razveselio mališane. Obišao je mektepske učionice, podijelio slatke paketiće i zaželio sretne nastupajuće dane Bajrama. U idućoj godini planiramo s Linom posjetiti sve medžlise.

NaTjecaNjaNATJECANJE IZ ISLAMSKOG VJERONAUKAPored svakodnevne korespondencije VPS s medžlisima, školama i Ministarstvom znanosti, najviše je energije uloženo u aktivnosti priznavanja i uvrštavanja natjecanja iz Islamskog vjeronauka u Katalog natjecanja Agencije za odgoj i obrazovanje. Naime, u organizaciji Mešihata do sada je realizirano deset godišnjih natjecanja, a od ove školske godine naše će natjecanje prvi put biti vrjednovano, i na Ministarstvu, kao državno. Sve sa željom pre-ciznog predstavljanja rezultata rada, znanja i kompetencija učenika i njihovih mentora, te priznavanja dodatnih bodova za upise u srednje škole. Slijedom toga, čeka nas puno više posla i odgovornosti, a Islamski vjeronauk će konačno biti tretiran onako kako to i zaslužuje. S istim ciljem pokrenuli smo i procesi izmjene plana i programa, kao i udžbenika islam-skog vjeronauka. Za realiziranje ovoga obimnog posla, predviđene su iduće dvije godine. U 5. mjesecu, uza deseto jubilarno Mešihatovo natjecanje iz islamskog vjeronauka, održan je Mektepski dan radosti u Zagrebu s različitim edukativnim, zabavnim i sportskim sadržajima u kojima su sudjelovali najbolji polaznici vjeronauka iz svih medžlisa. Pro-šlogodišnji pobjednici natjecanja iz islamskog vjeronauka (6., 7. i 8. razreda) sudjelovali su na Međunarodnom natjecanju iz vjeronauka u Sarajevu, koje organizira Rijaset IZ u BiH. Osvojili su značajno 3. mjesto i kao nagradu dobili dva putovanja: obilazak znamenitosti u BiH i studijsko putovanje u Istanbul.

NaTjecaNje iz sire MuhaMMeda a.s.U organizaciji Rijaseta IZ u BiH i Mešihata IZ u RH naši su srednjoškolci u 3. mjesecu 2014. godine sudjelovali i na međunarodnom natjecanju iz sire Muhammeda a.s. Najbolji učenici i njihovi vjeroučitelji nagrađeni su putovanjem u Istanbul. Trenutno se pripremamo za sljedeće takvo natjecanje, a pored već spomenute vrijedne nagrade koju je osigurao Rijaset, Mešihat će najboljim srednjoškolcima dodijeliti i jednogodišnje stipendije.

aMMusavršavaNje učeNja kur'aNaOva će godina biti upisana i kao godina u kojoj je pokrenuta Škola Kur'ana i hifza, no i prije toga naši su učenici poticani na usavršavanje učenja Kur'ana, kako kroz redovnu i dodatnu mektepsku nastavu tako i kroz posebne programe. Vjersko-prosvjetna služba, za rama-zanu ove godine, organizirala je 1. mektepsku večer Kur'ana na kojoj su nastupali mališani iz cijele Hrvatske. Osim toga, proveli su dva ramazanska dana u Islamskom centru u Zagrebu družeći se sa svojim vršnjacima, a krajnja namjera nam je bila da djeca osjete ramazansko ozračje (mukabele, iftare, teravije) u najvećem hrvatskom Islamskom centru. Čast im je ukazao uvaženi Muftija na zajedničkom iftaru organiziranom u Islamskoj gimnaziji kao

•

' I I ,I .I~ ·'tftCt.! • • ·- t ..

T U R S K A

Turska: izvor eufraTa i TiGrisaMersad ef. krešTiĆ

120 | | 1213_4 20143_4 2014 | 1213_4 2014

stoljeću pr. nove ere osvojilo perzij-sko Ahe menidsko Car stvo. Kasnije je 334. pr. nove ere ovo pod ručje osvojio Aleksan-dar Veliki. Anatolija je zatim po -dijeljena u veliki broj manjih grčkih država, kao što su Bitinija, Kapadocija, Pergam i Pont. Sva ova carstva pokorio je Rim do sredine prvog stoljeća pr. nove ere godine 324., rimski car Kons-tantin I. Veliki izabrao je Bizantion za novi glavni grad Rimskog Carstva (kas-niji Carigrad). Nakon pada Zapadnog rimskog carstva Carigrad je postao

glavni grad Bi zant-skog carstva. U 10.

sto ljeću Turci Seldžuci koji su živjeli sjeverno od

Kaspijskog i Aralskog jeze - ra počeli su se seliti u istočna

pod ručja Anatolije. Seldžuci su bili ogranak Turaka Ouza, a Anatolija je postala njihova domovina nakon bitke kod Malaz girta 1071. godine. Tom pob-jedom počinje uspon anatolijskog-seldžus kog sultanata (Sultanat Rum) koji je bio zasebni dio velikog Seld-žuskog carstva koje je pokrivalo po - d ručje središnje Azije, Irana, Anatolije i jugozapadne Azije.

Godine 1243. Mongoli pobjeđuju Sel-džuke, a njihovo carstvo se počinje ra -s padati. Turska Anatolija tada biva po -dijeljena u više manjih nezavisnih država zvanih gazi emirati. Do 1300. gazi emirati osvajaju većinu anatolij-skih područja tada već oslabljenog Bi -zantskog Carstva. U to vrijeme počinje se izdizati gazi emirat kojeg je vodio Osman I. (po njemu je nazvano Os man-sko Carstvo) koji proširuje svoju državu sve do granica s Bizantom.Osmansko je Carstvo tijekom svoje 623 godine duge povijesti imalo doticaja i sa zapadnim i s istočnim kulturama. U 16. i 17. stoljeću carstvo je bila najjača

120 | 3_4 2014

aš poput rijeka Eufrata i Ti -g risa, koje izviru u Turskoj i koje jedna od njih ima mi ran tok i pogodna je za prijelaz, Eufrat, a druga je

jako brzog i užurbanog toka, Tigris takva je i zemlja Turska, zemlja koja jednom mirnoćom ide usporedo sa svim tehničkim dostignućima. Znamo da su prve ljudske civilizacije počele između ovih dviju rijeka, ali ovi prostori i dan da nas u korak prate sva ljudska dos-tignuća, iako su vidljivi skoro pa svi ob -risi ranijih civilizacija. Živjeti u Tur skoj znači osjetiti razvoj cijelog ljudskog roda kroz povijest, a biti u modernoj sadašnjici. U ovom tekstu ću nastojati ukratko pred staviti Tursku. Tursko područje je slično tepihu čiji su motivi različitih žarkih boja s vremenom dosegnuli da -našnju potpunu ljepotu. Republika Turska (Türkiye Cumhuriyeti) je euro-

azijska država smještena u jugoistočnoj Europi i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija). Turska graniči na istoku s Gruzijom, Armenijom, Azerbaj dža-nom i Iranom, na jugu s Irakom i Si -rijom, te na zapadu s Grčkom, Bugar-skom. Sredozemno more i Cipar nalaze se na jugu, Egejsko more i otoci na za -padu, te Crno more na sjeveru. Europski i azijski dio turske dijeli Mramorno more, te tjesnaci Bospor i Dardaneli.Zbog položaja države na dva konti-nenta, turska kultura je jedinstven spoj istočnjačkih i zapadnjačkih običaja i tradicija. Položaj zemlje između Euro pe na zapadu, središnje Azije na istoku, Rusije na sjeveru i Bliskog istoka na ju gu, dao je Turskoj i veliku stratešku važnost.Turska je demokratska, sekularna, uni-tarna, ustavna republika čiji je politički sustav 1923. utemeljio Mustafa Kemal Atatürk, nakon propasti Osmanskog

Carstva poslije Prvog svjetskog rata. Od tada se politika države počela okre-tati zapadu, tako da je Turska danas članica mnogih zapadnih organizacija kao što su Vijeće Europe, NATO, OECD i OSCE. Turska je 2005. počela pregov-ore za članstvo u Europskoj uniji. Isto-vremeno država održava i pojačava svo je političke i gospodarske odnose s istočnjačkim zemljama.Hetitsko carstvo bilo je prvo veliko car-stvo na ovom području, a trajalo je od 18. do 13. stoljeća pije nove ere. Kasnije utjecaj su stekli Frigijci koji su bili indoeuropski narod i čije carstvo su u 7. stoljeću prije nove ere uništili Ki me-rijci. Najznačajnije države nasljednice Frigije bile su Lidija, Karija i Licija. Je -zici kojima su govorili Lidijci i Licijci spadali su u indoeuropske.Negdje oko 1200. pr. Nove ere na zapad-noj obali Anatolije naselila su se grčka plemena. Ovo cijelo područje je u 6. i 5.

122 | 3_4 2014122 |

istočnom dijelu Anatolije, što je osman-ska vlast vidjela kao udar na teritori-jalni integritet zemlje. Nakon rata sile Antante podijelile su teritorij carstva sporazumom u Sèv-resu 1920. godine. Osmansko Carstvo izgu bilo je sve teritorije izuzev Ana to-lije i Tracije. Teritorij današnje Turske po dijeljen je u više dijelova. Grčkoj je obe ćana Smirna (današnji İzmir) i dio za padne Anatolije, Italija je trebala dobiti područje Adane, a Francuskoj je uz Siriju trebala pripasti i Ci -licija. U istočnom dijelu da - našnje Turske gdje se na laze gradovi Kars, Ardahan i Erzurum trebala je biti osno-vana ar men ska dr -žava. Južno i istoč-

no od Eufrata trebala je biti stvorena au tonomna kurdska regija. Svi ovi planovi na kraju nisu ostvareni. Mus- ta fa Kemal-paša organizira 19. svib nja 1919. politički i vojni ustanak protiv ovih planova. Posebno su 1920. vođene žes to ke borbe s Grčkom. Rat je završen 9. rujna 1922. zauzimanjem Smirne koja je tada većinski bila naseljena Grcima. Turska pobjeda rezultirala je tzv. maloazijskom katastrofom, u ko joj

su mnogi Grci i Turci ostali bez svojih domova. Nakon pobjede

Turaka, 24. srpnja 1923. sporazumom iz Lau-

sanne pro mijenjen je pri jašnji spora-

zum iz Sèvresa. Ovim ugo vorom uspos tavljene su

politička sila na svijetu koja se brzo širila prema središnjoj Europi preko Balkana. Uz vrlo jak utjecaj koji je car -stvo imalo na promjene kopnenih gra -nica u Europi, veliki značaj imalo je i na moru. Carstvo je bilo jedno od nekoliko sila koje se borilo za kontrolu nad Sre -dozemljem, a uz to često se sukobljavalo i s portugalskom flotom u Indijskom oceanu, pokušavajući obraniti svoju dominaciju nad trgovačkim pravcima između istočne Azije i zapadne Europe. Važnost ovih pravaca opada otkriva-njem Rta dobre nade 1488. godine.U prvoj polovici 19. stoljeća počinje opa-dati utjecaj carstva, a konačan udarac dobiva porazom u Prvom svjetskom ratu u koji je ušla u savezu s Njemačkom. Francuska i Velika Britanija prije su obećale stvaranje armenske države u

današnje granice Turske. U isto vrijeme izvršena je i izmjena stanovništva s Grčkom. Nakon što su sve strane snage napustile Anatoliju, Mustafa Kemal je 29. listo-pada 1923. proglasio republiku. Za vri-jeme svoga mandata Mustafa Kemal je pokrenuo niz političkih i društvenih reformi diljem zemlje, koje su pretvo rili Tursku u modernu, sekularnu i europ-ski orijentiranu državu. Smjernice njegove politike danas se nazivaju ke -malizmom. Između ostalog 1922. uki -nut je sultanat, a 3. ožujka 1924. i kali-fat. Iste godine ukinut je šerijatski zakon. Godine 1926. islamski kalendar zamijenjen je gregorijanskim, a uveden je i metrički sustav.Idućih godina cijeli pravosudni sustav promijenjen je po uzoru na europske

zemlje. Uvedena je monogamija, a 1928. provodi se sekularizacija i reforma pis ma u kojoj je arapsko pismo zamije-njeno latinicom. Ovim reformama je 1930. uvedeno pravo glasa ženama, a od 1934. daje im se i pravo sudjelovanja na izborima. Provedena je i reforma imena građana u kojoj su svima do di-jeljena prezimena. Turski parlament je Mustafi Kemalu dodijelio prezime “Atatürk” (otac Turaka) koje je pro gla-šeno posebnim prezimenom kojeg je nosio samo on. Turska se zemljopisno proteže na dva kontinenta. Anatolija, azijski dio dr -žave, zauzima oko 97% površine Tur -ske. Europski dio koji se nalazi u Istočnoj Traciji zauzima oko 3% po vršine države (23.623 km²). Sveukupna površina

današnje Turske je 780.580 km², a broj stanovnika je blizu 80 mi liona. Glavni grad je Ankara, smještena u unutraš-njosti Anatolije, a najveći grad je Istan-bul, koji povezuje Europu i Aziju. Broj stanovnika Istanbula je oko 20 milio na, a kako kažu stanovnici Istan-bula dnevno kroz Istanbul prođe oko 5 miliona stanovnika.Treba istaći da je Turska podijeljena na sedam regija: 1. Mramorna regija, 2. Središnja Ana tolija, 3. Egejska regija, 4. Sredozemna regija, 5. Crnomorska regija, 6. Jugo istočna Anatolija, 7. Is -točna AnatolijaSvaka od ovih regija je bogata kulturno-povijesnim spomenicima, kuhinjom, prirodnim ljepotama što ćemo u nared-nim tekstovima nastojati zorno pred-staviti.

minber 3-4 u pdf-u

Documents