7/25/2019 Ljekovito Bilje i Kada Ga Sabirati

1/3

LJEKOVITO BILJE

Biljni nam svijet nudi golemu riznicu Ijekovitih tvari koje se jo iz najstarijih vremena i u svih

naroda visoko cijene i svestrano upotrebljavaju. U nae doba, mnoge Ijekovite biljke, osobito u

znanstvenoj medicini zamijenjene su kemijskim sredstvima. Medutim, danas se osjea potreba za

povratkom na prirodan nain lijeenja, tj. Ijekovitim tvarima koje nam prua neiscrpno bogatstvo

Ijekovitog bilja.!acijelo, posvuda uokolo nas postoji opa ravnotea, a izme"u ostaloga i

ravnotea bolesti i Ijekovitih tvari to se nalazi u pri#rodi. !a svaku bolest, ak i za onu najteu

to se dri neizljeivom, u prirodi, Ijekovitom bilju nalazi se lijek, samo to ga valja pronai.

$alja znati to se ime lijei, odnosno koja je Ijekovita biljka najpogodnija za pojedinu bolest. !a

lijeenje pojedinih bolesti velike mogunosti daju nam mjeavine pojedinih Ijekovitih biljaka.

%aime, svaka biljka posjeduje odre"eno Ijekovito svojstvo, a mijeanjem nekoliko biljaka, tj.

njihovih svojstava u odre"enim omjerima dobivamo lijekove za lijeenje mnogih bolesti.

&jekovite biljke potrebno je skupljati na njihovim prirodnim stanitirna. 'o je posebno vano

zbog toga to se svaka biljka moe potpuno razviti samo u svojim prirodnim prilikama, tj. upovoljnim uvjetima. %a biljku i njen puni razvoj utjee klima, tlo i cjelokupni okolni svijet s

kojim biljka sainjava uravnoteenu zajednicu. !acijelo, postoje uspjeni pokuaji kultiviranja

poje#dinih Ijekovitih biljaka, no, primjerice, planinska biljka nikada se nee moi potpuno razviti

u niim predjelima. !bog toga ona nikada nee imati ona Ijekovita svojstva kao primjerci iste

vrste sa prirodnog stanita. Isto tako, biljka iz toplijih, sunanih i pri#morskih podruja ne moe

postii svoju punu vrijednost u sjevernim krajevima. (rema tome, pri odabiru i kupovini

Ijekovitog bilja uvijek valja dati prednost onome bilju koje je raslo na svojim prirodnim

stanitima. U propisanim recepturama koriste se razni dijelovi biljaka kao to su list, cvijet,

stabljika, korijen, kora i sl. !bog toga dajemo kratak opis pojedinih dijelova biljke.

Korijen (radix)u pravilu je podzemni dio biljke kojim je biljka privrena za zemlju. )simtoga, on slui biljoi za primanje hrane iz tla. !bog toga su na njemu krajnji dijelovi njeni i tanki.

*orijen moe biti konast i upav, ali su mu glavni dijelovi uglavnom zadebljani, mesnati, a

kadto i drvenasti, to je sluaj u viegodinjih drvenastih biljaka. U jae debelih i nabreklih

dijelova korijena postoje vee koliine rezervnih tvari, naroito ugljikohidrata, u obliku eera, a

to, u veini sluajeva, korijenu daje slatkast okus. !a lijek se sabire korijenje mnogih Ijekovitih

biljaka zbog toga to se u njemu nalaze aktivne tvari koje ga ine Ijekovitim.

Gomolj+tuber poseban je oblik podzemnog dijela stabljike. Uglavnom je zaobljen i s mnogo

mesnate i sone rezervne hrane. -omolji uglavnom sadre mnogo ugljikohidrata te zbog toga

imaju veliku prehrambenu vrijednost, kao, na primjer, krumpir.

Podanak (rhizoma) podzemni je dio stabljike koji najee nalikuje nadzernnom dijelu

stabljike. %a podanku se esto razvijaju listovi u obliku Ijusaka koje nisu zelene boje. -djekad se

na podanku nalaze ostaci nadzemnih listova. (odanak moe biti jednostavan i razgranat. )bino

traje nekoliko godina zadravajui rast u jednom ili nekoliko pravaca.

Lukovica (ulu!)jako je skraena podzemna stabljika to je sainjavaju nekoliko zbijenih i

mesnatih listova u kojima su pohranjeni rezervna hrana i najrazliitije tvari. 'akvu podzemnu

stabIjiku ima crveni luk, koji se, tako"er, dri Ijekovitom biljkom.

7/25/2019 Ljekovito Bilje i Kada Ga Sabirati

2/3

"#aljika (cauli!)dio je biljke koji na sebi nosi listove i cvjetove. azlikujemo podzemni i

nadzemni dio stabljike. (odzemna stabIjika razlikuje se od korijena po tome to se na njoj nalaze

ostaci listova. %adzemni dio je uglavnom uspravan, zeljast ili drvenast, a vremenski /

jednogodinji ili viegodinji. U zeljastirn stabljikama esto se nalaze stanice sa hranjivim

tvarima, kao, na primjer, ugljikohidratima. 'im je tvarima posebno bogata srika u zeljastih

stabljika. !bog toga se neke biljke koriste u proizvodnji eera. 0to se tie Ijekovitih tvari, one se

rijetko nalaze u stabljikama. !bog toga se stabljike rijetko sabiru u Ijekovite svrhe. )d veine

zeljastih stabljika koriste se samo mla"i dijelovi, posebice vrhovi s mladim listovima i

cvjetovima, kao najaktivnijim dijelovima biljke.

Li!# ($olium)najaktivniji je dio biljke u kojemu se odvijaju najvanije ivotne 1unkcije. U

listovima se nalazi najvie biljnog ze#lenila, a osim toga, u njima nastaju i druge aktivne tvari.

!bog toga se listovi najvie upotrebljavaju u Ijekovite svrhe. (o obliku i gra"i mogu biti vrlo

razliiti. $iegodinje biljke posjeduju koaste listove, uvijek zelene i prilino vrstog sastava.

2etinjae imaju isto tako viegodinje listove kojih je oblik igliast. 3rugi listovi traju samo

godinu dana i razlikuju se i oblikom i gra"om. U veoj ili manjoj mjeri listove mnogih biljakapokrivaju dlaice. 'o je veoma vano za raspoznavanje pojedinih vrsti Ijekovitog bilja. !a lijek se

uglavnom sabiru listovi u punom razvojnom stupnju, po najbolje prije cvatnje biljke. !a Ijekovitu

upotrebu, odnosno suenje nisu preporuljivi suvie mladi listovi jer sadre mnogo vode.

%vije# ($lo!) biljci slui za razmnoavanje. azvojem biljaka, cvjetovi su se postupno

usavravali tako da su poprimili veoma sloene oblike, prilago"avajui se nainu opraivanja /

od najjednostavnijeg, vjetrom, do najsloenijeg, insektima. U razliitih biljaka cvjetovi su vrlo

raznoliki, kako svojim izgledom tako i dijelovima iz kojih su sastavljeni. U cvjetovima nalaze se

pranici i tuak sa sjemeniin zamecima iz kojih nastaju sjemenke to slue za razvoj nove biljke.

)blik i boje su, tako"er, vani za raspoznavanje pojedinih vrsti.

2vjetovi, tako"er, sadre razne aktivne tvari te se u mnogim sluajevima koriste u Ijekovite

svrhe. 2vjetove je potrebno brati prije nego to izvrse svoju 1unkciju. Uobiajeno se beru itavi

cvjetovi i to s pricvjetnim listovima u kojima se, kao i u dijelovima ake, nalazi najvie

djelotvornih tvari. Brati i suiti ih oprezno, jer su njene gra"e.

Plod ($ruc#u!) i !jemenka (!emen)&)plo"eni tuak pretvara se u plod to u sebi sadri

sjemenke. *oliko god raznolikost postoji me"u cvjetovima, ]o ]Qvea u plodova i sjemenki. U

plodovima i sjemenkama biljke odlau i tvari koje su svojim svojstvima Ijekovite, ili otrovne. U

Ijekovite svrhe upotrebljavaju se itavi plodovi, a u nekih sjemenke.

Kora+corte4 vanjski je dio stabla. Uglavnom je tamne boje, a sastoji se od nekoliko slojeva.

$anjski dijelovi kore su neivi, ispucani, vrsti, jako otporni, a zbog toga to sadre obojene tvari,tamniji. Unutranji dio kore mnogo je njeniji i sa ivim stanicama to sadre mnotvo organskih

spojeva. *ora pojedinih Ijekovitih biljaka prilino se esto koristi u Ijekovite svrhe.

'rvo+lignum najrazvijeniji je dio viegodinje stabljike. $eoma je vrsto i otporno te se zatokoristi kao vana sirovina u industriji. 0adri malo aktivnih tvari, zbog ega se vrlo rijetko koristi

u Ijekovite svrhe.

K' "BITI LJEKOVITO BILJE*

7/25/2019 Ljekovito Bilje i Kada Ga Sabirati

3/3

Biljka ne sadri uvijek jednake koliine aktivnih tvari, koje je ine Ijekovitom, te je zato

veoma vano u koje je vrijeme brati. Isto tako, pojedini dijelovi Ijekovitog bilja ne sabiru se uisto vrijeme.

2itava zeljasta biljka sabire se tek onda kada je zrela za razmnoavanje, tj. kada poinje

cvjetati. 'o je vrijeme kada ona u svojim nadzemnim dijelovima, posebice u listovima, sadri

najvie aktivnih tvari. *od viegodinjih zeljastih biljaka prilikom branja valja biti oprezan.Biljku se ne smije upati iz korijena, nego rezati samo mla"e dijelove, a ostavljati starije

prizemne dijelove koji e se ponovo pomladiti. 'akvim opreznim branjem stabljike biljka se

pomla"uje i titi od unitenja.

&istovi se beru kao i stabljika, uglavnom u poetku cvatnje, to je znak da je potpuno

razvijena i da sadri najvie aktivnih tvari. (ri kraju cvatnje, pogotovo kad se plod 1ormira i

dozrijeva, Ijekovito bilje, redovito, posjeduje najmanji sadraj aktivnih tvari. *ad se beru listovi,

obratiti panju da budu zeleni, razvijeni i bez nametnika. &istove biljaka to sadre eterina ulja

potrebno je to bre osuiti i pohraniti. %akon to se osue, listovi moraju sadravati priblinu

boju koju su imali dok je biljka bila u svjeem stanju. (romijeni li se znatnije boja, to je znak da

su u biljci nastale promjene u sastavu vanijih tvari i da nije za Ijekovitu upotrebu.

2vjetovi se beru u vrijeme njihove pune razvijenosti, to znai, prije nego su ocvali. *ad se

cvjetovi trgaju ili reu, valja paziti da peteljka bude to kraa. Isto tako, ne bi bilo dobro kad bicvjetove trgali bez peteljki. U tom bi sluaju cvjetovi ubrzano gubili aktivne tvari. 0uiti ih brzo i

paziti da na njima ne bude insekata.

(lodovi namijenjeni lijeenju beru se neposredno prije sazrijevanja. Mesnatiji plodovi tee se

sue pa se zato uglavnom ilau veoj toplini u tankim krikama.

*ora se obino sabire u proljee jer se tada najlake guli s drveta. *oru guliti s mla"ih grana,

ne starijih od dvije do tri godine. 'a je kora manje ispucala i vie je glatka, a sadri vie aktivnih

tvari.

(odzemni dijelovi dvogodinjih Ijekovitih biljaka sabiru se koncem prve ili poetkom drugegodine. *od viegodinjih biljaka podzemni dijelovi sabiru se u drugoj godini. (odzemni mesnati

dijelovi Ijekovitog bilja sakupljaju se u ranu jesen prije kia. )ni se paljivo oiste od zemlje isuhih dijelova, usitne na manje dijelove i onda sue, obino na umjetnoj toplini.

U nastavku poglavlja, dajemo upute koji se dio opisane biljke sabire, u koje vrijeme i na koji

se nain sue pojedini sabrani dijelovi.U knjizi srno opisali samo one biljke koje smo preporuivali u pojedinim recepturama. (ored

osnovnog naziva Ijekovite biljke, koji se upotrebljava u 5ercegovmi, naveli smo latinski i druge

nazive, koji se upotrebljavaju u raznim krajevima nae zemlje.