CASSIUSasopis studenata kroatologije na Hrvatskim studijimaZagreb, 2008.asopis izlazi jednom godinje na hrvatskom jezikuCASSIUS asopis studenata kroatologije na Hrvatskim studijimaGod. I, br. 1, Zagreb, 2008.NakladnikHrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu Savudrijska b. b., 10 000 ZagrebIzdavaDrutvo studenata kroatologije CassiusGlavna i odgovorna urednicaAndrea KatiUrednitvoeljka BrletMatija BubliKristina ReparStruni savjetniciprof. dr. sc. Antonija Zaradija Kiprof. dr. sc. Branka TafraISSN 1846 - 7571KAZALORije urednitva lanciJelena Ladii, Andrea Kati: Simbolika glagoljice ...........................................................Anita Mandeki: Grati ...............................................................................................................Lucija Mardei: Amuleti ............................................................................................................Ivana Prani: Poloaj ena prema Vinodolskom zakoniku .............................................Mirna verko: Odjeci srednjovjekovne knjievnosti u hrvatskoj tradiciji .................Jezina brusionicaJezini biseri ............................................................................................................................Gabrijela Rakhel: argon mladih ..............................................................................................Mladi pisciAkvila Petras .Matija Bubli ..eljka Brlet ....Osvrti i prikaziKulturni bestijarij (Matija Bubli) ............................................................................................Meunarodni znanstveni skup o imi Ljubiu (Andreja Kati) ......................................Znanstveni skup o fra Luji Marunu u povodu 150. obljetnice roenja (1857. - 2007.) (Akvila Petras) ...............................................................................Marica uni, Oi od slnca, misal od oblaka: izvori hrvatske pisane rijei (Dorotea Solina) ................................................................................................Branka Tafra, Od rijei do rjenika (Zagorka Dubovak, Jelena Gazivoda) ...............Josip Bratuli, Stjepan Damjanovi, Hrvatska pisana kultura.Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i irilicom od VII. do XX. stoljea, sv. 1, VII. - XVII. stoljee (eljka Brlet) ..................................Nogom pred noguIzvjetaj o terenskoj nastavi u sklopu kolegija Dubrovaka Republikau kontekstu hrvatske kulturne povijesti (Mateja Horvat) ...........................................711 141925313337394145454647495051Dvodnevno putovanje studenata Hrvatskih studija u Slavoniju (Valentina Soldo) ....Izvjetaj o putovanju u sklopu kolegija Demografske tendencije uHrvatskoj u 20. stoljeu (Mateja Horvat)..............................................................................Utvrde i dvorci Slavonije (eljka Brlet) .................................................................................to smo radili prolih ljeta?Razgovor s doc. dr. sc. Ninom Aleksandrov-Poganik (Igor Jankovi) .....................Drutvo studenata kroatologije Cassius (Igor Jankovi) ..........................................Dramska skupina (Iva Srnec) ....................................................................................................Znanstveni kolokvij Sisaka bitka u hrvatskoj povijesti i knjievnosti (Jelena Gazivoda) ......................................................................................................................Razgovor o Sisakoj pobjedi (1593.), drami iz 1717. (Aleksandra Namjesnik) ....Sisaka pobjeda u Meubiskupijskom sjemenitu u Zagrebu (Iva Srnec) ...........Sisaka bitka u Sisku (Mirna Horvat) ................................................................................Dodjela Rektorove nagrade Sveuilita u Zagrebu (Kristina Repar) ..........................Znanstveni kolokvij Bartol Kai i srednjovjekovne svetake legende(Andrea KatiBartol Kai: Sveta Venefrida(Andrea Kati) .................................................................Glazba je zvonka radost!Razgovor s Dunjom Knebl (Andrea Kati) ............................................................................DodatakTanja Gulija, Mateja Horvat: Upute za pisanje studentskih radova .............................525354565860616264666768697074CASSIUSasopis studenata kroatologije na Hrvatskim studijimaRije urednitva Dragi itatelji!Predstavljamo vam prvi broj asopisa studenata kroatologije Cassius koji je dobio ime prema naem uzoru i nositelju imena naega drutva Bartolu Kaiu, odnosno Bartholomaeusu Cassiusu. asopis je nastao iz elje za veom suradnjom meu studentima te poboljanjem standarda studenata kroatologije na Hrvatskim studijima. Pogleda usmjerenih u bolonjsku budunost, predajemo ovaj broj vama, zainteresiranojjavnostikaozalogmnogimnovimizdanjima.Pozivamotovei brojkolegadadobronamjernimkritikamaizanimljivimprilozimapridonesu poboljanju zajednikoga projekta.Prvijebrojosmiljenkaopoetakjednetradicijekojuestvaratiraditrud iduihgeneracija.ZapisalismopoetnoslovojednenoveprienaHrvatskim studijima i ba to poetno slovo Az predstavlja inspiraciju za temu ovoga broja, hrvatsko srednjovjekovlje kao izvor hrvatske kulture. U drugom broju (buky) na brod e zaploviti do obala cvjetanja hrvatskih renesansnih perivoja, a nakon toga u tko zna kakva uzburkana barokna mora. Nadamosedaneeteprestrogosuditinaimpoetnimnaporimaidaete neto nova nauiti. Mi jesmo! Urednitvo/6/7LANCISIMBOLIKA GLAGOLJICEJelena Ladii i Andrea Kati Glagoljicajenajstarijeslavenskopismo,asastaviogajeKonstantiniril Filozofu9.stoljeu.NajvieseupotrebljavalauHrvatskomprimorjuiu sjevernojDalmaciji,gdjejebilaprisutnaod9.do16.stoljea.Zanimljivoje daseucrkvenimknjigamauHrvatskojupotrebljavalasvedo1927.godine.U razmatranju njezina podrijetla najee se spominjao sveti Jeronim, gotsko pismo (skandinavske rune), ili pak gruzijsko, odnosno armensko pismo. Najvjerojatnije jeglagoljicaizmiljenopismo.Njegovasamosvojnostimalajeposvojprilici crkveno-politiko znaenje. Kao pismo koje je trebalo sluiti vjerskim misijama, bogosluju svih Slavena, ono se moralo razlikovati od grkoga i latinskoga pisma kako se ne bi dovodilo u vezu ni s Istonom ni sa Zapadnom crkvom. To je bilo vanosobziromnatodasuSlaveniuvrijemesvogapokrtavanjabiliizloeni pritiscima raznih politikih sila Istoka i Zapada. Konstantin iril prvi je ovjek u povijesti kranskoga svijeta koji je cijeli sustav pisma mogao urediti po svojem shvaanju vjere, kulture i likovnosti. Njegovo je pismo sastavljeno kao zatvoren i vrst sustav koji se oslanja na teologiju sv. Pavla. Povezanost s irilometodskom misijom u Moravskoj 863. godine (bez obzira na kontinuitet spominjanja irilova iMetodovaimenauhrvatskimglagoljskimbrevijarima)uslijedilajeteknakon pronalazaka bugarsko-makedonskih odnosno eko-moravskih spomenika iz XI. st., dakle s osnivanjem slavistike potkraj XVIII. i poetkom XIX. stoljea. Glagoljskasuseslovasvremenommijenjala,patakopostojeoblaiuglata glagoljica. Ovdje donosimo prikaz razvoja nekih glagoljskih slova./8CASSIUSGlagoljskaseslovatemeljenakranskojsimbolicitesusastavljenaod kombinacijekria(znakKristovaotkupljenja),trokuta(simbolaTrojstva)i krunice (simbol vjenosti i Bojega savrenstva). Krajem dvadesetoga stoljea V. Janev je pretpostavio da su glagoljska slova izvedena iz kruga koji se sastoji od osam isjeaka. Takav se krug naziva rozeta. Svako slovo koje izlazi iz rozete ima neko znaenje, simbol je jedne kranske istineilitajne.TakoglagoljskoslovoAimaoblikkria(glagoljskoa).Bogse izraavaslovomB(glagoljskob).Alfaiomegaukrunicioznaavajuvjenost, poetak i kraj. Kada se sva tri slova preklope dobije se rozeta sa znaenjem: JA VJERUJEM U VJENOGA BOGA.DabismoshvatilitojeKonstantinirilmislioikakvojepismozasnovao, pokazatemonaprimjerunekolikoslova.Naime,kadabiuenicipoeliuiti pismo, slovkali bi (mnemotehniki) ovako: Az Bukvi Vde Glagoljo Dobro Jest /9LANCIivti lo zemlji, to jest: ja koji slova (pismo) znam, govorim da je dobro ivjeti veoma na zemlji.A(az)jeunajstarijojglagoljicikristekmalopojaanimbokovimana uzdunimgranama.rnorizacHrabarpiedajeKonstantinirilpoeoodaz po grkom koji ima alfu. No kako je prvo slovo bilo od Boga dano slavenskom narodu da bi otvarao usta za uenje slova radi spoznaje, ono se izgovara irokim otvaranjem usta, a druga se slova izgovaraju i izriu malim otvaranjem usta. To takoer znai: sa slovom az, kriem, osobno pristupam Bogu i pismu.Drugojeslovouglagoljicibuky,touslavenskomznaipismena,slova. Prvotno je na mjestu buky stajalo Bog: Az Bog vdi glagoljo Ja Boga znajui govorim. Da se ime Boje ne bi spominjalo uzalud, zamijenjeno je rijeju buky, pismo, knjige, ali i Sv. Pismo, Biblija, Boja poruka. Takoer,slovosasnanomsimbolikomjeSkojeimaoblikobrnutodslovaI. Misaona i likovna poruka je jasna: Slovo dolazi od sloviti, govoriti, rei. Slovo je Rije, Logosukranskojlozojisv.IvanaEvanelista.Rijejedrugaboanskaosoba, Krist. Kransko poimanje povijesti je: nova povijest povijest spasenja poinje kad Slovo, Logos, Druga Boanska Osoba ulazi u nau povijest, kada se utjelovi, to jest kada postaje ovjekom. To je sredinji dogaaj ljudske povijesti. Isus i slovo sastoje se od istih elemenata. Znaajno je i to da svako slovo ima svoje ime pa tako poetak glagoljske azbuke glasiA-az, B-buky, V-vdy, G-glagoljo, D-dobro, E-est, -ivti Osim toga svako slovo ima i brojanu vrijednost a = 1, b = 2, e = 50 Utekstovimapisanimglagoljicomzanimljivaje pojavainicijala,ukraenihslovakojasuizraivali iluminatori.Osiminicijalajavljajuseivrlolijepe minijature.Nekeodnajljepihminijaturaiinicijala nalaze se u Hrvojevu misalu iz 1404. godine. Kada ovako promiljamo o glagoljici, tada shvaamo koliko je ona jedinstvena meu svim drugim pismima. Jedinstvenajeprijesvegapotometojujesastavio /10CASSIUSjedan ovjek, uenjak i diplomat, odgojen u teologiji sv. Pavla apostola. vrsto je povezana unutarnjom logikom koja je manifestirana u estetici samih oblika. Snaga i tajanstvenost kojom su upisana glagoljska slova u hrvatsko kulturno nasljee ne blijede ni danas kada predstavljaju jedan od najprepoznatljivijih zatitnih znakova nae domovine.Literatura Marica uni, Oi od slnca, misal od oblaka: izvori hrvatske pisane rijei, kolska knjiga, Zagreb, 2003.StjepanDamjanovi,Slovoiskona:Staroslavenskaistarohrvatskaitanka,Matica hrvatska, Zagreb, 2002./11LANCIGRAFITIAnita MandekiPisanje i crtanje grata kao ljudska djelatnost ivi i djeluje usporedno s ljudskom eljomzaizraavanjem.Svjesnizidakaomedijadostupnogasvima,autori grata oduvijek su ga koristili kao oglasnu plou.Goethe je svoju Putnikovu pjesmu kroz no zapisao 7. rujna 1783. godine na zidu lovake kue na brdu Ilmenava u Tirginiji. Potpisao se i na prozorskom okviru renesansnoga zamka u Dornhburgu tekstom: od 7. srpnja do 12. rujna 1823.ovdjejeboravioGoethe,asvojejeimeugraviraonazidustrasburke katedrale. Jedna od prvih knjiga koja je sadravala grate je ona iz 1906. godine izdana uLeipzigupodnaslovomivot,miljenjeidlanjeudoveVetiHimlisch. VetiHimlischje,zapravo,bilaistaicabekihtoaletatejetijekomsvoga pedesetogodinjega radnoga staa usput i biljeila zidne natpise iji su autori bili posjetitelji toaleta.Opapodjelagratadijeligratenajednostavne,kojisuzapravosamo potpisi, simboli po zidovima, na sloene, koji se jo dijele na slikovne grate, koji su zastupljeniji u amerikoj kulturi, i tekstualne grate, koji sadre jasnu poruku. Tekstualni grati su rasprostranjeniji na europskom tlu. Primjer je bio Berlinski zidkojizauzimakultnomjestoupovijestitekstualnihgrata.Tekstualnise grati javljaju uglavnom u obliku aforizama te zbog toga posjeduju potrebnudozusubverzivnosti ihumora.Kratkoa,kojaje takoerodlikatekstualnoga grata,nemoranunobiti posljedicaautoroveeljedane budeuhvaennadjeluimoda zakonski kanjen. Slikovni grati /12CASSIUSzahtijevajupunovieprostoraivremenasobziromnatodagratmorabiti dovoljno jasno i kratko napisan da bi ga itatelji, koji ga itaju u prolazu, onako usput, zapamtili i shvatili. Inspiracijuza svoje tekstove po zidu autori grata esto pronalaze u knjievnim i lozofskim djelima te igrom rijei, dodavanjem ili isputanjem elemenata, poznate izreke parafraziraju u kulturnu steevinu ulice: Bog je mrtav, Nie / Nie je mrtav, Bog, oko za oko, pasta za zube, koito, ergo sum, NATO ergo BUM. Poznati grat hipijevskoga pokreta budimo realni, traimo nemogue tijekom vremena transformiran je u aktualniji budimo nemogui, traimo realno.Zanekejegratebitanprostorniivremenskikontekstdabiostvarilisvoj uinak. Tekst bez koncentracije nema rezultata tek e biti duhovit saznanjem da je napisan na unutranjoj strani zahodskih vrata, isto kao i u tvojim je rukama budunost zemlje napisan iznad pisoara.Govoreiogratimanesmijemozakljuitidajeobiajcrtanjaipisanjapo zidovima rezerviran samo zamoderna vremena. U prilog tomu ide bogata hrvatska epigrafska glagoljska batina iji su sastavni dio uz grate i natpisi. Pronalazimo ih diljem Istre, na podruju Kvarnera, na otoku Krku, posebice u gradu Krku, ali i Bakoj, Humu, Rou, Grdoselu, Draguu. Nalazimo ih i na podruju Zadra i okolice te u itavom Primorju. Nastali su u razdoblju od 11. do 16. stoljea.Natpisisuizvorinformacijaobitnimdatumimaidogaajimajersuto, zapravo, prigodni tekstovi zapisani u odreenom sveanom trenutku posveivanja izgraene crkve ili imenovanja politikoga dunosnika.Grati, tekstovi uparani u drvetu, kamenu, buci i metalu, ne razlikuju se od natpisapomjestunastanka,veposvojojprirodi.Zarazlikuodnatpisa,autor grata je i njegov izvoditelj koji tekst upisuje u buku ili negdje drugdje kriomice, za svoje zadovoljstvo. U Bermu u Istri Levac Kriani, glagoljaki notar, koji je prepisao i ovjerovio Istarski razvod, potpisao se na jedan zid (to je bila vrlo esta pojava kod mladih glagoljaa koji su eljeli iskazati svoje umijee pisanja bilo gdje, pa tako i po zidovima crkava). Svoje kolege Levac oito nije uspio impresionirati svojim prijepisom Istarskoga razvoda jer su mu dopisali iza njegova grata uvrede: osal,lotar!ipijaniosal!.Buduidajeusrednjemvijekupisatiiitatiznao samokleripokojitrgovacilipolitikidunosnikkojimajetoumijeebilo potrebno u profesiji,esto je bilo sluajeva kao to je onaj iz 1663. godine kada je nepismeni klesar na nadvratniku kue dotine Jelene uline na Vrbniku naopake isklesaozapisaniglagoljskitekstspapiranakamen.Gratisubilisastavnidio srednjovjekovnogaovjeka,temesubileraznolike,patakoiusrednjemvijeku /13LANCInije manjkalo navijakoga duha. Danas se navija za klub ili sportaa, a u srednjem sevijekustrastvenobodrioomiljenisvetac. TakoglagoljauBermuuIstrikraj slike koja prikazuje svetoga Mihovila kako gazi avla i zamahuje maem urezuje rijei Udri Miho!. Zanimljiv je i grat iz Rakotula Daj meni niki sodin!(sodin = soldin, novac), zapisan kraj freske svetoga Nikole. U Graiu u crkvi svete Marije 1437. godine u svjeu buku nepoznati je autor utisnuo tekst stara baba Vukoa, vjerojatno kao znak krajnjega nesimpatiziranja. Gratisusluiliikaosredstvoneformalneregulacijedevijantnogaponaanja. Tako u Bihakoj krajini u 15. stoljeu pop Matija na zidu svoje crkve, nakon to zapisuje hvale na raun svojih bogobojaznih upljana, opominje da je kraablaga crkve svetoga Martina nedopustiv in. Na taj tekst netko dodaje imena kradljivca imunaMrmoniainjegovemajke,kojasukasnijeizgrebana.Humskigrat ruipredrasududajeurezivanjerovaarezerviranozazatvorenikekojigule kaznu. Naime, nastao je u drugoj polovici 12. stoljea od ruke nepoznatoga popa glagoljaakojijeurezaotridesetjedanrovakaobrojmisakojejeodsluioza pokojnoga kovaa Martina, s naglaskom da je odsluio jednu dodatno, kao znak dobre volje. Proitavijedanodzagrebakihgratadvadesetogastoljeavievolimda piem po zidu nego da budem anonimac, jasno je da bi autor toga grata naao barem jednu dodirnu toku s autorom grata iz 15. stoljea o babi Vukoi. Autore gratamodadijelestoljeavremenskogarazmaka,aliihpovezujezajednika strast odnosno, kako bi rekao jedan od zagrebakih autora grata, jasno na zidu, jasno u glavi.Literatura Arif Kljuanin, Hrvatski tekstualni grati 1980. - 1990., Eridan, Zadar, 1995. Branko Fui, Glagoljski natpisi, JAZU, Zagreb, 1982./14CASSIUSAMULETILucija Mardei Amuleti su predmeti kojima ljudi pripisuju arobnu mo (da titi od demona, uroka, bolesti) i stalno ga nose sa sobom. Jo su poznati pod imenom hamajlija, amajlija i talisman. Amulet (hamajlija) moe biti svaki rjei predmet (ivotinjski zubi, neke vrste drveta, drago i poludrago kamenje, plemenite kovine i drugo). Uporaba amuleta je danas rairena u mnogih primitivnih, ali i civiliziranih naroda, esto u vezi s religioznim predrasudama (medaljoni, kriii i drugo). Smatralo se kakozlidemonimoguielenauditiovjeku,anjihovasemomoeslomiti jedino arolijom. Da bi ari i formule djelovale, mora sepoznavatitajanstvenoimedemona,apropisana seformulamoranajtonijeprimijeniti.Natajnain arobnjakkojivladatimznanjemmoemijenjati vrijeme,lijeitibolestiioslobaatiodopsjednutosti. Takvasevrstaarobnjatvaprakticiralaurazliitim krugovimapatakonikranstvonijemogloizbjei slineutjecaje.Prvikranskiamuletijavljajuseu2. stoljeuposlijeKrista.Naenisunaploicamakoje sunaeneiuHrvatskoj,narazliitimpergamenama ili tkaninama. Hrvatskoglagoljski amulet Najpoznatijihrvatskoglagoljskiamuletispisanjenapergameniveliine55, 5x27,6cm.DanassenalaziuVatikanskojbibliotecipodsignaturomcod. Illir. 11. Tekst je pisan u 2 stupca po 124 retka. Sastoji se od 11 cjelina od kojih svaka upozorava na novi tekst odnosno njegov naslov. Na poetku retka nacrtana jeprimitivnaglava,vjerojatnoKristova,ausredinitekstanaslikanjeamuletu obliku kruga. Hrvatskoglagoljski amulet pripada nizu grkih, hebrejskih, arapsko-etiopskih, srpskih i slavenskih pisanih amuletskih spomenika.UprvojsadrajnojjediniciizainvokacijeOca,SinaiDuhaSvetogas umetnutimkriiimaslijeditekstgdjejepoetnoslovoukraeno.Pretpostavlja /15LANCIsedajeisprednjeganaslikanaKristovaglava.Ubiblijskomgovorurijeglava oznauje sve ono to je prvo, najbolje ili najvie, a u prenesenom smislu oznauje ljude koji su voe. Ovo znaenje u Novom zavjetu dobiva Krist koji ima prednost nadsvimbiima.Daljeseistiuvanjskikarakteristinidijeloviglavekojise simbolikipripisujunajistaknutijimlinostimaStarogazavjeta(Ilijinoelo,oi proroka Izaije, Davidova usta, Salamonove usne). Takoer su prikazane i duhovne vrednote poput Benjaminove pameti, Abrahamove vjere, Ivanove milosti. Vjeruje sedaovakavpoetakodajepoastKristuivelikanimaStarogazavjetatedabi mogao biti aluzija na amulete egipatskih papirusa koji su esto poinjali himnom Nilu,invokacijomIzisu,ArtemisuiSabaotu.Nakontogaslijediprolaktika namjenaamuleta.Traisezatitaodsvakogapribliavanjainasiljaneistoga duha pomou Krista i njegove Majke kao i zagovora enskih svetica (sv. Katarine iMargaretezatitnicesretnogaporoda,sv.Urule,sv.Jelene).Izanabrajanja openitih kategorija svetaca ovaj odlomak amuleta zavrava izgovaranjem imena Oca, Sina i Duha Svetoga.U drugom se odlomku nalazi molitva koja dolazi ispred zaklinjanja i Sisinove legende.Utojsemolitvizazivapomosv.Sisina.Molitvasepotkrepljuje zazivanjem pojedinih enskih svetica: Bogorodice Marije, sv. Katarine, Margarete, UruleiJelene,aondasv.Mihaelaarkanela,sv.lijenikaKuzmeiDamjana, sv.Jeronima,sv.Ilijeisv.Jurja.Sv.JurjaslaveiIstokiZapadkaopobjednika nad avlom, dok je ime sv. Ilije dodano meu novozavjetne svece pod utjecajem idovsko-kabalistike literature.Treiodlomakpoinjezaklinjanjemavlakojesesastojiod26reeninih nizova.Egzorcizampoinjejakimizrazima:zaklinajuizapreajutiidodajuse imena neisti due, uloe, vrae, due zali. Zaklinjanje poinje zazivanjem nebeskih stanovnika. Egzorcizam iznosi najsnanija i udesna djelovanja Boga Oca i Sina prema Bibliji. Spominju se najpoznatija nebeska tijela: Sunce, Mjesec, zvijezde te prirodne pojave poput grmljavine i groma. Takvim je prikazom stvorena atmosfera Sudnjega dana. U etvrtom je odlomku ispriana legenda o sv. Sisinu koji u naoj legendi ne djelujesam,vesasvojombraom.Neznasepouzdanokolikojebraeimao. Braadolazesvojojsestriugoruipokuavajuui,noonaodbijazbogstraha od avla. U hrvatskoglagoljskoj legendi amuleta vrag ima ime Navada nosi slavenskoimezaenskogaavlakojinouusmrujenovoroene.Takoerse pojavljuje jo jedno novo ime Anerije za kojega se vjeruje da je aneo svjetla jer se sestra ne boji njemu otvoriti vrata. /16CASSIUSLegenda o sv. Sisinu predstavlja jezgru glagoljskoga amuleta. On je pobjednik nadenskimdemonom,kojipredstavljarazliitebolestiilidavimaludjecu. Motiv potjee iz staroga Istoka, gdje se vjera u arobnjatvo zasnivala na silnom strahu pred demonima. Vjerujese da je legenda vjerojatno nastala prema staroj maloazijskojlegendiukojojsegovorikakojeenskidemonSisinovojsestri Meliteniprogutao sedmero djece. Sv. Sisin je oslobodio njezinu djecu i prisilio demona da mu oda svoja tajna imena. Postoje dvije glavne varijante Sisinove legende. U prvoj varijanti sv. Sisin (tzv. Sisin tip legende), sam ili sa svojom braom s imenom istoga korijena Sinesom ili Sinodorom, a koji put i Teodorom, vraa se iz vojnih podviga sestri koja je sagradila dvorac,kuluidobroihzatitila.Onajeimalaesterodjecekojejojjeodnijela vjetica, a sada ima sedmo koje dobro uva. Nakon njihova uporna traenja sestra im otvara vrata, ali se vjetica uvlai u dvorac kao muha ili kao zrno pod konjskim kopitom te usmruje i odnosi dijete. Kad to sestra osjeti, budi se u pola noi i plaem probudi svoju brau koja, nakon to se pomole Bogu za pomo, odlaze na konjima u potjeru za vjeticom. U nekim verzijama nalazimo vrbu i kupinu koje upitane taje da su vidjele vjeticu na to ih braa proklinju, dok im empres i maslina odaju smjer vjetiina letenja i primaju blagoslov. Progonjena se vjetica baca u more i pretvara u ribu, ali ju braa mreom uhvate. Kad su ju poeli tui itraitidaimodatajnusvojemoiidavratisedmerosestrinedjece,unekim verzijamavjeticatraiudo(daonipovratemajinomlijekoilitraimlijeko njihove sestre). Kad joj braa udovolje, vjetica vraa sedmero djece i obea da se gdje god budu napisana i itana njezina imena (gdje bude vidjela napisano ime sv. Sisina ili jedno i drugo ime) nee moi pribliiti ili nakoditi.U drugoj varijanti sv. Sisin, ee sv. Mihael, sree vjeticu duge kose, plamenih oiju i stranih zuba. Predstavlja se kao drvo ili vjetica koja ubija jo neroenu itekroenudjecu.Pojavljujeseuugodnim(golubica,koko,medvjedica)i neugodnim (zmija, pas) oblicima. Odaje im da je nazoila Kristovu roenju kako bi ga pogubila, ali ju je opazio sv. Mihael s evanelistima i drugim svecima koji su ju potom stavili u okove. Ona im je nakon muenja odala svoja imena i zaklela se da se gdje god bude naila na svoja imena ili imena arkanela ili sv. Sisinanee pribliiti ni nakoditi mjestu i osobama koje ih posjeduju.Petiseodlomaksastojiodnaslikanaamuleta.Grakemolitveuobliku medaljeilislikenapergamenibilesuprivjesci.Dodanassukarakteristiniza kranstvojerjepukaprivatnapobonostizraavanautimblagoslovljenim predmetima.Tujeprikazankrugrazdijeljenkriem.Naunutranjemdijelu /17LANCIkruga ispisano je 13 Bojih imena hebrejskoga i grkoga podrijetla. Krakove kria spajaornamentpoputcvjetnihlatica.Nanjimaiiznadnjihupisanasuimena evanelista. Pokraj svakoga imena nalazi se krii, a na donjem uglu lijevoga kraka nacrtanjeSalomonovpeat(zvijezda,pentagram).Ukranskomsimbolizmu kraljSalomonoznaavaKrista,pobjednikanadavlom,pananaemamuletu pokrajkriastojiiSalomonovpeat.Tonamgovorikakohrvatskoglagoljski amulet takoer uva od svih avoljih rabota: bolesti, nevremena, groma i svakoga neprijateljskoga djelovanja.U estom se odlomku spominje druga varijanta amuleta tzv. Mihael-tipa i ona u naem amuletu nema poetka. Ne spominje se tko je i gdje sreo vjeticu, nema opisanjezinaizgleda,negosevjeticaodmahalegorinopredstavlja.Unitava neroenuiroenumukuienskudjecu,prilaziimkaomuzika,golubica, medvjedica,aliikaozmijaicrniljutienskipas.Jedinouhrvatskoglagoljskoj legendi sudjeluju kerubini, serani i arkaneli. U daljnjem redoslijedu dogaaja unaojverzijisv.Mihaelostajesamsvjeticomitraibrojvjetiinaroda.U glagoljskoj verziji vjetica ima pozitivna imena (milosrdna, siromana).Sedmi je odlomak molitva za zatitu spomenute obitelji u kojoj se vidi da se izgovarala odnosno da nije postojala samo u pisanom obliku. Molitelj istie odlike pojedinih kategorija svetaca Staroga i Novoga zavjeta po kojima trai zatitu za spomenutu obitelj, a da posebno ne citira njihova imena ve trai da budu s njima u mislima, govoru, u svakom trenutku dana i noi, kad spavaju i kad su budni da ih vrag ne bi sablaznio i naveo na grijeh.OsmijeodlomakzazivanjeblagoslovaizatiteBojeuzpomonebeskih stanovnika.Nakontraenjablagoslovasvihkategorijasvetacaposebnose apostrora prijestolje Boje i svi oni koji sjede na njemu i sude dvanaest plemena Izraelovih prema Ivanovoj Apokalipsi.U devetom odlomku nalazimo molitvu da se udalji avao sa svojim djelovanjem odobiteljikojeimajuamuletpozagovorucitiranihimenaenskihimukih svetaca, pobjednika nad avlom.Deseti odlomak poinje znakom i rubrikom kao naslovom i uvodom u novi prolaktikitekstkojiseizgovaraipie.Oddvanaestreenicasamoprvaima dogmatskikarakter,adrugeredajupoznatabiblijskamjestaStarogaiNovoga zavjeta.Ovamolitvicatakoerimaimaginumokodtekihbolesti.Dabi bolesnik ozdravio, ona se mora izgovarati tiho i besprijekorno s obzirom na to da u sluaju njezina kriva izgovaranja bolesnik umire.Jedanaesti,posljednjiodlomaksadrimolitvekodtekogaporoda.Prvu /18CASSIUSmolitvu, prema pukom vjerovanju, treba tijekom poroda imati kod sebe da bi porod bio lagan i bezbolan poput Marijina i Elizabetina. Druga se molitva sastoji od poziva djetetu koji se trebaju aptati rodilji u tekom stanju na desno uho tri puta. U njima se nalae da dijete izie van u ime Oca i Sina i Svetoga Duha, a na kraju se izgovaraju imena Triju kraljeva i ita poetak Ivanova evanelja.Bibliograidobripoznavateljiglagoljskihrukopisavjerujudaje hrvatskoglagoljski amuletpreveden vjerojatno u Istri. Sva citirana svetaka imena tujusepoupamaicrkvamausrednjojIstri.Kultsv.Jeronima,sv.Urulei ostalih svetaca, slika jezika, duktus glagoljskoga pisma, motivi iluminacija vezuju postanakhrvatskoglagoljskogaamuletauzIstrukrajem14.ilipoetkom15. stoljea.UtovrijemeIstromupravljajugrofovigermanskogapodrijetlapase vjeruje da se tim kanalima u Istru prenijela ova vrsta amuletskoga europskoga i univerzalnoga nasljea.Literatura Marija-Ana Drrigl, Odjeci samostanske medicine u hrvatskoglagoljskim rukopisima, u: Glagoljica i hrvatski glagolizam, Zbornik radova s meunarodnog znanstvenog skupa povodom 100. obljetniceStaroslavenskeakademije i 50. obljetniceStaroslavenskoginstituta. 2002., Zagreb Krk, 2002. /19LANCIPOLOAJ ENA PREMA VINODOLSKOM ZAKONIKUIvana PraniDana6.sijenja1288.godinedatiranjeVinodolskizakonik,jedanod najstarijihpravnihdokumenatapisanihnahrvatskomjezikuinajstariji zakonski spomenik na junoslavenskom prostoru. U slavenskom svijetu od njega je starija samo Ruska pravda. Vinodolski zakonik pisan je ustavnom glagoljicom. Osimtojeneprocjenjivpravno-povijesniizvor,onjeiprvorazrednikulturni spomenik iz druge polovice 13. stoljea. Dragocjen je, uz ostalo, zato to se tada malo koji izvor izravno odnosio na pravne norme. Do donoenja Vinodolskoga zakonikadolojezbogprethodnonastalesituacije.Naime,Vinodolje darovnicom hrvatsko-ugarskoga kralja Andrije II. 1225. godine potpao pod vlast krkevlastele.Slobodniseljacinisueljelipostatikmetovipadolazidosukoba koji traju sve do 1288. godine kada Vinodolani priznaju vlast krkih knezova, kojiimzatoinenekeustupke.Vinodolskijezakoniksastavilopovjerenstvo odetrdesetdvalana,predstavnikadevetvinodolskihopina:NovogaGrada (danas Novi Vinodolski), Ledenica, Bribira, Griana, Drivenika, Hreljina, Bakra, TrsataiGrobnikateupismenomoblikuutvrdilopravaidunostikmetovai feudalnihgospodarasopirnorazraenimkaznenimpravomiuokvirunjega /20CASSIUSsustavom kazni za pojedine prijestupe. To je, zapravo, obiajno pravo koje se u vrijeme donoenja Vinodolskoga zakona primjenjivalo u Vinodolu. Velik je broj lanaka koji obrauju obavezno pravo, a to je znak vrste organizacije vinodolskih opina. Sam tekst Zakona zauzima 17 stranica, dok je 9 stranica ostalo prazno. Tekst Vinodolskoga zakona poinje na naliju prvoga lista (1v) i tee in continuo; lanak od lanka odijeljen je posebnim znakom; znak je slian okrenutom polumjesecu, poputvelikogalatinskogC,kakogaopisujeFranjoRaki.Popravilu,svaki novilanakzapoinjenesamostimznakomnegoirijejuOeiliJoe,te dosadanji izdavai nisu izdali intenciju sastavljaa Vinodolskoga zakona kad su tekstpodijelilinalankee,anjihnumerirali,obinood1do75(Kostreni, Margeti),odnosnood1do77(Jagi,Raki,Barada-tefani).Prviizdava, Antun Maurani, podijelio je Vinodolski zakon na 76 lanaka.1 Od76lanakaakseosamodnosinamoralnuzatituipravaena,atoje posebno zanimljivo s obzirom na to u kakvom su poloaju bile ene u ono vrijeme u drugim dijelovima Europe.lanci koji se odnose na prava ena doneseni su na izvornom i suvremenom hrvatskom jeziku: TEKST IZVORNIKA (l.18.)Ioe,:dobraednaenaidobra glasapomaknenazasvidoanstvoakoni veesvedokiverovanaeodenekeni takoodpsostiezikakakoodbieneiot ranene. (l. 20.) Oe: niedan ne more pomaknuti svoe ene za svidoanstvo sebi, os niedne rii ni mu verovana.(l.27.)Oeakobimuenizvergal hoverlicuilipokrivauzglavevazlivoli TEKST NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU (l.18.)Inadalje,dobrojenidobroga glasapredloenojzasvjedoka,akonema drugihsvjedoka,vjerujeseusporuene sa enom, kako o jezinom psovanju tako za zlostavljanje i ranjavanje.(l. 20.) Nadalje, nitko ne moe predloiti svoju enu sebi za svjedoenje; njoj se ne vjeruje ni u jednoj njegovoj stvari.(l. 27.) Nadalje, ako bi mukarac eni zbacio hovrlicu2ili pokrivau s glave zlonamjerno 1Josip Bratuli, Vinodolski zakon 1288. Preuzeto s http://www.vinodol.org/uvod_1/doku/vz_bra.pdf2Akademijinrjenik:rubacilitodrugotosuenskenosilenaglaviu Vinodolu. Veu19.stoljeutovie nije znailo poseban rubac, ve se samo govorilo da se neto nosi na glavi (Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, 1880.1976.)./21LANCIterbisemogloprikazatitrimidobrimi muivoliaenamiplatilibar50akoe tubastoga,odkihg(ospo)d(i)nknez imii soldini 40, ona koi je vaina uinena 40i8l(i)b(a)r.Daakoenaenaeni svere pokrivau vie reenu plaa 2 libre dvoruaonoi2ovci;akouboondenisu svedoci dobri prisezi ki tai da nij to uinil budi prost.(l.28.)Ioe:akokimuiliena nepodobnoreeilisvarbudegovoriti nikomu muuvola nikoi eni ter se more pokazatiednimsvidokompodobnim ilimuemilienomakonijondevee svedoki, plati dvoru libre 2 a strani koi e rekal libri 2.(l. 32.) Oe: here ke su ostale po smerti oini i materini ili sini ako nisu ostali brati tim heram, imaju se areditati ili ostaviti timheramblagootinoimaterino inei vsu slubu onu ku esu imili sluiti dvoruotci i matere nih. I takoe ako bi sini ostali i umerli bez reda.(l. 56.) I oe: ako bi ki uinil silu eni koi jebuiilibihotiljebatiimaknezuplatit libar 50, a toi eni tolikoe, ako se ne bude mogal napraviti nu po niki zakon. Vola ako od reene sili nima svedoki verovana e;niemaneimapriseipoloiviruku zverhuknigtiusamo25odreenesile zvrhuonogaodkogasebudetuiti.Ke porotnike ta ena naidi kako bole vi. Ako porotnikinimavolaihtolikonemore imiti ta ena prisei e drana za onih ki joj mankaju. Prisegu ubo nu ali ona sama po prvom trete imaju taknuti ruku i rei v tu rotu. I vsi ne porotnici imaju biti ene. I ka se onde rota da ne odgovornik ima tebise(to)moglodokazatitrimadobrim mukarcima ili enama, plaa 50 libara, ako se tuba odnosi na to, od ega gospodin knez dobiva 40 soldina (a) ona kojoj je uinjena sramota, 48 libara. Ako pak zbaci ena eni spomenutu pokrivau, plaa 2 libre dvoru, a onoj 2 ovce; ako pak tamo nije bilo dobrih svjedoka, neka prisee onaj koji taji da je to uinio i neka je slobodan.(l. 28.) I nadalje, ako koji mukarac ili ena reenetonepodobnoiliizgovoripsovku nekomu mukarcu ili nekoj eni te se (to) moedokazatijednimvjerodostojnim svjedokom,mukarcemilienom,ako tamo nema (vie) svjedoka, plaa dvoru 2 libre, a strani kojoj je(to) rekao 2 libre.(l.32.)Inadalje,kerikojesuostalepo oevoj ili majinoj smrti ili sinovi, ako te keri nemajubrae,imajuseopremitiilisetim kerimaostavljaoevailimajinaimovina (uz uvjet da) vre sve slube kojima su trebali sluiti dvoru njihovi oevi i majke. Isto tako, ako bi sinovi ostali i umrli bez nasljednika.(l. 56.) I nadalje, ako bi tko uinio nasilje nekoj eni spolno opei ili bi htio spolno opiti, treba knezuplatiti50libara,atojeniistotoliko, akonebimogaosnjomuinitinagodbuna neki nain. Odnosno: ako o tom nasilju nema svjedoka, njoj se vjeruje; ipak, ona mora prisei poloivi ruku na evanelje dotiui (ga), (i to) samo25oreenomnasiljuprotivonogana koga se tui.Te porotnike ta ena neka nae kako najbolje zna. Ako nema porotnika ili ih toliko ne moe imati, duna je ta ena prisei za one koji joj nedostaju. Kada dakle priseu s njom, ili ona sama poslije prvoga puta, imaju taknuti rukom i rei u tu prisegu. I svi njezini porotnici imaju biti ene. I koja tamo prisee, /22CASSIUSl. 18. Svjedoenje ene u Vinodolskom zakonu je vrlo ogranieno. One mogu svjedoiti jedino u sluaju kada nema mukih svjedoka i samo u postupku u kojem su obje strane enskoga spola. Premda se jo uvijek primjeuju razlike, ovaj je lanakdokaz da ene nisu bile u potpunosti obespravljene i da su uivale odreena prava ba kao i mukarci.l. 20. Nitko ne moe svoju vlastitu suprugu predloiti za svjedoka. Ako ju i predloi, nee joj se vjerovati. To je sluaj kada se eni najmanje vjeruje, ali to nije neobino s obzirom na to da se radi o branoj zajednici i gotovo da se i podrazumijeva da bi ena titila supruga i bila spremna lano svjedoiti u njegovu korist. l.27.eninitkonesmijebezdoputenjasglaveskinutimaramu (pokrivau), inae plaa kaznu knezu, ali i eni kojoj je uinjena sramota mora platititakodajojdadvijeovce. Tusejasnotitieninodostojanstvo.Ovajje lanak zanimljiv posebno ako ga usporedimo s dananjom situacijom. Tko danas u tolikoj (ili znatno manjoj) mjeri titi dostojanstvo ene?nekanjezinodgovornikodgovori:da,stom prisegompriseem,aonatrebapriseikako jegorereeno.Iakotaistaenailinekiod njezinih porotnika propusti to je gore reeno, onaj protiv koga se tui, neka bude osloboen od zloina vie reenoga.(l.59.)Inadalje,akobisekojaena utvrdilavraaricomimoglobisedokazati vjerodostojnimsvjedoanstvom,dosada seosuivalaknezuna100libarailise spaljivalaakonebiimalaodakleplatiti.A od sada unaprijed ako bi uinila, gospodin knez neka je kazni po svojoj volji. Isto tako tom istom kaznom neka se kazni mukarac kojega bi se pronalo u istom zloinu.(l. 61.) I nadalje, prijava je pravovaljana imoebitipredgospodinomknezom ipredsvakimnjegovimslubenikomi pred satnikom, a takoer pred njegovom enom, ako ne bi tamo bilo satnika.odgovoritidasonurotupriseguaona ima rei kako e zgora reeno. I ako ta ista ena ili niki od ne porotnikov umankal bi aezgorareeno,onsuprotivnikkomu govoribudiodrienodtogagrihavie reenoga.(l. 59.) Ioe: ako bi se ka ena nala tvarnica terbisemoglaskazatisvedoanstvom verovanimzaprvoostaneniknezulibar 100 vola se sagi ako bi se ne imelo od esa platiti.Aodsadanapridakobiuinila g(ospo)d(i)n knez ju katigai po nega voli. I takoi v tom grihu. (l.61.)Ioe:libaestverovanaimore bitipredg(ospo)d(i)nomknezomipred vsakimnegaocialomipredsatnikomi takoepredngaenu,akobisatnikonde nebil. /23LANCIl. 28. U ovom lanku vidimo da su mukarci i ene bili jednako tretirani. Akobioptueniilioptuenapsovkomuvrijedilimukarcailienu,ijednomui drugomu uslijedila bi ista kazna. Ovaj je lanak takoer napredan usporedimo li ga s dananjicom. Naime, danas se ni priblino tako ne gleda na ovakve stvari. Nikoga nije briga hoe li netko nekomu psovati ili ga vrijeati na neki drugi nain.l. 32. Postoji nekoliko naina tumaenja ovoga lanka. Kostreni vjeruje da se ovdje radi o novom propisu, a ne o starom obiaju. Naime, on istie da su prije donoenja Vinodolskoga zakona pokojnika naslijeivali ena i sinovi, enska loza nije naslijeivala ve bi imovina u tom sluaju vjerojatno pripala opini. No, on uzima uobziritodajemoglobitiiobratno,tj.da Vinodolskizakonnijeproiriokrug nasljednika, ve ga je jo stegnuo. Prema Baradi knezu je ostajalo na volju da ker opremi mirazom ili joj ostavi imanje. Prema njemu redoslijed nasljeivanja izgleda ovako: udovica, sinovi, unuci, a ako ovih nema, eventualno keri i napokon knez. Najvjerojatnijejebilotakodaudovicauivasuprugovoimanje,akadaona umre, pozivaju se na nasljeivanje nasljednici njezina preminuloga supruga. Na osnovi toga moemo vidjeti da udovica, zapravo, i nije pravi nasljednik, ve samo uivateljica ostavtine. to se tie sudbine keri, ona je oito u kneevim rukama. U sluaju da preminuli za nasljednice ima samo keri, knez odluuje hoe li ih opremiti mirazom i udaljiti ih s imanja ili e ih ostaviti na imanju pa e poslije to imanje pripasti njihovim mukim nasljednicima. Uovomselanku jasnovididazakon,kolikogodiaonarukuseljacima, nije donesen iskljuivo radi njihove dobrobiti, ve ponajprije radi dobrobiti feudalca koji na kraju uvijek ima sve u svojim rukama.l. 56. Ovaj je lanak jedan od vanijih koji titi prava ena. Radi se o sluaju kada bi ena bila silovana ili ako bi ju netko pokuao silovati. U oba sluaja vjeruje se eni imala ona svjedoke ili ne imala, uz uvjet da ona prethodno prisegne. Optueni eni mora platiti odtetu, ali, naravno, i feudalcu. Postupak dokazivanja na sudu bio je jednostavan i moderan u dananjem smislu rijei. U Vinodolskom zakonu glavno dokazno sredstvo su svjedoci, a u sluaju njihova izostanka stranka prisee na istinitost svojih tvrdnji sama ili s veim odnosno manjim brojem tzv. porotnika.U sluaju silovanja neto je drugaije. Prvo prisee rtva, a ne optueni, i to s 24 porotnika. Nejasan je onaj dio lanka kada rtva nema dovoljan broj porotnika. Tada ona polae prisegu onoliko puta koliko porotnika nedostaje. Takva je odredba preblaga. Postoji mogunost postojanja neke rupe u zakonu, odnosno lanku u vezi s tim. Mogue je da su porotnici mogli biti samo lanovi ire porodice pa ako optueni nije imao dovoljno lanova, doputalo mu se da prisee vie puta./24CASSIUSl. 59. Ako bi netko optuio enu da je vjetica i uspio to dokazati, ena nebibilaspaljenakaodotadaikaoudrugimdijelovimaEurope.Naime,do donoenja Vinodolskoga zakona ena koja je bila optuena da je vjetica i zbog toga bila kanjena novanom kaznom koju nije mogla platiti, spaljivala bi se na lomai. U Zakonu stoji da se ta ena u tom sluaju preputa kneevoj volji. Isto to vrijedilo je i za mukarca koji bi bio optuen. Ovdje se takoer vidi mo gospodara (feudalca) koja je tolika da odluuje o ivotu ili smrti pojedinca. l. 61. Prijava se tube uvaava ako za vrijeme podnoenja tube ne bi bilo kneza, nekoga od njegovih slubenika ili ako ne bi bilo satnika. U tom sluaju uvaava se prisutnost kneeve ene. ena ovdje zamjenjuje mua i njegovu mo u pravom smislu rijei. Je li se to uistinu provodilo u praksi, to ne moemo znati.l. 67. Da bismo ovo razumjeli, trebamo znati da su u to vrijeme postojale dvije vrste srodstava:roaci koji nisu podijeljeni i oni koji su podijeljeni. To je sasvim logino. Dok su roaci jo nepodijeljeni, sve ono to stekne pojedini lan takve nerazdjeljive obitelji pripada, zapravo, kunoj zajednici, a isto to vrijedi i kada bi se dogodila kakva teta. Ta teta takoer pogaa cijelu zajednicu. Zbog togaotac,bratisestra,aistotakoidaljiroaci,nemogusvjedoitizadruge lanove obiteljske zajednice jer bi tako svjedoili samo sebi u korist. Iako nas od Vinodolskoga zakona dijeli gotovo sedam i pol stoljea, zadivljuje injenica da je odnos vlasti prema enama bio, u odnosu na mukarce, korektan tedajenjihovpoloajudrutvubiodostojanstven.Kaotodoznajemoiz Vinodolskoga zakona, ene su u mnogoemu bile ravnopravne s mukarcima. Na podruju Vinodola ena nije bila potlaena i obiljeena kao manje vrijedna samim time to je roena kao ena. Te injenice nam govore koliko je hrvatski prostor bio napredan u dananjem smislu rijei u odnosu na ostale dijelove Europe.Literatura Lujo Margeti, Vinodolski zakon,Rijeka, 1998. Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, 1880.1976. www.vinodol.org_uvod/25LANCIODJECI SREDNJOVJEKOVNE KNJIEVNOSTI U HRVATSKOJ TRADICIJIMirna verkoOvaj je pregledni tekst nastao prema poglavlju o srednjovjekovnoj knjievnosti iusmenoknjievnojtradicijiuknjiziPovijesthrvatskeknjievnosti,knjiga1, autorice Maje Bokovi-Stulli.IztekstasampokualaizvuiraznavjerovanjauHrvata,ikranskai puka, jer se u to rano doba, kao i poslije, ona jo uvelike prepleu. Uglavnom je rije o nabonim tekstovima koji govore o svecima (sv. Jurju, Evstatiju, Ivanu Zlatoustom,Julijanu,Eufrosini,KatariniiMargariti),udesima,biblijskim starozavjetniminovozavjetnimlegendama,abitnisunamionikojisvjedoe postojanjeBogorodiinakulta.RudolfStrohaljenajzaslunijizaobjavljivanje prvihegzemplaiamuletaoaranjima,tesutimetitekstovipostalidostupni iremu itateljstvu.PonimoodLjetopisapopaDukljanina,kojijedjelomicepisanprema povijesnim podacima, u kojem se nalazi Legenda o blaenom kralju Vladimiru. U legendi je rije o romantinoj ljubavi mladoga utamnienoga kralja Vladimira s Kosarom, keri bugarskoga kralja, koji je Vladimira bacio u tamnicu. Vladimir je za ivota inio uda, a njima je bio praen i nakon muenike smrti. Takve su teme bile omiljene u naim epskim narodnim pjesmama, a zavravale bi zajednikim bijegom. U naim gradovima, kao i u ostalim u kranskom svijetu, postojale su legende o svecima zatitnicima, patronima domaih crkava.SvedodanasunaojseusmenojtradicijikazujuprieotomekakosuBog ivragzajednostvaraliivotinje.Tosutzv.dualistikeprie.TakouPetrisovu zbornikunalazimopriuopostankumedvjedakaesedagajestvoriovrag, ali mu je duu udahnuo Bog. Ona nas upuuje na podruje apokrifnih pria, od slubenecrkvenepriznatih,aukojimasebiblijskestarozavjetneinovozavjetne legende dopunjuju sadrajima kojih nema u Svetom pismu. Ponekad su i izriito heretike. Kao dio hrvatskoga glagoljskoga amuleta, koji je sluio zatiti od zlih duhova, pisanoga potkraj 14. stoljea u Istri, sauvan je tekst apokrifne legende osvetomSisinu.Onjebiozatitnikodenskihdemona,kaotosuvjetice. U toj legendi vjetica uzima oblik muhe, to je tipino za folklorna vjerovanja. Podjednako su proireni folklorni etioloki motivi o svecu ili drugoj osobi koja /26CASSIUSproklinje ili blagoslivlje biljke i ivotinje prema tomu da li su joj pruile ili uskratile pomo. Takva se puka tumaenja o postanku svojstava biljaka i ivotinja najee susreu u legendarnim narodnim pjesmama s apokrifnim motivima o Marijinu bijegu.Uhrvatskomglagoljskomamuletu,uodlomku12riisvetihipravih,kae sedaterijeititeodvragova,vilaimjesecatotetidjeciiljudima.Zatitnu funkcijuimajubrojnehrvatskeislovenskepjesme.Takvapjesmamoetititi odnevremenailipomaekadseapueuzposteljubolesnimaisamrtnima.U jednoj je prii vragu predan ovjek ili dijete, a vraje se moi oslobodio tako to je odgovorio na pitanja o svetim brojkama s magijskim uinkom.Povezivanjekranskeegzaltacije,obuzetostizagrobnimivotom,strahova predkaznomzapoinjenegrijeheiovjekovetrajnestrepnjepredfenomenom neizbjene smrti tipini su za srednjovjekovnu knjievnost. Na te motive nailazimo i u apokrifnim apokaliptikim vizijama kao to je ona u Hodanju Bogorodice po mukama. TamoMajka Boja odlazi u pakao i promatra muke grenika, a kada se vrati na nebo, izmoli za njih djelominu milost.Hrvatska knjievnost namijenjena irim pukim slojevima bila je u srednjem vijekuuglavnomucrkvenimrukamatakodanabonaliteraturapreuzimau velikoj mjeri i funkciju zabavne knjievnosti. Nabona knjievnost, koja se itala i sluala s crkvene propovjedaonice, na pukim sveanostima ili na hodoaima, inspirirala se usmenom tradicijom i ujedno je na nju utjecala.TekstLegendeosv.Jurjukonjaniku,pobonomvitezuiubojicizmaja,te izbavitelju kraljeve keri, nastao je jo u 11. stoljeu. Ta je legenda poznata i na Istoku i na Zapadu, a u nas je sauvana u glagoljskom rukopisu iz 1380. godine kao najstariji primjer pjesme pisane slobodnim stihom. Postojale su i legende o drugim svecima koji su ubili zmaja, primjerice sv. Ilar u Dubrovniku.O sv. Nikoli pisane su pjesme nadahnute srednjovjekovnim legendama i one najeegovore kako taj svetac spaava mornare koji su zatraili njegovu pomo naolujnommoru.Potvrdudasutakvelegendepostojaleiunasnalazimou glagoljskom tekstu iz 15. stoljea. U svim tekstovima pjesama toga sadraja svetac sam sijee drvo i pravi od njega brod na kojem e se zatim pojaviti huda stvar, najvjerojatnije vrag, koju sv. Nikola otjera.Legenda o sv. Ivanu Zlatoustom prevedena je s talijanskoga jezika, a najstarija verzija nalazi se u gombievu zborniku. U toj je legendi rije o pobonom pustinjaku koji je okajao svoj veliki grijeh: opivi se, silovao je i zatim ubio kraljevu ker, koja je nou za nevremena zalutala u umi i dola njemu u kolibu s namjerom da se skloni. /27LANCIPoinio je to zlodjelo jer je povjerovao da e se moi sam ouvati od malih grijeha pa je na pitanje anela Voli li opiti se ili loveka ubiti ili device silu stvoriti? izabrao pijanstvo. Nakon pokore Ivan se Zlatousti posvetio.Legenda o sv. Eufrosini, iz Dubrovakih legendi V. Karaseka, govori o djevojci koja se u elji za asketskim samoodricanjem povukla potajno u samostan. Tamo je provela itav ivot neprepoznata, u mukim redovnikim haljinama, odvojena u posebnoj eliji jer je njezina ljepota nametala redovnicima mnogo grube misli.Unabonojpukojknjievnostinalazeseimnogelegendeokranskim muenicama, kao to su bile Katarina i Margarita. Temeljni sadraji tih legendi tipinisuzastarokranskemuenice,ubitislinitekstovigovoreokranski obraenim djevicama koje su se zavjetovale na istou te trpei zatvor, muenje i smrt, uz popratna udesa i obraanje nevjernika, odrale svoj zavjet.Srednjovjekovnisumirakuliposebananr.UnjimaseBogorodica,rjeei kojidrugisvetac,objavljivalavjernicimauizvanrednimivotnimokolnostima, pomaui u nevolji i iskupljujui ih od grijeha. Marijina se udesa u posebnim zbirkama u hrvatskoj glagoljskoj knjievnosti javljaju ve od 14. stoljea. Legenda o djevojci bez ruku, iz glagoljske senjske knjiice, vrlo je srodna bajci. Ona nam govori o lijepoj cesarevoj keri, koju maeha mrzi zbog njezine ljepote pa ju zato pokuapotajnoubiti.Naredilajeslugamadadjevojkuubijuupustinji,akao dokazdonesunjezineruke.Noslugesesmilujuvideidjevojinupobonosti molitveupueneMarijiiostavejuivom,alijojodsjekuruke.Nakonraznih avantura Marija pomogne djevojci i vrati joj ruke. Postoji vie verzija ove prie. Utekstuizzagrebakeokolice,slinetematike,sauvanjemotivizlegendeo Marijinim udesima. Marija u toj pripovijetki zatiti i spasi nesretnu prognanu enu i njezinu djecu, vrati joj ruke kada joj se pone moliti. U jednom se tekstu govori o nekom ovjeku koji je mrzio svoju enu i elio ju predati vragu pa ga je svugdje traio. Vrag mu je obeao vreu zlata ako ju dovede, a ovjek je enu mamio priom kako je kupio neku umu, pa bi ju htio i njoj pokazati. Budui da je ena bila pobona, svratila je putem u kapelicu Majke Boje da joj zahvali na novom sretnom ivotu. No u kapelici se Djevica Marija zamijenila s njom i kadajeMarijadolapredvraga,vragjepobjegaoostavivivreuzlata,amui enasuotadaivjeliumiru.Bitnojenapomenutidasecijelapriatemeljina srednjovjekovnoj literarnoj temi Bogorodiina mirakula, dok je u pripovijesti o djevojci bez ruku motiv o Bogorodiinoj udesnoj moi samo periferan.Legende i egzempli svojom su sugestivnou stvarali vjersko ushienje, ili su pobuivali strah pred kaznom i paklom, vodili su do skruenoga smirenja, budili /28CASSIUSsu vjeru u oprotaj za poinjene grijehe poslije kajanja i pokore.Upripovjetkamakojeunoseivotnutrivijalnostusvojsadrajimaionih temeljenih na Marijinim udesima. Takav je i Bogorodiin mirakul o opatici koja podjeludjavalskomuinigrihsjednimklerikomipotombipomoenaod deveMarije.GrenojtrudnojopaticikojaseskruenomolilaBogorodiciona pomogne na udesan nain: opatica je u snu bezbolno rodila dijete, a aneli su ga odnijeli nekoj pobonoj eni. Znaajka anra je Marijino razumijevanje ljudskih slabosti i pruanje milosti onim grenicima koji se iskreno kaju.U Cvetu vsake mudrosti, moralistikom spisu iz 15. stoljea, spominju se morske vile, u nekim tekstovima cure. One odgovaraju slici sirena jer im je zajedniko to to imaju rep, od struka nanie, a gore su lijepe djevojke. Sve lijepo pjevaju i tako mame ljude.Mnogezbirkeimajuitemuorajskojptici. Takopostojipriaopobonom redovniku koji sluajui pjev rajske ptice ne osjea protjecanje vremena i ini mu se da je prolo jedva nekoliko trenutaka, a zapravo su prole tri stotine godina. Ta je pria vjerska metaforina poruka o vjenim rajskim ljepotama.Iz propovijedi i nabone literature, iz crkvene prakse i izvancrkvenih pukih vjerovanjanastaojespletpredaja,inspiriranihuznemirenimslikamaosvijetu mrtvih koji pronie meu ive ili o vrajim moima to opsjedaju ljude. Meu njimasuipredajeoduamauistilitukojesevraajunazemljumoleidase zanjihovpokojodrepotrebnemise,kaoioneosveenikukojizaklinjanjem istjeruje vraga iz opsjednuta ovjeka.Tekstovi kojima se pridaje magijska sugestivna mo da lijee bolesti, da odgone poljske tetoine, da rastjeruju zle oblake, da izgone vraga iz ovjeka nazivaju se egzorcizmima, zakletvama, zaklinjanjima, molitvicama, bajanjima, basmama. U timsetekstovimarijeimapripisujemagijskodjelovanje,kaodasusamerijei materijalna snaga. Proniknuti su mistikom srednjovjekovnoga poimanja svijeta. Namjenaimjepraktina,medicinskailigospodarska.Stalneformulenaih usmenih zaklinjanja su: protjerivanje bolesti i uroka u totalnu pusto, gdje zvona nezvone,pijevcinepjevaju,psinelaju,djecaneplau,amajkedjecinedaju kruha. Spominju se znakovi kria, imena svetaca, Isusa ili Majke Boje, usporedno s udnim nazivima bolesti, vjetica, zlih duhova, uroka i uroica. Mo se pripisuje iracionalnoj magiji rijei, u koju su urasli i pojmovi iz crkvene domene.Na raznolika vjerovanja nailazimo i u razliitim pogrebnim pjesmama, kao i u onim prigodnim, pjevanim za blagdane./29LANCILiteratura Maja Bokovi-Stulli, Usmena knjievnost, Povijest hrvatske knjievnosti, knj. 1, Zagreb, 1978./30CASSIUSDrage kolegice i kolege!PredvamajerubrikanazvanaJezinabrusionica.Ciljevisurubrikesljedei: razglabanje o aktualnim jezinim pitanjima, komentiranje i ispravljanje pogreaka kojeinegovornicihrvatskogastandardnogajezikateobjavljivanjestudentskih radova koji tematiziraju jezik.Molimvasdaseneprestraitenaslovarubrike!Nitkovasneetlaiti gramatikomnitiprovjeravativaeznanje,veemopokuatizajednodoido nekihzakljuakaiusvojitinekapravopisnaijezinapravila,primjericepisanje malogaivelikogaslova,ijeije,i,sklonidbu,vrsterijeiitd.Pokuatemo izbrusiti znanje naega jezika i dovesti ga do razine akademske pismenosti. Ako u tome uspijemo, vjerujte mnogo smo napravili.ZaprvibrojCassiusaiJezinubrusionicuodabralasamnekolikojezinih pogreakakojesuprikupilistudentiprvegodinekroatologije,prateidnevni tisak te radijski i televizijski program. Takoer ete imati priliku proitati seminar kolegice Gabrijele Rakhel o argonu mladih. Nadam se da e vam se svidjeti te da e svatko od nas poneto nauiti.Prionimo bruenju jezika! Do sljedeega broja srdano vas pozdravlja urednica Jezine brusionice,Kristina ReparJEZINI BISERIJesmo li nepismen narod i je li ba tako teko nauiti govoriti i pisati svojim, materinskim jezikom, zakljuite, dragi itatelji, sami, ali nemojte praviti ovakve pogreke. Meso od mesara.Mesarevo meso.reklama ispred KauandaAjmo se mi malo razgovarat.Hajdemo malo razgovarati.Narodni radio, 3. 4. 2006.Trudnica je ispala iz tramvaja jutros oko 9.50 sati na krianju Drieve i Vukovarske. Popiknula se dok je izlazila iz kola spotaknula se dok je izlazila iz vozila, tramvaja 24 sataKoristi li kompjutor?Koristi li se raunalom?razgovorZato niste vie zainteresiraniji?Zato niste vie zainteresirani? Ili: zato niste zainteresiraniji?HRT, Najslabija karikaDa li ve poznaje napitak monte?Poznaje li ve napitak monte?RTL, reklamaBankovni krediti sa i bez jamaca.Bankovni krediti s jamcima i bez njih.reklama/31JEZINA BRUSIONICA/32CASSIUSBepanten mast titi i spreava kod pelenskog osipa.Mast Bepanten sprjeava pelenski osip i titi kou od njega.RTL, reklamaBrzo smo natrag.Brzo emo se vratiti natrag.RTL, ExplozivOpasno po ivot.Opasno za ivot.Jutarnji list Oprostite, vi ste to rekao.Oprostite, Vi ste to rekli.HRT, MilijunaU posljednjem meu Mirko je pretrpio poraz.U posljednjem meu Mirko je poraen.Nova TVPosjetite nae internet stranice i iskoristite ovaj extra popust!Posjetite nae internetske stranice i iskoristite ovaj posebni popust!Nova TVSlijedi mjenjanica na rtl televizoru.Slijedi mjenjanica na RTL televiziji.RTL, najava za emisiju Mjenjanicaova novinaove novineHRT, Nedjeljom u dvajavit u ti se putem telefonajavit u ti se telefonomGlobus, 27. 4. 2006. ARGON MLADIHGabrijela Rakhelargonjegovorodreenihskupinaljudikojiposvojojstrukturiinamjeni izlaziizokvirastandardnogajezika,aiizokviradijalekta.Dijalektjejezik omeenprostoromivremenomionimasvojuakcentuaciju(naglasnisustav), fonetiku(ureenisustavglasovainjihovaizgovora)imorfologiju(vrsterijei injihovapromjena),dokargonnemavrstesustave,izuzevtvorberijeii rjenikoga sustava, jer je mnogo slobodniji. Uobiajeni su nazivi za argon sleng prema engleskomu nazivu slang i argo prema francuskomu argot. U hrvatskoj se lingvistici pojavljuje i izraz atrovaki. Naime, taj je govor nastao pod atorima, a najprijesu ga upotrebljavati Romi u nastojanju da stvore skup tajnih znakova i ifri koje nitko tko ne pripada grupi ne bi razumio. Po uzoru na ameriki sleng i u nas se argon pokuava grupirati u podgrupe; tako imamo govor srednjokolaca, delikvenata, narkomana, studenata, kriminalaca, depokradica, uliarki, vojnika, glazbenika, kao i govor unutar obitelji. argon ujedno obogauje standardni jezik. Karakteristika argona je da brzo nastaje i iri se, ali jednako tako brzo propada, nestaje iz upotrebe, a rijetko se pribliava standardnomu jeziku.TvorbaNajjednostavnijiobliktvorbeargonskogagovorajemetateza,odnosno premjetanjem slogova ili glasova u jednoj rijei dobiva se nova rije. Primjerice premjetanjemglasovaurijeistanidodavanjempoetnogaglasadobitemo novu rije koja glasi ansta, od fakin kinfa, od deki kide itd. Dodavanje razliitih preksaisuksametatezamanajlakijeinajbrinainstvaranjanovihrijei iitavihjezinihblokova.estjepreksjo,asuksnj.Metetezomemood rijei kua dobiti aku, a dodavanjem preksa jo i suksa nj dobit emo joakunj. Imamo i drugi sluaj u kojem argonska rije orati (koja znai ui) metatezom idodavanjempreksaisuksapostajejorationj.Tvorcioverijeinajprijesu seargonskomrijeioratiudaljiliodstandardnerijeitui,novjerojatnoihje ugroavalanekadrugagrupapasubiliprisiljenistvoritinovioblikrijei,ito metatezom, a zatim dodavanjem preksa i suksa. U argonu su esti i suksi: -a, -a,- i, -ika, -njak, -o.JEZINA BRUSIONICA/33/34CASSIUSNaputustvaranjaargonskihizrazastojeiargonskenovotvorenice. Tajse nain razlikuju od metateze po tome to se kod metateze tvorci uglavnom slue fondomstandardnogajezika,dokuovomsluajunastajunoverijeiiskupine rijei.Znaajnuuloguutomeimapojavanovihpredmeta,stvari,pojavakoje razbuktavaju matu tvoraca argonskoga govora koji novomu dogaaju ele dati nov izraz i novo znaenje.Trei je nain stvaranja argonskoga leksika skraivanje rijei. Tako na primjer odrijeifakultetdobivamorijefaks,odrijeiprofesorprofiliprofa,odrijei kafeterija ka, od televizije telka itd.Jedan od naina stvaranja argonskoga leksika je i preuzimanje i modikacija stranih rijei, na primjer frendprijatelj, faca osoba, spika razgovor. Za argon je karakteristina vieznanost, odnosno irok krug znaenja, pa primjerice maznuti znai ukrasti, udariti, halapljivo pojesti, brzo popiti i obljubiti.UpotrebaNajvei doprinos stvaranju argona daju uenici i studenti, dok su delinkventi i skitnice, iako isto kreativni kao uenici i studenti, zakinuti zatvorenou svoga svijeta, pa je njihov doprinos manji. Zbog slobode govora i slobode kretanja dolazi doekspanzijeargonskogagovora.Sredstvamasovnekomunikacije,lmovi, televizija, rok i pop glazba, kao i razni oblici estrade utjeu na to da se argonske rijeiseleizjednesredineudrugu.Zajednikamjestaokupljanjajedansuod bitnih imbenika proimanja govora. Za delinkvente i kriminalce to su kazneno -popravni domovi. Rasprostranjenosti argona pogoduje i injenica da argonska rijekomuniciraizravnijeibreodstandardnerijei.Ponekadupotrebljavamo argonskiizrazjerzanekipojamilipredmetenepostojiodgovarajuarijeu standardnomjeziku.Takverijeivrlobrzopostanudiostandardnogajezika, primjerice: klinac, biks, icar, tropa, krimi, mlanjak, tos, fol, maher, nta, sisati veslo, plitak, slinavac, zezati itd. (Sabljak 2001).Rijeiatrovakoggovoraotpornije,ilavijeiarogantnijeodupiruserazliitim ekspanzijamaizabranama.atrovakijeantisentimentalan,grub,surov,okrutan, pretjeran, pogrdan, nestrpljiv. Uz mnoge znaajke i odlike, atrovaki prate i mane: nebriga za jezine konstante i sintaksu. (Sabljak 2001). Mnoge rijei argonskoga govora izraz supretjeranogacinizma,mnogimitoviizabranjenitabuiizvrgnutisurugluigroteski pa se esto argonski govor smatra nepristojnim. Upotrebom argona iskazujemo svoje podrijetlo, status i pripadnost, ali i svoje simpatije i antipatije. Njime naglaavamo razliite osobine: duhovne, socijalne, ekonomske, geografske, nacionalne i patriotske. JEZINA BRUSIONICARjenik argona splitskih mlaih naratajaProuila sam Rjenik argona splitskih mlaih narataja kako bih ga pokuala usporeditisa,primjerice,zagrebakimargonomiliargonomkojimseslue mladi u sredini u kojoj ivim. Rjenik je sastavio profesor Filozofskoga fakulteta u Splitu Radovan Vidovi slueiseradovimasvojihstudenatauidiolektuilijednostavnooslukujui/prislukujuigovorsplitskemladei.Iakosetimgovoromslueuglavnom ueniciistudenti,odnosnoljudiudobiod14do30godina,onnezaobilazi nioneusrednjojilistarijojdobi,aosobitoonekojinatajnaineleostatiili postatimladiimoderni.tosetieetimolokestrukturesplitskogaargona, nalazimo tu i mnoge tuice (internacionalizme), kao to su talijanizmi, turcizmi, germanizmi i anglizmi. Te su rijei davno ule u hrvatski jezik, tako da se vie ne mogu tretirati kao leksike inovacije. Najznaajniji su, dakako, anglizmi od kojih navodimnajpoznatije:aiut(out),en,enat(change),darker(darker),diler (dealer), anki (junky), frend/frendica (friend), ful (full), haj (hi), ke (cash), okej (kay), ol rajt (all right), pliz (please), spika, spikati se (speak), uze (shoes) ...Teizraze,dakako,nenalazimosamouargonusplitskemladei,negoiu argonudrugihgradova.Velikutjecajanglizamanimalonezauuje,ane uspijevajumuodoljetiaknimnogoveeijaejezinekulture.Presudanje utjecaj medija, poput televizije, interneta, radija.Sljedee primjere izvadila sam iz Rjenika argona splitskih mlaih narataja, oninisulokalnoodreeniineupotrebljavajuihsamoSpliani,vepripadaju govoru mlaih narataja, a i svima kojima je argon blizak.bildati vjebati miiecuga piefaca lice, lik, osoba, junak, junainafora prednost, trik, adutfrka strah, tjeskoba, nervoza, urba, napetost, uzbuna, panika, guvaiskemijati smisliti, iskombiniratikrelac/krele kreten, glupanmortus mrtav umoranmurija policijapoiziti enuti, poludjeti, podivljati, pobjesnitirulja drutvo, klapa, mnotvo ljudi/35/36CASSIUSljiviti brinuti, mariti za koga (npr. Tko te ljivi!)ufurati se drogirati se, umisliti netozatelebati se zaljubiti sevaka guma za vakanje i ostale stvari Zakljuakargon moemo odrediti kao govor neke odreene skupine. Lijenici se slue lijenikim argonom, umjetnici umjetnikim, a najraireniji je argon mladih, iako se njime slue i starije dobne skupine. On nije ni potpuno lokalno odreen sobziromnatodajeargonkojiupotrebljavasplitskamladejednakargonu mladih Zagrepana, Virovitiana, a i ostalih mladih u Hrvatskoj. Naravno, postoje i argonski izrazi koji su lokalno odreeni, primjerice rije rebatinke traperice upotrebljava se u Dalmaciji, ali ne i u ostatku Hrvatske.argon je postojao u svim razdobljima, upotrebljavali su ga nai roditelji, nai djedovi i bake, ali on se s vremenom mijenja, to i jest njegova karakteristika. On se mora prilagoavati potrebama i obiajima vremena. Tako su nai roditelji ili na plesnjak (ples). Taj se izraz vie ne upotrebljava kako zbog pojave novih izraza tako i zbog toga to takav oblik zabave mladi vie ne prakticiraju. Tako smo i mi u osnovnoj koli kada bismo nali deka rekli da s njim furamo, a taj se izraz danas ne uje.Zakrajunavestijonekeizrazekojisuneizostavandiogovoradananje mladei. To su: cigareta ik, duhan, pljugapoludjeti prolupati, propucati, prodimiti, skrenuti, puknutinapiti se naliti se, oblokati se, naroljati se, obliti setulumariti, umisliti neto, misliti neto brijatizaruiti, zatulumariti zabrijatijako eljeti neto nabrijati se na neto.Literatura Tomislav Sabljak, Rjenik hrvatskog argona, Zagreb, 2001. Josip Sili, Razgovorni stil hrvatskog standardnog jezika, Kolo IV, Zagreb, 1997. Radovan Vidovi, Rjenik argona splitskih mlaih narataja, akavska ri XVIII, Split, 1993. Dragi itatelji!Pred vama su prvi autorski radovi naih i vaih kolega. Urednitvo se nada da eseubudunostijavljatisveviestudenatakakobismoobjavilinajbolje radove tako da svi mogu uivati u ljepoti reenice i rijei, njihovoj magiji, igri i sposobnostidanasodveduunajintimnijedijelovenaihsvjetova.itajuiove retke upoznajemo jedni druge, proivljavamo jedan djeli ivota s autorima ovih pjesama. Stoga, dragi itatelji, uronite u svijet ljubavi, patnje, drutva kroz pera sljedeih autora.Matija BubliAKVILA PETRASRoenasam5.svibnja1986.godineuKoprivnici.Nakonzavreneope gimnazijeupisala sam studij kroatologije na Hrvatskim studijima. Pjesnitvom sam se poela baviti u srednjoj koli. Mojesupjesmetematskiraznolike.Unjimasebavimrazmiljanjimao istinskim stvarima, o sitnicama koje ine ivot spektakularnim te o onome to me smeta u ivotu. Volim jednostavnost, skromnost i pravednost. Zaljubljenik sam u prirodu, ivotinje i knjievnost. ZABLUDAO vi ljudi, isti a premirisnikoje ideale uvaju vae porepreotvorene i nesuenenatopljene mirisima s kojima se bore?Trave dalekih vasiona i korjenje u zemljama neotkrivenimne bi izvojevale bitkus karakterima ovim uzalud prekrivenim/37MLADI PISCI/38CASSIUSO vi ljudi isti, a premirisni ne znate li da istoa jedinstveno miriia vi je vonjati uiniste perui blatne potplate na slaboj kiiI povjerovaste u miomirise preslatkepa parfeme nudite preobilnepore im zatvarate i skrivatea takvih e se otvorit jo na stotineU PROLAZNOSTIRazboljet u se, a neu znati jersrce je prevrue i parigrlit u nebeske letae i jablanei neu znati da mi tijelo stariRazboljet u se, a neu osjeati jer prejaki su titraji eljne dueto lovi i hita pamunom mreom ...i neu osjeati da se udovi rue Razboljet u se i neu alitprejaka je volja od obrisa ovihPa makar da trajem ivot leptiramoje srce je kamin plamena novihOPOMENAUtopi me ako smije.Raznesi me u komadeNe suzdravaj ruke, ubij!Pohlepe skrivene neka se slade.I zamrzne li mi suze Nimfama sunca postat e one.Strepit e pred fenomenom ovimKad ti santa vatre uniti vasione. Probaj me ako smijeAli pazi na upozorenjeLeptiri crni kratko iveOdnose sve, i ne daju obrazloenje.MATIJA BUBLIRoensam1985.godineuZagrebu,tadanajhladnijezimeposljednjih dvadesetgodina.Igranjanauliciuzpreletezrakoplovaisluanjapredavanjao minama,zvoniimaiostaliminstrumentimaratapostajusvakodnevica.Ta iskustva u najmlaoj dobi ostavljaju dubok trag u mom stvaralatvu. Zavravam opugimnazijuuIvaniGradu(SrednjakolaIvanvear)teupisujemstudij kroatologije i povijesti na Hrvatskim studijima Sveuilita u Zagrebu. Trenutano pohaam etvrtu godinu studija.Pisanjem sam se poeo baviti u srednjoj koli. Piem o ljubavi, tuzi, srei ... Ukratko, piem o svom svijetu i svijetu koji me okruuje, opisujem svoje osjeaje i njihov utjecaj na moj ivot. Nekada piem bolje, nekada loije, ali uvijek iskreno isljubavlju.Kaosvakipjesnik,ivimivotkrozsvojupoeziju,piemibriem, slavim i palim svoje kreacije. Moji pjesniki uzori su I. G. Kovai, D. Tadijanovi i D. Cesari. GOLUBOVI1Sjajna pera, kljunovi bijeli.istoa malog mozgaI bistrina sitnog oka.Prinevi neba lete i uivajuBez obaveza, bez potrebe.Samo let i hvatanje neba na dahove./39MLADI PISCI/40CASSIUSVinu se u visine, paze na svoj dom.Oni su uvari neba i Zemlje.Golubovi bijeli i udniLove nebo u svakom dahuI ne primjeuju mene malogKako im se divimU njihovoj slobodi.IVOT KAVANERitajui se u ritmu muzikeenstveno kao talas morske traveu prostranstvima soli.Blagi pjev aneoskih lica govori o veselju mladih djevojakakoje uivaju azil kavane itajanstveno okrilje noi koje skrivanjihova tijela i lica obasjana veseljem.Kavana. Crvena kao krv, sretna kao ivot bez zraka.Gledaju me a ne vide moju bol, tugukako se slijeva niz moje ruke u ove rijei.VJETARNjeno gladi izborano lice,Starac to hladi srca bol,Mladac koji suzama utee,I pere krv to grize kao meso sol.I tjera, tjera te da padne,Da iskali svoj gnjev.Uzme starac tugu to mu daje,I utee u snev.SUZEKao rijeka mona Sava to me nosi,Teku suze ispirui bol.Kao nebo to plavo me nadvisi,Duu mi tjera i ostajem gol.to majka koja rodi me, kljuse,Ne utihne ovaj mol.to ivot koji moni stave u meNe ubije ovaj zovSmrti.ELJKA BRLETRoena sam u Zagrebu 5. kolovoza 1984. godine. Osnovnu kolu zavrila sam u Donjoj Stubici, a opu gimnaziju u Oroslavlju. Studentica sam etvrte godine lozojeikroatologijenaHrvatskimstudijima.Pisanjemsebavimodsvoje devetegodine.Piempoeziju,pripovijesti,apripremamidramu.Objavljivala sampjesmenahrvatskominjemakomjeziku.Sudjelovalasamnaknjievnim natjeajima i bila aktivna na projektu kolskih novina u svojoj srednjoj koli....Neka me mrak obgrliI zemlja da me progutaelim u ovom trenutkuI u stotinama trenutakaPrije ovogudim za zemljom, prahom,tamom i hladnoomstuden je ...sve umire .../41MLADI PISCI/42CASSIUSsve je hladnijelie vene i padasvakog dana sam sve blietoj hladnoipromjene dolazesamo udim za studenida me hladnoa obuzmetoliko da vie ne boli...stiglo je sanjivo jutroi plonike je oprala kiasve je smirila tiinabudim sei vidim te kako snivana jastuku pored menedodirnem usnama svojimtvoje meke obrazepoljubim ti elotek onda znam dase danas pored tebe budimsvjesna samda to nije vie samo moj sanprivinem se tad uz tebeda u ovom mirnom jutrujo malo zajedno sanjamo...iskradam se tihona samim prstimazorom iz stanapazim na svaki korakda ne bi svoju ljubav probudilaplai me svaki umkripa, zvukostavljam te samogna jastukudok mirno spavai ne slutida me vie nemaodlazim dalekoi dugo se neu vratitia preteko mi je rei zbogom ...sino sam te posljednjiput grlilai nisam ti znala reida odlazimi zato bjeimu ovo rano jutrobez pozdrava/43MLADI PISCI/44CASSIUSPotovani profesori, kolegice i kolege!PredvamajecjelinaOsvrtiiprikazinamijenjenadogaajimabitnimaza studij kroatologije s obzirom na to da student kroatologije treba biti informiran onovostimaidogaanjimavezanimauzstrukukakobise,meuostalim,to aktivnije ukljuio u studentski ivot. OsobitusmopanjuposvetilinajveemuuspjehuDrutvastudenata kroatologijeCassius,znanstvenomukolokvijuusklopukojegajeizvedena predstava Sisaka pobjeda,nagraena Rektorovom nagradom. Prijanjihakademskihgodinastudentisunekolikoputauskloputerenske nastaveputovaliraznimdijelovimaHrvatske,akakoimjebilo,proitajteu njihovim izvjetajima.Donosimo i prikaze najnovijih knjiga tematski vezanih uz hrvatsku kulturu, a koje mogu posluiti i kao dodatna literatura tijekom spremanja ispita.Nakrajumoemosamododatikakoemoubudunostinastojatibitijo bolji i jo informativniji kako bismo iduim generacijama pruili jasniji uvid u mogunosti i bogatstvostudija kroatologije.eljka BrletKULTURNI BESTIJARIJU ZlatnojdvoraniInstitutazapovijest,uorganizacijiInstitutazaetnologiju ifolkloristikuteHrvatskesveuilinenaklade,15.lipnja2007.godine predstavljenajeknjigaKulturnibestijarijurednicaSuzaneMarjaniiAntonije Zaradije Ki. Kulturni bestijarij je zapravo zbornik radova koji sagledava mnogobrojne aspekte prisutnosti ivotinjaunaojkulturi.irokitematski spektar bavi se pojavom ivotinja u umjetnosti, knjievnosti,Bibliji,kaoipoloajemivotinja u dananjem drutvu. Vie od etrdeset autora aktivistikimpristupomotvorilojeaktualna pitanja od kojih je jedno od zanimljivijihono o ekofeminizmu. Ako ste ljubitelj ivotinja ili elite osvijestiti svojuanimuprisutnouanimalnogau jeziku,povijesti,kolektivnojsvijesti,toplo preporuujem ovu knjigu. Matija BubliMEUNARODNI ZNANSTVENI SKUP O IMI LJUBIUPod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti, a u organizaciji Hrvatskih studija 3. - 6. listopada 2007. godine odran je Meunarodni znanstveni skup o imi Ljubiu. Skup se odravao u Zadru i Starom Gradu, rodnom mjestu ime Ljubia. Tijekom etiri dana osvijetljeni su razni aspekti Ljubieva djelovanja. Akademik Radoslav Katii pie oirokimistraivakimzahvatimaimeLjubia:Svikojisebavimohumanistikim disciplinama, to u svoje obzorje ukljuuje i povijesnu dimenziju, ako ve nita drugo, barem nailazimo tu i tamo na imu Ljubia (1822. 1896.).imeLjubi (1822. 1896.) roen je u Starom Gradu na Hvaru. Bio je djelatnik /45OSVRTI I PRIKAZI/46CASSIUShrvatskoganarodnogapreporodauDalmaciji. Bavio se knjievnim radom te je dao velik doprinos kaoistraivaarhiva,povjesniar,arheologi numizmatiar.Ljubijezavriobogosloviju 1846. godine u Zadru te je u zadarskom asopisu Zora dalmatinska objavljivao priloge iz podruja knjievne povijesti, gospodarstva, povijesti prava isudstva,etnograje...UZadrujeobjavioi prve dvije knjige, od kojih e knjigu Dizionario biograco degli uomini illustri della Dalmazia Sveuilite prvi put prevesti na hrvatski jezik.Svaizlaganja,tj.znanstveniradovi, objavit e se u zborniku o don imi Ljubiu. Ovom prilikom postavljena je i spomen-ploa kojom se izvlai iz zaborava jo jedan velikan hrvatske kulture.Andrea KatiZNANSTVENI SKUP O FRA LUJI MARUNU U POVODU 150. OBLJETNICE ROENJA (1857. 2007.)U organizaciji Hrvatskih studija Sveuilita u Zagrebu, Instituta za arheologiju Zagreb i Odjela za arheologiju Sveuilita u Zadru organiziran je dvodnevni znanstveniskupuSkradinuiKninupovodom150.obljetniceroenjaoca starohrvatske arheologije, Skradinjanina fra Luje Maruna. Sudionici znanstvenoga skupa bili su ugledni sveuilini profesori, ravnatelji muzeja te muzejski i arheoloki djelatnici. Svi su oni na osebujan nain progovorili o ivotu i djelu ovoga poniznoga sluge Bojega koji je predanim i neumornim radom te istraivanjima na podruju arheologije trajno zaduio hrvatsku znanost i kulturu. Fra Lujo Marun roen je u Skradinu. Radni je vijek proveo u Kninu gdje je poslansnamjeromdanadgledaarheolokaistraivanjazapoetazboggradnje eljeznike pruge Knin Siveri, koja je prolazila preko franjevakoga zemljita u Kninu. Ubrzo je Marun postao fanatian zaljubljenik arheologije te ju stavlja ispred svoga sveenikoga poziva. Za ivota je sav pokretni inventar brino odlagao u samostanske prostorije te eljno iekivao dan kada e ga moi izloiti u nekom muzeju. Iskopavao je na mnogim lokalitetima poput Stupova, Lopuke glavice, Bukovia podvornice, Crkvine, Burnuma i dr. Pronaao je mnoge starohrvatske grobove,crkve,predmete, spomenike, meu ostalim, i one antike. Posebno je zanimljivo istaknuti njegov pronalazak ornamentirane kamene ploe s imenom velikoga kneza Drislava ili fragmente na kojima stoji zapisano ime posljednjega hrvatskogaknezaMutimira,ocaprvogahrvatskogakralja Tomislava.Marunje postao prvim upraviteljem Prvoga muzeja hrvatskih spomenika, a svesrdno se zalagao i u kulturnim asopisima. Suraivao je s don Franom Buliem, Stjepanom RadiemiAntomTrumbiemtepotaknuoosnivanjemnogobrojnihfondova, nancijskih odbora i glasila.Takav vrijedni otac i sin, kako ga naziva provincijal Grabi u jednoj estitci iz1937.godine,zasluiojedamuseurodnomgraduSkradinuna TrguMale Gospe postavi poprsje, to su i uinili sudionici skupa zajedno s predsjednicom ogranka Matice hrvatske u Skradinu i mnotvom oduevljenih sugraana. DioskupaodranjeiuMarunovuradnomgraduKninugdjejepred njegovim poprsjem i na grob na kninskom groblju poloeni vijenci.Akvila PetrasMARICA UNI,OI OD SLNCA, MISAL OD OBLAKA: IZVORI HRVATSKE PISANE RIJEIKOLSKA KNJIGA, ZAGREB, 2003.Knjiga Oi od slnca, misal od oblaka: izvori hrvatske pisane rijei autorice Marice uni tiskana je 2003. godine u Zagrebu u izdanju kolske knjige. Osmiljena jekao udbenik, sastoji se od 196 stranica, a na kraju knjige nalazi se tablica s glagoljskom azbukom, trokutastom i oblom, te transliteracijom na latinicu.Upredgovoruautoricaobjanjavatojujepotaknulonapisanjeknjige,a pritom se slui citatima iz Hrvojeva misala.Knjiga se sastoji od tri dijela: to je duga?, dio koji se bavi srednjovjekovnim /47OSVRTI I PRIKAZI/48CASSIUSivotom, Oi od slnca bavi se glagoljicom, dio Misal od oblaka obrauje knjievne vrste. Na kraju knjige nalazi se Vremenski okvir u kojem autoricadajekronologijupovijestiCrkve, kronologiju poetaka benediktinskoga reda u Hrvatskoj,kronologijuhrvatskihisvjetskih vladara te kronologiju knjige i natpisa. Nakon togaslijedeliteratura,biljekaoautoricii biljeke.Uprvomdijelu,podnaslovomto jeDuga?,autoricapieoivotuusrednjem vijeku, dolasku Hrvata na dananje prostore, primanjukranstva,ojezikuteopismu.ZajezikipismoHrvataznaajnaje injenicadasusesluilitrimajezicima(latinski,hrvatskicrkvenoslavenski istarihrvatski)itrimapismima(latinica,glagoljicaihrvatskairilica),toje potkrijepljeno primjerima. U irenju pismenosti meu Hrvatima veliku su ulogu imali benediktinci. Autoricakao primjere benediktinske batine navodi Regulu sv. Benedikta te jo nekoliko starijih spomenika. Nakon toga slijedi odlomak o glagoljaima,glagoljakompjevanju,pisarima,knjievnicima,prosvjetiteljstvu, pravnimspomenicima(Vinodolskizakon,Poljikistatut,Istarskirazvod, Povaljskalistina,razniproglasi),hrvatskimknezovimaikraljevima,razdoblju turske opasnosti i poetku tiskanja knjiga.Drugi dio, Oi od slnca, bavi se glagoljicom, njezinim podrijetlom, znaenjem slova i njihovom simbolikom. U ovom dijelu nalazimo neke natpise (Krki natpis, Baanskaploa)sobjanjenjimaislikama,zatimtipoveglagoljice(trokutasta, okrugla i uglata) te nain na koji se uilo itati (glagoljska Poetnica).O knjievnim vrstama srednjega vijeka autorica pie u treem dijelu nazvanom Misalodoblaka.Hrvatskasrednjovjekovnaknjievnostobilujerazliitim anrovimapaseuovompoglavljudajuinformacijeosvakomanru,uzcitate izstarijihdjela.Rijejeoovimanrovima:poeziji(hrvatskimpjesmaricama), apokrima, romanima (koji su bili popularni u srednjem vijeku), propovijedima, prikazanjima, Marijinim mirakulima, hagiografskim tekstovima te vizijama.Svaki je dio popraen slikama, to posebno privlai panju itatelja i knjigu inijoprivlanijom.Zakrajjevanonapomenutidajeknjiganamijenjena iremu krugu itatelja budui da je lako razumljiva i pregledna.Dorotea SolinaBRANKA TAFRA, OD RIJEI DO RJENIKAKOLSKA KNJIGA, ZAGREB, 2005.KnjigaOdrijeidorjenikaprof.dr. sc.BrankeTafretiskanajeuizdanju kolskeknjige2005.godine.Utojjeknjizi njezina autorica obradila mnoge gramatike, leksikoloke i leksikografske probleme koji se do sada nisu obraivani ili su se obraivali na drugaiji nain. Autorica u uvodu istie da je knjiga nastala na temelju brojnih istraivanja rijei iz leksikografskoga kuta u posljednjih 10 godina. Bavi se problemima lica i osobe (Jeste li znali da je imenica papa mukoga roda, iako se sklanja kao ena, i da se zato to je mukoga spola broji jedan papa, dvojica papa, tri pape, petpapa?),morfolokimobiljejimabrojevnih rijei(Kojajerazlikaizmeupetuenika,peterouenika,petoriceuenika?), razgraniavanja roda i spola, frazeolokim izazovima, paronimima (Jeste li ikad uli za njih?), nepravilnicima u hrvatskoj gramatici i rjeniku i brojnim drugim temama. Na320stranicamogusenaimnogobrojniprimjeriiteoretskaraspravljanjao rijeima i njihovim znaenjskim i gramatikim obiljejima, o emu nema slova u drugim jezinim prirunicima ili nas oni pogreno upuuju (Jeste li sigurni da postoje samo tri sklonidbene imenine vrste?). Knjiga slui kao izvrstan prirunik studentimakroatologije,aliiostalimgovornicimahrvatskogastandardnoga jezika,jerpruanovuvidutemeljnaznanjaorijeimakaoosnovnimjezinim jedinicama i njihovim obiljejima.Zagorka DuboveakJelena Gazivoda/49OSVRTI I PRIKAZI/50CASSIUSJOSIP BRATULI, STJEPAN DAMJANOVI, HRVATSKA PISANA KULTURA. IZBOR DJELA PISANIH LATINICOM, GLAGOLJICOM I IRILICOM OD VII. DO XX. STOLJEA, SV. 1, VII.XVII. STOLJEE, VEDA, KRIEVCI, 2005.KnjigaHrvatskapisanakulturazajedniki jeprojektprofesoraJosipaBratuliai StjepanaDamjanovia,dvojicepriznatih istraivaa hrvatske kulturne batine. Na 360 stranicaovemonograjeautorisuistaknuli 200 najvanijih djela hrvatske pisane kulture odVII.doXVII.stoljea,odstilskeepohe srednjega vijeka do baroka. Autori su popisali kamenespomenike,rukopiseitiskanadjela pisana hrvatskim, latinskim i staroslavenskim jezikom,odnosnoglagoljicom,irilicom ilatinicom.Monograjadonosiprikaz povijesnih,politikih,kulturnih,knjievnih ijezinihprilikanahrvatskomprostoruu razdobljuodVII.doXVII.stoljea.Tekst jepopraensvieod400likovnihprikaza uboji,kojisenalazeumnogimarhivima,knjinicama,muzejima,riznicama, samostanima i upnim uredima.Autori su obradili sve oblike pisane kulture: natpise, grate, rukopise i tiskane knjige.Vrsteknjigakojeopisujusurazliite:misali,brevijari,evanelistari, molitvenici,zbornici,statuti,rjenici,gramatike,enciklopedije,leksikoni, prirunici itd. Prvi svezak Hrvatske pisane kulture pisan je jasnim i razumljivim jezikom te jekaotakavpristupaanprofesorima,studentima,uenicima.Monograjae jednako tako koristiti svima onima koji ele bolje upoznati hrvatsku pismenost, pratiti njezin razvoj, napredak i bogatstvo, ali i vidjeti mnotvo slikovnih prikaza onih spomenika koji se, naalost, vie ne uvaju u Hrvatskoj.eljka BrletIZVJETAJ O TERENSKOJ NASTAVI U SKLOPU KOLEGIJA DUBROVAKA REPUBLIKA U KONTEKSTU HRVATSKE KULTURNE POVIJESTI (29. TRAVNJA 1. SVIBNJA 2006.)Najljepe to moemo doivjeti jest ono to je tajanstveno. To je temeljni osjeaj koji stoji u zametku svake umjetnosti i znanosti ... (Albert Einstein 1931.). Kako bismo iskustveno doivjeli ono o emu smo uili iz knjiga, u sklopu kolegija DubrovakaRepublikaukontekstuhrvatskekulturnepovijestiorganiziranaje trodnevna terenska nastava u grad Dubrovnik koja jeukljuivala posjete nekima odnajznamenitijihdubrovakihlokaliteta.Voditeljicaterenskenastavebilaje prof.dr.sc.SlavicaStojan,auorganizacijisusudjelovaleistudenticeKatarina Zovak i Daniela Jagi. OdmahpodolaskuuDubrovnikposjetilismoDravniarhiv,kojisenalazi u palai Sponza, gdje su nam prof. Zoran Perovi i dr. sc. Vesna Miovi odrali predavanje o samom Arhivu i o nekim najznamenitijim dokumentima. Imali smo privilegiju vidjeti neke dokumente iz Arhiva koji e se uskoro uvati u posebnim uvjetimaineebitidostupnirazgledavanju.Nekiodtihdokumenatasu:Bula papeBenediktaVIII.iz1022.godine,najstarijidokumentuArhivu,ugovor Dubrovana s banom Kulinom iz 1187. godine o miru, prijateljstvu i trgovini, neki od turskih dokumenata i drugi.NakonDravnogaarhivauputilismosepremajednojodnajdojmljivijih dubrovakihgraevina,Kneevudvoru,gdjenasjedoekaladr.sc.Vedrana Djuki-BenderkojanamjepokazalaprostorKneevadvoraiisprialaneke detalje o ivotu u Dvoru. Mr. sc. ivo Bai pokazao nam je eksponate Pomorskoga muzeja u Dubrovniku, a grupni posjet dubrovakoj sinagogi morali smo odgoditi zbog kie. Drugogasunamdanavremenskeprilikebilenetonaklonjenijepasmo vrijemepredvienozasamostalnorazgledavanjemogliposvetitirazgledavanju onogatonismostigliposjetitiprethodnogadana.Nakontogasmokrenuliu grupniobilazakgradskihzidinauzpredavanjadvojeDubrovana:prof.dr.sc. SlaviceStojanituristikogavodiaFranaHalike.Snajboljepozicijeugradu ispriali su nam zanimljive detalje iz povijesti Dubrovnika, od njegova nastanka do razdoblja Domovinskoga rata. Saznali smo, meu ostalim, neke manje poznate /51NOGOM PRED NOGU/52CASSIUSdetalje poput injenice da su dubrovaki crjepovi, koji se savreno slau jedan na drugoga, oblikovani na enskim bedrima. PosljednjegasmodanaobililjetnikovacPetraSorkoevianaLapadskoj obali,izvrstanprimjerrenesansneumjetnosti.NakonSorkoeviasmokrenuli tragom Dria i Gundulia, u obilazak Rijeke Dubrovake, tonije u franjevaki samostan. Posljednje odredite prije polaska u Zagreb bio je ljetnikovac Nikole Vitova Guetia i arboretum u Trstenom, vizualni vrhunac dana.Za kraj u citirati jo jednoga velikoga mislioca: Najvea stvar, koju ovjek u ovom svijetu moe napraviti, jest izvui najvie iz onoga to mu je dano. Samo je to uspjeh, i nita drugo (Orison Swett Marden), i zahvaliti profesorici Stojanna poklonjenoj nam panji i trudu te upravi fakulteta koja je i ovaj put nancijski potpomogla izvoenje terenske nastave.Mateja HorvatDVODNEVNO PUTOVANJE STUDENATA HRVATSKIH STUDIJA U SLAVONIJUSkupinaljudikojaseokupilauranojutro ispredbivezgradefakultetakretalajena jedva doekano terensko putovanje u Slavoniju, uorganizacijiprof.dr.sc.eljkaTomiiai tajnikaHrvatskihstudijagospodinaMarinka ika. Tijekom dvodnevnoga putovanja posjetili smo ravnini grad Vinkovce, grad heroj Vukovar i najistoniju toku lijepe nae Ilok.U Vinkovcima smo razgledali gradski muzej, nakonegasmoseuputilipremaVukovaru, gdjesmoposjetilidvoracEltz,muzejgrada Vukovara,Grobljebraniteljaispomenik stradalima na Ovari. Bili smo oduevljeni spomenikom, ali i dirnuti tragedijom Vukovaraca. U predveerje smo stigli u Ilok. Veerali smo u dvorcu Odeschalchi, a prenoili u bungalovima koji su smjeteni kraj poznatih Ilokih podruma. U Iloku smo se najdue zadrali s obzirom na to da kod spomenutoga dvorca profesor Tomii injegovisuradniciprovodearheolokaistraivanja,oemujeprof.Tomii detaljno izvijestio. Na povratku u Zagreb jo smo jednom posjetili Vukovar te smo tom prilikom razgledali crkvu sv. Filipa i Jakova te franjevaki samostan.Naravno,moralismonetoipojestipasmostomnamjeromotiliu oblinji restoran. Siti i zadovoljni, sjeli smo u ZET-ov autobus i krenuli prema metropoli.Valentina SoldoIZVJETAJOPUTOVANJUUSKLOPUKOLEGIJA DEMOGRAFSKETENDENCIJEUHRVATSKOJUXX. STOLJEU (20. i 21. SVIBNJA 2006.)Osim ve tradicionalnoga izleta studenata druge godine sociologije u Vukovar, prof.dr.sc.NenadPokosiprof.dr.sc.Draeniviorganiziralisudrugi po redu izlet u Gorski kotar, Istru i Krk sa studentima tree godine sociologije. Odlina atmosfera, zanimljive lokacije i puno dobre glazbe, koju bira DJ Pokos, recept su za uspjeno putovanje.Prva lokacija koju smo posjetili bila je mjesto Fuine u Gorskom kotaru.Nakon etnje Fuinama, uz pratnju vodia, koji nam je u stilu Gorana Milia ispriao sve to bismo o Fuinama trebali znati, posjetili smo fuinsku atrakciju, pilju Vrelo, staru izmeu 3, 5 i 4 milijuna godina.NakonetnjeFuinamaotputovalismouIstruiAlejomglagoljaadolido Huma, najmanjega grada na svijetu, gdje smo i ruali. Dio domaega stanovnitva, Hum inae broji 17 stanovnika, pripremio nam je lokalni specijalitet i poastio nas humskom rakijom, biskom.Siti i zadovoljni, krenuli smo prema Krku. Po dolasku u Punat, uputili smo senatrajektkojinasjeodvezaonaotoiKoljun,udaljentek750metaraod obale, a iji je opseg oko 1000 m2. Na Koljunu se nalazi franjevaki samostan u koji su redovnici stoljeima pohranjivali vrijednosti i na taj ih nain sauvali do dananjih dana. Franjevci takoer posjeduju i bogatu zooloku zbirku. /53NOGOM PRED NOGU/54CASSIUSUTVRDE I DVORCI SLAVONIJE(19. 22. 5. 2006.)U suradnji Hrvatskih studija i Drutva studenata povijesti Ivan Lui-Lucius organiziranajeterenskanastavauSlavoniju.Terenskusunastavuvodili studenti Domagoj Zovak i Darjan Godi. Prvoga smo dana stigli u Slavonski Brod gdje smo obili tvravu Brod. Istoga smo dana boravili u Donjim Andrijevcima teuakovu.Uakovusmoobilikatedraluispustiliseukriptugdjejeuz drugezaslunesveenikepokopanJ.J.Strossmayer.Potomsmonastaviliput premaOsijekuukojemsmorazgledaliTvru,crkvuSv.Trojstva,fontane, muzej Slavonije, staru gimnaziju i crkvu sv. Mihovila. Predveer smo se zaputili u Bizovake toplice na noenje. Drugoga smo dana posjetili Naice gdje smo obili dvorac Pejaevi i Donji Miholjac,ukojemsmoposjetilidvoracPrandau-Mailath.Nakonstankeza ruak nastavili smo put prema Valpovu. U tom smo lijepom slavonskom gradu razgledali dvorac Prandau-Norman te kulu.TreegasmosedanazaputilipremaVukovaru.Tamosmoposjetilidvorac Predveer smo, puni dojmova, stigli u hotel u Njivicama.Sljedeega smo dana obili grad Krk i njegove najvanije lokalitete: frankopanski katel, krku katedralu i crkve sv. Kvirina, zatitnika grada Krka. Nezaobilazno je mjesto svakoga krkoga turista crkva sv. Lucije u Jurandvoru krajBakeukojojjepronaenaBaanskaploa,kamenispomenikpisan glagoljicom oko 1100., od kojega poinje hrvatska pismenost. UVrbniku,gradubogatekulturnebatine,vidjelismonajmanjuulicuna svijetu Grkoviev prolaz. Nakon ruka tradicionalno je dodijeljen prijenosni pehar najboljemu studentu izleta. Tu je ast ove godine imao Domagoj Plea, ujedno i prvi muki dobitnik toga prestinoga trofeja!Zabavljajui se uz odlinu glazbu koju je putao profesor Pokos, vratili smo se u Zagreb puni nezaboravnih dojmova.Mateja HorvatgrofovaEltzifranjevakisamostan.Navukovarskomgrobljuvoditeljiterenske nastavepoloilisuvijenacnaspomenikhrvatskimbraniteljima.Posjetilismoi Ovaru, mjesto na kojem je otkrivena masovna grobnica Hrvata. Istoga smo dana bili u Iloku. Tamo smo obili tvravu, franjevaki samostan i dvorac Odescalchi. Posljednjega dana boravka u Slavoniji posjetili smo Kutjevake podrume. Nastavili smo put prema Kaptolu gdje smo obili utvrdu, a u gradiu Velika penjali smo se na Papuk kako bismo vidjeli ostatke burga. Nae posljednje odredite bila je Poega.UPoegismoproetali TrgomSv. Trojstva,obilikatedralusv. Terezije Avilske, gimnaziju i rodnu kuu pjesnika Dobrie Cesaria. Iz Poeke kotline put nas je vraao u Zagreb. Kratko traje sve to je lijepo. eljka BrletStudenti su odali poast palim borcima i civilnim rtvama Domovinskoga rata pred spomen-obiljejem na Ovari/55NOGOM PRED NOGU/56CASSIUSRAZGOVOR S DOC. DR. SC. NINOM ALEKSANDROV-POGANIKS doc.dr.sc.NinomAleksandrov-Poganikrazgovaralismousvibnju2007. godine kada je profesorica obnaala dunost proelnice Studija kroatologije. Danas tu dunost obnaa prof. dr. sc. Branka Tafra.Kaodugogodinjaprofesoricanastudijukroatologijemoetelinamukratko opisati dosadanji razvoj studija kroatologije?OstudijukroatologijekaotemeljnomstudijuuokvirimaHrvatskihstudija,o njihovuosnivanju,razvoju,dosezima,dvojbamainesporazumimakojisuih, manje ili vie, pratili itavo proteklo vrijeme raspravljalo se i previe i sve su to veopepoznatestvari.Vanojenaglasitidajekroatologijakaozasebanstudij zaivjelauosobitompovijesnomtrenutkuiokolnostima,natragupotrebeda se osvijetle, osvijeste, propitaju i osmisle povijesni i kulturoloki imbenici koji tvore i osiguravaju hrvatski identitet, ne sam po sebi, ve u europskom kontekstu, odnosno da se educiraju strunjaci koji bi se relevantno i odgovorno mogli nositi s tim zadaama, na mjestima gdje se takva pitanja mogu i moraju postavljati. Kakva je Vaa vizija razvoja studija kroatologije u budunosti? to se konkretno planira?Kroatologijakaoposvemanjinovumusveuilinimokvirimazamiljenaje kaostudijkomplementaranklasinimlolokimdisciplinamakojeuvaava, aliih,izgraujuisenanjihovimspoznajama,istotakoprevladava.Rijejeo suvremenom integrativnom i interdisciplinarnom studiju koji se jedino kao takav moerazvijati,upotpunjavati,aliikorigiratipremapotrebidabikroatologija dosegnula optimalnu zrelost. Smatram da su poetnike tekoe prevladane, da jekroatologijaurazdobljuzrelostikojupotvrujeiposlijediplomskiodnosno doktorski studij, koji se uspjeno odvija. Nije rije o viziji, ve o realnoj potrebi dasestudijkadrovskiosnai,posebicesposobnimmladimljudima,tedasei daljepromiljakakoonovimkolegijima,takoioomjerimairavnoteimeu postojeima. Planova i potekoa, uostalom, nikad ne nedostaje. Zato se nije organizirala metodika nastave kroatologije usprkos peticiji koju su inicirale prijanje generacije?Na ovo u pitanje odgovoriti jedino naelno. Budui da kroatologija nije disciplina srazraenompodlogomjednelolokegrane,vevienjih,uproimanju,pa stoga i jest interdisciplinarna i procesivna, zapravo je teko, iako ne i nemogue, zamisliti metodiku kao razraeni sustav praktinih naputaka za nastavnu praksu kojabijupratila.Kroatologijaupoetkuinijebilazamiljenakaonastavni predmet, ona ne postoji u kolama, ali otvaranjem i tih mogunosti svakako e biti potrebno razmisliti o modalitetima odreenoga metodikoga uenja. Da se razmilja u tom pravcu, govori i injenica da je sve vei broj kolegija na kroatologiji vezan uz hrvatski jezik i knjievnost, da se ona time sve vie pribliava kroatistici (koja ima dvije metodike, jezika i knjievnosti). Je li takvo pribliavanje dobro ili opasno, treba li naputati razlikovnost u korist uporabivosti, pitanje je sloeno i vano, ali ono prelazi okvire vaega pitanja. Mislite li da su studenti kroatologije oteeni jer je kroatologija jedini studijski smjer na Hrvatskim studijima koji nema vlastitu metodiku nastave?Gledajui s iskljuivo praktinoga aspekta, studenti kroatologije mogli bi se osjeati oteenimajernisuimalimetodikunastave.Meutim,svimzainteresiranim studentima bili su ponueni pedagoko-didaktiki kolegiji, stoga oni ne bi trebali biti insucijentni u svom pedagokom obrazovanju. Uostalom, svaka je nastava vieslojanprocesivelikimdijelomkreativaniniustvariinepostojegotove recepture i naputci koji bi sami po sebi osiguravali da netko bude dobar uitelj. Kakvo je Vae iskustvo s primjenom Bologne na studiju kroatologije? to je pozitivno uinjeno i na emu jo treba inzistirati?Bolonjski proces na Hrvatskim studijima, pa tako i na kroatologiji, nije potpuna novost,vejeuodreenimoblicimaoduvijekbilanjihovdio.Mislimtukako na sustav bodovanja, tako i na razmjerno velik broj izbornih kolegija koji su se studentima nudili tijekom studija, ali prije svega na jedan kolegijalan odnos koji se nastojao uspostavljati, na dijalog koji je pokuavao omoguiti studentima da se osjeaju kao subjekti koje se uje, ponekad s vie, ponekad s manje uspjeha, naravno.Bolonjskijeprocestesmjernicesamoojaaoismatramdase,zasve /57TO SMO RADILI PROLIH LJETA?/58CASSIUSprostorne i ine potekoe, nastava intenzivirala, a studenti dobili vie mogunosti zasamostalanradirazvijanjesvojihmogunosti.Ovojeuopenodgovoritek esenaosnovianalizaikonkretnihpokazateljamoisviesigurnostidonijeti zakljuci o tome to i kako nastaviti, to poboljati ili korigirati. Uostalom, rije je o procesu, bolonjskome. Igor IvankoviDRUTVO STUDENATA KROATOLOGIJE CASSIUSDrutvo studenata kroatologije Cassius na Hrvatskim studijima osnovano je 19.studenoga2004.godine,adjelovatijepoelopoetkom2006.godine. JedanodciljevadrutvajepromoviratiugledHrvatskihstudijaiSveuilitau Zagrebu u domovini i inozemstvu. Drutvo svoje djelovanje ostvaruje projektima. Projekti drutva ukljuuju izdavanje asopisa drutva, organiziranje znanstvenih kolokvija, kulturnih dogaanja, pouavanje studenata o novom sustavu studiranja prema Bolonjskoj deklaraciji ...Znanstveni kolokvij i predstava Sisaka pobjedaDrutvojemeusvojezadatkeuvrstiloiorganiziranjeznanstvenogakolokvija jednomgodinje.Usvibnju2006.godineuprostorijamafakultetaSisaka pobjeda bijae pun pogodak koji je obiljeio poetak javljanja na kunoj sceni. Kolokvij su inila dva samostalna dijela. Prvi se dio odnosio na tribinu na kojoj su govorili vodei znanstvenici osvrui se na temu sa stajalita povijesti, knjievnosti i utjecaja Sisake bitke na kulturu Republike Hrvatske. Drugi je dio u potpunosti uspio predstaviti glumaku kvalitetu i nadarenost studenata, lanova drutva, koji suuprizorilipredstavuSisakabitka.Predstavajeujedn