5 proizvoljni sistem sila i spregova u ravni.pdf

28
 REDUKCIJA SISTEMA NA PROIZVOLJNO IZABRANU TAČKU PROIZVOLJAN RAVANSKI SISTEM SILA I SPREGOVA i F  A i  M F r r = ) ( M =  i g  F F r r  + =  j i gA  F  M M M ) (  r =  i  A gA  M M Redu ku je se na redukcionu ta čku svaka sila ko ja pr ipada siste mu Kada se pr oizv ol jna i- ta si la, Sl.3, re dukuje na tačku  A, dobi je se njeno ekviv alen tno dejst vo, Sl.4, koje čine ista takva silau tački A i spreg i F r M koji može biti izražen pr eko momenta sile za redu- i F r kcionu ta čku A:

Upload: misha-mladenovic

Post on 05-Oct-2015

45 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • REDUKCIJA SISTEMA NA PROIZVOLJNO IZABRANU TA KU

    PROIZVOLJAN RAVANSKI SISTEM SILA I SPREGOVA

    iFAi MFrr

    =)(M

    = ig FFrr

    += jigA F MMM )(r

    = iAgA MM

    Redukuje se na redukcionu takusvaka sila koja pripada sistemu

    Kada se proizvoljna i-tasila, Sl.3, redukuje na takuA, dobije se njenoekvivalentno dejstvo, Sl.4, koje ine ista takva sila u taki A i spreg ( )iF

    rM

    koji moe biti izraen prekomomenta sile za redu-iF

    r

    kcionu taku A:

  • REZULTANTA PROIZVOLJNOG RAVANSKOG SISTEMA SILA I SPREGOVA

    Da bi se proizvoljan ravanskisistem sila i spregova mogao svesti na rezultantu mora glavni vektor da bude razliit od nula vektora 0

    rrgF

    gRg FFF ==

    g

    gAR F

    hM

    =

    Napadna linija rezultante, koja je na rastojanju hR od redukcione take, nosi naziv centralna osa ravanskog sistema sila i spregova.

    Odreivanje rezultante proizvoljnog ravanskog sistema sila i spregova

    Vektor rezultante je istog pravca, smera i intenziteta kao i glavni vektor gR FFrr

    =jYiXF gggrrr

    += jYiXF RRRrrr

    += jYiXF iiirrr

    +=

    == igR FFFrrr

    == igR XXX == igR YYY

  • U cilju dobijanja jednaine centralne ose proizvoljnog ravanskog sistema sila i spregova dobro je prvo izvriti redukciju sistema na taku koordinatnog poetka O i tako dobiti glavni vektor

    gFr

    i glavni moment MgO.

    Dobijanje jednaine centralne ose

    y=kx+n

    g

    gOR F

    hOBM

    ==

    g

    gO

    g

    gO

    R

    XF

    hOKn

    MM=

    =

    =

    ==

    cos

    cos

    g

    gO

    g

    g

    Xx

    X

    Yy

    M=

    = tank

    Jednaina centralne ose zaXg 0

    Ako je glavni moment za redukcionu taku jednak nuli a onda rezultanta,0rr

    gFima napadnu liniju koja prolazi kroz redukcionu taku.Ako je glavni moment za redukcionu taku razliit od nule a 0

    rr=gF onda sistem

    nema rezultantu ve se svodi na spreg koji je jednak dobijenom glavnom momentu.

  • Primer 6.1

    U zavisnosti od poznatihveliinaF i a odrediti rezultantui njeno mesto za sistem sila i spregova koji dejstvuje na lakukvadratnu plou (Sl.1).

    Podaci su: ,2,5 321 FFFFF ===.2,1,22 2154 FaFaFFF ==== MM

    ,345cos45cos 050

    421 FFFFFXXX igR =+=== ,645sin45sin 05

    043 FFFFYYY igR =++===

    jFiFFRrrr

    63 +=

    ( ) ( ) FFFFR 5363 22 =+=,32 21532 FaaFaFaFM iOgO =+++== MMM

    axy = 2

    2=g

    g

    X

    Y

    aXg

    gO =M

  • RAVNOTEA PROIZVOLJNOG RAVANSKOG SISTEMA SILA I SPREGOVA

    ,0rr

    =gF 0=gAM ,0,0 == ii YX 0= iAM

    Dobijeni uslovi ravnotee su meusobno nezavisni i da dovode do tri nezavisne algebarske jednaine.

    to se tie ortogonalnogxykoordinatnog sistema (u cilju pisanja prva dvauslova ravnotee) treba znati da on moe biti usvojen bilo kako. Treba ga takoizabrati da dobijene jednaine budu to jednostavnije za njihovo formiranje i reavanje.

    U cilju dobijanja tree (momentne) jednaine treba znati da proizvoljnoizabrana momentna taka moe biti bilo koja taka u ravni, koja moepripadati materijalnom delu tela ili biti ma gde van njega. Treba je izabratitako da dobijena momentna jednaine bude to jednostavnija za njenoformiranje i reavanje. Veoma je est sluaj da se na samom poetku reavanjaproblema pogodnim izborom momentne take dobija momentna jednaina u kojoj figurie samo jedna nepoznata veliina. U takvom sluaju prvo trebareiti tu nepoznatu pa tek zatim pisati preostale jednaine kako bi se na tolaki nain odredile sve tri nepoznate.

  • Primer 6.2Homogeni tap AB teine P, duine l, nalazi se u ravnotei u horizontalnom poloaju (Sl.1). Na tap dejstvuje spreg momenta M smera datog na slici. tap je u taki A zglobno vezan a u taki B se podupire na laki tap BD koji sa horizontalom gradi ugao od 600. Odrediti reakcije veza u zavisnosti od poznatih veliina M, P i l.

    =++= 060sin20MlS

    lPM iA

    lPS

    M

    3

    32

    3

    3 =

    == 060cos 0SXX Ai

    lPXA

    M

    3

    3

    6

    3 =

    =+= 060sin 0SPYY Ai

    lPYAM+=

    2

    1

  • Primer 6.3Homogeni tap AB teine P, duine l, koji sa horizontalom gradi ugao , naslanja se u taki A na gladak vertikalni zid a u taki B na gladak horizontalni pod (Sl.1). Za taku Dtapa vezano je ue ED koje sa horizontalom gradi ugao , kako je to na slici prikazano. Odrediti sve reakcije veza u zavisnosti od poznatih veliina , , P i l.

    0cos2

    == MKFl

    PM AiK

    == tancossin llKBMBMK( )

    =

    =

    cos

    sin

    cos

    sincoscossin lllMK

    ( )==

    sin2coscos

    2cos PMK

    PlFA

    == 0cosSFX Ai

    ( )=

    sin2cosP

    S

    == 0sinSPFY Bi

    ( )+=

    sin2cossinP

    PFB

  • Primer 6.4 Homogeni tapAB teineG, duinel, koji sa horizontalom

    gradi ugao, vezan je u taki Azglobno a za njegovu taku B

    vezano je ueBD koje sahorizontalom gradi ugao (Sl.1).

    Na tap dejstvuje i spreg momenta M smera datog na slici. Odreditisve reakcije veza u zavisnosti odpoznatih veliina , , G, M i l.

    ( ) 0sincos2

    =+= MlSl

    GM iA ( ) ( )+=

    sinsin2cos

    l

    GS

    M

    =+= 0cosSXX Ai ( ) ( )+

    =

    sincos

    sin2coscos

    l

    GX A

    M

    =+= 0sinSGYY Ai ( ) ( )

    =

    sinsin

    sin2sincos

    l

    GGYA

    M

  • Primer 6.5

    Poznatih veliinaG i l

    Odrediti ugao i reakcije u uadima

    0== QGiD hQhGM

    == sin2

    3sin lCDhG

    ( )

    +=+= sin21

    cos23

    60sin 0 llhQ

    += sin21

    cos23

    43

    sin23

    GlGl

    = cossin3 03033

    tan ==

    4030cos60cos

    43

    10

    10 GSSGX i ==+=

    =++= 030sin60sin43

    20

    10 SGSGYi 22

    GS =

  • Primer 6.6 Homogeni tapAB teineG, duinel, koji sa vertikalom gradiugao, ukleten je u taki A a za

    njegovu taku B je vezano uekoje sa vertikalom gradi ugao(Sl.1). Ue je prebaeno preko

    idealnog koturaK a na njegovomdrugom kraju je okaen teret

    teineQ. Odrediti sve reakcijeveza u zavisnosti od poznatih

    veliina , , G, Q i l.Mada to u ovom zadatku ne donosi neku prednost, prvo napiimo momentnu jednainu za momentnu taku A

    ( ) 0sinsin2

    =++= AiA lQl

    GM M ( ) += sin2

    sinl

    GlQAM

    Druga dva uslova ravnotee odredie preostale dve nepoznate:

    === sin0sin QXQXX AAi =+= 0cosQGYY Ai = cosQGYA

  • ANALIZA IDEALNOG KOTURA Kotur konanih dimenzija (Sl.1), teine Q, zglobno vezan sa okolinom u taki O, naziva

    se idealnim iz razloga to je krunog oblika sa teitem u

    centru kruga O i to je zglobno povezan sa okolinom ba u

    centru O.

    0== RGRGM iO GG =

    VARINJONOVA TEOREMA ZA PROIZVOLJAN RAVANSKI SISTEM SILA I SPREGOVA

    Suma momenata nekog ravanskog sistema sila i spregova za proizvoljno izabranu taku jednaka momentu njegove rezultante za istu taku.

    = iKFK MM Rr

  • Primer 6.7Za dati sistem sila i spregovakoji dejstvuje na laku kvadratnuplou (Sl.1) u zavisnosti odpoznatih veliinaF i a, prvoodrediti rezultantu, a zatim i njenu napadnu linijuneposrednom primenomVarinjonove teoreme. Podaci su: F1=2F, F2=F3=F i M=Fa.

    FFFXXX igR 232 =+=== FFYYY igR 21 ====

    ,22 jFiFFRrrr

    += ( ) ( ) FFFFR 2222 22 =+=

    0451arctanarctan ===R

    R

    X

    Y

    M= aFOHFR 2= iOFO MM Rr

    aOH22=

    aOH

    OA =

    =cos

  • RAVNOTEA RAVANSKOG SISTEMA KRUTIH TELA

    Preostale reakcije S i FB predstavljaju reakcije unutranjih veza, poto njima meusobno dejstvuju komponente celine izmeu sebe.

    Kod problema iz sistema krutih tela uvek senamee pitanje Kojim redosledom najlake odrediti sve nepoznate veliine u zavisnosti od poznatih?

    Od svih tih reakcija, one u zglobovima A i E (to su: XA, YA, XE i YE) predstavljaju reakcije spoljanjih veza, poto njimadejstvuje okolina na komponente sistema.

  • Primer 6.8

    Odrediti sve reakcije veza i Poznate veliine:P, G, a, M=Ga/4

    DK

    GF

    GFY

    E

    Ei

    2

    045sin 0

    =

    ==

    GFFFX KEKi === 045cos 0

    40

    2

    aDKDKF

    aGM KiE === M

    02

    22

    2

    24 == AEFaPaSM EiA

    aAE 2=GP

    S2

    2

    2+=

    0=+= SFXX KAi

    22

    2 PGGX A =

    Sl.4

    Sl.3

    Sl.2

    GPYGPYY AAi +=== 0

  • Primer 6.9 Poznate veliine: P, G, R i Odrediti sve reakcije veza?

    Sl.3 0sin == GFY Ei

    === cot0cos GFFFX DEDiSl.4

    0sin2

    =+= AEiA AEFl

    PM M

    2cot

    = RAE

    2cot

    sinsin

    2

    += GRPlAM

    Sl.2==+= cot0 GXFXX ADAi

    GPYGPYY AAi +=== 0

    =

    sinG

    FE

  • Primer 6.10

    Poznate veliine: P, G, F, a i bOdrediti uglove i i reakcije veza?

    Sl.4

    0cos2sin =+= bFbGM iA

    cos1

    .........b G

    F2tan =

    GYGYY AAi === 0FXFXX AAi ==+= 0

    Sl.3

    += sin2sin aYaPM AiO

    GP

    F

    aaX A 2

    2tan

    cos

    10cos2

    +=

    =+

    Sl.2FXFXX OOi ==+= 0

    GPYGPYY OOi +=== 0

  • Primer 6.11Poznate veliine: P, G, F i aOdrediti reakcije veza u A i B ?

    Sl.2 = 0iAM

    02323

    2=++ aYaFaPaG B

    FPG

    YB 2

    3

    4

    3

    4+=

    Sl.3 = 0iCM

    ( )12

    63 FPGX A

    ++=

    032

    =+ aXaYaG AA

    0=+= PGYYY BAiF

    PGYA 2

    3

    44

    3 ++=

    Sl.2 0=+= FXXX BAi( )

    12

    63 FPGX B

    ++=

  • ANALIZA LAKOG TAPA

    U sluaju da su tela povezana lakim krivolinijskim tapom na ijim su krajevima zglobovi, istim postupkom se dokazuje da laki krivolinijski tap dejstvuje na tela koja povezujereakcijama istog pravca (i to pravca koji prolazi kroz krajnje take - zglobove), istog intenziteta a suprotnog smera.

    00 == BAi YM00 == Ai YY

    ABi XXX == 0

    Sl.3

  • RAVANSKI SISTEM PARALELNIH SILA I SPREGOVAJedna koordinatna osa (na primer y) je paralelna silama dok je osa x upravna na njih.

    jYF iirr

    = jYF RRrr

    =

    = iR YY

    Za analitiko nalaenje napadne linije rezultante pogodna je Varinjonova teorema

    Nezavisnih uslova ravnotee ravanskog sistema paralelnih sila i spregova ima dva i to:

    ,0,0 == iAi MY

    s obzirom da je ona trea = 0iX identiki zadovoljena.

  • Primer 6.12Poznate veliine:G, P i lOdrediti sile u uadima AD i BE?

    024 2

    =+= lSl

    Gl

    PM iA

    422PG

    S +=

    021 =++= SSGPYiP

    GS

    43

    21+=

  • == 0GPiA hGhPM

    ( ),60cos 0 = lhG ( ) = 060cos2cos2 llhP

    ( )[ ] ( )= 00 60cos60cos2cos22 GlllG( )= 060cos5cos4

    += sin2

    3cos

    2

    15cos4

    426195

    3arctan

    5

    3tan 0 ==

    Primer 6.13

    tap BD je dva puta dui i dva puta tei od tapa AB. Odrediti koliki ugao u ravnotenom poloaju gradi tap BD sa horizontalom?

    Uvedimo da je G teina a 2l duina tapa AB. Shodno tome, teina dueg tapa BD je P=2G a duina mu je 4l.

  • Primer 6.14

    U zavisnosti od poznatih veliinaFi a odrediti rezultantu i njeno mestoza zadat sistem paralelnih sila i spregova koji dejstvuje na lakuplou (Sl.1)?

    Podaci su: ,121 FFF ==.1,2,2 2143 FaFaFFF ==== MM

    FFFFFYY iR 44321 =++== FFR 4= jFFRrr

    4=

    Za nalaenje mesta rezultante (rastojanja hR) koristimo Varinjonovu teoremuza taku A.

    Ona daje jednainu:

    21432 42 MM +++= aFaFaFhF RR ahR 3=

    = AiFA MM Rr

  • Rezultanta dveju paralelnih sila i i poloaj njenenapadne linijeu sluaju: 1) da su sile istih smerova i 2) da su sile razliitih smerova, neka jeF1>F2

    1Fr

    2Fr

    1)

    2)

    21 FFFR +=

    21 FA

    FA

    FA MMM

    R

    rrr

    +=

    qFpF += 210

    1

    2

    F

    F

    q

    p =

    Ovde je napadna linija rezultante blia napadnoj liniji sile veeg intenziteta

    21 FFFR =Ovde se napadna linija rezultante nalazi se blie sili veeg intenziteta ali ne izmeu napadnih linija sila

    qFpFMMM FBFB

    FB

    R =+= 21021rrr

    1

    2

    F

    F

    q

    p =

  • VARIJANTE NEZAVISNIH USLOVA RAVNOTEE ZA RAVANSKE PROBLEMEPROZVOLJAN SISTEM SILA I SPREGOVA

    ,0,0 == ii YX 0= iAM

    ,0 =iX ,0= iAM 0= iBM

    ,0= iAM ,0= iAM 0= iCMTrea varijanta

    Druga varijanta

    Prva varijanta

    Primer 6.16 Poznate veliine:P, l i . Odrediti sve reakcije veza?

  • ==+= sin2

    0sin2

    PSlS

    lPM iA

    === cot20cos

    PXSXX AAi

    20sin

    PYSPYY AAi ==+=

    Trea varijanta

    Druga varijanta

    == sin2

    0P

    SM iA

    20

    2

    PYlY

    lPM AAiB ===

    == cot20

    PXX Ai

    ,sin2

    0

    ==P

    SM iA 20

    PYM AiB ==

    == 02l

    PADXM AiD == cot

    2tan2

    PPX A

    Koriena Varinjonovateorema za

    lSlS

    MMM

    y

    SA

    SA

    SA

    yx

    =+==+=sin0

    rrr

    SAMr

    Prva varijanta

  • PARALELAN SISTEM SILA I SPREGOVA,0 =iY 0= iAM

    ,0= iAM 0= iBMDruga varijanta

    Prva varijanta

    Primer 6.17

    Reiti primer 6.12 u varijanti korienja samo momentnih uslova ravnotee

    0= iAM 422PG

    S +=

    024

    31 =++=

    lGlPlSM iB P

    GS

    4

    3

    21+=

    SUELJAN SISTEM SILA

    Prva varijanta

    Druga varijanta

    Trea varijanta

    == 0,0 ii YX,0 =iX 0= iAM

    ,0= iAM 0= iBM

  • Primer 6.18Poznate veliine , i GOdrediti sile u uadima AC i BC

    Reimo zadatak analitiki u varijantama u kojima se koriste i momentni uslovi ravnotee.

    Trea varijanta

    ( ) 0sinsin2 =+= CKGCKSM iK ( )+=

    sin

    sin2

    GS

    ( ) 0sinsin 1 =+= CMSCMGM iM ( )+=

    sin

    sin1

    GS

    Druga varijanta

    0= iKM 2S0sinsin 21 =+= SSX i 1S

  • STATIKA ODREENOST I NEODREENOST

    Dva puta satatiki neodreen proizvo-ljan ravanski sistem sila i spregova

    Paralelan ravanski sistem sila koji je jednom satatiki neodreen

    Dva puta satatiki neodreen sueljan ravanski sistem sila

    Problemi ravnotee u kojima je broj nepoznatih veliina vei odbroja nezavisnih uslovaravnotee su statiki neodreeni.

    Problem je onoliko puta statikineodreen kolika je razlika izmeubroja nepoznatih veliina i brojanezavisnih uslova ravnotee.